Tagovi

O revolucijama, prevratima i utopijama op?enito

Moj prošli ?lanak o ovom problemu, malo cini?an, nije baš dobro primljen. No, hajdemo probati opet.

Prije nekoliko mjeseci brojni fakulteti — redom humanisti?kih struka — su bili blokirani studentima koji su uz pomo? anarhisti?ke retorike tražili naoko jednostavno besplatno studiranje za sve. O tome sam napisao ovo:

http://pollitika.com/revolucija-na-ff

I danas stojim iza svega što sam napisao. Stvar se opet ponovila, ali u manjem opsegu. Ali postoje još neki momenti koje neki ljudi ne?e vidjeti, pa ?u ih ovdje eksplicitno navesti.

Alergi?an sam na pelud, prašinu i lijevo-utopisti?ku retoriku. Naime, odrastao sam u tzv. socijalisti?kom sustavu u kojem su usta svih bila puna ovih prava, onih prava, ostvarenja ovih i onih prava, sve je bilo besplatno, sve se moglo, stanovi su se dijelili, svega je bilo, bilo je bratstvo i jedinstvo.

Naravno, ako si ukazao da nije baš tako, da stan netko dobije preko reda, a netko nikad, ako si imao nešto protiv vlasti, mogao si lako zaglaviti u zatvoru, mogao si dobiti pendrekom po bubrezima ili još gore. Ali zna?i li to da zbog toga što se jedan totalitarizam legitimirao lijevom utopijom, diskreditiramo svaku potencijalnu lijevu utopiju? To bi svakako bilo nepravedno. Ne, stvari stoje sasvim druga?ije — jednostavna je ?injenica da je druga strana utopije, njen stalni pratitelj uvijek i svudgje prisila i represija. Ljudi ostavljeni "sami sebi" formiraju hijerahijska, neegalitarna i ?isto neutopijska društva u kojem svatko ima što ima. Tek razvojem tehnologije nastaje višak koji se može preraspodjeliti. Zato je i g. Marx predvi?ao da ?e se eventualni socijalizam prvo ostvariti u najrazvijenijim zemljama — Americi, Britaniji, Francuskoj, Njema?koj.

Stvarnost je bila takva da je socijalizam pokušan u najnerazvijenijim zemljama — Rusiji, Jugoslaviji, Albaniji, Kini — zemljama koje su tada (a neke i sada) bile sinonim za zabit i nerazvijenost. Drugdje je uglavnom nametnut oružjem, kao u ?ehoslova?koj, Ma?arskoj itd. Svugdje je pokušaj utopije pratila politi?ka i ekonomska represija. Argument da je socijalizam donio razvoj je samo relativan: i zapadne zemlje su se razvijale otprilike istim tempom (neke i brže!) iako u njima nije bio socijalizam. Zato sam a priori alergi?an na bilo što što izgleda kao socijalizam. Ali probajmo to staviti sa strane i analizirajmo malo argumente samih prosvjeda.

1. Zašto bi današnji studenti pla?ali dok njihovi roditelji, politi?ari na vlasti, profesori itd nisu — to je naoko dobar argument. Ali broj studenata koji su upisivali studij je rapidno narastao od 1990: tadašnji sustav je imao po godini 5-6 tisu?a studenata a današnji ima dvostruko više! Po cijeloj zemlji se otvaraju u?ilišta, ovakva i onakva. Da ne govorimo da sam tada morao pla?ati (tj. moji roditelji) školske knjige, prijevoz tramvajem (doduše po manjoj cijeni) i u osnovnoj i u srednjoj školi! To ni u socijalizmu nije bilo besplatno, a sada je bar djelomi?no. Ni onaj ni ovaj sustav ne garantiraju svima, ve? onima za koje ima mjesta. Tada je bilo mjesta za 6 tisu?a godišnje, a danas bi školovali dvostruko više studenata, ali odakle?

Nezahvalno je uspore?ivati današnji sustav i ondašnji. Dosta studenata ne može zamisliti par-nepar, nestašicu kave, ulja, deterdženta, benzina, prazne du?ane i te?aj marke koji se svaki dan mijenja nagore, sve više i više. Ogromne carine za uvoz, šverc robe, komisionu prodaju gdje se pla?a dio u markama a dio u dinarima... vjerojatno ne znaju kako je Zagreb izgledao prije 1990. Vjerojatno nisu svjesni koliko je trajala vožnja autom do Rijeke ili Splita. Lako je uspore?ivati samo dobre stvari iz prošlosti: ali to je dio paketa, u kojem je bilo škole za svakog, posla za svakog, a zaboravili smo što je bilo nali?je svega.

2. Obrazovanje je osnovno ljudsko pravo — to je zvu?na re?enica, ali što bi uop?e zna?ilo? Zna?i li to da se svaki ?ovjek može obrazovati ako ho?e? Pa nitko ga ne spre?ava da kupi knjige koje ho?e, pro?ita što ho?e, nau?i što ho?e. Naravno, to sve treba platiti. Ako i kažemo da ljudi trebaju mo?i studirati na teret države, koliko je to ljudi? I tko odlu?uje? O?ito, traži se da to odlu?e fakulteti, a država samo plati ono što fakulteti traže, bez dodatnih pitanja. To je upravo ukidanje "studija za vlastite potrebe" — to je bila upravo razlika izme?u op?edruštvene potrebe (što financira država) i uvijek velikih mogu?nosti fakulteta.

Nije mi jasna ta orijentiranost obrazovanje=studiranje. U današnjem svijetu u kojem se morate stalno obrazovati, deset godina nakon što ste završili fakultet ve?ina toga što ste nau?ili je zastarjelo. U današnjem svijetu postoji gomila te?ajeva, jednogodišnjih studija, kratkih osposobljavanja, seminara itd koji svi ulaze u pojam obrazovanje. Kako to da se nitko ne buni što se te?aj za administratora Oracle baze masno pla?a? Zašto država ne bi i to financirala za 10 najsposobnijih godišnje? Zašto je to manje važno od recimo, studija turskog na FF?

3. Filozofski fakultet je savjest društva — ovo sam ?uo samo jednom, od dekana ili prodekana FF, na po?etku prošlih prosvjeda. Kasnije se ta teza nije provla?ila ali je implicitna, to je odgovor na pitanje zašto štrajkaju filozofski, politologija, hrvatski studiji... a ne medicina, strojarstvo, farmaceuti, metematika. Odgovori nisu jednostavni. Najjednostavniji odgovor je da je prvi prosvjed direktno instrumentaliziran od strane vodstva FF, jer im država jednostavno nije dala dovoljno novaca. Zato su stavili silnu cijenu na studij za vlastite potrebe i onda se ogradili da im je to potrebno za kongrese, putovanja, aktivnosti itd. Isto tako je zapaženo da nitko nije ometao one programe na FF koji su se pla?ali. Od prvog trenutka su studenti bili sredstvo pritiska fakulteta na državu, i jasno je da nitko nije zvao policiju ili zaštitare koji bi problem brzopotezno riješili bez previše diskusije, iako je fakultet imao na to pravo.

Dublji odgovor je da kod nas humanisti?ke struke, Filozofski fakultet, politologija, novinarstvo itd ima velik utjecaj na društvo. Kod nas je profesor nešto a diplomirani inžinjer ništa iako je rije? o istom rangu. Svi nešto tuma?e društvo, komentiraju Žižeka, društvena zbivanja, stranke, politiku, a malo kome je ideal proizvodnja, industrija, elektronika, komunikacije, medicina. Svi znaju sve o politici, a kad se na kvizu pojavi elementarno pitanje iz kemije ili matematike ljudi zanijeme i traže džokere. To je dakako naslje?e socijalizma koji se prikazivao kao nastao iz filozofije i humanizma, ali postoji i drugi kontekst, a to da je Srednja Europa, pa i cijela Europa, naglašeno tako orijentirana, da veliki novac iz proizvodnje preusmjeruje u te sfere jer je tamo jednostavno društveni utjecaj. Zato ?ete na?i u Hrvata beskona?no povijesnih knjiga, politi?kih, rasprava o književnosti, stilistici, umjetnosti, a stru?ne knjige u tehni?ko-prirodoslovno-biotehnološkom podru?ju ?ete ?itati na engleskom ili njema?kom.

Ja nemam ništa protiv povijesti i povjesni?ara, niti jezikoslovlja i jezika. Štoviše, i samog me takve stvari zanimaju, ali ne mogu shvatiti kako bih takvim stvarima mogao nešto posti?i, niti kako bi Hrvatska mogla posti?i. To je zanimljivo, ali ne može se napraviti tvornica koja radi na historiografiju, niti izgraditi tunel pomo?u jezikoslovlja. To je sve nadgradnja, to je sve neki "luksuz", kao što i ja volim pro?itati roman ili zbornik o hrvatsko-ugarskim odnosima koje je izdao Instutut za povijest, ili Poredbenopovijesnu gramatiku hrvatskog jezika. Ali to je intelektualna razbibriga za slobodno vrijeme. Na tome se ne zasniva budu?nost države. To me podsje?a na onu rusku regiju ?iji je bio plan postati me?unarodna šahovska velesila (zaboravio sam ime, sjetit ?ete se ako ste pratili).

Sama perjanica jezikoslovlja u Hrvata, valjda najmla?i akademik, Ranko Matasovi? je o ovom sadašnjem prosvjedu napisao:

Skupina studenata obavijestila nas je o razlozima za blokadu fakulteta putem poruke koju smo primili e-poštom, te u pamfletu koji se može skinuti s mrežne stranice pretencioznog naslova "Slobodni filozofski" . Pamflet izme?u ostaloga sadržava i razmišljanja o sudbini kapitalizma na tragu teorije jednog njema?kog idealisti?kog filozofa, ?ije je djelo za suvremenu ekonomiju relevantno otprilike koliko i Nietzscheova filozofija za atomsku fiziku, te obavijest da je plenum podržao akciju Mladih antifašista, opskurne organizacije ?ije su akcije u suvremenom hrvatskom društvu važne kao i borba protiv Khuena Hederváryja i njegovih ma?arona.

Jutarnji (objavio je skra?eno pismo)

Na forumu je to komentirano i izme?u ostalog kao — ma tko je taj Matasovi?? Pa ovdje ?itajte o njemu. Samo ?u re?i da je Matasovi? najve?i živu?i hrvatski jezikoslovac, a i jedan od par najve?ih djelatnih znanstvenika na bilo kojem podru?ju kod nas.

4. Me?utim, najviše me živcira ovo: sve je to dio borbe protiv neoliberalnog kapitalizma. Predlažem da ne?ete nekog poznanika u Americi, na primjer. I da ih malo pitate kako je tamo, pitajte ih za godišnji odmor, pitajte koliko pla?aju zdravstveno, koliko to zdravstveno pokriva, što je sa zubarom, što je sa otkazima i pravima, pitajte ih za troškove studija, i nakon toga donesite zaklju?ak živimo li u "neoliberalnom kapitalizmu".

Nevjerojatna je iluzija, da u vremenu kada apsolutno sve zemlje se natje?u u kapitalizmu, gdje prednja?i nominalno socijalisti?ka Kina, netko misli da ?e se mala zemljica u Europi, oduprijeti liberalnom kapitalizmu. Pa snaga jedne srednje banke na svjetskoj razini je ve?a od cijele hrvatske ekonomije! Ve?i dio naše ekonomije je kompletno u rukama stranaca. Ve?i dio naše ekonomije ovisi o tržištima na kojima nitko ne želi ?uti ništa drugo nego kapitalizam! I to da je cilj u zemlji u kojoj se broj rampi za invalide broji u desecima, gdje su hrpe sme?a i starih automobila uba?ene u prirodu valjda da je uljepšaju, gdje su kafi?i puni i radnim danom u podne i nave?er, gdje su stalno ljudi na pauzi, stalno nešto obavljaju privatno... pa slistit ?e nas za doru?ak!

Ova zemlja nikad nije iskusila liberalni kapitalizam, niti je imalo blizu njega. Daleko je od Zapada i po brojnim drugim pokazateljima.

Na kraju, znam da su ljudi frustrirani što žive u siromašnoj zemlji (relativno) koja nikad ne?e re?i da je siromašna, ve? opetovano može biti samo "bogata" (ljudima, resursima, bogatstvima...) i stalno o?ekuju to nešto, taj standard, to što misle da je na Zapadu, a nikako da se kod nas ostvari. Pa, pedeset do sto godina kasnimo za Zapadom i tu nema pomo?i. Dose?i ?emo ih krajem ovog stolje?a, ako i tada.

Napomena: kad zaokružujete na izborima, pamet u glavu! Zaokružiti onog tko se bori za vaše interese, a ne napisati "radni?ka klasa ne glasa — prekriži listi?". Ako vam glasanje smeta, e onda stvarno nema pomo?i! Ostaju prevrati i revolucije, a znamo kako se nakon istih dobro živi.

Komentari

Gotovo da ti dam plus, jer

Gotovo da ti dam plus, jer je sve lijepo izneseno i argumentirano. Samo što ja, naprosto, iste stvari različito vrednujem. :) Ipak neću, jer za dnevnik, koliko ja to shvaćam, nije kriterij sa plus ili minus samo da li je dobro ili loše argumentiran.

Evo npr. Nietzscheova filozofija je PMSM itekako relevantna za atomsku fiziku! Mislim da bih kopajući malo po literaturi mogao naći nešto od relevantih fizičara u korist te tvrdnje (u ono "herojsko"doba prve trećine 20. st., očevi suvremene fizike itekako su se zanimali za filozofiju i čitali filozofe).

A o preziru sprema studija povijesti da i ne govorim: naš problem danas je taj, da svatko misli kako o povijesti može govoriti i suditi, da nema razlike između znanosti i propagande.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Ja nemam ništa protiv

Ja nemam ništa protiv povijesti i povjesničara, niti jezikoslovlja i jezika. Štoviše, i samog me takve stvari zanimaju, ali ne mogu shvatiti kako bih takvim stvarima mogao nešto postići, niti kako bi Hrvatska mogla postići. To je zanimljivo, ali ne može se napraviti tvornica koja radi na historiografiju, niti izgraditi tunel pomoću jezikoslovlja.[boldao L9]

Vidi, nije sramota ne razumjeti i svi mi mnogo toga ne razumijemo, sramota je na nerazumijevanju bazirati svoje stavove.

Zato minus tvom dnevniku a i zbog drugih razloga što sam obrazlagao u svojim komentarima na tvoj prošli dnevnik (ne da mi se više ponavljati).

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Ne razlikuješ ono što bi

Ne razlikuješ ono što bi bilo dobro i pravedno, ono što je lijepo i zanimljivo, od onog što je u realnosti moguće i što je potrebno.

Prvo, uopće nisam siguran da li bih, baveći se tim strukama, mogao naći posao. Ako ne bih mogao naći posao, tada su mnoge stvari malo teže, recimo kada si gladan i želiš nešto kupiti.

Naravno, uvijek je moguće npr. završiti lingvistiku i onda raditi kao npr. turistički vodič (jedna moja prijateljica). Ali mislim da za turističkog vodiča baš i nije potrebno učiti povijest indoeuropskih jezika, da bi se kasnije vodilo Ruse na piknik-izlet s kupanjem.

Država treba stimulirati struke koje su deficitarne i potrebne. A bojim se da struke koje proizvodi Filozofski fakultet baš i nisu visoko na tom popisu. Volio bih da jesu, volio bi da firme traže sociologe i komparativiste, ali ne traže...

Hrvatska može izvoziti knjige, može izvoziti znanje. Ali to znanje koje netko drugi želi kupiti nije to znanje o kojem sada pričamo, izvoze se praktična znanja, tehnička, kemijska, biotehnička. Slovenija je proizvela Žižeka, koji se uspio prodati. Hajde mi nabroji bar jednog našeg filozofa koji ima takav status.

Tko je glasao

"Država treba" - tako

"Država treba" - tako je!
država treba preslikati ili iskombinirati iz svijeta (kad već uz tolike visokoobrazovane stručnjake po ministarstvima nije u stanju sama iznaći) napokon neki sustav školstva, ne samo primjenjiv nego optimalan - za građane Hrvatske.
"struke koje su deficitarne i potrebne"
Prije 13 godina, srednja hotelijersko tur. i ug. škola u Zadru je upisivala 90 recepcionera. Godinama je izbacivala 90 HTT godišnje. Koji time nisu bili kvalificirani za turističke vodiče, by the way.
Ali u nedostatku tolikih recepcija i agencija - veliki dio tih suvišnih recepcionera je upisao FF - u Zadru. Pa je država izmislila "Turizam i kulturu". Genijalan faks. Vrhunsko obrazovanje, kadar tražen samo tako! Diplomirani turistički komunikolog - wow!
A za turističkog vodiča su morali plaćati poseban tečaj (ne bi govorila napamet ali znam da mi se činilo ne baš simbolično).
A licencirani tur. vodiči su bili deficitarni.

E sad, da je nama obrazovni sustav dobar, kvalitetan, smislen onda bi pričali samo o financiranju.
Ali ovako jedno vuče drugo u zatvoreni krug. Obrazovanje je loše jer je "besplatno"? ili bi trebalo biti "besplatno" jer je loše? Kad bi se plaćalo bili bilo bolje? A bili i ovako trebalo biti bolje? Smijeniti ministarstvo, smijeniti dekane? Ili im povisiti plaće?

Pa kad povučemo paralelu s "besplatnim" zdravstvenim; osoblje u zdravstvu nije zadovoljno plaćama, korisnici nisu zadovoljni jer "moraju" plaćati dopunsko i definitivno nisu zadovoljni uslugom (Opća bolnica Zadar - lista čekanja na MR vratne kralježnice - Datum upisa/Datum prijema 06/11/2009 - 15.06.10, ultrazvuk dojki 18/11/2009- 14.04.10)

"... što bi bilo dobro i pravedno, ono što je lijepo i zanimljivo, od onog što je u realnosti moguće i što je potrebno."

Što je utopija od svega ovoga?

Tko je glasao

Naravno, uvijek je moguće

Naravno, uvijek je moguće npr. završiti lingvistiku i onda raditi kao npr. turistički vodič
Opet brkaš kategorije, naravno da postoje faksovi koji proizvode stručnjake koje nitko ne traži, ili ne u takvom broju, no to nema nikakve veze s plaćanjem školarine. Pitanje kapaciteta pojedinih fakulteta, odnosno stručnog profila kojeg ti faksovi proizvode, je nešto što treba riješiti na nivou države u slučajevima gdje ih država financira.

Pokušaj se koncentrirati na temeljni problem, a to je da li studij treba plaćati ili treba biti mukte za svih (zapravo ono što smo imali u prijašnjem sustavu). Nemoj razvodnjavati temu pričama da je nerealno da svi studiraju, da postoje faksovi koji proizvode stručnjake koje nitko ne treba, da je školstvo loše, da je "Bolonja" loša ili nekim socijalnim slučajevima. Sve to stoji, ali te probleme ne rješavamo ovim prosvjedom jednostavno jer je nemoguće riješiti sve probleme istovremeno. To je kao kao kad negdje idemo, najprije moramo napraviti prvi korak, pa drugi, treći itd. Ako napravimo dva koraka istovremeno onda padnemo na guzicu i ne stižemo nigdje.

Pitanje besplatnog studiranja je stvar principa. Ako ova država ima kao prioritet parolu "Hrvatska - država znanja" onda treba i stvoriti takve uvjete da se to može ostvariti. Ovakvim uvođenjem školarina nesumnjivo zatvaramo vrata visokog obrazovanja mnogima koji nemaju sreću da to mogu platiti. Meni se čini da to tebi nije jasno isto kao što ti nije jasno da je to dodatno osiromašenje naše provincije kojima je i sad bilo znatno skuplje studiranje.

Hajde mi nabroji bar jednog našeg filozofa koji ima takav status.
Viktor Žmegač - nije baš filozof, ali nije ni za baciti (zanimljivo da ga nema na hrvatskoj Wikipediji, ali ga ima na njemačkoj).

leddevet

leddevet

Tko je glasao

no to nema nikakve veze s

no to nema nikakve veze s plaćanjem školarine.

Kako da ne, pa glavni zahtjev je bio "ukidanje plaćanja studiranja za vlastite potrebe". "Studij za vlastite potrebe" se odnosi na ono što je višak, što društvu ne treba.

Pitanje besplatnog studiranja je stvar principa.

Istina. Ali hajdemo onda reći koliko možemo financirati studenata godišnje i to je limit.

Ako ova država ima kao prioritet parolu "Hrvatska - država znanja"

S g. Primorcem otišla je i parola. Ionako je to bila samo parola.

Ovakvim uvođenjem školarina nesumnjivo zatvaramo vrata visokog obrazovanja mnogima koji nemaju sreću da to mogu platiti.

Samo ako su loši na prijemnom. Pazi, zašto je pravedno da netko ispod crte ne može studirati, a nepravedno je da postoji neka granica ispod koje se plaća?

Opet podvlačim, ja sam i za stipendiranje najboljih, ja sam za besplatne studentske domove i građenje novih, ali je nemoguće u budžetskom ograničenju stalno povećavati broj studenata. Ako je lova ograničena, onda mora biti i broj studenata. A lova će biti još jako dugo ograničena...

Ovim prosvjedom mi ne rješavamo ništa. Ovi prosvjedi su način da studenti nekih fakulteta i neki fakulteti izbore dio kolača u proračunu. Isto tako što i prosvjedima seljaka koji traktorima blokiraju ceste ne rješavamo ništa. Isto tako ne rješavamo ništa ni prosvjedima radnika u brodogradilištima. Riječ je samo o tome da se uzima jednom, daje drugom, itd. Takvi problemi se rješavaju dugoročnim strategijama razvoja, a ne ad hoc akcijama, rebalansima, obećanjima i prosvjedima.

Opet brkaš kategorije, naravno da postoje faksovi koji proizvode stručnjake koje nitko ne traži

Opet: u prosvjedu je FF, a ne pravo, medicina, strojarstvo, kemija itd. Jedan od glavnih zahtjeva na prošlom prosvjedu je bio "besplatno studiranje za sve bez smanjivanja kvota.

Shvati da ne mogu podržati da se državna lova troši kako netko hoće. Onda možemo sagraditi auto-cestu do svakog županijskog središta i osam tunela ispod Biokova. Nešto mora biti prioritet. Nemam ništa protiv da je obrazovanje prioritet, dapače. Ali to mora biti koncenzus, onda potpore poljoprivredi moraju ići dolje itd.

I, konačno, ne može tek "obrazovanje" biti prioritet. Prioritet trebaju biti neke struke, neki deficitarni profili. moraju postojati neke kvote. I onda se vraćamo na to — što ako netko želi studirati izvan kvote, jer ga to zanima. Je li onda pravedno da on to i plati?

I na kraju — zašto su mnogi programi (od MBA nadalje) na samom sveučilištu prilično skupi? Zar nam ne trebaju školovani manageri? A trebaju nam politolozi i sociolozi? Zašto su neki ljudi voljni ići na skupe privatne tečajeve i "poslovne škole" (ponekad dubiozne vrijednosti)? Zašto i to ne bi bilo besplatno?

Tko je glasao

"Studij za vlastite potrebe"

"Studij za vlastite potrebe" se odnosi na ono što je višak, što društvu ne treba.
Otkuda tebi takva informacija?
To na mnogim fakultetima jednostavno ne stoji budući da ukupan broj upisanih studenata je +/- isti već godinama, no ovi su jednostavno odlučili da 50% njih trebaju plaćati i riješili problem tako da su im zaljepili etiketu "Studij za vlastite potrebe". To se sigurno odnosi na moj faks i njemu srodne struke gdje gotovo da nema nezaposlenih (možda sad kad je ova kriza se stvar nažalost mijenja).

Samo ako su loši na prijemnom. Pazi, zašto je pravedno da netko ispod crte ne može studirati, a nepravedno je da postoji neka granica ispod koje se plaća?
Ajde pusti jeftinu demagogiju i ne brkaj ljudske sposobnosti s financijskom moći nečijih roditelja. Već sam puno puta rekao da nečija financijska snaga (ili siromaštvo) ne smije biti kriterij za upisivanje na studij.

Nego jedno pitanje o kojem sam također već pisao na ovom sajtu: jesi li ikad promislio koji su ti koji su loši na prijemnom i koji su ti koji su loši studenti? Da li postoje neki razlozi zašto su neki studenti lošiji od drugih?

Očito nisi, a nisu ni ovi razni Bijeliši i slični koji govore o plaćanju prema uspješnosti studiranja. Možda bi bilo dobro da razmisliš iz kojih uvjeta i u kojim uvjetima mnogi studiraju. Treba biti svjestan velike razlike između pojedinih škola i znanja kojeg daju svojim učenicima. Razlika u nivou znanja koju su ti dobili je takva da su hendikepirani gotovo tijekom cijelog studija. Osim u školi vlastito predznanje dobivamo i u obitelji i tu ima onih gdje je u kući jedina knjiga telefonski imenik, a takvih nije zanemarivo ako znamo da 40% Hrvata se smatra polupismeno ili manje.

Svakako je besmisleno umlatiti onog što je došao pješke na faks a ne u Benđoli koju mu je tatek pribavio.

Nesumnjivo takav način financijskog kažnjavanja u pravilu panalizira one koje dolaze iz provincije gdje su škole lošije, a ne mali broj tih škola je katastrofalan. To je gruba realnost koju je nemoralno naplaćivati onima koji nisu imali sreće da su rođeni u mjestu gdje je škola mogla zaposliti kvalitetne profesore.

u prosvjedu je FF, a ne pravo, medicina, strojarstvo, kemija itd.
To uporno ponavljaš iako je stvar potpuno logična.
Što je neobično da oni koji vide svoj život u humanističkim znanostima su zainteresiraniji za stanje u društvu od onih koji svoj život vide u kvaliteti betona, broju tranzistora po mm2 ili postotku CO2 u ispušnim plinovima? Svugdje na svijetu su upravo studenti FF oni koji će prvi pokrenuti prosvjede i koji će prvi prokazati društvene nepravde, a ovo što se kod nas dešava u visokom školstvu je upravo nepravda.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

i mene je iziritirao taj

i mene je iziritirao taj dio.
naravno sada svi govore da treba ulagati u računalnu tehnologiju, ali prije par desetljeća bilo je dosta onih koji su mislili da od kompjtora i nema neke korist.
u zemlji laprdanja o "zemlji znanja" mnogi određuju koja znanja vrijede a koja ne.
česti se tu spominju i nepotrebni filozofi.

i mnoge druge stvari su počele kao "beskorsna" zabava, metal je služio za izradu nakita (a ne korisnog oruđa), kotači su najprije nađeni na igračkama, a tek poslije su iskorišteni za druge stvari.

neki korisni čovjek iz stare grčke se mogao baviti problemom energije, pa je mogao smišljati različite upotrebe zaprežnih životinja, ili energije vjetra, vode.dok je za to vrijeme nepotrebni filozof laprdao o nekakvim "atomima".
da su kroz povijest pravo na razmišljanje imali samo korisni vjerojatno bi se danas cestama vozili vrlo korisnim četveroprezima.

Tko je glasao

Ne govorim napamet. I samog

Ne govorim napamet. I samog me privlači taj dio ljudskog znanja, ali ni s 18 godina nisam bio toliko lakomislen da odem to studirati.

Što se tiče nepotrebnosti filozofa itd. I određivanju što vrijedi.

Jedino objektivno mjerilo što koliko vrijedi je koliku možeš dobiti plaću za taj posao. Sve ostalo je entuzijazam, izgaranje za znanost itd što je sve romantično i lijepo, ali treba plaćati račune, a tu se zalaganje ne priznaje, nego samo cash.

Svaka visokoškolska struka proizvodi ljude koji idu u tri smjera:

  • neki ostaju na fakultetu, gdje pomažu proizvoditi još ljudi iste struke — to je nekakav ciklus samoobnavljanja, koji u konačnici ne donosi novu vrijednost, već samo održava sustav, to je osnovna linija ispod koje se ne može ići
  • neki se zaposle u nekoj firmi ili instituciji van fakulteta, i uglavnom nešto istražuju, rade neke projekte, nešto proizvode — to je cilj, to se može skalirati, to je dobitak za društvo
  • na kraju neki se posvete nečem sasvim drugom — ti ljudi su dobili znanje, ali im nije koristilo, morali su se baviti nečim drugim. Lijepo da su naučili to što su naučili, ali za društvo ovo nije optimalno potrošen novac

Iz mojeg iskustva, većina ljudi koja ode recimo na filozofski fakultet, na kraju završi na samom tom fakultetu (kao asistenti), ode u neke institucije, kojih je ograničeni broj, ili se na kraju bavi nečim sasvim drugim.

Na primjer, moja prijateljica je završila lingvistiku i talijanski jezik. Sada radi kao turistički vodič. Je li to baš dobro utrošeno vrijeme i dobro uloženo znanje? Moram ti reći da nije jedina.

Na primjer moja žena (nije završila FF, ali nije ni daleko od njega) već godinama ne može naći posao u struci, radi neke povremene poslove i slično, honorarno, a u biti najčešće neke tajničke i uredske poslove. Je li to dobro uložen trud i diploma Sveučilišta? Ne trebam ti reći da proklinje dan kad je to upisala.

Na primjer, u svom životu sam radio u par firmi, sve tehničko-tehnološko-elektroničke struke. I u svakoj je bio ogroman problem naći inžinjera strojarstva ili elektrotehnike, na natječaje bi se javilo par osoba, a često tek jedna ili nijedna! Kad su je jedna od tih firmi tražila tajnicu, javilo se preko stotinu ljudi (uglavnom žena) od kojih je velika većina imala završen fakultet (razne, ali uglavnom humanističke smjerove!) a neke i magisterij!! Da bi radile posao koji se svodi na nošenje računa na poštu, javljanje na telefon i kuhanje kave!

Što se tiče filozofa, filozofije, "laprdanja o atomima" itd. što ti misliš, u Ateni ili već tako negdje, prije 2400 godina, koliki postotak ljudi je radio na polju, na brodu, u građevini, a koliki je filozofirao o atomima? Što ti misliš, zašto je netko laprdao o atomima uopće, što ti mišliš, čime se taj čovjek inače bavio, tko ga je plaćao, što je on jeo? Jesi li razmišljao o tome?

Što ti misliš koliko u Njemačkoj ima inžinjera (tehničke struke), a koliko filozofa? Koliko filozofa zapošljava recimo, Volkswagen?

Zadaća obrazovanja je staviti čovjeku "u ruke" znanja i vještine kojima si kasnije može osigurati sredstva za život sebi i svojoj obitelji. Zato mu i društvo to daje, jer će taj čovjek kasnije svojim radom, plaćanjem poreza itd sve to vratiti društvu. Bojim se da u tome nismo baš optimalni.

Tko je glasao

Jedino objektivno mjerilo

Jedino objektivno mjerilo što koliko vrijedi je koliku možeš dobiti plaću za taj posao.

ajme meni nije mi dobro, ti si opsjednut novcem.

znači "objektivno" posao onog buljubašića iz hac-a vrijedi više od posla medicinske sestre.

prema tome svi trebamo težiti da imamo posao poput buljubašića.

Tko je glasao

A koje ti drugo mjerilo

A koje ti drugo mjerilo predlažeš?

Buljubašić je dobio posao preko veze. Znači da u našem društvu treba imati veze i da se veze cijene. On to nije dobio radi struke.

A ti ako hoćeš da medicinske sestre imaju plaću kao Buljubašić, slobodno predloži povećanje stope zdravstvenog osiguranja za duplo.

Nema 'pravednosti' u slobodnom tržištu. S tim da kod nas tržište nije ni sasvim slobodno, pa ponekad i ako imaš dobru (= traženu) struku ne možeš nešto postići jer nemaš veze.

Je li nama cilj stvoriti bogatstvo ili produhovljenost u Hrvatskoj? Ako je cilj samo ono drugo, nema problema, evo Katolička crkva je spremna pružiti takve usluge svakom.

Tko je glasao

Nema 'pravednosti' u

Nema 'pravednosti' u slobodnom tržištu.

nema ni "slobodnog tržišta", ono nkad nije postojalo, ne postoji i nikad neće postojati. to je izraz poput onog "narodna" u nazivu Narodna Republika Kina ili "demokratska" u nazvu bivše DDR, to se samo tako kaže, to je tek propaganda koja nema veze sa stvarnošću.

stvoriti bogatstvo? kod nas se ne stvara bogatstvo, već manjina krade većinu tako obogaćuje sebe.(vidi Buljubašć)

Tko je glasao

To je jako pojednostavljena

To je jako pojednostavljena i iskrivljena slika, recimo to tako. Po tome nam je bilo bolje u "socijalizmu"....
Bogatstvo se itekako stvara. Ne možda na najpravedniji način, ali se stvara.

Nema drugog načina za stvaranje nečega osim iskorištavanjem nečeg drugog, bilo to mora, zemlje, životinja, nečijeg rada, znanja.

To da slobodno tržište ne postoji, uvijek je postojalo, i u socijalizmu si mogao otići na plac. Nije sve slobodno, ali reci mi, kada tražiš vodoinstalatera po oglasniku, ili parketara, ili biraš koji ćeš auto kupiti, da to nije slobodno tržište...

Tko je glasao

a kako će povijest ili

a kako će povijest ili jezikoslovlje pokrenut novu ekonomsku revoluciju? usporedba sa kompjuterom je besmislena.

Tko je glasao

a kako će povijest ili

a kako će povijest ili jezikoslovlje pokrenut novu ekonomsku revoluciju?
Što si napravio da bi iskazao svoj stav u komentaru? Upotrijebio si riječi, i to ne samo nabacane riječi nego složene u određenoj logici i upravo se time bavi nauka za koju sumnjaš da će "pokrenut novu ekonomsku revoluciju".
Ako tebe zadovoljava govor tipa Banićev kajkavsko-retrohercegovački onda možda i možeš bez tih, no doživljaj u tom slučaju ostaje samo na usenasepodase kulturi.

A priča koliko je jezik važan za pojedini narod vjerojatno je isto nešto nebitno, jelte?

leddevet

leddevet

Tko je glasao

jel moje pitanje nije jasno?

jel moje pitanje nije jasno? činilo se vrlo konkretnim i razumljivim. kako dvije navedene znanosti mogu pokrenuti ekonomsku revoluciju? naime da podsjetim uspoređene su sa kompjuterom. a on je pokrenuo tehnološku revoluciju.

Tko je glasao

pa to i je ono najljepše,

pa to i je ono najljepše, ne znamo što donosi sutra, kuda nas nove ideje mogu dovesti.
ono što se danas čini beskorisno sutra će možda biti vrlo vrijedno i obrnuto, i ja stvarno ne znam sad koje sve stvari povijest i jezik mogu promijeniti, ali znam da nije sve u ekonomiji i ekonomskim revolucijama.

a evo ti jedna stvar koju donosi povijest i jezikoslovlje, svake turističke sezone tisuće turista obilaze zadar slušajući o njegovoj povjesti. a povijest zadra im najčešće govore studenti i profesori stranih jezika sa zadarskog fakultea. eto, jesi sad sritan.

Tko je glasao

svaka čast novim idejama

svaka čast novim idejama ali nitko pri zdravoj pameti neće tvrditi da povijest i jezikoslovlje mogu ponuditi stvaranje novih vrijednosti kao što je to kompjuter napravio.

novi sadržaji turizma nemaju vrijednost kompjutera. radi se o preljevanju iz šupljeg u prazno. kompjuter, pokretna traka, lokomotiva internet razni drugi oblici inovacija imaju efekt na produktivnost. povijest i jezikoslovlje nemaju.
ti si se sad usredotočio na nacionalnu razinu a prije si govorio o globalnoj.

Tko je glasao

a zašto ne tražiš da

a zašto ne tražiš da studenti plaćaju ukupnu cijenu studija?

evo zašto po meni studij mora biti besplatan:

država bi morala svima omogućiti jednaka prava i mogućnosti studiranja, a na studij bi se upisali oni koji pokažu najbolje rezultate na prijemnim ispitima i tokom predhodnog školovanja.
kriterij za studiranje bi trebali biti sposobnost, znanje, radišnost, a ne financijska situacija roditelja.

ovako svi iz poreza u velikom dijelu plaćamo troškove studija, a školarine služe kao filtar koji bi omogućio onima s većim primanjima da i njihova djeca dobiju obrazovanje koje će im dati bolju perspektivu u životu.uz školarine se tatini sinovi u velikom dijelu rešavaju moguće konkurencije bistrih siromaha.

plaćanje studija služi kao izvor novca za fakultete, pa tako kad fakultet želi više para samo upiše više studenata uz plaćanje. povećava se broj studenata uz iste kapacitete fakulteta, što na kraju dovodi do toga da školarine SMANJUJU kvalitetu studija.
dobre zarade od školarina potiču na povećavanje upisnih kvota ne vodeći previše računa o tome koliko ljudi određene strkue uopće može naći posao.
bez školarina mogu se stvoriti uvjeti da se posveti kvalitetnijem studiranju s manjim brojem studenata.

samo ukidanje školarina nije dovoljno, ali je odličan prvi korak. da bi studij svima bio dostupan treba još i poboljšati sustav stipendiranja, studentskih domova, omogućiti lakše studiranje uz rad.....

Tko je glasao

Ma prvo treba biti vrtić

Ma prvo treba biti vrtić besplatan. Vrtić košta 400 kn mjesečno, dakle, ako makneš godišnji odmor, 4400 kuna godišnje. Imao ti plaću 3000 kn, 6000 kn ili 9000 kn to moraš platiti. A ako u vrtiću nema mjesta, plaćaš da neka baba čuva dijete što ti ispadne na isto. Roditelji koji nemaju opciju da im bake/djedovi čuvaju djecu, a rade, nemaju drugog.

Ja naravno jesam da u idealnoj situaciji sve bude na teret države. Ali nema novaca za sve, odnosno ako ima mora se negdje drugdje rezati (subvencije, državni aparat itd). Ja sam da student dobije "besplatnu" nastavu, besplatnu literaturu (na posudbu), da smještaj u domu bude besplatan. Ali to u ovom trenutku nije moguće.

Pravi biser je uvođenje Bolonjskog procesa koji traži više nastavnika, traži da su svi na predavanjima (a nema dovoljno predavaonica, i nisu dovoljno velike), daje nekakav papir nakon 3 godine, s kojim se ne zna gdje se može zaposliti, tako da svi studiraju još 2 = ukupno 5, prije četiri = još skuplje. Sve to nije baš štedljiv proces.

Sve zavisi kako se stvari postave. Ako fakulteti određuju školarine, tada je jasno prioritet dobiti što više novaca — nebitno od države ili od studenata. Ali ako su limiti fiksirani u zakonu ili državnom propisu, tada toga nema. Može se točno propisati koliko koji fakultet može uzeti studenata, koliko od toga plaća (recimo, najgorih 20%), a koliko dobiva stipendiju (najboljih 20%). Tada nikakve operacije ne mogu oštetiti ni studente ni državu, država izdvaja fiksni iznos, a fakultet dobiva fiksni iznos. Ali to fakultetu ne odgovara jer mi je ono što daje država uvijek premalo.

To je slično kao da bolnicama fali lova i krenu naplaćivati usluge "po vlastitim potrebama". Nije baš isto, ali je slično. Nije država krenula u komercijalizaciju obrazovanja, već sveučilišta i fakulteti. Filozofski fakultet je već sam sebi povećao plaće, a odakle? Zamisli da jedno ministarstvo ili državna agencija sama sebi poveća plaće, pa tisak i televizija bi ih razapeli. Ovako, sveučilišta imaju poseban status, skoro nedodirljivih krava.

Ako nema novaca za zdravstvo, onda i školstvo treba malo racionalizirati. Nažalost mnoge su stvari sasvim krivo postavljene, kao da živimo u društvu beskonačnih mogućnosti.

Tko je glasao

Ne znam otkuda ti

Ne znam otkuda ti informacija da vrtić košta 400kn po dijetetu? Taj iznos je 2000kn od kojeg gradovi u određenom postotku sufinanciraju roditelje u svrhu pronatalitetne politike. Tako recimo u Zagrebu za nas (roditelje) vrtić košta 200kn što znači da Zagreb sudjeluje sa 1800kn.

Što se faksa i studiranja tiće najmanji su problem studenti. Izrada x-ice, indeksa, trošak prijemnoga, mjesečni pokaz (grad Zagreb), 750kn hrana, razlika stvarne cijene života u domu i onoga što plaćaju (cirka 500kn - neprovjereno), zdravstveno osiguranje po mjesečnoj bazi ne ispada zabrinjavajuće. Naravno uz taj trošak dolazi i hladni pogon plaća nastavničkog i nenastavničkoga osoblja sveučilišta.

Na faksu je nevjerovatna koncentracija kvalitetnoga znanstvenog kadra jer prije svega na faksu rade znanstvenici. Kako se u nas ne ulaže u znanost tako se i njihovi radovi svode na niskobuđetne projekte i ako se ne ostvari suradnja sa nekim eminentnim institutima vani, napredovanje i usavršavanje pojedinog znanstvenika će biti otežano i usporeno, a krajnji cilj projekta u puno slučajeva i ekonomski nerealiziran. I tu leži glavnina problema. Smiješno je optuživati faks za lakomost kad samo ministarstvo znanosti i obrazovanja (što stoji pod jednu kapu a dvije različite stvari) minimalno ulaže u razvoj istih.

Sada ono što sam želio reći ovim izlaganjem da bi trebalo izračunati prosječni trošak države po studentu bez "hladnog pogona". Ovisno o uspjehu na prijemnom i po svakoj godini studija sufinanciranje države (ili kreditiranje uspjeha) ide po postotku uspješnosti samoga studenta. Može ići od 100% pa do nula. Moja ideja ide po tragu ECTS bodova u kojem se izračuna potreban broj bodova za iduću godinu i takav student koji zadovolji prag prolaznosti se oslobađa plačanja dok onaj koji ništa ne da sve plaća ako misli nastaviti. Ispiti se i dalje mogu upisati samo dva puta, rok trajanja pojedinog studija fiksan. Problem namjernog rušenja ovim bi se sveo na minimum jer bi država bila ta koja daje i uzima novac.

A samo ministarstvo bi trebalo bolje iskoristiti prednost stručnjaka koji rade po faksu i imati više dobre volje za njihove projekte. Prednost za društvo možda je dugoročna ali pravom profilacijom i projekata i kadra može biti znatno.

Tko je glasao

a od kud tebi ideja da nema

a od kud tebi ideja da nema novca, ti sigurno imaš uvid u državne i javne financije.

novca ima ali nema volje da se način trošenja novca da na uvid građanima države.
neka lijepo fakulteti daju svima na uvid način kako i na što troše novce.

ono što ljudi ne shvaćaj jest da nije problem u novcu, nije čak niti u ljudima, već u cijelom sistemu. koliko god se više utrpavalo novca u školstvo ovakav sistem se neće promijeniti niti poboljšati.
koliko god se više utrpavalo u zdravstvo, dok god imamo ovakav sistem nikad neće biti dosta novca.
ali mi živmo u vremenu gdje su mnogi zaslijepljeni moći novca i prvo i osnovno je pokušati uvjeriti druge da novac nije rješenje niti o njemu sve ovisi.

Tko je glasao

a od kud tebi ideja da nema

a od kud tebi ideja da nema novca

Od toga da se od moje plaće odvaja krizni porez, i od toga da se svakom tko ima nešto pameti od proračuna za svaku godinu diže kosa na glavi.

Što se tiče kako fakulteti troše novce, tu se slažem, ali odgovor već znam — troše na plaće.

Novac nije rješenje, ali ako ga nemaš, ne možeš riješiti ništa magijom. Novac je preduvjet, sirovina. Od drva možeš napraviti grubu dasku i skulpturu, ali moraš imati prvo komad drveta.

Ništa ne možeš bez novca. Organizacijom i disciplinom možeš sve optimirati i racionalizirati, ali opet ti je potreban novac.

Pogotovo je to na fakultetima problem: ako su plaće premale, ljudi počinju bježati van (kvalitetni predavači se uvijek traže) i što ćeš onda?

Shvatimo jedno: novca nitko i nikad nema dovoljno. Uvijek je manjak novca.

Tko je glasao

ajme, gle sad ovo "Iako je

ajme, gle sad ovo

"Iako je država u velikoj financijskoj krizi, a hrvatskim se građanima od kolovoza nameće dodatni porez na svaku lipu koju su zaradili oni koji imaju plaću veću od tri tisuće kuna, Vlada RH ne odustaje od financijske pomoći susjednoj nam državi Bosni Hercegovini."

Poticaj za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo u BiH u ukupnom iznosu od 21.150.000,00 kuna http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_132_3230.html

23/Gimnazija »fra Dominika Mandića« – Široki Brijeg Široki Brijeg Izrada atletske staze 76.500,00
44/MZ Ponijevo Žepče Izgradnja škole 76.500,00
108/Skijaški klub »Blidinje-Čvrsnica« Mostar i Sportski savez grada Mostara Mostar
Izgradnja staze na Ski centru 90.000,00
130/Udruga čuvara povijesti »Diluntum« Trebinja Ravno Malonogometno igralište 43.200,00

uvjek je manjak novaca, ali između školovanja pa čak i Kerumovog sina, i atletske staze crkvenih gimnazijalaca u Bosni - školovala bi Keruma jr!
(a pogotovo svog brata!)

Tko je glasao

A gle ovo: Iako je država u

A gle ovo:

Iako je država u velikoj financijskoj krizi, a hrvatskim se građanima od kolovoza nameće dodatni porez na svaku lipu koju su zaradili oni koji imaju plaću veću od tri tisuće kuna, Vlada RH ne odustaje od financijske pomoći susjednoj nam državi Bosni Hercegovini.

Iako je država u velikoj finacijskoj krizi najveća manjina-srbi u Hrvatskoj kojih ima oko 200.000 u ogromnom postotku ne pridonose Hrvatskoj državi, već žive od socjalne pomoći. Još neodređeni broj uopće ne živi u Hrvatskoj, već u srbiji i republici genocidnoj i kupi i socjalne pomoći i dječije doplatke iz Hrvatskog proračuna i troši ih van Hrvatske.

Kao mali podsjetnik, ova manjina je započela i vodila, potpomognuta sa četnicima i jna, krvavi agresorski rat protiv Hrvatske, skršili su milijarde u obliku kuća, infrastrukture, tvornica, bolnica, crkvi itd itd, kao i ubili oko 16 000 Hrvatskih građana.

Za to vrijeme građani BiHa, Hrvati su u OGROMNIM brojevima sudjelovali u DR i obrani Hrvatske od agresora.

Svaka kuna koja ode u BiH je opravdana, i zalog za budućnost i opstojnost samostalne i neovisne Republike Hrvatske.

Tko je glasao

Htjela sam ukazati na to da

Htjela sam ukazati na to da naša država u recesijskim uvjetima "može odvojiti" 43.200 kn da bi "čuvari povijesti" u Trebinju u Bosni mogi igrati mali nogomet, a za obrazovanje u Hrvatskoj, osnovno i srednje, a kamoli za visoko nekako nema novaca...

Tko je glasao

Htjela sam ukazati na to da

Htjela sam ukazati na to da naša država u recesijskim uvjetima "može odvojiti" 43.200 kn da bi "čuvari povijesti" u Trebinju u Bosni mogi igrati mali nogomet,

Crkva pomaže mladima u svakom pogledu i doista je bitno da se što više mladih vrti oko Crkve, nego oko kafića i lunja po cesti, slažeš se?

Svaki mladi Hrvat iz BiHa je bitan za Hrvatsku.

a za obrazovanje u Hrvatskoj, osnovno i srednje, a kamoli za visoko nekako nema novaca...

Nije baš tako, još uvijek postoje besplatne knjige za najsiromašnije i još uvijek sve škole rade i imaju grijanje, a nastavnici plaće, mislim osnovne i srednje.

A o bolješevičkim plenumašima na FF nije vrijedno ni govoriti, ti žive na proračunu od malih nogu, jer su "elita" koja bi sve besplatno kao u jugi.
Pročitaj komentare i dnevnike o toj temi, ima puno toga što treba naučiti, mene je beatrice kvalitetno poučila u svom komentaru na ovoj temi, nedaj se manipulirati od strane ljenih neradnika koji bi studirali 10 godina na moj i tvoj račun.

Tko je glasao

........

........

Tko je glasao

Nisi u toku, pa i sada je

Nisi u toku,
pa i sada je studiranje besplatno za one koji uđu u kvotu prema rezultatima na prijemnima.
Plaćaju oni koji su ''prešli izborni prag'', ali su prekobrojni u odnosu na kvotu.
Mislim da je dublji uzrok ovih , inače izvana inspiriranih ''nemira'', zapravo to što su humanistički fakulteti bili duboko ideologizirani tijekom socijalizma, te da se ovim ''nemirima'' danas na neki način pomiče težište, sa nužnih promjena u nosivim ideologijama (marx engels lenjin tito), na buku oko još većeg uključivanja još većeg roja studenata u iste mlinove. Time se dodatno opterećuje cijeli visokoobrazovni sustav, da se bavi masom i povećanjem ''standarda'' umjesto da se ozbiljno uhvati u koštac s promjenama gradiva, metode, literature i profesora.

Tko je glasao

ufufff.... čini mi se da si

ufufff.... čini mi se da si komentar stavio u krivi dnevnik, on bi tebao ići u onaj opinioiurisov o teorijama urote, komunjare, judonostalgičati , tito, marx, kos, udba, reakcija, kontrarevolucija.......

Tko je glasao

Ako načas prestaneš

Ako načas prestaneš plutati po oceanima bitka i nebitka, možda se prisjetiš da govorimo o FF Zagreb, uglavnom, dakle o fakultetu na kojemu predaju profesori relikti samoupravnog socijalizma, poput Ž. Puhovskoga, I. Goldsteina, N. Budaka, G. Flege, i drugih sličnih vrlih crvenih omladinaca.
dakle, što se tiče nedvosmislenog odgovora na ''studentske zahtjeve'' ( a to da je stvar inspirirana izvana, to imaš link kod Oštrića, dakako, u afirmativnom smislu, dočim je za mene to kominternovska ujdurma),
ja bih sutra već podigla kvotu na FF u na limes neograničeno i besplatno, osobito na odsjecima za filozofiju, sociologiju, povijest i ''psihologiju'', pa kome god se ide slušati ta ljevičarska trkeljanja, poluistine, dezinformacije, dosadne i nevažne stvari s kojima se još malotko u europskoj znanosti ozbiljno bavi, - pa taman ako je takvih i deset tisuća, ja bi ih sve nagurala u DVII ili VI, pa neka samo pobožno slušaju...ionako si s tim ''diplomama'' kasnije mogu obrisati dupe, jer će ih to i takvo studiranje učiniti potpuno neupotrebljivima. Dok, profesorima bih davala plaću u odnosu na broj njihovih diplomiranih studenata koji su se zaposlili u branši... i u odnosu na neke druge parametre njihova ''znanstvenog doprinosa'' - a ne nipošto, kako je sada, u odnosu na broj ''slušača'', ili već kako je to sada koncipirano, dio fiksno dio varijabilno.
Problem je u katastrofalnoj NASTAVI, a oni bi se igrali ''savjesti društva''? U ovom slučaju, to može biti samo LOŠA SAVJEST, skrivanje onoga što bi najzad trebalo javno otkriti.

Tko je glasao

kad govorimo o pobini na

kad govorimo o pobini na fakultetu onda govorimo o pobuni na više hrvatskih fakulteta i bobuni fakulteta u drugim zemljama europe. i to pobuni studenata, a ne profesora.

osim školarina ima i mnogo drugih stvari koje treba popravljati na fakultetima, ali ja sam sad govorio o školarinama.
ja sam za to da se npr. na ff smanje kvote za upise. studirao sam na ff u zadru i znam kako je to kad se pretrpava previše studenata u jednu studijsku godinu.
previše ljudi smanjuje kvalitetu predavanja, profesori se ne mogu kvalitetno posvetiti radu sa studentima, sa fakulteta izlazi previše filozofa, sociologa profesora, koji ne mogu naći posao u struci niti u rangu njihova obrazovanja.
ono što dobivamo je kvantiteta, a ne kvaliteta.

Tko je glasao

puhovski, goldstein i budak

puhovski, goldstein i budak teško da mogu biti relikti samoupravnog socijalizma. bar prema javnim nastupima. puhovski i budak su se protivili blokadi a puhovski je u nekoliko navrata naglasio da to besplatno studiranje netko mora platiti. meni tako ne zvuči relikt socijalizma.
da nisi u sukobu sa njima zbog nekih drugih tema?

Tko je glasao

Zar govorim kineski? Vidiš

Zar govorim kineski?
Vidiš da je frka u tome hoće li im se povećane besplatne kvote I PLATITI?
A baš bi me zanimalo što bi ''kadar'' rekao na to da se besplatne kvote dignu na bezgranično, a da njima za to nitko neće I PLATITI?

Znanje je po svojoj naravi elitističko, rijetko i dragocjeno. Ono označava istinski napor intelekta da pojmi i shvati logiku i narav dane stvarnosti.
Navedeni i njima slični šmokljani, pak, nisu se ni pet minuta svojega života bavili tim i takvim znanjem, nego su se bavili društvenopolitičkim radom i mističnom (društvenopolitičkom) elitizacijom svog neznanja.

Ali, no, sada kada bi nadolazeća generacija isto tako htjela biti elitom neznanja, kada bi htjeli participirati u toj ugodnoj neobvezujućoj poziciji, da budu ''elita'' a ni o čemu pojma nemaju, onda odjednom , ''a tko će to platit''?

Što je to drugo nego relikt samoupravnog socijalizma? ''radnici'' ''studenti'' i ''đaci'' , ''upravljaju'', a vlada i zarađuje društvenopolitička elita?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci