Tagovi

O najboljem stambeno-kredinom sistemu na Svijetu

MALO ZA UVOD

?itaju?i o Vladinim subvencijama za kupnju stanova u prosjeku 200 EUR/m2, ne mogu a da ne primjetim izraziti vatrogasni karakter ove mjere . Kao što je ve? pisano, korist koju ?e hrvatsko gospodarstvo ostvariti od ovog poteza – u smislu održanja i otvaranja novih radnih mjesta – je minimalna i stoji u velikom nesrazmjeru s punjenjem džepova ionako dobro potkoženih banaka i ”bolesnih” gradjevinara koji su se našli u teško?ama uglavnom zbog poslovanja ”grlom u jagode” – kao i obi?no u Hrvatskoj, na ra?un svih gradjana. Slikovito, ovaj potez biti ?e tek jedan kratki ”blip” svjetla u op?oj tami koja se spušta nad hrvatskim gospodarstvom.

Ovom subvencijom, u dugoro?noj perspektivi stambene politika, ništa se ne?e pomaknuti u pozitivnom smjeru niti za milimetar. Trošenje javnih novaca na ovakav na?in, bez jasnog cost/benefit prikaza, samo je još jedan netalentiran korak u provodjenju stambene politike u Hrvatskoj, gdje su najve?i dobitnici privatne banke sa svojim nezasitnim kamatarenjem i naglo iskrsli stanograditelji sumnjive stru?nosti, efikasnosti i morala, a gladni brzog profita. Gubitnici su mlada generacija hrvatskih gradjana koji u tim uvjetima moraju osigurati krov nad glavom.

A da bi stvari mogle biti i druga?ije, prepri?ati ?u pri?u o uspješnom danskom stambeno-kreditnom sistemu.

KAKO JE SVE PO?ELO I KAKO TO IZGLEDA DANAS?

Sve je po?elo prije više od dva stolje?a. 1795. godine izbio je veliki požar u centru Kopenhagena. Potpuno je uništeno preko 900 zgrada a još više ošte?eno. Jedino tada postoje?e osiguravaju?e društvo nije imalo dovoljno kapitala za pokri?e svih šteta. Osim toga, nisu sve zgrade niti bile osigurane protiv požara. Zato je požar, odnosno njegove posljedice, izazvao veliki porast potreba za kreditima za obnovu i izgradnju. Tadašnji zakoni ograni?avali su kamatu na maksimalnih 4%, što su kreditori smatrali premalo u odnosu na nesigurnost svog ulaganja, pa su tražili modalitete kako da postignu smanjenje rizika na nivo koji bi opravdao relativno nisku kamatnu stopu od 4%. Da bi to ostvarili, osnovali su ve? 1797. godine ”Ku?evlasni?ku kreditnu kasu” u kojoj je rizik od mogu?ih gubitaka solidariziran. Ta kolektivna odgovornost omogu?ila je da se osigura dovoljno kapitala uz 4% kamata.

Ovaj dogadjaj se smatra po?etkom specifi?nog i izuzetno uspješnog modela kreditiranja tržišta nekretnina u Danskoj. Tokom proteklih više od dvjesto godina, osnovni model je evoluirao nizom zakonskih promjena i dopuna (zadnje promjene 2007. godine kao prilagodba EU direktivi o financijskom poslovanju) u jedan sofisticirani sistem u kojem su i dalje osnovi elementi kamatne stope znatno niže nego na slobodnom bankarskom tržištu i uvijek raspoloživa dovoljna koli?ina kreditnog kapitala.

To zna?i da je kreditno sposobnim gradjanima (a to su svi oni sa stabilnim zaposlenjem) u svakom trenutku na raspolaganju stambeni krediti za financiranje kupovine do 80% stana, pod uvjetima koji su znatno povoljniji nego u komercijalnim bankama.

Ovome treba dodati da se u Danskoj pla?a porez na sve nekretnine (1% godišnje od službeno procijenjene vrijednosti za ”obi?nu” nekretninu, a za skupu nekretninu (iznad odredjene grani?ne vrijednosti) 3% godišnje. Uz to, pla?a se i zemljišna renta (1.5%-2% godišnje) od procijenjene vrijednosti zemljišta. Sve to utje?e na relativnu pristupa?nost nekretnina i stabilnost cijena, što sve povoljno djeluje na nacionalnu ekonomiju. Nažalost, u posljednjem desetlje?u, neoprezna liberalizacija dovela je do eksplozije neodrživih kreditnih modela. Istovremeno je porez na nekretnine je zamrznut na nominalni iznos iz 2001 godine. Sve to je dovelo do ozbiljnih poreme?aja na tržištu nekretnina sa katastrofalnim posljedicama na cijelu dansku ekonomiju.

Danski sistem tzv. real-kredita tokom svog dugotrajnog postojanja postigao je op?e priznanje kako u Danskoj, tako i u inozemstvu. Ekonomski analiti?ari i rating-ustanove ve? desetlje?ima ocjenjuju taj sistem kao najbolji svjetski sistem za financiranje stanova. Razlog za takve ocjene su relativno niske cijene ( tj. kamate), veliki izbor razli?itih oblika kredita, efektivna konkurencija, transparentnost proizvoda i cijena, te mogu?nost brze i jeftine konverzije kredita kada uvjeti na tržištu to dozvole.

REAL-KREDITNE OBVEZNICE

Real-krediti se baziraju na posebnoj vrsti obveznica, koje real-kreditna društva emitiraju kako bi prikupila kreditni kapital. Te obveznice smatraju se izuzetno sigurnom investicijom za one koji ih kupuju, pa oni prihva?aju relativno nizak prinos.

Izdavanjem real-kredita bave se financijske ustanove koje se osnivaju i posluju po posebnom zakonu. Taj zakon ograni?ava rizike u poslovanju tih ustanova tako da su obveznice koje one emitiraju izuzetno sigurne i smatraju se ”pozla?enim papirima”. Zauzvrat, prinos koji te obveznice nose svojim vlasnicima je relativno nizak, što zna?i jeftin kapital za financiranje kredita.

Real-kreditne ustanove trguju s obveznicama na burzi. Dansko tržište real-kreditnih obveznica je jedno od najve?ih i najlikvidnije na Svijetu.

Obveznice koje oni izdaju imaju najviši mogu?i rating kreditne sposobnosti. Vlasnici tih obveznica su uvijek dobili isplatu vrijdnosti obveznica i godišnju kamatu koju nose. Zbog toga obveznice postižu povoljnu cijenu, što ima pozitiv efekt na cijenu kredita, na korist korisnika kredita.

Investiranje u real-kreditne obveznice je prakti?ki oslobodjeno rizika iz slijede?ih razloga:

• Obveznice ostvaruju sigurnost kroz sudski provedenu hipoteku nad nekretninama;

• Ustanove koje izdaju obveznice (Real-kreditna društva) ispunjavju niz strogih zakonskih uvjeta, npr. o stupnju pokri?a kredita vlastitim solventnim kapitalom (minimalno 8% u odnosu na koli?inu izdatih kredita, korigiranih sa faktorom rizika. U praksi je to oko 12%);

• Pri emisiji obveznica, primjenjuje se tzv. princip ravnoteže, što zna?i da iznos kredita ne može zna?ajnije odstupiti od koli?ine prodanih obveznica. Drugim rije?ima, real-kreditne ustanove imaju jako ograni?enu mogu?nost financijskog rizika;

• Zakonom se propisuje maksimalni postotak vrijednosti nekretnine koji se može financirati real-kreditom (60-80%) ;

• U slu?aju bankrota real-kreditnog društva, vlasnici obveznica imaju apsolutni prioritet u naplati potraživanja. No, u proteklih 213 godina nijedno društvo nije bankrotiralo;

• Realkreditna društva su pod strogim državnim nadzorom. Državne nadzorne službe imaju široke ovlasti djelovanja ako otkriju da poslovanje ne slijedi postavljena pravila.

• Obveznicama se financiraju gotovo sve vrste nekretnina: privatni stanovi i ku?e, ku?e za odmor, poslovni objekti, poljoprivreda i subvencioniran astambena izgradnja. Obveznicama se trguje na Kopenhaškoj burzi (OMX) i emitiraju se u velikim serijama. Veli?ina serija i cijene su vrlo uniformne, neovisno o ustanovi koja ih izdaje.

Real-kreditne obveznice ?ine 78% svih obveznica koje cirkuliraju na OMX. Krajem 2006. godine, koli?ina je iznosila 2,605 mlrd. DKK (350 mlrd. EUR).

Najve?i kupci real-kreditnih obveznica su danski i inozemni institucionalni investitori, naj?eš?e miroviski fondovi. U tome leži i ljepota sistema, gdje kapital za stanove gradjani osiguravaju sami sebi preko mirovinskih fondova. To zna?i da je odljev novca putem kamata u privatne banke minimalan.

Preostali nevra?eni dug iza cirkuliraju?ih obveznica iznosio je oko 2,036 mia. DKK, što je oko 20% više of danskog BDP-a. Taj golemi dug, upravo zbog na?ina kako je ostvaren, ne smatra se nikakvim destabiliziraju?im faktorom danskog gospodarstva.

PRINCIP RAVNOTEŽE

Kao što je ve? re?eno, jedan od elemenata sigurnosti u sistemu je tzv. princip ravnoteže, kojim se definira kakav ?e odnos vladati izmedju kredita i financiranja. U danskom tržištu real-kredita postoji vrlo usko poklapanje trajanja otplate kredita, otplatnih rata, kamata i otplatnog profila s jedne strane, te odgovaraju?ih uvjeta za obveznice koje stoje iza kredita.

Kredit i obveznice predstavljaju gotovo ogledalnu sliku. Troškovi koji se javljaju pri nabavi kapitala jasno se odražavaju u samom kreditu. To otvara i mogu?nost da se korisnik kredita ”iskupi” u svakom trenutku kupovinom obveznica koje stoje iza kredita na burzi.

Princip ravnoteže temeljni je princip na kojem po?iva uspjeh ovog kreditnog sistema.

POSLOVANJE REAL-KREDITNIH DRUŠTAVA

Do sad smo donekle razjasnili koji je u ovome interes korisnika kredita, a koji investitora koji kupuju obveznice. Koji je u tome interes real-kreditinih društava?

Ona zaradjuju prodajom i administriranjem real-kredita. Administrativna taksa, tzv. doprinos, pla?a se teku?e i iznosi u npr. oko 0.5% od aktualne nevra?ene glavnice za jedan 30-godišnji stambeni kredit. Dakle, u prvoj godini, ”doprinos” za kredit od 1 mio. DKK iznosi 5,000 DKK. Veli?ina ”doprinosa” se smanjuje u taktu sa smanjivanjem nevra?ene glavnice. Osim toga, pla?aju se neke takse prilikom osnivanja kredita i eventualno prilikom prijevremene isplate.

Ti prihodi se koriste za pokri?e troškova administracije kredita, o?ekivanih gubitaka u budu?nosti, kao i za kapitalizaciju temeljnog kapitala kojega moraju imati da bi mogla izdavati kredite.

Prihodi real-kreditnih društava su niži ali i stabilniji nego kod banaka. Npr. prosje?an profit (nakon pla?enog poreza) u 2007. godini bio je 6.4 %. Istovremeno je danska najve?a banka ostvarila približno 14% profita. U ovim godinama financijske krize, situacija je obrnuta, odnosno profiti banaka su znatno opali, ali real-kreditne ustanove i dalje posluju solidno.

Na tržištu postoji 6-7 real-kreditnih društava, od ?ega dva najve?a ?ine više od 70% ukupnog tržišta. To zna?i efikasnu konkurenciju i relativno povoljne cijene usluga.

TIPOVI KREDITA: Fiksne vs. Varijabilne kamate

Tradicionalno, krediti koji su se odobravali bili su sa fiksnim kamatama na 20 ili 30 godina otplate. Tek u novije vrijeme uvedena je mogu?nost izbora kredita s varijabilnim kamatama, tako da je danas oko 56% kredita s fiksnom kamatom, 23% sa varijabilnom kamatom, a preostalih 23% sa varijabilnom kamatom ali s definiranim maksimumom. Krediti s fiksnim kamatama su zna?ajno skuplji, ali pružaju 100% sigurnost i izvjesnost o budu?im uplatama dakelo u budu?nost.

Ve?ina kredita je bazirana na DKK, ali postoji mogu?nost EURO-kredita, koji imaju nešto niže kamate.

REAL-KREDITNI SISTEM U DRUGIM ZEMLJAMA

Kada je sve opisano tako sjajno, može se postaviti pitanje zašto se taj sistem nije proširio i u drugim zemljama. Zna?i li to da takvo nešto može funkcionirati samo u specifi?nim danskim uvjetima?

Prva zemlja koja pokušava implementirati sistem po danskom modelu je Meksiko. Velika vitalnost populacije s puno mladih, zahtjeva veliki broj novih stanova i potrebu za financiranjem, jeftinijim od onoga koji nude banke.

Meksi?ka vlada je od Soros Fund Management (SFM) naru?ila studiju da istraži razli?ite sisteme u Svijetu, koji bi i oni mogli primjeniti u Meksiku. Rezultat studije je jasno pokazao da je danski real-kreditni model najefikasniji i danas je on implementiran u Meksiku.

U procesu implementacije u?estvovala je Danska Nacionalna Banka, Uprava za vrijednosnice (VP) i jedno od najve?ih real-kreditnih društava. Projekt je pokrenut 2005 kao joint venture izmedju SFM i VP ?iji je zadatak bio implementacija sistema.

Prve obveznice emitirane su krajem 2007, s ciljem da se postigne masa od 100 mio. USD u prve 2-3 godine.

Bi li Hrvatska mogla pokrenuti nešto sli?no?

Komentari

..super..

..super...nema puno priče..
..to je odličan model i dobar prijedlog..
..čista petica..

Ne žalosti dušu gladnu i ne draži čovjeka u oskudici njegovoj. (Sirah)

Tko je glasao

pa su tražili modalitete

pa su tražili modalitete kako da postignu smanjenje rizika na nivo koji bi opravdao relativno nisku kamatnu stopu od 4%

da, ovo je ključni moment danskog uspjeha. uspjeli su osigurati nisku i kroz dugi period stabilnu kamatnu stopu. zajmoprimci su znali što ih čeka i mogli su isplanirati i uskladiti troškove s prihodima. ovaj momenat kod nas nije postignut, "velikodušna" posudba od strane države je beznačajna bez obzira o kolikom iznosu se radilo jer vas i dalje ostavlja na milost i nemilost pohlepnih bankara i njihovim smicalicama oko promjenjive kamatne stope i tečaja. A poučeni iskustvima i svjedočanstvima onih koji su nasjeli bankarskim trikovima ( i danas je jedan mladi čovjek na TVu svjedočio kako je prošao i kako ga je banka PREVARILA), malo će biti onih koji će se u ovim nesigurnim vremenima upustiti u zaduživanje. " Naše" banke kad su dizale kamatne stope, onda su ih dizale odjednom za cijeli postotni poen i to iznenada, bez bilo kakavih najava ili obavijesti a sada kad im je postalo jasno da tako dalje ne ide, na velika zvona najavljuju smanjenja kamata za nevjerojatnih 0,25 pp (Zaba) i to samo za "mlade". sic! No odgovorno tvrdim da je ovo još jedan TRIK kojim pokušavaju namamiti mlade i naivne. Čak i ako budu još spuštali kamatnu stopu, budite sigurni da će vam uzeti na nekim drugim "uslugama" (lepezama, paketima ili kako ih sve ne zovu).

Taj mladi čovjek je svjedočio i o postupcima tih istih banaka u svojim matičnim zemljama (EU) jer zbog posla komunicira s mladim ljudima koji su isto kao i on uzeli stambene kredite prije krize. Povratna informacije je da su njima banke na vrhuncu krize SNIŽAVALE kamatne stope. Dakle ako hoće i banke se mogu ponašati odgovorno, ali očito samo selektivno što ovisi o boji krvnih zrnaca.
Nedavno su objavljeni rezultati poslovanja "naših" banaka koje su se dale u kuknjavu jer su imale pad DOBITI od ca 25% pa su se vratile na nivo iz 2007. prije eskaliranja globalne krize. Istovremeno je svoje rezultate objavila i najveća slovensk banka NLB (nova ljubljanska) koja je poslovala s GUBITKOM od nekih 30ak miliona eura. Dakle NLB je izgubio svu dobit premda je prije krize poslovala jednako dobro kao i naše banke. Išli su u gubitak svjesno jer nisu svojim građanima htjeli dodatno otežavati situaciju.

....

Tko je glasao

Vidim da je ovaj dnevnik

Vidim da je ovaj dnevnik izazvao daljnju provalu rezignacije na aktualno stanje u Hrvatskoj u sferi stambene politike. Spoznaja da postoje bolja rješenja, potkrijepljena stvarnim primjerima, djeluje kao sol na ranu, i potpiruje ljutnju na vladajuće.

Ali, mene bi više radovalo da komentatori, inspirirani ovim primjerom, pokušaju sondirati je li uopće realno razmišljati u ovim smjerovima i bazi tih zaključaka skicirati moguća rješenja, ne nužno identična predočenome. Loši i nerealni prijedlozi brzo bi "pali" kroz diskusiju, a oni dobri bi dobili priliku za analizu i daljnju razradu snagom kolektivne pameti.

Ako nešto nije jasno o funkcioniranju opisanog modela, rado ću pojasniti na zahtjev.

The Observer

Tko je glasao

Ako nešto nije jasno o

Ako nešto nije jasno o funkcioniranju opisanog modela, rado ću pojasniti na zahtjev.

Pa Kosorica je rekla da joj se jave svi koji imaju moguća rješenja koja bi ubrzala izlazak iz krize. S obzirom da je većina suglasna da predloženi model "subvencija" nema velike šanse da zaživi ukoliko svoj obol ne daju i banke, a vidimo da banke i dalje šute, Kosorica bi vrlo brzo mogla tražiti nova rješenja.

Ja osobno mislim da bi ovaj danski model možda magao zaživjeti u suradnji sa stambenim šedionicama. One već imaju infrastrukturu i potrebna znanja/osoblje, a i nedavne izmjene zakona koji regulira njihovo poslovanje takodjer ide na ruku.
i pozdravljeno je od strane samih štedionica:

Zagreb, 07. siječnja 2010. Na današnjoj sjednici Vlade RH usvojen je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i u tom smislu Wüstenrot stambena štedionica d.d. ima slijedeći komentar: "Vlada RH je kao jednu od antirecesijskih mjera na početku 2010. godine odlučila unaprijediti postojeći sustav stambene štednje na način da ga prilagodi potrebi poticanja stambene izgradnje i poticanja trgovine nekretninama te u tom smislu predložene izmjene Zakona smatramo vrlo poticajnim i pametnim potezom Vlade te ih ocjenjujemo kao veliki korak naprijed i za Vladu i za stambene štedionice kao partnere. Naime, osim usklade sa pravnim stečevinama EU u dijelu koji se tiče slobode kretanja ljudi i kapitala te odredbi koje se tiču zamjene JMBG-a OIB-om, predloženim izmjenama Zakona će se omogućiti stambenim štedionicama aktivno sudjelovanje u financiranju stambene izgradnje te zastupanje u poslovima osiguranja kao što je definirano i za sve ostale kreditne institucije. Tim izmjenama se stambenim štedionicama otvaraju dodatne mogućnosti razvoja i financiranja stambene izgradnje, a ovim putem je i Vlada RH jasno i nedvosmisleno pokazala da stoji iza projekta stambene štednje u RH i da ga u budućnosti namjerava dodatno poticati."

http://www.wuestenrot.hr/

Tko je glasao

As of 2007, there are eight

As of 2007, there are eight mortgage banks active in the Danish mortgage market, some affiliated with commercial banks.[2]

Eto sličnu situaciju i mi imademo, sve naše ključne banke imaju svoje vlastite stambene štedionice, samo treba poticaj da se krene u tom smjeru (vidimo da i soros isto predlaže americi). Iste banke imaju i nekakve investicijske fondove izmedju ostalih i one obvezničke kojima su prosječni godišnji prinosi izmedju 4-5 %, dakle u prihvatljivim gabaritima. Osim toga novim ovlastima mislim da bi čak i stambene štedionice mogle prikupljati kapital u vlastitoj režiji izdavanjem obveznica. to bi mogla biti neka kombinacija u kojoj bi paralelno egzistirao dosadašnji klasični model štednje i ovaj danski. u to sve uklopila bi se i najavljena reforma mirovinskog sustava kojim bi se povećalo izdvajanje u ll mirovinski stup. mirovinci bi taj višak sredstava mogli kvalitetno uložiti u "dankse" obveznice . mirovinci već sada teže 30ak milijardi kuna, a i s trenutnim izdvajanjem od 5% svake godine otežaju za dodatnih 5 milijardi kuna. treba te pare nekako aktivirati i izvuči dvostruku korist, a ne da naši mirovinci viškovima pomažu ekonomije njemačke ili drugih bogatih zemalja.
i sve bi ovo bilo tako lijepo da nema kvake 22, a to je uređen katastar i zemljišne knjige koji su kako čitam osnova tog danskog modela. no i to je već pokrenut proces, ali ide jako sporo, a nama trebaju trenutna rješenja jer gori pod petama. zamrlu stanogradnju bi trebalo pod hitno pokrenuti, prije negoli crknu sve firme u tom segmentu, a i one zavisne.
I opet se vraćamo na početak, bankama i bankarima koji sudeći prema njihovom predstavniku u večerašnjem Otvorenom nisu spremne na znatnije smanjenje kamatnih stopa.
Možda bi u ring trebao uskočiti Rohatinski i natjerati ih na popuštanje. Monetarna vlast je u njegovim rukama i prilično neovisna od izvršne vlasti pa bi eventualni pritisci trebali ići prema HNBU.

No to su samo moja glasna razmišljanja. HNB se neda zajebavati od nikoga. ove će godine imati čiste dobiti barem koliko i lane jer su medjunarodne referentne kamatne stope doživjele daljni pad. tako da će u toj dobiti HNB-a dobrim dijelom participirati i pare stambenih zajmoprimaca. dobar dio tog kolača ide opet državi, a njima opet svaka kuna treba i tako je magični krug zatvoren.
nema nam spasa, barem ne u skoroj budućnosti.

Tko je glasao

smanjivanje kamata tu nema

smanjivanje kamata tu nema veze. prosjecna kamata u danskoj je u poslijednjih 40 godina bila oko 6%, makar tako pise u clanku kojeg si naveo.

takodjer, smatram da je ideja dobra, ali samo jedna od mjera koje bi trebale ciniti stambenu politiku.

takodjer trziste u hrvatskoj je jako specificno. imas jako veliki postotak koji posjeduje nekretnine, od kojih je samo manji dio koji otplacuju kredite kod banaka.

takodjer, veliku stvar u tome igra i recimo sudstvo. pocev od katastara i zemljisnjih knjiga koje su nepromijenjene jos od austrougarske (2003 mislim su dobili zajam od svjetske banke. trebali si dovrsiti do 2008 ili tako nekako, ali naravno nisu).

takodjer da bi imao likvidnost, trebas imati brze ovrhe. to kod nas traje malo duze.

takodjer, danci imaju jako puno stanova u javnom vlasnistvu i razradjeni sistem iznajmljivanja sa kakvim takvim pravima najmoprimca, sto je vanka zapravo luksuz, a vanka standard.

takodjer imaju i program potpora za ljude koji nemaju dovoljna primanja...

nesto je mora jako trulo u drzavi danskoj. e da, oni su dozivjeli prosvjetu.

Tko je glasao

smanjivanje kamata tu nema

smanjivanje kamata tu nema veze. prosjecna kamata u danskoj je u poslijednjih 40 godina bila oko 6%, makar tako pise u clanku kojeg si naveo.

ovo je kao što piše dugogodišnji prosjek, a nas u ovoj IZVANREDNOJ situaciji zanima TRENUTNO stanje na tržištu stambenih kredita. prosjek amerike je ako je onaj navod točan preko 10%, no Ameri trenutno imaju prosjek na 30 godišnji stambeni kredit uz FIKSNU kamatu svega 5,06% što je lako provjerljivo ( http://www.bankrate.com/ ) . Na ovoj stranici vidimo i ponude za refinanciranje s kamatom već od 4% takodjer fiksiranom. ja sam pratio kretanje kamata praktički od izbijanja krize i samo u jednom kratkom periodu fiksna kamata na 30god. je prelazila 6%.
A što naši bankari u medjuvremenu čine?! Uopće UKIDAJU mogućnost uzimanja kredita s fiksnom kamatom jer otovreno kažu da na takvu visoku kamatu nitko ne bi pristao. Možemo pretpostaviti ako je promjenjiva kamatna stopa skočila na 7,5% da bi fiksna vjerojatno bila preko 10%.
Čime su to enormno poskupljenje pravdali i dalje ga pravdaju??? nekakovim CDS indexom kreditnog rizika koji je za Hrvatsku navodno jako velik, ali kako vidimo za Ameriku koja je krizu generirala i koja je spiskala silne milijarde u razne bail outove i spašavanja NIJE.
A nije ni za europeske zemlje koje su takodjer upale u govna do grla jer su ulagali u rizične derivate. U europi je takodjer kamata, što je isto lako provjerljivo, za stambne kredite svo vrijeme ostala ista ili je išla prema dolje.
A što naši bankari čine?! već u samom startu prije nego se kriza prelila na svijet u 9/10 mjesecu 2007. po prvi puta dižu kamatnu stopu pravdajući se krizom, odmah početko 2008. slijedi daljnje dizanje kamata kada većina banaka već u ožujku postiže maximum koji su zadržali do današnjih dana (ovo snižavanje za 0,25% je farsa). I zbog te činjenice u 2008. ostvaruju enormno povećanje dobiti koje nije uspjela pojesti ni navodno loše poslovanje u 2009. kada bilježe pad dobiti od 25%.

Na ove činjenice do sada nije nitko reagirao, ni Vlada, a ni HNB, a možda je trebala uredovati i HANFA, možda i drug Bajić jer banke su se u najmanju ruku ponijele neodgovorno ugrozivši sve hrvatske građane i tvrtke zajmoprimce,a indirektno i kompletno gospodarstvo.

U svim zemljama u okruženju matične bankarske kuće bilježile su gubitke, samo NE u HRVATSKOJ. I sve Vlade su poduzele neke korake protiv banaka kad su neodgovorno pokušale podići kamatne stope, osim Hrvatske vlade i HNB.a... čak i jedna BiH i Srbija.

Evo neka drug predsjednik Josipović miljenik ovog portala priupita svog savjetnika iz bankarskog sektora zašto su nam to učinili, zašto se nisu ponijeli jednako odgovorno kao i u ostalim zemljama u kojima posluju?!

Iako se u medijima non stop ističe da su banke prošle godine ostvarile smanjenu dobit, nitko ne govori da su te iste banke prošle godine iako su im znatno opali novi plasmani imali rast kamatnih prihoda i enorman rast prihoda po osnovu tečajnih razlika, većina i rast prihoda od ostalih usluga (razne lepeze i transakcije) jer su i njih poskupjeli.

I sami su (omaškom) u javnosti priznavali da su nas doslovno IZLIHVARILI (Luković) i to u najkritičnijem momentu. Kada su u samom početku krize rasle referentne kamatne stope na medjunarodnom tržištu, opravdanje za dizanje kamata za sve kredite su našli u toj činjenici, a kad su iste kamatne stope na medjunarodnom tržištu počele padati i završile na povijesnim minimumima, odjednom ta činjenica više nije bila referentna, već su se pravdali nekim novim momentima.

I danas iako je taj novi index (CDS) kreditnog rizika kojim i dalje pravdaju enormno visoke kamate, za Hrvatsku gotovo prepolovljen ( s 5,5 je pao na 2,5) još sredinom prošle godine, naši bankari tek ovih dana razmišljaju da bi kamatne stope možda mogle ići dole...možda.

A na nedavnoj aukciji za poduzetnike vidjeli smo koja "naša" banka predvodi ovaj trend i nije "prošla" jer je bila preskupa.

Tko je glasao

Real-kreditne obveznice

Real-kreditne obveznice nominalnog prinosa 5%, sa rokom dospijeca 30-godina danas se na burzi u Kopenhagenu prodaju za tečaj oko 100.00, što znači da je kamata za koju se može ugovoriti 30-godišnji kredit sa fiksnom kamatom (sa svim troškovima) za oko 5.5 - 6%.

Komercijalne banke niti ne daju takav kredit na 30 godina, nego maksimalno na 20 godina. Kamata je oko 9%, nešto manje ako imaš status kao VIP klijent.

Krediti s promjenjivom kamatom su na oko 2-2.5%

The Observer

Tko je glasao

Krediti s promjenjivom

Krediti s promjenjivom kamatom su na oko 2-2.5%

dakle tri puta su manji u odnosu na naše kamatne stope. a koliko se sjećam prije izbijanja krize, kamatne stope u eurozoni su se kretale oko 4%. još jedan detalj koji me smeta kod naših bankara je što promptno reagiraju na svaki čimbenik koji opravdava dizanje kamatnih stopa, ali kad je u pitanju njihovo spuštanje treba im čitava vjećnost da ih barem malo spuste.

Prka već šest mjeseci priča kako kamate trebaju padati, a ništa ne poduzima. No možda Prka iako predsjednik uprave uopće nema tu moć da ih spusti. Ista je stvar i s Lukovićem. samo figure dok sve odluke donosi vlasnik.

Tko je glasao

"takodjer, danci imaju jako

"takodjer, danci imaju jako puno stanova u javnom vlasnistvu i razradjeni sistem iznajmljivanja sa kakvim takvim pravima najmoprimca"

Kod nas je velika većina podstanara "ilegalna", prava ne postoje, najam je preskup - sasvim u skladu sa tržišnom cijenom kvadrata.

Kad bi takva šema postojala kod nas, možda bi to utjecalo na pohlepu građevinarske mafije. I na pohlepu bankarske mafije.

Tko je glasao

smanjivanje kamata tu nema

smanjivanje kamata tu nema veze. prosjecna kamata u danskoj je u poslijednjih 40 godina bila oko 6%

Da, slično je bilo i u Njemačkoj. Ali, treba imati u vidu da se radi o fiksnim kamatama na dugi rok otplate. U isto vrijeme, Amerikanci su "operušani" za nekliko postotaka više. A lako je izračunati koliko samo 1% veća kamatna stopa znači za veličinu otplate.

takodjer trziste u hrvatskoj je jako specificno. imas jako veliki postotak koji posjeduje nekretnine, od kojih je samo manji dio koji otplacuju kredite kod banaka.

Ispada da "siromašni" Hrvati drže veliko bogatstvo u obliku nekretnina, puno veće u odnosu na gradjane mnogo bogatijih zemalja. Ukupna suma danskih obveznica je 120% BDP-a, što znači da je oko 90% pod većom ili manjom hipotekom. U odnosu na stambenu masu, tržište je u Hrvatskoj malo, i tu se uvijek govori o novim stanovima, dok tzv. sekundarno tržište, koje je u svim zemljama sa stagnirajućim stanovništvom dominirajuće, u aktualnim diskusijama se gotovo i ne spominje. U Hrvatskoj se kuće i stanovi nasljedjuju iz generacije u generaciju, što isto smanjuje volumen tržišta. Ja mislim da je to, uz nepostojanje ozbiljnijeg poreza na nekretnine, i osnovni razlog za nesrazmjer cijena nekretnina i kupovne moći.

Nisam siguran zašto, ali nekako mi se čini da takva situacija nije ekonomski zdrava. To zaključujem po tome da je u ekonomski vitalnim državama situacija obrnuta. No, možsa je upravo to što čini život u Hrvatskoj (u prosjeku) boljim nego što brojke o BNP-u govore.

The Observer

Tko je glasao
Tko je glasao

Da, preopoznatljiv i

Da, preopoznatljiv i jedinstven stil seciranja "revolucije" kojeg se dobro sjećamo.

The Observer

Tko je glasao

Niko normalan i nema (niti

Niko normalan i nema (niti sa tim poticajima) novce za kupnje, poticaji su za lopine. Pretakanje iz šupljeg u prazno
Koliko prepoznajem u postu riječ je o već par stotina godina brige za budućnost, ili kako bi se reklo, to smo posudili od djece, ništa nismo naslijedili. Radi se o nekoj vrsti nekretnina koje ostaju onima koji ih trebaju. Kretanje a ne okretanje. Takvu priliku da se u to uključimo ekipa („komunista“ koji su ze borili protiv nekih drugih „komunista“ a zapravo sa zajedništvom ,komunom, su imali veze samo kada ta komuna služi za punjenje i brigu o njihovi nekretninama ) je propustila ponuditi budućim generacijama kada su društveni stanovi postali pre jeftino privatni. Dalje slijedi reketarennje posovim stanovima i slično. Ne razmišlja se niti o stanovima u vlasništvu gradova za najam, a kamo li o takvom nekom „novom“ projektu.
Još kad mrak padne na oči sa savjetnicima kojima se okružila njegova svjetlost.....nade u promjene više nema. Samo betoniranje.
A da bi se još to proširilo na oporavak sela i manjih mjesta – pa to je znanstvena fantastika za ove dupoglavce.

Tko je glasao

Krivi ljudi na krivom

Krivi ljudi na krivom mjestu!?!?!?!?!?!?!?!?!
:(..a zna se gdje im je mjesto...u Remetincu kombinirano sa Vrapčem :(
kratko i jasno!
Činjenica jest da bi kod nas danski sitem pokrenuo stvari s mrtve, do zla Boga izmrcvarene, točke. No, bolesno, psihotično, korumpirano, i mafioktatsko društvo s pleterom hrvatskih vlastodrpidržaca, jeste stvarano 70 godina. Uzevši u obzir K&K monarhiju i duže. U ovih dvadesetak godina se nagurao Domovinski rat i privatizacija na hrvatski način. S oslobođenjem, od mrskog okupatora te mirne reintegracije 1997.g. se samo nastavilo po istom, starom i dobro iskušanom principu: birokracija raste i cvate, sirotinje sve više da ima tko stati u red i rješavati zamolbe, zahtjeve i žalbe. Začarani krug.
Lopova i tata nikad nije bilo više na istaknutim funkcijama, među uglednicima čak...jadno i sablasno za ovaj stoljećima tlačen i napaćeni hrvatski puk.
Stroga je s novom nadom puk izabrao novog predsjednika koji nije bio u zatvoru. Koji ima dva fakulteta. I koji se ne boji mafije, spletkaroša s hrvatskim veleredovima, niti gucića, todorića, zagoraca i keruma....
Međutim, predsjednik sam bez svih nas, nezadovoljnika, poreznih platiša, svekolikog puka radnika i seljaka te hrvatskih građane, hrvatskog naroda i svih narodnosti, jednom riječju obespravljenih neće uspjeti ostvariti predizborna obećanja.
Stoga ,valja prvo srušiti Sanaderov zakon o okupljanju na Markovom trgu.
Sanadera u Remetinec pa potom sve njegove pajdaše, ministre HDZa i prirepaka im koalicijskih:MMD. JR. P. Č .J. G. L. A. . . . . . . . . . . . . . .pa potom VEĆINU SABORSKIH ZASTUPNIKA sprovesti.
Umjesto stanova graditi zatvore. Umjesto pristojbe za HRTV plaćati obveznice za gradnju zatvora. Korisnici zatvorskih ustanova radom ima da se sami uzdržavaju i oteto vrate ili doživotno ispaštaju.
Jednostavno!
Tek tada bi Hrvatska mogla postati "trula" kao Danska
I hoće!!
I hope!

svakim danom sve više znam da ništa neznam

Tko je glasao

@bet, po mojem mišljenju

@bet,
po mojem mišljenju ovo je najgluplje utrošen novac poreznih obveznika. Ne zato što će pomoći nekima
našim obiteljima da lakše (? povoljno - uz 2% kta na poček od 20 god) do svojih prvih m2 stana.
Ovaj sistem financiranja će samo pomoći nezasitnim bankama da još podebljaju svoj dobitni saldo, a
proizvođačima stanova za tržište da lakše prodaju svoju falš robu, koja se u posljednje vrijeme radila
bez plana za gladno tržište. Prodaja već gotovog proizvoda, u ovom slučaju stana, na već jako zasičenom
tržištu neće pokrenuti značajno novu stanogradnju, dakle neće dovesti do novog zapošljavanja niti će
značajno pokrenuti proizvodnju u pratečim djelatnostima.
Ovaj sistem će samo pomoći graditeljskoj mafiji koja je već ranije napunila sve svoje fondove, da uknjiži
nešto manje gubitke. Samo ministrica MMD misli da će ovo dovesti do novog zapošljavanja u tom sektoru.
Ili nas namjerno dovodi na put krivog razmišljanja?

Kako se olako troši naš novac! Ima li netko u ovom društvu koji može stati na put graditeljskoj mafiji koja
je u sprezi sa vlašću.

Tko je glasao

"Našoj" bankarskoj ekipi je

"Našoj" bankarskoj ekipi je pohlepa zaslijepila vidike baš kao i "našoj" Vladi. Njihova filozofija je "jami, dok ima". Što zbog nepostojanja adekvatnih zakona, a što zbog njihova neprovođenja ubila se kod nas solidarnost koju spominješ kod Danaca. Bitno je jedino uzeti što više, što prije. Misli se na vlastiti interes, a vlada koja bi trebala biti korektiv i servis građana jednostavno ne radi svoj posao, pogotovo što nisu nikad kažnjeni na izborima zbog toga. Tamo gdje su Danci bili 1797.g. mi još nismo stigli.

Tko je glasao

Bet, svaka čast na izvrsnom

Bet, svaka čast na izvrsnom i informativnom dnevniku. Osim što svojim primjerom danski kreditni model dokazuje da stabilnost poslovanja i dugoročni prihodi idu ruku pod ruku s 'očekivanom realnom stopom povrata investicije', samo je potcrtano kako su takvi krediti, na žalost, kod nas usmjereni prema maksimalnom profitu na kratkoročnoj osnovi.

Što učiniti po tom pitanju? Hmm, da pošalješ ovaj dnevnik SDP-u - možda shvate da postoji 'viable alternative' našem pljačkaškom kreditnom modelu? Ne vjerujem naime da bi vladajući i trepnuli na ovu informaciju pa 'ajmo onda barem dat dobru municiju opoziciji. Jer na kraju, MI smo oni koji plaćaju njihovu bezidejnost svojim dužničkim ropstvom.

Tko je glasao

mozda bi uistinu trebalo

mozda bi uistinu trebalo sastaviti ovakav niz konkretnih prijedloga i poslat ih svima, pa da vidimo sto ce ekipa uciniti u vezi toga.

odmah mi na pamet pada linux u drzavnoj upravi, kao nesto sto prilicno jasno razlucuje one sto stite kriminal u vlasti od onih koji ce biti barem voljni javno se zalagati za ovo konkretno rjesenje.

ima toga sigurno ne jos, vec na tone. u svakom slucaju, dobro je da je sve zapisao kako bi neke druge generacije politicara imale konkretna rjesenja kad su nam ove generacije (ocito) nesposobne za bilo sta osim za pljacku.

u svakom slucaju podrska i dnevniku i prijedlogu i opcenitom smjeru razmisljanja.

gpgale blog

Tko je glasao

Ne može se reći da je

Ne može se reći da je vladajuća garnitura bezidejna, jer su oni svoje ideje, a u interesu krupnog bankarskog kapitala, itekako implementirali i one sasvim dobro funkcioniraju.

Problem je što oni koji bi se tim i takvim idejama trebali suprotstavljati altrenativnim modelima koji bi bili na strani gradjana, ili ne znaju da realne alternative postoje ili samo glume oporbu.

The Observer

Tko je glasao

osobno ipak vjerujem da kod

osobno ipak vjerujem da kod vladajuće garniture uglavnom prevladava neznanje, nezainteresiranost za traženje suštinskih rješenja i nedostatak kompetencija a da su to naravno iskoristili oni 'pametniji' od njih - bankari kojima nikad ne nedostaje inventivnosti u oduzimanju tuđeg teško stečenog novca.

Tko je glasao

[....]ili ne znaju da realne

[....]ili ne znaju da realne alternative postoje ili samo glume oporbu.

I jedno i drugo, bojim se :-(((

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Krivi ljudi na krivom mjestu

Krivi ljudi na krivom mjestu :(..a zna se gdje im je mjesto...u Remetincu kombinirano sa Vrapčem :(

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci