Konačno, neka analiza (barem uvod). Kažu, slika govori više od tisuću riječi, ali za sada nešto slično tablici. Isto tako bitno je napomenuti, kako je kamatni račun čista matematika i ne poznaje pojam valute i tečaja. Zato i jest, valutna klauzula zabavna stvar. No, da li bi mi zapravo htjeli dizati kredite u kunama ili ne bi? Ako je HRK tečaj fiksiran za EUR, onda bi kamata na te kredite trebala biti jednaka EUR, kad se ne bi pričalo o pokriću banke za izdane kredite. S obzirom, kako većina štednih uloga u bankama jest u EURima, navodno zato ne možemo imati kredite u HRK, nego nam treba valutna klauzula. Zanimljivo je kako ni štediše, niti banke ne vjeruju Hrvatskoj valuti (HRK - kuna).
Naime, ako uzemom za početak jednostavnu usporedbu, tri valute, za 100.000 EURa. Kamata, neka bude 5% za sve valute (EKS 5,2%). Tečaj neka bude današnji (koristiti ćemo ga kasnije), CHF - 7,35, a EUR - 7,69 i prije spomenuti iz 2005 CHF - 4,95, a EUR - 7,65. Otplatu kredita ćemo raditi u anuitetima.
U svakom prvom retku, imamo:
U sljedećim recima, za smanjeni broj godina, napisan je samo iznos kamate za anuitete, te kamate za oplatu u ratama.
Znači gledajući, početni izračun tj. uvodnu tablicu koliko god za HRK zvučalo puno u konačnici se radi o istom "novcima", osim štoće dužnik zbog valutne klauzule i mijenjanja tečaja kod isplate svake mjesečne rate - lijepo nadrapati. Tu smo
isto tako pokazali kako ako, otplaćujemo kredit "u ratama", uštedit ćemo sebi dosta novaca na kamatama. Naravno,
postoji "kvaka 22" koji kaže kako je "u ratama", veći udarac na klijenta prvih 30% vremena otplate kredita. Kako
vrijeme otplate prolazi, tako se i rata naravno smanjuje. Gdje nasuprot otplati u jednakim anuitetima, cijelo vrijeme
rata je jednaka početno izračunatom anuitetu.
Isti izračun za 66,000 EUR-a
Te, isti izračun za 32,000 EUR-a
Idemo sada dalje do tečaja i kamata. U drugom dijelu sam radio izračun, koliko rata smije biti ovisno u primanju klijenta, te da li postoji supružnik kao jamac, gdje se onda taj iznos može udvostručiti.
Znači, minimalna primanja, rata smije biti između min. 733-1100 kn, do 2x 1455-2400 kn. Kredit smo počeli otplaćivati
1.1.2005, na 30 godina za švicarce (za anuitete, rata = 265,48). Radi se o 49.454,55 tj. 32.000 EURa.
go - predstavlja otplaćenu glavnicu u prvoj godini, a ko: otplaćenu kamatu u prvoj godini
Znači u 9 godina, da je kamata ostala jednaka početnoj otplatili bi smo 8.083,97 švicarac glavnice, u tom vremenu smo platili 20.588,16 švicaraca kamata banci. A koliko smo kuna platili i da li bi to uopće trebali promatrati s obzirom kako se naš dug banci računa u švicarcima (glavnica/kamata), a ne po tečaju? Malo hladno, ali kao što je na početku rečeno, kamatni račun ne raspoznaje valutu, samo brojke - kamatu i ostatak glavnice.
Prema tome, pogledajmo što banka radi kada povećava kamatu:
Znači, vrlo jednostavno, umjesto da ste u sljedeće 2 godine, otplatili 1572 švicarca, otplatili ste samo 820 švicarca s svojeg duga banci. Problem je naravno u tome, što se iznos odnosa kamate i glavnice svaki mjesec računa, prema ostatku glavnice, te kamati za taj period. U slučaju otplate kredita na anuitete prvo se računa kamata, a glavnica sudjeluje u rati do iznosa početno izračunatog anuiteta. To bi otprilike značilo sljedeće (zanemarimo li tečaj):
U prijevodu, klijent stalno plaća kamatu jer se banka mora namirit, a glavnicu polako kljuc po kljuc, što manje spušta dolje. Iznos konačne kamate je puno veći od početno izračunate. Da li je to prijevara? Možda, jer ste posudili toliko N novaca, a banka je rekla kako će te vratiti ukupno M novaca. A u konačnici ste vratili puno više, a da tečaj nismo niti dotaknuli. Nije zapravo problem, toliko promjena tečaja, koliko je problem promjena kamate.
Za kraj ću spomenuti, bez obzira na vladinu uredbu koja izgleda dobro, ali je glupa jer nije uračunato da što će biti ako franak padne ispod 6.39? I glupo je što su maknuli ograničenje za kreditne dužnike, umjesto da su ga recimo povisili sa 1 miljon kn, na recimo 1.5 miljon kn (makar je to 200 ojra, što definitivno,iz mog pogleda, ne spada u osnovne potrebe neke obitelji). Drugo, od svim kredita u švicarcima (cca 60.000 korisnika), samo 30% tih kredita se odnosi na građanostvo koje je kupovalo svoju "prvu" nekretninu, tim ljudima zbilja treba pomoći. Svima ostalima, koji su kupovali/gradili vikendicu, svoj drugi/treći stan? Halooo... cilj je zaštiti one koji nemaju, a ne koji ionako već žive iznad i/ili unutar svojih mogućnosti.
Kraj trećeg dijela (da, bit će i četvrti).
p.s. Izrada slika, izračun podataka, pogotovo preplaćenih kamata u tijeku.
Samo ispravka članka (kod povećanja kamate)
Kod povećanja kamate, mijenja se i rata za tu godinu.
Pa, se malo povećala količina švicaraca koje ste otplatili na 1.247,96. Povodom toga, tablica odnosa kamata i glavnice se isto mijenja:
Kad ne bi bilo promjene kamate, udio glavnice u rati bi stalo rastao, ovako "na lijep način", on je uvijek manji za određeni iznos za godinu ranije. Usput i "fiksni" anuitet koji bi trebao biti jednak kroz rok otplate, polagano raste.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao