Tagovi

O dugovima i savjesnim gra?anima

Opet ?u malo gnjaviti o paralelenoj Hrvatskoj, pošto u službenoj Hrvatskoj gra?ani žive rastrošno, troše nemilice peglaju kartice, ulaze u minuse, neneamjenski krediti im služe za financiranje luksuza.....

Pogledajmo malo što je GfK ( http://www.gfk.hr/press1/financije.htm ) otkrio o dugovima ku?anstava.

52% ku?anstve ima neke dugove, što zna?i da gotovo polovica ku?anstva nema nikakve dugove ( kad ste zadnji put gledali ili ?itali o tome da polovica ku?anstava nema nikakve dugove, da uspjevaju živjeti bez dugova neovisno o prihodima ku?anstva).

Od onih koji su zaduženi, 69% imaju dugove po teku?em ra?unu, što zna?i da gotovo dvije tre?ine ku?anstava pazi da ne u?e u minus. (kad ste gledali priloge o tome kako se ljudi odri?i i luksuza, ali i nekih stvari koje nisu luksuz samo da ne u?u u minus.)

Po kreditnim karticama je zaduženo 40% onih koji duguju, što zna?i da 80% ku?anstava nema nikakve dugove po karticama. (alo, vi s televizije, može li jedan prilog o onima koji ne?e mahnito peglati u ovom predboži?nom dobu).

Tako?er 80% gra?ana nema nenamjenske gotovinske kredite.

Banka. hr je donio ?lanak u kojem piše da "Svako drugo ku?anstvo živi na kreditne kartice", oslanjaju?i se na istraživanje GfK koje sam i ja koristio za ovaj tekst. Jesam li možda krivo protuma?io statisti?ke podatke? (sve da sam i krivo tuma?io opet ispada da 60% ku?anstava ne pegla kartice i da 70% ku?anstava nema nenamjenske kredite)

Kad se govori o novcu pri?a se samo o zaduženima. Kad se govori o pravima gra?ana, velika se pažnja posve?uje onima koji bi mogli izigrati državu pa se tako gra?anima stavljaju ogromne birokratske prepreke radi manjine koje vara, i koja ?e uvijek na?i na?ina da prevari i snalazi se u toj šumi pravila.

Umjesto da se olakšava ostvarivanje prava poštenim gra?anima i na?u efikasni na?ini da se sprije?e prevara i manipulacije, a koji ne?e maltretirati gra?ane, mi imamo sustav u kojem se mogu snalaziti samo muljatori i koji otežava život ostalima.

Prema kome se kroje zakoni u ovoj državi? Tko je mjerilo u ovoj državi? Tko je bitan? Savjesni ili nesavjesni? Pošteni ili lupeži? Branitelji ili lažni branitelji? Potkupljivi ili nepotkupljivi? Rasipni ili razumni? Ve?ina ili manjina?

Komentari

Statistike medija i

Statistike medija i statistike iz medija rade se po onome što je crno ili negativno da zaplaše još više buu,beee,duhovi...u pravu si sa paralelnom Hrvatskom, postoji večina koja živi izvan dugova i kredita, izvan luksuza.To su realni ljudi sa savješću i razumom odgojeni da razumiju jednostavne stvari npr. elementarnu aritmetiku a ono o čemu pišu mediji spada u sfere fantastičnog zastrašivanja masa iz svijeta ekstremno lako shvačenog materijalizma i slično.Imaš podršku zdravog razuma od moje strane u svojim pisanjima!

Tko je glasao

"52% kućanstve ima neke

"52% kućanstve ima neke dugove, što znači da gotovo polovica kućanstva nema nikakve dugove"

Ili je u takvoj gabuli da ih ne može napraviti!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Jesam li možda krivo

Jesam li možda krivo protumačio statističke podatke?
Zemljače, statistika ti je zbroj točnih podataka koja u konačnici rezultira netočnim činjenicama!

cogito ergo sum

Tko je glasao

statistički podaci su super

statistički podaci su super ali ja ne poznam nikog kome tekući nije u minusu. trošimo 80% vremena da jedan drugom sugeriramo kako taj minus smanjit. malo ušićariš na hrani pa vrisneš na nekom popravku kućanskih aparata...začarani krug iz koga je teško izaći...

Tko je glasao

ja ne poznam nikog kome

ja ne poznam nikog kome tekući nije u minusu
Eto, ja poznam i jedne i druge, a ja nisam nikad bio u minusu (osim jednom kad su mi rekli da je sjela plaća a zapravo nije bila). Sve to uz plaće koje su bile svakakve, od mizerno malih do prilično velikih, a proživio sam i razdoblje gdje je placa kasnila više od 4 mjeseca (ponešto fuševi, ponešto štednja, ponešto čarapa). Dakle, može se i to mnogi uspijevaju. Kako, svatko ima svoju metodu i bit je da se ne troše novci kojih nema jer novac kojeg nema je najskuplji (kolika je kamata na dozvoljeni minus a kolika na nedozvoljeni minus? A tek kamata na kamatu?).

Za početak važno je da ne nasjedamo propagandi koja nas uvjerava da svi provlače kartice i da su svi u minusu. Takav vid propagande je posebno podao jer nas uvjerava da činimo nešto što nam se ne čini dobrim, ali ako svi drugi to rade neće biti da je to tako loše kako nam se čini. Svi donekle se želimo ponašati kao drugi i takva propaganda ima upravo to za cilj, uvjerava nas da trošimo jer ćemo tako biti isti kao svi drugi. To je usporedivo kao u školi gdje su najveći frajeri bili oni s jedinicama, a dobiti peticu i učiti prije ispitivanja nije bilo dobro. Rekli bi da je dobro biti loš, pitanje je samo tko tu profitira? Nekako mi se čini da je to maslo svih banaka koje su samo za vas pripremili najpovoljniji paket usluga gdje ništa ne moramo platiti već možemo uživati i trošiti, trošiti, trošiti . . .

leddevet

leddevet

Tko je glasao

sjajan komentar! sad se

sjajan komentar!

sad se postavlja pitanje što s tekstom na banka.hr koji kaže da pola kućanstava troši na kreditnim karticama, što je neistina.
treba ih li tužiti zbog iznošenja neistinitih informacija? što radi onaj neki novinarski sud časti?

Tko je glasao

što radi onaj neki

što radi onaj neki novinarski sud časti?
Ne radi ništa, nego isto kao i mi, nasjeda propagandi i pegla kartice!
Jučer sam nakon što sam napisao gornji komentar upalio TV i malo zastao gledati reklame (inače one mi savršeno služe da pogledam što ima na ostalim programima ili da odem na WC). Nevjerojatne su dvije stvari, kolko su dobri proizvodi koji se reklamiraju i kolika je uživancija trošiti. Za ovo prvo mogu shvatiti da je logično da u reklami tvrde da je proizvod koji se reklamira odličan, to je razlog što je netko tu reklamu naručio i platio, ali ta radost trošenja je nešto apsolutno grozno.

Uzmimo npr. mobitele i njihove rijetko imbecilne reklame: grupa džabalebaroške mladeži sumanuto telefonira, šalje SMS-ove i MMS-ove, a sad i po najnovijem su online i surfaju uzduž i poprijeko po internetu. Jasno, sve to rade s velikim osmjehom na licu. Možemo se pitati koliko takvo ponašanje košta mjesečno, pogotovo surfanje i gledanje višemagabajtnih filmića s Youtube? Taj segment se zanemaruje u reklami, naravno.

Kod mobitela jedna od najkompliciranijih stvari je predvidjeti koliko se troši i odabrati najpovoljniju tarifu. Stvar je beskrajno komplicirana i zahtjeva obradu gomile pretpostavljenih podataka: koliko ću zvati unutar iste mreže a koliko ću zvati mobitele na drugim mrežama, koliko ću zvati fiksnih brojeva, u koje vrijeme najviše razgovaram, da li su razgovori dugi ili kratki, koliko SMS-ova ili MMS-ova i k tome još razne stvari koje koje nemamo pojma da postoje. Tu ima još i faktor odabira kompanije obzirom na njihovu cijenu usluge, ali ono što je još važnije, trebamo znati na kojim mrežama su oni koje ćemo najviše zvati (a taj segment je zanemaren u reklamama). Kad prikupimo sve ove podatke potrebno ih je gurnuti u razne tarifne modele, a svaka kompanija ima ih barem 10-tak . . . stvar zahtjeva već jednu ozbiljnu excelovu tablicu.

Kad sam uzeo svoj prvi mobitel napravio sam upravo jednu takvu analizu i došao do zanimljivog zaključka da je za potrošnju do 300 kn mjesečno najpovoljnija prepaid tarifa, tako je bar bilo u ono vrijeme i sumnjam da se stvar puno promijenila. Nije ni čudo da nas uporno nagovaraju da pređemo na neku pretplatu i stvarno se možemo pitati zašto nas netko nagovara na nešto gdje će manje zarađivati?

No dobro, nisam htio govoriti o mobilnoj telefoniji nego o sustavu koji nas bezobrazno nagovara da beskrajno trošimo, s osmjehom na licu, naravno. Stvarno bi bilo zanimljivo otkriti da li su takve prevare utužive jer mnogi su na to nasjeli u uletili u sustav gdje kontinuirano plačaju kamate na kredit koji nisu ni svjesni da ga imaju.

Nemojmo zaboraviti da je kamata na dopušteno prekoračenje 13,8% a na nedopušteno 14% (nevjerojatno mala razlika i očito da za banke nama razlike između ove dvije kategorije osim što prva zvuči ugodnije za dužnika). To znači da ako smo cijelu plaču u minusu kroz cijelu godinu onda banci dajemo cca 700 kn godišnje.
Netko može reći da je to mala lova, ali možemo ga pitati što smo mi dobili za tu lovu: živciranje, vrijeđanje i sramoćenje na bankovnim šalterima, životnu nesigurnost, ovisnost o poslodavcu . . . jel ima tu što lijepog?

Možda bi bilo dobro najprije smanjiti ono što nam ne treba i b2 ima pravo, mobitel je prva stvar. 300 kn mjesečno je više od 1/2 prosječne godišnje plaće, a ako u obitelji imamo 3 ili 4 mobitela onda sigurno netko radi cijeli mjesec samo za mobilnu kompaniju.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

što se tiče mobitela ja

što se tiče mobitela ja trošim do 50 kn mjesečno, uglavnom oko 30 kn.
kad mi se s nekim priča pošaljem poruku da se nađemo na kavi.

koristim prepaid i odbijam bilo kakve klubove i pogodnosti. i bez ikakvih pogodnosti trošim višestruko manje od prijatelja i poznanika koji koriste razne pogodnosti i imaju po dva tri mobitela ( za svaku mrežu po jedan) jer tako jeftinije prolaze.

ne koristim ni minuse, ni kreditne kartice. rađe ću par mjeseci skupljati novce pa onda kupiti ono što mi treba nego nešto najprije kupiti a onda mjesecima (vjerojatnije cijeli život) se izvlačiti iz minusa i sekirati oko novca.

Tko je glasao

kad mi se s nekim priča

kad mi se s nekim priča pošaljem poruku da se nađemo na kavi.
Je, a onda platiš kavu pajdašu i sebi i to je 15-20 kn (a nedajbog da popijete 2 pivice ili bevande) što ukupno čini mjesečni trošak za ragovore od 450-600 kn :)))

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Nemojmo zaboraviti da je

Nemojmo zaboraviti da je kamata na dopušteno prekoračenje 13,8% a na nedopušteno 14% (nevjerojatno mala razlika i očito da za banke nama razlike između ove dvije kategorije osim što prva zvuči ugodnije za dužnika)
Samo mali dodatak/pojašnjenje one druge - kamate na nedopušteno prekoračenje. Ona je unatrag nekoliko godina i zakonski ograničena (u ovoj godini, primjerice, upravo na 14 %) - vidi http://www.teb.hr/include/pdf/novosti/Zatezne_i_ugovorne_kamatne_stope_u...

Tko je glasao

a ja znam dosta ljudi koji

a ja znam dosta ljudi koji nisu u minusu.
to je ono što sam govorio o paralelnoj hrvatskoj, postoji ogroman dio naroda koji uopće ne poznajemo, ne znamo kako oni žive.
znam dosta ljudi koji rade na crno pa niti nemaju mogućnost ulaska u dugove. puno je umirovljenika koji imaju toliko mala primanja da ih je strah ući u bilo kakve dugove, jer ne znaju na koji naćin bi se mogli iz njih izvući. ima pomoraca s pristojnim primanjima koji razumno gospodare svojim novcima i ne ulaze u dugove.

ako nešto ne vidiš ne znači da toga i nema. ja baš i ne poznajem ljude koji na posao putuju vlakom što ne znači da nitko ne putuje na posao vlakom, isto tako netko u slavoniji možda i ne zna nekoga tko na posao putuje trajektom što ne znači da ljudi ne putuju trajektom na posao.

Tko je glasao

Naši političari su sad

Naši političari su sad načuli da je neka kriza u svijetu pa da smo i mi u banani. Mene se to apsolutno nije dojmilo, jer nakon 6 godina nezaposlenosti na Zavodu za zapošljavanje te s mirovinom od sram me reći, ja ne vidim kakva je to kriza. Naravno i ja izbjegavam ući u minus. Od kad sam u penziji imam barem pravo na njega, a za vrijeme nezaposlenosti niti to. Ne želim se žaliti, tko mi je kriv za takvo stanje ako ne ja sama. Ali želim reći nešto drugo. Živim u dva sustava, u Jugovini, koja je završila sa nekih 25 mrd dolara duga i u Hrvatskoj koja nemam pojma koliko ima, ali znam da su još nerođena djeca već u dugu. Tako da jako dobro vidim, da iako nisam nikako napravila taj dug, ali i ja i mi svi zajedno i naša djeca još će godinama otplaćivati
ono što je netko pokrao
ono što je pronevjerio
što je rasfućkao, i ono što svi zajedno nisu nikako znali htjeli i umjeli dobro gospodariti narodnom imovinom. Zašto? Zašto sam ja i moja obitelj dužni to plaćati? Što mi imamo od toga?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci