Tagovi

O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu

Da ne zasipam pollitika.com, ovdje sam spojio dva teksta objavljena na blogu "Ekološka ekonomija" danas i jučer. Današnji tekst je prvi.

FT European gas summit

EU members agree on 40% of GHG emission reduction by 2030

Predsjednici vlada članica Europske unije (Europski savjet) složili su se danas oko ciljeva energetske i klimatske politike do 2030. godine. Prihvaćeni su ciljevi, koje je predložila Europska komisija, da se do 2030. godine emisije stakleničkih plinova smanje za barem 40% u odnosu na 1990., a udio obnovljivih u primarnoj potrošnji energije poveća na 27% (što je prihvaćeno kao obavezujuće za nivo EU, ali će tek trebati razraditi obaveze za pojedine članice).

Prihvaćen je cilj da se energetska učinkovitost do 2030. poboljša za 27% u odnosu na "bussines-as-usual" scenario, umjesto 30% koliko je bio prijedlog Komisije. Ovo je bio kompromisni prijedlog grupe zemalja, među kojima je bila i Hrvatska.

Na inzistiranje Portugala i Španjolske, prihvaćen je cilj da se poveća kapacitet prijenosa električne energije u EU za 15%.

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović sudjelovao je na skupu - kako smo jučer pisali, očito s totalnim nerazumijevanjem o čemu se radi (što je doduše za njega normalno, o bilo čemu se radilo).

Istovremeno dok je zasjedao Europski savjet u Brislu, predsjednik Ivo Josipović sudjelovao je jučer na "Europskom plinskom summitu", kojeg je organizirao "Financial Times" u Londonu.

Predsjednik na Europskom plinskom summitu u Londonu: “Trebamo partnerstvo s vodećim ljudima industrije”

Ponovio je da se hrvatska nada postati »važno energetsko čvorište u regiji Jugoistočne Europe«, u okviru nastojanja za diversifikaciju dobavnih pravaca za prirodni plin da se smanji ovisnost o Rusiji. Spomenuo je napredak planova za izgradnju LNG terminala ispred Rijeke »koja je jedna od europskih prirodnih luka s najboljim položajem za prihvat prekooceanskih brodova«.

Spomenuo je koncesije za istraživanje ugljikovodika na moru i kopnu i otvaranje Hrvatske novim investicijama u proizvodnju ugljikovodika, a osobito zemnog plina; dakle je prešutno zaobišao naftu, u skladu sa svojim "zelenim programom" (tj. nastojanjem da zadovolji razne strane).

Na europskom nivou, spomenuo je što svi govore: jedinstveno energetsko tržište, sigurnost opskrbe, zaštita okoliša itd. »EU je svjetski lider u čistim energijama i djelovanju po pitanju klimatskih promjena i iznimno je važno da to zadržimo«. Bilo bi također lijepo, da Hrvatska u tome sudjeluje...

U prikazu njegovog govora na sajtu predsjednik.hr stoji nesuvislo: »važnost plina kao energenta kojim raste udio obnovljivih izvora«, kao da prirodni plin spada u obnovljive izvore; nadajmo se, da je to greška prepričavača.

Ali bio je i konkretniji vezano s pregovorima koji su se isti dan vodili u Brislu, istakavši posebne zahtjeve bivših komunističkih zemalja, tj. "istočnih država", koje, da ne uvijamo, traže više love od zapadnih država: »Podsjetio je i da je u svom članku objavljenom u travnju u Financial Timesu upozorio na jaz između istočnih i zapadnih država članica EU-a koji proizlazi iz ranjivosti istočnih država ne samo na prekide opskrbe nego i na povećanja cijena energenata koji štete njihovoj konkurentnosti. Upozorivši da bi dogovor o ciljevima za smanjenje emisije štetnih plinova do 2030. mogao biti ugrožen jer povećanje cijena energenata u teškoj industriji ugrožava 30 milijuna radnih mjesta širom kontinenta, a najviše na istoku, Predsjednik je rekao kako je nužno postići konsenzus o sredstvima za kompenzaciju temeljite rekonstrukcije energetike istočnih država.«

Među deset uvodničara na skupu u Londonu, Ivo Josipović je jedini političar; svi ostali su predstavnici velikih kompanija ili eksperti (Shell, Unija proizvođača nafte i plina Rusije, Internatinal Energy Agency idr.). Na mrežnom sjedištu FT, najavljene su slijedeće ključne teme:

  • Prijetnje za plin: idemo li ka "novom zlatnom dobu ugljena?"
  • Budućnost plinskih termoelektrana u Europi
  • Može li plin iz škriljevaca preobraziti europskienergetski krajolik?
  • Potencijal istočnog Mediterana kao snabdjevača plina Europe
  • Cijene energije i europska konkurentnost

FT je konzervatnivno glasilo vezano s tradicionalnim krupnim kapitalom, pa je fokusiran na aktualne velike interese i održavanje istog sustava odnosa, pa se riječi kao "obnovljivi izvori", "smanjivanje potrošnje" i "Energiewende" smatraju nepristojnim.

Lideri Eurospek unije o energetici i klimi

Predsjednici vlada članica Europske unije, koji čine Europsko vijeće, okupljeni su danas u Brislu na dugim i napornim pregovorima o ciljevima klimatske politike za razdoblje 2020.-2030.. Kako javlja Reuters, Očekuje se da će pregovori trajati duboko u noć; završetak sastanak je sutra u podne. Ovo je važan dio priprema za konferenciju UN o klimatskim promjenama u Parizu iduće godine (COP-21), gdje se očekuje globalni dogovor za razdoblje iza 2020. godine.

Europska komisija predložila je, da se aktualni ciljevi "tri puta po 20%" do 2020. godine, nastave ciljevima za 2030.: -40% emisija stakleničkih plinova u odnosu na 1990., 27% obnovljivih u pokrivanju primarne potrošnje energije, te povećanje energetske učinkovitosti za 30% u odnosu na "Business as usual" scenario (vidi sajt: 2030 framework for climate and energy policies).

Prihvaćanje cilja da se emisije smanje za 40% do 2030. od ključnog je značaja, ako EU želi pokazati odlučnost u ostvarivanju dugoročnog cilja, da se do 2050. emisije smanje za 80 do 95%.

Na pripremnom sastanku u srijedu pokazale su se znatne razlike među državama člancama Unije. Poljska je oduvijek bila na čelu protivnika agresivne politike protiv klimatskih promjena, koju forsiraju najrazvijenije europske države (osobito Njemačka, Danska i Švedska). Svaka zemlja članica može blokirati odluke Europskog vijeća vetom. Analitičari smatraju da će Poljska popustiti ako dobije dovoljno ustupaka da umiri vrlo snažnu industriju ugljena.

Slične stavove imaju i druge bivše komunističke zemlje, koje žele privući više sredstava za moderniziranje svoje ekonomije. (vidi: Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci. Protiv cilja smanjenja emisija za 40% je šest država članica: Poljska, Letonija, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. Češka i Hrvatska prihvatile su cilj od 40%. Hrvatska traži niži cilj za učinkovitost.

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović, po izjavi za medije prije odlaska, očito nema pojma o čemu se tu zapravo radi. Rekao je »Hrvatska nema »preveliku emisiju stakleničkih plinova«, ali pitanje je, kakvu će imati 2020. i 2030.. Shvatljivo je, da hrvatski političar ne može pojmiti, da netko stvarno ozbiljno raspravlja i pravi planove za 2030. godinu, i da stvarno brine o tako bizarnim i apstraktnim stvarima kao što je globalno zatopljenje; za njih je to taleko kao Pluton.

Portugal se slaže s ambicioznim klimatskim ciljevima, ali također želi donošenje obavezujućih ciljeva i ohrabrivanje investicija u nove plinovode i elektromrežnu infratrukturu preko granica EU. Prema izvorima iz EU, sličan je stav Španjolske, koja kao i Portugal ima viškove električne energije (prvenstveno zbog velikih investicija u klasične elektrane 1990-ih, a ne zbog rasta obnovljivih 2000-ih), koje ne može izvoziti u ostatak Europe jer i Francuska ima viškove.

Velika Britanija se zalaže da bude obavezujući samo jedan cilj, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova. (Detaljnije o razlikama među članicama vidi: Analysis: Who wants what from the EU 2030 climate framework

Britanija nije zavisna od uvoza nafte i plina iz Rusije, što brine većinu drugih europskih zemalja (vidi: Ukrajina i prirodni plin: interesi Rusije, Europe i SAD), zbog čega predlažu obavezujuće ciljeve i za obnovljive i učinkovitost.

Tako je nedavno njemački Fraunhofer Institute objavio studiju, u kojoj analizira ovisnost o uvozu plina (Can the energy transition make Germany independent of Russian gas?). Često se u prikazima obraća pažnja samo na električnu energiju, ali mnogo se više plina troši za grijanje. Njemačka uvozi 90% prirodnoga plina koji troši, a od toga 39% iz Rusije (energetska vrijednost 900 TWh ukupno, uvoz iz Rusije 314 TWh). Studije zaključuje da Energiewende može učiniti Njemačku nezavisnom od uvoza plina iz Rusije do 2030. g.. To se može postići kombiniranim korištenjem energetske učinkovitOsti u graditeljstvu (pasivne kuće), proizvodnjom biometana, instaliranjem toplinskih pumpi i drugim mjerama. (Studija kao pdf, na njemačkom.)

Slično je nedavno govorio danski ministar vanjskih poslova Martin Lidegaard: Denmark says EU green energy deal best way to sanction Russia. Odlučni ciljevi, kaže Lidegaard, bit će jasan signal Moskvi. Europa će biti sve manje zavisna od uvoza nafte i prirodnoga plina iz Rusije. Danska je europska avangarda u energetskom zaokretu (vidi: Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)

Potrošnja nafte u zemljama EU već je bitno smanjena, što je dijelom rezultat ekonomske krize nakon 2008. g., ali većim dijelom svjesnih politika koju provodi niz zemalja (vidi: Rafinerije u Europi propadaju zbog pada potražnje). Prirodni plin imat će i dalje veliku ulogu u slijedećih 20 godina, ali će se ona postepeno smanjivati.

Grupa velikih kompanija objavila je zajedničku izjavu, podupirući ciljeve koje je predložila Komisija ili još ambicioznije (predlažu cilj od 30% za obnovljive, što je prvotno bilo predloženo ali je Komisija kompromisno smanjila prijedlog). »Znamo da su ekonomski troškovi neaktivnosti danas veći nego troškovi akcije«, rekao je generalni direktor Unilevera Paul Polman. »Bez jasnog političkog okvira i političkih signala, čak i najodlučnije akcije poduzeća neće postići razinu koja je potreba da se postigne realna promjena.«

Grupa nevladinih organizacija (Greenpeace, WWF idr.) smatra da predloženi ciljevi nisu dovoljno ambiciozni. Predlažu ciljeve od -55% za emisije, 45% za obnovljive i +40% za učinkovitost.

Europska povjerenica za klimu Connie Hedegaard rekla je da vjeruje kako će dogovor biti postignut, ali će detalji biti ostavljeni za buduće diskusije, kad se budu pisali konkretni zakonski propisi.

Komentari

o bijelim lavovima i orlovim mudima

žalim što ne mogu dijeliti optimizam sa autorom dnevnika, no što se mene tiče, o europskoj budućnosti ima vrlo optimističan upis na economistu
http://www.economist.com/news/leaders/21627620-deflation-euro-zone-all-t...
tekst spominje neke vrlo ozbiljne pokazatelje u europskoj ekonomiji, sa damoklovim mačem deflacije nad glavom (vidi poučak japana).

inače, europa je postala mjesto gdje ne treba otići u kino i gledati komediju, naime posljednja vijest da je
https://www.theparliamentmagazine.eu/articles/news/violeta-bulc-approved...
vrla susjeda ušla u uži izbor za europskog povjerenika za transport nakon što je odbijena alenka bratušek. violeta bulc je oduševila u svom predstavljanju, jer je, između ostalog, govorila engleskim jezikom što je golemi napredak u odnosu na prethodnicu alenku, te svojom elokvencijom, i kako stvari stoje ozbiljan je kandidat za mjesto.
na svom blogu
http://www.violeta.si/
vidimo izvore njenog znanja, ekspert za strategije održivog razvitka, organski uzgoj, i ekosistem. vjeruje u snagu mreža, holističke individualce i pozitivnu energiju. u jednom od zadnjih upisa na njenom blogu spominje se "vibracija bijelih lavova" u novoj eri. jedan od komentara na tom blogu je nakon čitanja upisa shvatio razmjere potencijalne opasnosti ove deklice premda je pogriješio komisiju
"
This lady has a responsibility for energy policy in the EU! Truly frightening a new age scientifically ignorant person in charge of energy. God help us all, what madness
"
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/504207/Bulc-glatko-prosla-kroz-vatru-Evrop...
violeta je svestrana deklica, osim gore navedenog ona je šaman, diplomirani hodač po vatri, i vjeruje da su ljude stvorili vanzemaljci.
krešo mišak, nisi sam. evo posla za dejana vinkovića i njegovu križarsku bojnu koja se bori protiv pseudoznanosti.
što reći na kraju, mislio sam da je mirela holy sa svojim doktoratom iz ekološkog feminizma, i magijskim komunikacijskim tehnikama hrvatski osebujni ekoproizvod, i da je pored hadezeovog šamana hodaka ludilo ograničeno samo na ovim zemljopisnim štirinama, no očito sam se debelo zahebao. upućeni će se dakako uhvatiti za glavu jer će ulaskom u europsku komisiju koju čine 28 povjerenika ući u sami europski olimp koji odlučuje o životima i sudbinama velikog dijela ovog kontinenta. zdravorazumsko pitanje je dakako, tko je ovdje lud, ili logični zaključak da je današnja demokracija u stvari jedna velika opsjena, i da se odluke donose negdje gdje se narod ne pita.

usput, rado se sjetim omiljenog maurice stronga, često spominjanog u mojim dnevnicima
http://en.wikipedia.org/wiki/Maurice_Strong
inače osnivačem manitou instituta
http://www.manitou.org/MF/mf_index.php
http://www.youtube.com/watch?v=YrmQU24068I

* disklejmer: nemojte se dati zavarati perjem i gologuzim indijancima, shirley mc laine new age trućanjem, gaia filozofijom, vanzemaljcima, i teslinim zrakama smrti, jer na dolaru piše "in god we trust", a ovi momci itekako znaju kako time baratati
http://www.goldmansachs.com/citizenship/environmental-stewardship-and-su...

Tko je glasao

Na energetskoj karti Europe

Na energetskoj karti Europe Hrvatske uglavnom nema. S obzirom na to da nemamo dugoročnih planova za razvoj industrije koja troši veće količine energije, onda nemamo ni nekih osobitih interesa u podjeli emisijskih kvota, niti u trgovini emisijama ugljika. A trgovanje emisijama je, koliko vidim, bilo u centru pažnje samita, kao osnovna poluga ostvarivanja ciljeva energetske politike E-unije.
Nažalost, mali smo i nezanimljivi u toj velikoj igri, ali sam dojam neuključenosti u te velike poteze zajednice od 500 milijuna ljudi još više potencira nezainteresiranost i za Uniju, energetiku, industriju,aktivno korištenje europskih fondova, borbu za utjecajne pozicije u Komisiji..

Zato nas onda strpaju u nekakve zapadno balkanske okvire.
Na ovom istom samitu u točki 25. zaključaka, Council je odobrio provedbu strategije za integraciju zapadnog Balkana, gdje je Hrvatska svrstana u nekakvu podgrupu za razvoj balkanskog kamenjara, zajedno sa Albanijom.
25.
The European Council endorsed the European Union Strategy for the Adriatic and Ionian Region (EUSAIR) and called on all relevant actors to implement it without delay, as outlined in the Council conclusions of 29 September 2014.

Tko je glasao

Pravnici i energija

Ne budimo strogi prema nasim Pravnicima Josipovicu i Milanovicu.
Oni imaju druge probleme a ne Wate, Joule, CO2,NOx itd.
Hvala za ovaj izvjestaj: EU treba dati primjer i onima, koji jos nemaju moderne termodinamicke tehnologije.
V. Rosic

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci