Tagovi

Novinarskom vije?u ?asti: prijava protiv Jutarnjeg lista

Prošlo je tri tjedna od izbijanja u javnost "slu?aja male Jagode". Tada sam promislio dan i pol, pa onda reagirao, ovdje objavljeno kao dnevnik Moralna panika: Kako ste postali dio mahnite rulje, željne krvi. Otvorio sam i facebook grupu Protiv moralne panike: slu?aj male Jagode, koja trenutno ima 249 ?lanova - o?ekivao sam manje!

Promišljao sam i dalje, pregledavao ponovo sve informacije. I mislim i sad, da je moja prva reakcija bila ispravna. Zato sam danas poslao ovaj zahtjev Novinarskom vije?u ?asti. Poduga?ak je, ali prenosim ga cjelovitog, neka kao dokument bude dostupan javnosti.

UB ZO-IP-10-03/1
Zagreb, 1. ožujka 2010.

- Hrvatsko novinarsko društvo
- Novinarsko vije?e ?asti

Predmet: Zahtjev za provedbu postupka

U skladu s ?lankom 41, st. 2 Statuta HND podnosim Novinarskom vije?u ?asti

ZAHTJEV ZA PROVEDBU POSTUPKA

protiv novinara "Jutarnjeg lista" Kristine Tur?in, Tomislava Novaka i Borisa Vlaši?a, te glavnog urednika "Jutarnjeg lista" Mladena Plešea

zbog kršenja Kodeksa ?asti hrvatskih novinara (?lanci 4, 16 i 19) i akta Me?unarodne federacije novinara (Smjernice za novinare o tome kako izvještavati o djeci, ?lanci 3, 4 i 7) u nizu napisa o "slu?aju Jagoda" u Jutarnjem listu, objavljenih izme?u 7. i 24. velje?e 2010..

PODLOGA U PROPISIMA

?lanak 4 Kodeksa ?asti propisuje: »Novinar je obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju. On navodi osobe ili ustanove od kojih je dobio podatak, informaciju ili izjavu. Ima pravo i da ne otkrije izvor informacije, ali za objavljeni podatak snosi moralnu, materijalnu i krivi?nu odgovornost.«
?lanak 16: »Novinar treba štititi ?ovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalisti?kog otkrivanja u javnosti. (...) Posebna se pozornost i odgovornost zahtijeva kad izvještava o nesre?ama, obiteljskim tragedijama, bolestima, djeci i malodobnicima, u sudskim postupcima, poštuje pretpostavku (presumpciju) nedužnosti, integritet, dostojanstvo i osje?anje svih stranaka u sporu.«
?lanak 19. »Novinari moraju izbjegavati objavljivanje detalja i pejorativne kvalifikacije o rasi, boji kože, vjeri, spolu ili seksualnoj orijentaciji kao i o bilo kojoj fizi?koj ili mentalnoj manjkavosti ili bolesti ukoliko to nije relevantno za javni interes.«

Op?a na?ela Kodeksa ?asti hrvatskih novinara navode tako?er da je novinar obavezan pridražvati se akata Me?unarodne federacije novinara. Me?unarodna federacija novinara (IFJ), prihva?aju?i na?ela Konvencije, usvojila je na konferenciji u Brazilu 1998. godine Smjernice za novinare o tome kako izvještavati o djeci, uz napomenu da su novinari dužni primjenjivati vrhunske profesi¬onalne i eti?ke standarde i širiti znanja o pravima i sigurnosti djece. U Smjernicama se preporu?a da novinari trebaju, izme?u ostalog:
3. Izbjegavati stereotipe i senzacionalizam u prikazivanju sadržaja o djeci
4. Istražiti sve mogu?e posljedice objavljivanja materijala o djeci
7. Osigurati nezavisnu provjeru informacija koje je dalo dijete, ali tako da se dijete ne dovede u opasnost

OBRAZLOŽENJE

1. Prvi napis, 7. velja?e

U nedjelju, 7. velja?e 2010., Jutarnji list na naslovnoj stranici objavljuje kao glavni naslov "Ne šaljite je ocu: opet ?e je silovati", s nadnaslovom "Skandal: Pravni sustav vra?a 9-godišnju Jagodu ocu zlostavlja?u". Naslov se ponavlja na 8. stranici, uz nadnaslov "U stravi?nom pismu koje je napisala psihologu moli: Spasite bracu, njemu radi to isto". ?lanak autorice Kristine Tur?in zauzima cijele 8. i 9. stranicu.
Sadržajem i opremom, ?lanak krši ?lanak 4 Kodeksa ("Novinar je obavezan iznositi istinitu, uravnoteženu i provjerenu informaciju."), ?lanak 16 Kodeksa (posebno, poštovanje presumpcije nevinosti), kao ?lanke 3, 4 i 7 Smjernica za novinare o tome kako izvještavati o djeci (IFJ, 1998). Ta se kršenja ponavljaju u cijelom nizu ?lanaka koji su slijedili, u ?emu je uz novinare navedene kao autore tekstova sudjelovao i urednik koji tekstove oprema.
?lanak navodi da su 2006. stru?njaci (psiholozi) »nakon vješta?enja« dijete, nazvano Jagodom (pravi identitet, na sre?u, ostao je sa?uvan) proglasili "vrište?im slu?ajem seksualnog zlostavljanja" (u navodnicima u tekstu, kao citat). Nije navedeno ni tada ni kasnije o kojim se stru?njacima radi. Navodi se zapis, koji je Jagoda navodno napisala krajem 2009. g. tijekom razgovora s psihologinjom, ?ije ime tako?er, ni tada ni kasnije, nije navedeno. Na taj na?in, ?itatelje se dovodi u grubu zabludu da su stru?njaci nedvosmisleno potvrdili da se radilo o seksualnom zlostavljanju, dok su sudovi to zanemarili i optuženog oca oslobodili.
Tvrdnja je u suprotnosti s iskazima koji su dvoje stru?njaka dali sudu. Jedini pouzdani dokument, koji je javnosti dostupan, o ovome slu?aju jest presuda Vrhovnoga suda Republike Hrvatske od 10. rujna 2009., Broj: Kžm 8/07-6, kojom je potvr?ena prvostupanjska presuda Županijskoga suda u Zagrebu od 21. prosinca 2006., kojom su dvojica optuženika (jedan od njih je otac) po?inili kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ?udore?a. Presuda s obrazloženjem dostupna je na internetu, http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/Default.asp?Menu=Pocetna.
Niz tvrdnji u ?lanku, kao i u ?lancima koji su slijedili, zanemaruje i proturje?i ovom dokumentu. Neki se dijelovi presude citiraju iskrivljeno, bitno mijenjaju?i smisao. U po?etnom ?lanku i cijeloj seriji ?lanaka u Jutarnjem listu iznosi se kao o?ita ?injenica da otac jest kriv.
Niz neto?nosti u tekstu usmjeren je senzacionalisti?ki i koriste?i stereotipe, da bi se potkrijepila osnovna teza. Navodi se da je dijete progovorilo »prvi put nakon tri godine«, te se dalje citiranu (neimenovani) stru?njaci, koji tvrde: »Nije rijetko da se dijete i poznatoj osobi, s kojom svakodnevno komunicra, otvori tek godinama nakon seksualnog zlostavljanja.« Me?utim uvidom u presudu Vrhovnoga suda jasno je da je djevoj?ica o tome govorila još 2006. godine (vrlo eksplicitno, da »osje?a pimpeka u pi?ici«), te je upravo na osnovnu njenih iskaza tužba i bila podnesena.
Sugerira se da je sud donio odluku samo na osnovu svjedo?enja djevoj?ice pred sudom, pa se navodi da »stru?njaci koji su proteklih godina radili s Jagodom« kažu »Svi smo o?ajni. (...) Svi se zgražaju, odmahuju glavom«. Me?utim sud je saslušao svjedoke i pregledao video snimku ispitivanja. Sud je saslušao psihologa, koji je s Jagodom radio, te sudsku vještakinju za psihologiji i psihijatriju, koja je tako?er s njom razgovarala i prou?ila slu?aj.
Osobito je indikativno, da se ni u tom ni u seriji kasnijih ?lanaka ne spominje da je ginekološki pregled pokazao da nema nikakvih znakova seksualnog zlostavljanja.
U ?lanku se tvrdi: »Zbog "nekonzistentnog i nevjerodostojnog iskaza" koji je Jagoda dala na sudu kao šestogodišnja djevoj?ica otac je u rujnu prošle godine pravomo?no oslobo?en svih optužbi. Dijete, za koje je i sudski vještak napisao da u dobi od šest godina "nedvojbeno ima osobna seksualna iskustva", ssnije za sud "dovoljno jasno verbaliziralo" s kim je ta iskustva steklo.«
Ovdje je Presuda Vrhovnog suda djelomice to?no citirana, a djelomice pogrešno, te su citati grubo istrgnuti iz konteksta te time njihov smisao preina?en. U nizu daljih tekstova ponavlja se kako je sud proglasio iskaz djevoj?ice "nekonzistentnim", sugeriraju?i kako je neshvatljivo od malog djeteta tražiti konzistentnost. Me?utim, taj termin potje?e od stru?njaka, psihologa i psihijatara, koji su pred sudom svjedo?ili, a odnosi se na to, da je djevoj?ica povremeno optuživala oca, a povremeno tvrdila da to nije istina.
Navodim te dijelove iz obrazloženja presude:

Na temelju dokumentacije u spisu i navoda svjedoka, psihologa S. P., razvidno je da je ošte?enica pri?ala o radnjama seksualne zlostave i o drugim okolnostima, a potom je rekla da se to nije dogodilo, pa svjedok kao stru?na osoba, psiholog, zaklju?uje da je ošte?enica bila nekonzistentna, nepostojana, a me?u ostalim i da je prisutno ispreplitanje realiteta i fantazije.
Što se ti?e upiranja žalitelja na nalaz i mišljenje psihijatrijsko-psihologijskog vješta?enja po vještaku prof. dr. D. K. H., treba istaknuti da je na glavnoj raspravi vještak, na pitanje o mogu?oj procjeni kada dijete govori istinu, objasnila da su tijekom obrade dobili jasnu sliku da je majka tukla ošte?enicu, no o seksualnim manipulacijama nije dobivena slika, jer verbalno nije ništa iskazivala, a da li se nešto takvo dogodilo može se samo ostati kao mogu?nost (list 347-348 spisa). Osim toga i u pisanom nalazu i mišljenju navodi se da je u nekim izjavama ošte?enica kontradiktorna zbog ?ega ne ostavlja dojam vjerodostojnosti (list 197 spisa), tijekom psihijatrijske obrade, kada je ošte?enica pokazivala spolni odnos na lutkama, na upit vještaka je li se to njoj doga?alo, ili je nije?no odrekla glavom ili je šutjela, dok konfrontirana sa pitanjem o istini i laži tvrdi da istinu govori kada kaže da joj to nitko nije radio (list 199 spisa), a me?u ostalim se u zaklju?ku vješta?enja navodi da je kod iznošenja doga?aja u obitelji prisutna disocijacija i povremeno mašta (list 200 spisa).
O nekonzistentnosti i nedosljednosti iskazivanja ošte?enice zaklju?uje i prvostupanjski sud nakon što je na glavnoj raspravi reproducirao video snimku ispitivanja ošte?enice u istražnom postupku, u kojem je najprije teretila optuženike za radnje seksualne zlostave, tvrdila da je istina što je rekla, a potom je zanijekala navodom da „ovo sa tatom nije istina, to nije istina“.
Uz sve prethodno navedeno svakako je zna?ajan iskaz svjedoka dr. N. Š. D., ginekologa kojoj je ošte?enica prilikom prvog pregleda rekla da joj nitko ne dira spolovilo, da bi na ponovljenom pregledu teretila oca, opt. R. L. za bludne radnje. Osim toga, ginekološki je nalaz bio uredan, primjeren dobi ošte?enice tada staroj 6 godina, odnosno nije prona?eno znakova koji bi ukazivali na oblik seksualne zlostave koju ošte?enica opisuje u postupku dijagnosti?ke obrade u Poliklinici za zaštitu djece grada Z. kada primjerice navodi da „osje?a pimpeka u pi?ici“ na koje navode upire državni odvjetnik u žalbi.
Prema tome ukupnost dokazne gra?e, poglavito ?injenica da je ošte?enica i tijekom ispitivanja pred sudom nekonzistentna, da o njenom nedosljednom iskazivanju zaklju?uju stru?ne osobe koje su bez dvojbe bile educirane za ispravan i primjeren na?in ispitivanja ošte?enice, potvr?uje zaklju?ak prvostupanjskog suda da nije dokazano sa stupnjem izvjesnosti da su upravo optuženici izvršili tere?ene radnje seksualne zlostave. Ispravnost zaklju?ka iz pobijane presude nije doveden u dvojbu niti iskazom svjedoka M. L., obranom opt. Z. L. te tek izraženim mišljenjem vještaka prof. dr. D. K. H. da je ošte?enica morala imati osobna seksualna iskustva jer se ni vještak nije mogao izjasniti o obliku zlostave i njenom po?initelju.

U ?lanku se pak navodi djelomi?an i bitno promijenjen citat dijela posljednjeg pasusa:
»?injenica da je ošte?enica tijekom ispitivanja pred sudom nekonzistentna potvr?uje zaklju?ak prvostupanjskog suda«
Tu je, bez oznake prekida s uobi?ajim znakom tri to?ke, iz originalnog teksta izba?eno "i", tj. da je »ošte?enica i tijekom ispitivanja pred sudom nekonzistentna«, te izba?en dio re?enice »da o njenom nedosljednom iskazivanju zaklju?uju stru?ne osobe koje su bez dvojbe bile educirane za ispravan i primjeren na?in ispitivanja ošte?enice«. Falsificiranim citiranjem, ?itateljima se sugerira pogrešan zaklju?ak.
Za majku se usput navodi, bez navo?enja izvora: »ina?e osoba sniženih intelektualnih mogu?nosti«, ?ime se krši i ?lanak 19 Kodeksa.
Za oca se navodi da »vrlo agresivno traži svoje dijete natrag, prima briateljsku mirovinu i visini prosje?ne pla?e«, ne objašnjavanju?i pobliže u ?emu je ta "agresivnost". ?ak se kako »ne postoje novi dokazi koji bi upu?ivali na to da nije dobar roditelj«. NI u slijede?im ?lancima ništa se konkretno protiv njega ne navodi, ali se ipak u naslovima naziva silovateljem i monstrumom. Osim što je na sudu oslobo?en optužbe i što prima braniteljsku mirovinu, o njemu ništa ne znamo.

Novinarka u daljem tekstu ?lanka sugestivno opisuje kako je došlo do Jagodine izjave i zapisa krajem 2009. (tri mjeseca nakon donošenja presude Vrhovnoga suda), koji su povod ?lanku, te osje?aje neimenovane psihologinje koja je s njoma radila: »Psihologinja je ubrzo po?ela razmišljati racionalno. Bila je uvjerena da je Jagoda, potpuno nesvjesno, napisala presudu svojem ocu i, što joj je bilo daleko važnije, osigurala si trajni smještaj kod udomitelja.« Njeno ime ne znamo, pa ne možemo provjeriti da li je opis to?an.
U ?lanku se ponavljaju sugestije kako nešto nije u redu ne samo s ovom presudom, nego i cjelokupnim »pravnim sustavom«, pa ?ak i sa samim »civilizacijskim ste?evinama« na kojima se sustav zasniva: presumpcija nevinosti i na?elo da se ne može dvaput suditi za isto djelo. Npr. »Citiraju se zakoni, navodi pravna ste?evina, civilizacijska dostignu?a po kojem se ?ovjeku ne može dva puta swuditi za isto djelo ako nisu nastupile nove okolnosti. Jagoda je u svemu tome "tužna posljedica". Kolateralna žrtva.«
Optužbe cijelog pravosudnog sustava ponavljaju se, tako npr. u ?lanku iste autorice u utorak 9. velja?e, na 2. stranici: »Apsurd sustava i potresna Jagodina pri?a digla je na noge cijelu javnost.«
Tako?er je važna manjkavost cijelog ?lanka što se sugerira kako osloba?aju?a presuda Vrhovnoga suda zna?i da ?e djevoj?ica morati biti vra?ena u obitelj. To je me?utim poseban postupak, koji je bio u tijeku pred Op?inskim sudom, u kojem se odluka o izdvajanju od obitelji i smještaju kod udomitelja može donijeti i na osnovu drugih razloga, ako i nije bilo seksualnog zlostavljanja, pa ni zlostavljanja uop?e. Jutarnji liste upleo se u ovaj postupak i kasnije u?estalo tvrdi kako su sve, što nadležne institucije poduzimaju, poduzele tek nakon ovog prvog ?lanka.

2. Napisi u ponedjeljak, 8. velja?e

Slijede?a tri dana ta je tema na naslovnici. U naslovu, podnaslovima i u tekstu stalno se ponavlja da je otac zlostavlja?, silovatelj, monstrum, kao da se radi o dokazanoj ?injenici. Ogroman broj komentara ?itatelja na mrežnom sjedištu (web siteu) Jutarnjeg lista te facebook grupama, potaknut ovim pisanjem, poziva na to da "narod" treba preuzeti su?enje u svoje ruke, da oca-monstruma treba osuditi na smrt, kastrirati ili poslati u zatvor u Africi da ga crnci siluju, da treba prona?i suca koji je donio presudu i premlatiti ga (ime predsjednice sudbenog vije?a Vrhovnoga suda više je puta ponovljeno) itd.. Na?in obrade teme, koju je Jutarnji list sustavno provodio, takav je da izaziva i poti?e takvu reakciju.
U ponedjeljak, 8. velja?e, na naslovnici, te zatim u ?lanku na 2. stranici, je naslov: »U?init ?emo sve da Jagodu ne vrate ocu koji je siluje«, nadnaslov: »U Jagodinu slu?aju više nije važno ni pravo, ni zakon, ni procedura. Važna je istina. A istina je da bi je društvo ovih dana moglo vratiti zlostavlja?u«.
?lanak Kristine Tur?in, na 2. i 3. stranici, ne donosi nikakve nove ?injenice. Ponavlja navedena pogrešna citiranja, te navodi izjavu pravobraniteljice za djecu Mile Jelavi?, iz kojeg izgleda da ona crpi informacije samo iz ?lanka objavljenog dan ranije u Jutarnjem listu.
U ?lanku se navode rije?i ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, psihologinje dr. Gordane Buljan Flander. Njezine rije?i su me?utim kriti?ke prema metodi zaklju?ivanja koju je novinarka primijenila dan ranije: Ova stru?njakinja »ne želi komentirati konkretan slu?aj s kojim nije dovoljno upoznata, no upozorava da se ve? godinama bori da se dje?ji iskaz uzme odmah, ?im se dijete prvi put uputi stru?njaku. Protekom vremena i brojnim ispitivanjem djeteta dolazi do kontaminacije iskaza, odnosno dijete se ili još više zatvori ili dopunjava i dodaje detalje kako bi popunilo rupe u sje?anju. Stoga struka smatra da dijete btrebga za sud ispitati odmah, od strane stru?njaka educiranog za ra?enje forenzi?nog intervua, koji ne?e postavljati sugestivna pitanja. Takav intervju treba obaviti u prisutnosti odvjetnika i državnog tužitelja, koji sjede iza dvosmjernog ogledala, i snimiti ga te koristiti na sudu. (...) Nakon toga dijete više nitko ne bi ispitivao i ono bi moglo u?i u tretman.«
Iz gore navedenih citata iz presude Vrhovnog suda, vidljivo je da je u ovom slu?aju, u bitnom (ne znamo da li je postojalo dvosmjerno ogledalo) tako i postupljeno: iskaz je uzet odmah od strane psihologa, sud je pregledao video zapis.
Naprotiv, Jutarnji list pokrenuo je kampanju na osnovu (navodne) Jagodine izjave date barem tri i pol godine nakon doga?aja. Usprkos ovom upozorenju stru?njakinje, Jutarnji list i dalje nastavlja kampanju uz pretpostavku da ne može biti nikakve sumnje da je taj iskaz potpuno istinit.
U istom broju na stranici 3 objavljen je komentar novinara Borisa Vlaši?a, naslovljen »Kad sustav nije u stanu osuditi, tada djecu mora zaštititi«. Autor piše o »nesretnim djetinjstvima« i o psihopatima koji mu?e ljude, te tvrdi: »Sud nije imao dokaza da bi osudio zlostavlja?a koji je silovao vlastitu k?er (...) Silovatelj je zbog toga izbjegao zatvor.« Time jasno krši presumpciju nevinosti. To i ponavlja, tvrde?i da se otac »bori da dobije svoju žrtvu nazad. U skrovište doma gdje ?e je nastaviti silovati« Tvrdi kako državno odvjetništvo »nije bilo osobito zainteresirano dokazati krivnju oca koji je zlostavljao vlastitu k?er«, iako je državni odvjetnik bio podigao optužbu pred županijskih sudom i žalbu Vrhovnom sudu.

3. Utorak, 9. velja?e

U utorak, 9. velja?e, ponovo su ovoj temi posve?ene naslovnica te druga i tre?a stranica. U ?lanku Kristine Tur?in navode se izjave ministra pravosu?a Ivana Šimonovi?a (naslovi: »Spasit ?emo Jagodu« i »Jagodu ne?u dati ocu«) i ministra Milinovi?a (»U?init ?emo sve da istražimo i slu?aj mogu?eg zlostavljanja brata«). Inzistira na pitanju »A što je s bratom?« (podnaslov na naslovnici), jer je u navodnoj izjavi krajem 2009. Jagoda napisala »Braco se skriva od tate. Šapnuo mi je da i njemu radi isto.« (iz prvog ?lanka, u nedjelju 7. velja?e).
U ?lanku se navodi: »Kako neslužbeno saznajemo, pri?a o devetogodišnjoj seksualno zlostavljanoj djeovj?ici, koja bi se ovog mjeseca mogla vratiti ocu zlostavlja?u jer ga je Vrhovni sud oslobodio svih optužbi, šokirala je i suce nadležnoga Op?inskog suda. Niti jedan od njih, neslužbeno tvrde, ne?e potpisati odluku po kojoj bi Jagodi ukinuli smještaj u udomiteljsku obitelj.« Ne navodi se, opet, nijedno ime. U istom ?lanku navodi se kako je nadležni Centar za socijalnu skrb dan ranije poslao hitni zahtjev Op?inskom sudu za produljenje Jgodina smještaja kod udomitelja. Teško je vjerovati da su suci novinaru unaprijed rekli kako ?e odlu?iti u postupku koji tek predstoji.
Poziva se na opet neimenovane stru?njake koji se slažu da bi vratiti djevoj?icu doma »bio novi, još gori oblik zlostavljanja«. Ministar Milinovi? je navodno izjavio da vjeruje »da ?e sud udovoljiti zahtjevu centra te da ?e djevoj?ica Jagoda biti sigurna, ali i da ?e u tih godinu dana razotkriti i procesuirati zlostavljanje njezina mla?eg brata.« Ministar ne samo da se pridružuje pritisku na sud, nego, ako je novinarka to?no prenijela, unaprijed pretpostavlja da je i dje?ak zlostavljan, iako to tek treba razotkriti»«.

Ispod ovog ?lanka, na stranici 2 nalazi se drugi ?lanak iste novinarke, naslovljen »Sudac nije kriv, Jagodin iskaz bio je neupotrebljiv«. Iznosi proturje?ne informacije, opet ne navode?i nijedno ime, iako se poziva na osobe i izjave do kojih se moglo do?i i njihovo ime u javnosti iznijeti; kao izvor navedeno je »više odvjetnika« te sasvim neodre?eno »stru?njaci«. Pažnja se usmjerava na krivicu sustava, odnosno procedure dokazivanja pred sudom.
»Sudac nadležnog Županijskog suda koji je oslobodio Jagodina oca u prvostupanjskom postupku jedan je od naših najkvalitetnijih i najsenzibiliziranijih sudaca za mladež, jedan od najzaslužnijih za uvo?enje mnogih novina u sudsku praksu, primjerice ispitivanja djeteta putem videolinka.«
Taj sudac je donio presudu u prosincu 2006., koju je, kako navodim gore, potvrdilo peto?lano sudsko vije?e Vrhovnoga suda gotovo tri godine kasnije. (Precizni datumi u ?lancima u Jutarnjem nikad nisu navedeni, kao ni ?injenica da je tekst presude Vrhovnoga suda dostupan na internetu.) Usprko tome, novinarka u ?lanku tvrdi:
»Njegova je presuda u Jagodinu slu?aju, tvrdi više odvjetnika, pravno ?ista i nije problem u sucu, nego u sustavu.«
Kao potkrijepa navodi se:
»- Jagodin je slu?aj jedan od onih tijekom kojih je svima u sudnici kristalno jasno što se dogodilo, a za to nema dokaza. Sudski vještak jednostavno nije dobio od edjeteta ništa, iskaz je bio prakti?ki neupotrebljiv. Ovaj je zlostavlja? izbjegao zatvor, tu nema povratka, ali mi moramo nešto mijenjati u ovom sustavu - ispri?ao je nedavno taj sudac u jednom stru?nom društvu.«
Ako je to stvarno bilo re?eno, od strane suca ?ije je ime novinarki poznato, pred ve?im brojem stru?nih osoba, ne bi bilo ništa sporno da se objavi njegovo ime. Dalje se poziva na »stru?njake«, koji tvrde da je problem u tome da je iskaz od Jagode više puta uziman, a trebalo bi uzeti u obzir samo prvi iskaz. Navodi se ponovo dan ranije objavljeno mišljenje dr. Gordane Buljan Flander, koji, kako sam gore upozorio, zapravo ide protiv tvrdnji novinarke i kampanje Jutarnjega lista, koja se bazira na izjavi datoj mnogo nakon doga?aja. Navodi se kao problem da Jagoda »sudskog vještaka nikada prije nije vidjela« (naravno da nije, zašto bi?), kao da je problem u samom ispitivanju od strane sudskih vještaka, iako je Buljan Flander iznijela nešto posve drugo.
Na strani tri je ?lanak Borisa Vlaši?a, u kojem se pak tvrdi nešto suprutno: »Problem je kod ovakvih predmeta to da sud posredno, preko stru?njaka, doznaje o doga?jima o kojim se presu?uje.« Ovo je istaknuto u podnaslovu, a u ?lanku se tvrdi kako je »iskusni sudac s Vrhovnog suda« (neimenovan) rekao da je to problem; što bi bila alternativa, ne kaže se. ?lanak po?inje izjavom glasnogovornika Vrhovnog suda, suca Dražena Tripala: »Sud je, ako ne utvrdi krivnju, dužan osloboditi optuženu osobu«, pa dalje u tekstu: »u razgovoru s nekim sucima došli smo do stava da suci Vrhovnog suda, kao i ostalih sudova, ne?e donijeti osu?uju?u presudu ako je ne mogu poduprijeti odgovaraju?im dokazima.« Kao i u cijeloj seriji napisa Jutarnjeg lista, sugerira se da s pretpostavkom nevinosti nešto nije u redu. (Naslov ?lanka iznad: »?itatelji jutarnjeg.hr: Zar se ovo može dogoditi u civiliziranoj državi? Sramite se«)

4. Srijeda, 10. velja?e

U srijedu, 10. velja?e slu?aj je opet na naslovnici, te na 2. i 3. stranici. Nadnaslov: »Pobjeda 72 tisu?e ogor?enih gra?ana«, naslov: »Ocu monstrumu uzimaju i Jagodu i brata«, podnaslov: »Centar za socijalnu skrb godinama nadzirao obitelj, a nisu primjetili zlostavljanje djece«. U glavnom ?lanku, ?iji su autori Kristina Tur?in i Tomislav Novak, ve?i dio teksta korektno prenosi informacije, Me?utim, formulacije u tekstu i oprema teksta opet polaze od pretpostavke da je sasvim o?ito da Jagoda jest zlostavljana, a djelatnici Centra to nisu primijetili.
Ponavlja se kao lajtmotiv da su »stru?njaci Jagodu pozvali "viršte?im slu?ajem seksualnog zlostavljanja"«, ne imenuju?i te stru?njake, dok se ignorira one stru?njake, koji su pred sudom iznijeli druga?ije mišljenje. Nastoji se prikazati kako ništa ne bi bilo poduzeto da Jutarnji list nije o tome pisao.

5. Od 11. do 13. velja?e

U ?etvrtak, 11. velja?e, tema više nije na naslovnici. Posve?eno joj je 3/4 devete stranice. Dominira naslov: »I Centar za socijalnu skrb treba kazniti za propuste«, ?lanak autora K. Tur?in i B. Vlaši?a. Izvor su ponovo neimenovani »stru?njaci koji su ju?er analizirali cijeli slu?aj«. Oštrica kritike okre?e se tako od sudata na socijalne radnike, koji su navodno napravili cijeli niz grešaka, dapa?e, »naš sugovornik« (ne znamo tko je i po ?emu je kompetentan) tvrdi: »Smatram ?ak da se ovdje može govoriti i o kaznenoj odgovornosti nadležnih osoba u centru«.
Me?u navodnim greškama se navodi: »Nalaz vještaka je, osim seksualnog zlostavljanja, kod Jagode utvrdio i fizi?ko zlostavljanje«, što je laž: kako je gore citirano iz presude Vrhovnoga suda, vještak (ginekologinja) nije pronašao znakove seksualnog zlostavljanja. Ne spominju se ni znakovi fizi?kog zlostavljanja: spominje se da je majka Jagodu tukla, ali ne da su ostale trajne ozljede.
Za njenog brata, koji je tada imao jedva godina dana, navodi se, kao citat, da je vještak ustanovio "izrazite emocionalne i socijalne uskra?enosti", me?utim ne znamo koji je to vještak i kada utvrdio.
Tek dva dana kasnije, u subotu 13. velja?e, u ?lanku »Državno odvjetništvo traži novo vješta?enje za Jagodina brata« autorice K. Tur?in, navodi se radi o nalazu iz 2006. godine, kad je bilo odlu?eno o Jagodinom izdvajanju iz obitelji: »Upozoren je centar za socijalnu skrb na emocionalnu i socijalnu uskra?enost te znakove zanemarivanja djeteta«. To, me?utim, nije isto što i zlostavljanje i ne povla?i kaznenu odgovornost. Navodi se kako u Centru tvrde da je nadzor nad obitelji i nakon 2006. provo?en, ali »Kako neslužbeno doznajemo, Ivica nikad nije doveden na kontrolu.« Ponovo – anonimni izvori.
Dodaje se pak tvrdnja kako je problem u nadzornicima koji nadziru obitelj, te tvrdi da »nadzornik prakti?ki može biti bilo tko!«. Posebno je uokviren tekst, u kojem se autorica poziva na »našeg sugovornika«, naslovljen »Nadzornik sa stranom pušio marihuanu u parku«. Rije? je o navodnom slu?aju, koji s ovim nema nikakve veze.
Vrativši se na ?etvrtak 11. velja?e, tu je i ?lanak Borisa Vlaši?a, u kojoj se osvr?e na emisiju "Otvoreno" na HTV, u kojem je sudjelovao i polemizirao s državnom tajnicom Doricom Nikoli?, Boris Vlaši? objavljuje komentar "»Brige Dorice Nikoli?«, te tvrdi: »Opasno je kad Dorica Nikoli?, državna tajnica za socijalnu skrb, kaže da je njena služba sve napravila da zaštite zlostavljanu djecu.« Spominje službeni auto koji ju ?eka, kao da je to neki argument. Sugerira se, da državna tajnica ne bi smjela tvrditi da propusta nije bilo, kad joj eto (neimenovani) »stru?njaci govore« da je bilo. Komentar je nekorektno korištenje pozicije novinara za nastavak polemike, bez novih argumenata.
Napad na Centar za socijalni rad nastavlja se slijede?i dan, petak, 12. velja?e, u ?lanku »Centar za socijalnu skrb zatražio je da se i brat zlostavljane Jagode, Ivica (4) izdvoji iz obitelji zbog sumnje da je i on bio izložen zlostavljanju«. O razlozima, koje je Centar iznio, ne kaže se ništa. Keže se me?utim, bez navo?enja izvora: »U cijeli postupak uklju?ilo se Državno odvjetništvo i MUP što zna?i da bi mogle uslijediti i nove kaznene prijave i postupci koji bi, osim protiv roditelja koji su izložili dijete zlostavljanju, mogli biti pokrenuti i protiv nadležnih službi koje su propustile zaštititi dijete. Prvenstveno se to odnosi na Centar za socijalni rad koji ima obavezu odmah prijaviti sumnje da je dijete zlostavljano.« Za tako ozbiljne insinuacije trebalo bi ipak navesti pouzdane izvore.

6. Napisi 23.-26. velja?e

Nakon toga, slijede?ih deset dana nema tekstova o ovoj temi. U utorak 23. velja?e objavljen je tekst »Zbog podrške javnosti Jagoda ?e imati sigurnu budu?nost«. Ponavljaju se falsificiraju?e formulacije (pogrešni citati iz presude Vrhovnoga suda), koji su izneseni u prvim ?lancima. Iznose se optužbe nadležnih institucija, ponovno uz pozivanje na neimenovane »stru?njake s kojima smo razgovarali«.
U subotu, 26. velja?e, objavljeno je (izvještavaju Kristina Tur?in i Tomislav Novak) kako je Op?inski gra?anski sud odlu?io produljiti Jagodin boravak kod udomiteljske obitelji. Postupak je bio zatvoren za javnost. Roditelji su se navodno s odlukom složili i odrekli prava na žalbu. Koji su bili razlozi te odluke, nije objavljeno; ne mora se raditi o zlostavljanju zatakvu odluku, pogotovo ne seskualnim
U ?lanku se me?utim ponavljaju iskrivljenje informacije i faslifikati iz prve serije ?lanaka. Ponavljaju se citati istrgnuti iz cjeline, koji grubo mijenjaju smisao: da je razlog osloba?aju?oj presudi »nekonzistentni i nevjerodostojni dje?ji iskaz« te da Jagoda »nije za sud dovoljno jasno verbalizirala s kim je stekla seksualna iskustva«. Žali se kako »Nitko ne?e odgovarati za zlo?in«, krše?i ponovno presumpciju nevinosti.

Zaklju?ak

Tijekom tri tjedna Jutarnji list je ustrajao na senzacionalisti?kom na?inu izvještavanja, stvaraju?i "moralnu paniku". ?Itatelji su ostali uskra?eni za bitne informacije (primjerice, da je obavljen ginekološki pregled i da nisu na?eni znakovi silovanja), dijelovi jedinog vjerodostojnog i javnosti dostupnog dokumenta se falsificiraju, izjava djevoj?ice data nakon više od tri i pol godine tretira se kao neupitno istinita (suprotno upozorenju stru?njakinje da s vremenom može do?i do kontaminacije iskaza), oca se uzastopno naziva silovateljem i monstrumom iako je optužbe oslobo?en, sugerira se krivica svih institucija i pogrešnost osnovnih pravnih na?ela presumpcije nevinosti i nemogu?nosti da se dvaput sudi za isto djelo, sugerira se ?ak i krivi?na odgovornost socijalnih radnika (koja se bazira na tome da nisu vidjeli zlostavljanje, koje me?utim nije vidio ni sud...).
Jutarnji list grubo je manipulirao javnoš?u i vršio pritisak na nadležne institucije, konkretno u sudskom procesu pred Op?inskim sudom. Vjerojatno je da u toj obitelji zaista ima problema (navodi se da je stalno bila pod nadzorom), ali podignuta moralna panika ne pomaže da se problemi riješe. Možemo vjerovati da se sumnja u seksualno zlostavljanje godine 2006. s razlogom pojavila, ali sumnja ne zna?i i dokazanu krivicu. Prema opisu doga?aja i dostupnom tekstu presude, nema razloga vjerovati da su napravljeni neki bitni propusti u postupku. Razlozi za izdvajanje iz obitelji mogu biti razni, ne mora se raditi o zlostavljanju, pogotov ne seksualnom. Neopravdano je sada dizati paniku kako i dje?aka treba odmah izdvojiti iz obitelji; o tome ipak ne bi trebali odlu?ivati nesavjesni novinari i uspani?ena javnost. Cjelokupnom obradom teme, izvršeno je nasilje prema cijeloj obitelji (uklju?uju?i i djevoj?icu ?ije ime nije objavljeno, ali je teško vjerovati da nije svjesna kako se o njoj piše). Dovedena je u opasnost sutkinja, kojoj se po internetu prijetilo premla?ivanjem.
Sve zajedno, obrazac za to kako se o ovako osjetljivim temama ne bi smjelo pisati.

Komentari

Svaka čast novinarima koji

Svaka čast novinarima koji su se zauzeli za dobrobit djevojčice i stali na kraj bahatosti i nepravdi. Gade mi se svi koji ne podržavaju postupak novinara koji su djevojčicu spasili zla, a najviše mi se gade suci koji su to dosudili. Njih bi trebalo pod hitno udaljiti sa suda za sva vremena. Na žalost, u ovoj zemlji caruje nepravda i kojekakva gamad su visoko pozicionirana jer mase pravednika šute i nikako da se ujedine.

Tko je glasao

PMSM čim dijete priča o

PMSM čim dijete priča o takvim stvarima na takav način, preventivno bi trebalo zatvorit cijelu familiju, oduzeti djecu i aj ća, jer je očito da postoji negdje fail, a gdje je točno, nemoguće je utvrditi (možda bi sad ovi što prisluškuju telefone mogli pomoć :) ) pa treba djelovat preventivno.

Uglavnom, plus za ovaj dnevnik. I meni se gadi ovakav senzacionalistički pristup jutarnjeg i njihovih novinara koji ima za cilj zaglupljivanje, veću čitanost i prodaju, a sve na račun ove nesretne djevojčice i nezina brata. Jadno.

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Nažalost to nije tako.

Nažalost to nije tako. Poznati su slučajevi gdje su djeca svjedočila o nevjerojatnim stvarima, orgijama, kanibalizmu, a tek kad se malo bolje promislilo vidjelo se da sve zajedno ne drži vodu.

Evo jedan primjer: http://www.smwane.dk/content/view/173/34/

Tko je glasao

dapace, novinari jutarnjeg

dapace, novinari jutarnjeg su po pitanju iznosenja netocnih informacija prevrsili svaku mjeru i zadnji cas je da se na takvo ali uistinu sramotno obezvrijedjivanje novinarske profesije adekvatno reagira.

gpgale blog

Tko je glasao

Klasicno slikanje hihotanja

Klasicno slikanje hihotanja http://www.jutarnji.hr/davorko-vidovic--slika-ministra-sukera-koji-se-gr...
Hihoce se i klasicni HUPovac Kustrak ali on je zamucen jer je zoom na Sukeru. Davorko Vidovic na tome gradi pricu. E tugo.

Lijga na kvadrat - a ocigledno mi nismo u krizi jer moze gorje.

Tko je glasao

to su i napravili. mala je

to su i napravili.
mala je izdvojena iz obitelji 2006, a u pritvoru su bili o djed i otac.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci