Tagovi

Novac: Iluzija, koja ?e uništiti svijet

Kad sam, prije oko dvije godine, surfao netom u potrazi za tekstovima o financijskim spekulacijama i krahovima, naišao sam na tekst naslovljen Novac je iluzija koja ?e uništiti ovu civilizaciju. Autor je Lucijus Horvat, koji vodi blog bizarnog naslova Evan?elje po Luciferu.. Tekst je sarkasti?an i provokativan, u skladu s idejom bloga (ima još provokativnijih i bizarnijih naslova, npr: Sotona je voljela Isusa, ali meni se ?ini s dobro utemeljenim tezama, ako neke sotonske provokacije zanemarimo. Ono s Mary Poppins je stvarno duhovito - dakle puno duha, i ?ini mi se dobro pogo?eno! Pa sam kontaktirao autora i on mi je kasnije poslao jednu znatno dulju verziju istoga teksta, a nedavno, na moju molbu, jer vidim da je na svom blogu rijetko aktivan, i dozvolu da tekst prenesem. Dakle- evo ga ovdje.

Krajem 2005. direktor tokijske burze podnio je ostavku zbog kaosa koji je na Burzi nastao, donose?i 300 milijuna dolara štete, nakon jednog krivog poteza jednog prsta. Neki je broker, naime, nešto malko pobrkao, pa je gomilu dionica prodao po cijeni od jedan jen po dionici, umjesto 650 jena. Pa je došlo do lan?ane reakcije, kaosa i raspada burze, što je nanijelo štetu japanskoj privredi, pa i šire.

Takvi se potresi zbog ne?ije greške svako malo doga?aju (iako je ovaj bio ve?i od drugih). A onda i potresi koji nastaju bez ikakve greške, ali i bez namjere. Nakon ekonomskog sloma ranije hvaljenih «azijskih tigrova» 1997. g, slavni ekonomist Jeffry Sachs pokazao je kako je liberalizacija financijskog tržišta dovela do ultranestabilnosti, koja stvorila mogu?nost za krah, iako za to nije bilo realnog razloga. Južna Koreja, Filipini, Tajland, Malezija i Indonezija bilježile su visoke stope rasta. Na zahtjev Me?unarodnog monetarnog fonda liberalizirana su financijska tržišta i tijekom 1996. svjetski financijski mešetari uložili su u ovih pet zemalja 92 milijarde dolara. "Balon" je puknuo samo godinu dana kasnije: ?im su se pojavile prve sumnje u trajno održavanje visokih profita, iako su stope rasta BDP i dalje bile visoke, došlo je do pani?nog bijega kapitala.

Kad govorimo o "financijskim tržištima", govorimo o trgovini iluzija; u okupljanju fanova Zvjezdanih staza ima više realnosti. Jer, što je novac, s kojim se trguje? On ne postoji u stvarnosti, ne postoji "ekstencionalno", nego samo u ljudskoj prebujnoj mašti, "intencionalno". Razmislite malo: sjednete na terasu kafi?a i naru?ite pivo, i konobar vam ga donese, i pristaje u zamjenu primiti komadi? papira koji nema nikakvu upotrebnu svrhu ni korisnost. Kako ?udna ideja! Novac je Bog, financije su teologija (a ne recimo, kao "realna ekonomija", koja se bavi stvarnim svijetom, demonologija): funkcioniranje novca ovisi isklju?ivo o vjeri tog konobara da ?e u zamjenu za komadi? papira i on, kasnije, mo?i dobiti njemu korisne stvari i usluge Ono što funkcionira kao novac ne mora imati nikakvu "stvarnu podlogu" u zlatu, ugla?anim školjkama, sušenoj ribi ili bilo ?emu drugom upotrebljivom: Ono što novac ?ini novcem je »vjera u njegovu op?u prihvatljivost«, piše ameri?ki ekonomist E. V. Bowden u vrlo popularnom udžbeniku Principles of Economics. Novac funkcionira, dok ta kolektivna iluzija funkcionira. Tko jednom u tako bizarnu ideju povjeruje, ne bi trebao imati problema s apstrakcijama teologije, metafizike, matematike ili prava.

Lako je razumjeti osnovni mehanizam financijskih tržišta. Bolje od svih udžbenika, podu?it ?e vas jedna scena iz filma Mary Poppins. Za posjete uglednoj banci, dje?aku uzmu nov?i? i on zagalami "vratite mi moj novac!". Neka uplašena starica ?uje ga, zaklju?i da je banka prestala ispla?ivati novac i zagalami da odmah želi povu?i svoj ulog; pani?na vijest se proširi, svi navale na šaltere da podignu sav svoj novac. Banka naravno nema toliko gotovine na zalihi, mora prestati ispla?ivati, proširi se vijest da je banka u nevolji, i ona se stvarno na?e u opasnosti od ste?aja.

Tako, doslovce, to funkcionira na lokalnom i svjetskom nivou; pogotovo sada, kad je sve globalizirano. Jedna alarmantna vijest, pogrešan savjet, lažna informacija (ili pogrešno stisnut gumb), kada se proširi, može izazvati katastrofalne štete i uništiti nacionalne ekonomije prije nego što se ludilo smiri. A u današnjem globaliziranom svijetu brzina širenja informacija, kao i brzina reakcije financijskih mešetara, ograni?ena je jedino brzinom svjetlosti. Tako financijski kapital postaje beskona?no mo?an; naravno, ne i ljudi, koji misle da njime "upravljaju" (realno, on upravlja njima).

Ugledni hrvatski ekonomist Slavko Kuli? kaže da financijski kapital ostvaruje profit desupstancijacijom (uništavanjem supstance, tj. iluzioniranjem), a ne kapitalizacijom Njegov kolega Branimir Lokin u knjizi Hrvatska 2015. (koja govori o budu?nosti, tj. umišljaju) kaže da je kapital »medij transformacije prošlosti u budu?nost, ideje u stvarnost«. (str. 137) To zvu?i gordo, me?utim: »budu?nost ne postoji, ona je tek predodžba, umišljaj ohologa ljudskog duha.« (str. 14) Prošlost, tj. nagomilani rezultati ljudskoga rada, nešto stvarno i opipljivo (gle, ekonomist Lokin to hegelijanski zove "idejom"!), transformira se u predodžbu, u umišljaj (kojeg pak, Lokin naziva "stvarnost", iako nema supstance, tj. tvari), u nešto nepostoje?e! Nov?anice i ?ekovi su samo komadi?i papira; sve ostalo je iluzija. »Razum daje tim komadi?ima papira stvarnu vrijednost i izuzetno razra?enu mo?. Iluzija novca drevna je i univerzalna, prisutna u svakoj transakciji i apsolutno nužna u svakoj razmjeni. Novac vrijedi samo ako svi vjeruju u njega.« (W. Greider: Tajne hrama, Zagreb, 1991., str. 202) Stvarnost se transformira u iluziju, koja onda njome vlada.

Ta je "iluzija", sa svojom vrlo složenom unutrašnjom strukturom, postala "stvarnost" u lacanovskom smislu rije?i. Novac postaje Bog; razvijena nov?arska privreda može se razviti samo u društvu prožetom idejom jednog Boga. Potisnuta realnost (Sotona) pojavljuje se "frojdisti?kim omaškama" sustava (logosa): u milijardama koje gladuju iako BDP raste, u iscrpljivanju nafte i drugih prirodnih resursa, u promjenama klime i drugim ekološkim poreme?ajima, u ratovima baziranim na lažima. Proizvod ljudskih ruku jedino na taj na?ini, globalnim iluzionizmom, može zavladati nad ljudima: to je postvarenje (otu?enje) koje je uznemirilo ?ak i Svetog Oca, iako je on naravno inherentno nesposoban vidjeti mu prave korijene i zna?enje.

Dok je ono što je supstancijalno (tvarno), što ?ini s-tvari, uvijek ograni?eno (u krajnjoj liniji, veli?inom svemira, koja je ipak infinitezimalna prema beskona?nosti), iluzije se hrane same sobom, uvijek iznova, u beskona?nost; samo što je to, matemati?ki govore?i, samo potencijalna beskona?nost, koja u kona?nom vremenu ipak nikada ne?e posti?i aktualnu beskona?nost, tj. bez-grani?nost. »Volstritski investitor postiže ono što alkemi?ari nisu mogli - stvaranje zlata od otpadaka, stvarno bogatstvo od pukog papira, živ organizam od sirovih brojeva. A ipak je to još samo iluzija. (…) Igra Wall Streeta - da novac raste - nema zadovoljavaju?i kraj zato što nema vidljive to?ke na kojoj se mogu?nosti gase. Umjesto toga, ona samo pove?ava glad.« (Greider, str. 212) Ta je glad ne-stvarna, glad duha: novac je Ime Oca. Objekt žudnje volstritskog investitora (odnosno njegovog novca) je "maj?in falus".

Danas pak, u svim bitnim poslovnim transakcima, novac nisu ?ak ni komadi?i papira (nov?anice ili ?ekovi), nego razmještaj elektrona u memorijama bankovnih ra?unala. Jedan britanski sociolog, ideolog socijaldemokratskog "Tre?eg puta" 1990-ih, piše: »Povezana s elektronskim novcem, novcem koji postoji samo u obliku brojeva u kompjutorima, suvremena se svjetska ekonomija ne može uspore?ivati ni sa ?ime iz prijašnjih vremena. U novoj globalnoj, elektronskoj ekonomiji menadžeri fondova, banaka, korporacija, isto kao i milijuni individualnih investitora, mogu prenijeti ogromne koli?ine kapitala s jednog kraja svijeta na drugi jednim klikom miša. ?ine?i to, oni mogu destabilizirati ekonomije koje su se ?inile ?vrstima poput stijene, što se i dogodilo u isto?noj Aziji.« (Anthony Giddens: Globalizacija)

Iluzija novca razrasla je i pojela svaku supstancu, iz koje je razvijena. Moj sljedbenik Karl Marx uvidio je prije 150 godina tu otu?enu mo? kapitala i njegovu »kurja?ku glad za viškom vrijednosti«. Pokušaji da se kapitalizam uništi propali su, pokušaji da se svemo? kapitala ograni?i samo privremeno mogu usporiti rast mo?i te iluzije. Alternative nema. Ovaj svijet, takav kakav jest, hrli k apokalipsi.

Novac, nazvan Bogom (na ameri?koj moneti piše: U Boga vjerujemo, a na njihovim crkvama U Dolar vjerujemo), vlada ovim svijetom, koji pripada ?avolu. Umjesto stabilnosti kojoj ljudi žude, razvija se potpuna nestabilnost, potpuni kaos, u kojem ništa nije sigurno. Novac je jedna od Sotoninih najuspješnijih laži. A vi ?ete ipak nastaviti u nju vjerovati; ne možete si pomo?i.

Sotona, koji je vladar svijeta, koji je u sebi rascjepljen, istovremeno marljivo radi na njegovom uništenju. Zmaj je ve? tu, i maše svojim mo?nim repom, ruše?i zvijezde s neba.

Komentari

Novac: Iliuzija, koja će

Novac: Iliuzija, koja će uništiti svijet
e, čovječe, ovo je najveća glupost koju sam pročitala. svijet nije nešto materijalno, kao što je novac, pa ga novac kao iluzija ne može ni uništiti. svijet počiva na duhovnom. ptice nemaju novaca pa žive. mace isto. vjerojatno bi i ljudi živjeli tako, kad se ne bi opterećivali novcem. ne pristajem na to da moj duh može uništiti nešto takvo materijalno kao što je novac.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

@Lion Queen: Novac je

@Lion Queen: Novac je "materijalan" a materijalni svijet je duhovan? To mi se čini još čudnija tvrdnja od originalne da je novac iluzija. :)

Inače, tvrdnja iz naslova dnevnika, "uništiti svijet", znači "uništiti OVAJ svijet", zapravo ovaj poredak u svijetu. Dakako da će ptice idr. ostati (ako ih ne pobiju kisele kiše, uništavanje šuma i pesticidi). Malo pjesničke slobode. :)

Tko je glasao

Čim je čovjek manje ovisan

Čim je čovjek manje ovisan o novcu, tim je slobodniji...
I tako najbolje godine odu.. A ljudi sjede u svojim uredima...
Itd. itd.

Ezekiel 25:17...

Ezekiel 25:17...

Tko je glasao

Da dijelim jedinice, ti bi

Da dijelim jedinice, ti bi sad za ovaj dnevnik dobio jednu.

Tema i oko nje je u redu, aktualna, ima se o čemu raspravljati. Jednako se moglo copy-paste dijela Marxova Kapitala pa udri.

Međutim, što kad bi svi kopirali dio nekog teksta i pozvali da o njemu raspravljamo.

Malo autorskog štiha u dnevniku ne bi škodilo.

B-52

Tko je glasao

Hrvatski se novac zove kuna

Hrvatski se novac zove kuna prema krznu zivotinja koje je sluzilo nekad davno kao platezno sredstvo u pretpostavljam Slavoniji.Nije to narociti kuriozitet jer su razne fizicke robe u drugim djelovima svijeta takodjer u doba trampe sluzile kao platezno sredstvo.Obzirom da je tesko vjerovati da bi netko iz npr. vruce Californije uzeo pod racun bundu od kune za neki server sad je nesto drugaciji sistem trgovanja.
Ovo sto se danas dogadja je samo potvrda kako je globalizacija daleko stigla.Na zivo cudo ( ili sasvim ocekivano), to uopce ne primjecuju upravo antiglobalisti.
Banke i novac nece nestati, ali je pitanje kako ce i koliko biti amnestirani od odgovornosti manageri istih koji imaju ludjacke bonuse i place, dok porezni obveznici placaju njihove gluposti.$ ce i na dalje biti No1 uz € i nesto manje Yen.Upravo dok sve tone $ raste, jer se vrijednosnice pretvaraju u $...Kod preokreta ( a dolazi 300%) kao i 20 x u povijesti do sada pa i poslije 1933.
SAD a i EU ce sada raditi nesto slicno nama kad su nase banke upropastene.Sanirati ih iz budjeta a zatim prodati.Problem je u tome sto se Wall Street ne miri sa situacijom da se neke ( Lehman) pusta da propadnu a neke sanira.Na zalost "visi interes" ( kuce, mirovine, i ostalo cijele planete) je vazniji .
I EU bi iz ovog trebala izvuci pouku za ubuduce.
Ali problem je definitivno i nas!
Ako cemo imati 40% turista manje ( vec u 9. mjesecu ih je bilo 9% manje a jos nije ni pocela zesca kriza), jos manji izvoz, a necemo moci kod bitno kontroliranijih banaka dobivati kredite kao do sad, stvari ce postati prilicno neugodne.Dovoljno je da recimo ZABA, RBA ili PBZ smanje dozvoljene minuse na recimo 50% iznad tekucih priloga pa da se pocne zbivati "cudo".
Nadam se da to necemo gledati.A stampedo u banke je mislim besmislen jer ionako vecina cupa pare iz bankomata i zonglira sa karticama.Fizickog novca bas i nema u opticaju kao prije 7-8 godina.

Tko je glasao

novac vole majmuni… osim

novac vole majmuni

osim toga, Kolumbo je baš danas 1492 zalutao i slučajno otkrio glavnog proizvođača novca...

Tko je glasao

O novcu se može

O novcu se može filozofirati, no, koja je alternativa? Povratak na trampu?
A ti razni financijski derivati i nisu "novac", oni su neki financijski instrumenti pomoću kojih se ugovara neki posao, sada ili u nekom budućem trenutku. Financijsko tržište se razvija, i danas ni novac više nije ono što je nekad bio.
Kao što Skviki kaže dolje, treba ulagati novac u neku "protuvrijednost", investirati ga da od njega ima neke koristi - dijamanti su vječni :)

No, jedno je sigurno: a to je da će se krahovi burzi događati i dalje, i ništa neće to spriječiti, to bi se moglo nazvati i jednom od osnovnih zakonitosti tržišta (usprkos tvrdnjama ekonomista i političara koji, želeći izbjeći slom burze, proizvedu novi, još veći). Ono što možemo je razviti efikasni crisis management nakon pada burze...

Btw, jeste li primijetili kako je u posljednje vrijeme cijena novca izuzetno pala? Dok se prije pregovaralo o svakom milijunu, sada vlade bez treptaja oka daju bankama stotine milijarde eura/dolara... novac nikada nije bio ovako jeftin i lako dostupan...

Tko je glasao

U krizama cijena novcu

U krizama cijena novcu raste. Naime dogada se da krize dovode do neizdrzive nelikvidnosti tako da kamate na na posudivanje novca mogu jako narasti. Ima zgodnih primjera npr u knjizi http://www.manager.hr/default.asp?ru=119&gl=200610270000001&sid=&jezik=1. U principu i padovi cijena nafte, hrane, i sl. mogu se sagledati kroz smanjenje likvidnosti jer naprosto ljudi vise nemaju novca.

Derivati su vrlo zgodan instrument uopce ih ne treba sad omalovazavati ili mistificirati.

Npr siguran sam da bi gomila podrzala derivat "pravo na kupnju HTovih dionica u IPOu". To je recimo derivat ili naski izvedenica.
Tom izvedenicom je npr prodaja HTa na IPOu mogla biti ucinjena znatno ravnopravnije. Naime svi su drzavljani trebali dobiti takvu izvedenicu i s njom trgovati na burzi, ovako je njihovo pravo ostalo neiskoristeno ukoliko nisu imali novaca sudjelovati u kupnji dionica. Ta izvedenica, tj pravo na kupnju HTovih dionica na IPOu mogla je postici neku cijenu, a burza je tu cijenu mogla jos i povecati eventualno u svakom slucaju oni koji nisu imali novca za kupnju mogli su jednostavno prodati to svoje pravo i ostaviti da se kupnjom HT dionica bave drugi sto je visestruko korisno. Eto to je jedan primjer zasto je vazno razvijati instrumente financijskog trzista. O tome se cak pricalo i nesto obecavalo prije IPOa, ali bi to bio ipak prevelik zalogaj za nasu mladu burzu.

Izvedenice u principu produbljuju financijsko trziste i vrlo su korisno sredstvo za raspodjelu rizika i sl.
Vise o izvedenicama od Silvija Orsaga (index) http://www.manager.hr/default.asp?gl=200712030000005.

Tko je glasao

Svi drzavljani su mogli i

Svi drzavljani su mogli i DOBITI DIONICE DTa, kao sto je to slucaj sa srpskim telekomom, ako cemo o pravu i tome slicno.

Sto se tice samog prava i trgovanja pravom, time bi pala vrijednost transakcija koje su drugi isfurali, pa HDZ ne bi toliko profitirao isfuravanjem bogacenja podobnih.

Motor ove price je oprotuna politika koja da bi prezivjela unistava svoje resurse, ne dinamika financijskog trzista.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

"Svi drzavljani su mogli i

"Svi drzavljani su mogli i DOBITI DIONICE DTa, kao sto je to slucaj sa srpskim telekomom, ako cemo o pravu i tome slicno." ovo je izuzetno stetno rjesenje, napose za HT. Ovo sa izvedenicom bi bilo puno bolje. Ipak treba biti realan tesko provodivo jer takvo trziste nismo imali, a forsirati ga samo zbog HTa bila bi lose. Nesto manje od 10% stanovnistva iskoristilo je svoje pravo, ali i obveze koje s obzirom na to imaju (nije lako bilo izdvojiti novce za to i prihvatiti rizik za kojega vidimo sad da je i te kako utemeljen). Netko tko nije sudjelovao na IPOu sad moze kupiti "po volji" mnogo dionica HTa, a da se sto se samog HTa tice gotovo nista nije promijenilo u stanju stvari.

"Motor ove price je oprotuna politika koja da bi prezivjela unistava svoje resurse, ne dinamika financijskog trzista." prodaja nije unistavanje. HT i nesto prije INA su doslovce motor nase burze. Hvala Bogu da postoje. INA bi mogla prestati to biti, ali je sticajem okolnosti u danasnjem trenutku nacinila veliku stvar za nas financijski sustav.

Tko je glasao

Npr siguran sam da bi gomila

Npr siguran sam da bi gomila podrzala derivat "pravo na kupnju HTovih dionica u IPOu".

Možda i bi - kad bi bili u stanju shvatiti o čemu se radi. Što ja, recimo, nisam. Pokušao sam čitati o tome, ali moglo je biti napisano i na kineskom.

Pa zaključujem da sve to I JEST pisano na kineskom. :)

Tko je glasao

Krajnje jednostavno. Drzava

Krajnje jednostavno.
Drzava je odlucila hrvatskim drzavljanima prodati HT na nacin da svakom drzavljaninu daje pravo da sudjeluje u javnoj ponudi za kupnju dionica HTa, ali po povlastenoim uvjetima. Dakle svaki je drzavljanin dobio to pravo i na njemu je bila odluka da li ce to pravo iskoristiti ili ne.

Da je organizirano trziste izvedenica onda je to pravo moglo biti iskazano i definirano tako da to pravo postaje roba koju on moze prodati ako zeli - izvedenica. Na tom trzistu izvedenica netko zeli kupiti ta prava jer na temelju njih moze kupiti dionice HTa u IPOu po povlastenim uvjetima. S druge strane netko ta prava zeli prodati (tipicno nema novaca da da javnu ponudu, ne zeli se zamarati i sl.). Cijena tih prava odreduje se na temelju procjene eventualne zarade na toj kupnji.

Na taj nacin bi se izvrsilo ravnopravnije sudjelovanje svih drzavljana u prodaji HTa. Jer bi svatko mogao ili dati svoju ponudu za kupnju HT dionica po povlastenoj cijeni ili to svoje pravo davanja ponude prodati nekome tko to zeli kupiti. Time se vjerujem znatno sprijecilo i torbarenje jer bi svatko to svoje pravo rade prodao za gotove novce nego davao punomoci, malomoci i sl raznim inima.

Izvedenice su jako korisne kod smanjivanja rizika za neku investiciju, osnovnu djelatnost i sl.

Npr ja investiram u HBO odredeni novac u namjeri da mi taj novac donese odredenu dobit ili koristi u buducnosti.
Rizik koji preuzimam s tim u svezi promatram na nacin da ga sto je moguce vise smanjim. To smanjivanje rizika ce me kostati odredeni iznos i ja npr mogu pored toga sto sam investirao u HBO kupiti dodatnu izvedenicu da npr pravo prodaje HBO dionica po garantiranoj cijeni u slijedecih 6 mjeseci. Dakle ne samo da sam investirao u HBO vec sam investirao i u smanjivanje rizicnosti tog ulaganja.
Na taj nacin ja investiram u HBO, ali ako HBO propadne u slijedecih 6 mjeseci ja mogu, ali i ne moram aktivirati svoju izvedenicu koja nije nista drugo nego pravo prodaje HBOa po odredenoj cijeni. Na taj nacin je cak moguce ostvariti dobru zaradu ako HBO jako padne (eto zasto je mnogima u interesu jaki pad) ili u najmanju ruku umanjiti eventualne gubitke nastale investiranjem u HBO.

Tko je glasao

@obaladaleka: sve pet, ali

@obaladaleka: sve pet, ali koliko ja vidim, sve se svodi na to da takvi mehanizmi "apstrakcije na kvadrat (ili kub)", jer novac zaista jeste jedna apstrakcija (kako pisah dolje, nema "supstancu", nego postoji samo relacijski), omogućavaju siromašnima i neukima (jer je zaista vrlo naporno taj mehanizam shvatiti) da dobiju tek neku siću, a bogatima - da se sve više bogate. I povećavaju moć financijskog kapitala nad realnom ekonomijom. Pa onda imamo recimo postoječe razvijene ekonomije koje proizvode gomilu raznoraznih blagodati, robe i usluga, kao što su i prije, a ipak su u krizi zbog "pucanja balona" na burzi, što se neminovno svakih par godina događa. I onda države uskaču s novcem koje su od dvih poreskih obveznika prikupile, da bi se sustav održao - pa se gubici bogatih spekulanaca socijaliziraju, a njihovi dobici - ne. Hebi ga - cijeli sustav je inherento nestabilan, izaziva goleme ekonomske i socijalne stresove, i inherentno nepošten. OK, priznajem, nitko nije zasad izmislio ništa bolje, "državni socijalizam" je doveo do katastrofe na svim poljima (između ostalog, i zagađivanje okoliša!), naš "samoupravni" je bio nešto bolji ali isto neuspješan - ipak, tu negdje je mislim bilo zrna dobrih ideja koja je vrijedilo sačuvati i razvijati, i koje mogu biti inspiracija za budućnost. Mislim da ćemo u tijeku slijedećih desetljeća morati sustav svjetske ekonomije bitno transformirati, jer gomilaju se krize, a tu je sada i kriza resursa zbog iscprljivanja nafte. (Sve su to krize neodrživog rasta - ugrožene su i ekonomska, i socijalna i ekološka održivost. Zbog neodrživog rasta burzi, koje nema realnu podlogu, dolazi povremeno do "pucanja balona" i panike u kojoj samo vješti spekulanti zarade, socijalna neodrživost dovodi do toga da u mnogim dijelovima svijeta radnike možeš prisiliti da rade za nadnicu koja je dovoljna jedino da ne umru od gladi pa onda time ucjenjuješ radnike u zemljama u kojima su se oni izborili za veća prava, ekološka neodrživost - razoreni čitavi ekosustavi, mnoge vrste oceanskih riba u opasnosti pred istrebljenjem zbog prelova nakon čega propada i ribarstvo, nafte nestaje - došao je "oil peak", klima se mijenja s mogućnošću da Europa postane vrlo neprijatno mjesto za život umjesto sadašnje izuzetne blagodati koju daju Mediteran i Golfska struja..) Rastu oni problemi, koje tržište ne može riješiti. ("Novi svjetski ekonomski poredak", mantra Trećeg svijeta i nesvrstanih, kojoj su i naši ekonomisti dali prilog, bio je promašen - ali opet, ima tu, vjerujem, zrnca dobrih ideja.)

Tko je glasao

Nije problem novac niti

Nije problem novac niti apstrakcije, problemi mogu i dolaze zbog ljudske prirode.
Koje je to sretno drustvo koje ce ljudsku prirodu pripitomiti to je za diskusiju.
Hint "ni med cetjem ni pravice".

Tko je glasao

Novci se ko i sve druge

Novci se ko i sve druge stvari koje olakšavaju tok života, zloupotrebljavaju.

Tko je glasao

O novcu se može

O novcu se može raspravljati na više načina.

Ti ćeš posegnuti za dobrim starim Marxom, moje će „otuđenje“ ostati na žargonu ulice i upitnosti potrebe da i danas znam formulu za izračunavanje površine stožca a nikada je u životu nisam upotrijebio – o novcu me nitko, osim roditelja, nije do prvog zaposlenja ništa poučio a i tada samouko. 

Za osmoškolca novac raste na tatinom ili maminom računu u banci. Za neke je to ono što jednostavno imaš kada se obratiš braniteljskoj udruzi ili ministarstvu, neki suportirano liječnicima i sl.. Za učitelja i profesora je to ono s čim jedva dočeka to isto na početku slijedećeg mjeseca. Za našu zlatnu djecu je to ono što uvijek postoji skriveno na karticama kao posljedica tatine neupitne uspješnosti. Za Roberta i brata je to godišnji ugovor na koji se ne plaća porez u zemlji u kojoj glasuješ. Itd.

Za srednjoškolca je to o čemu, većina, ne uči ni slovcatog slova, a već sa šesnaest se hoće da znaju delegirati u Sabor one koji će odlučivati o trošenju pola hrvatskog BDP-a.

Za radnika je to ono što je u Africi dva dolara za dan rada, u Kini radnik pravi Nike ca 20 dolarskih centi na sat, u Hrvatskoj od 10-30 kuna na sat. To je način da se ima „da nismo gladni“ i da nam „ne bude hladno“.  To su oni koji imaju privilegiju raditi. Kako preostali, oni koji ne rade, žive, koji je njihov novac u pitanju, u štednji i trošenju, ni vrag ne zna.

Jedino se kod novca nadamo kako će nam pasti s neba, kako nije uvijek nužno mnogo truda uložiti da bi ga zaradio/imao.

 I nije sve u novcu, jedan moj prijatelj ima mirovinu manju od 2500 kuna i sve zube na broju u šezdesetoj, onaj s 10000 nema ni jedne dlake ni na glavi niti po nogama, treći nema ono prvo (zube), frizura mu kao kod Mesića obrve ali zato svaki dan ide u kladionicu.

Tko je glasao

Novci nisu niš drugo nego

Novci nisu niš drugo nego potrošna roba.

Neki ljudi ga trošiju a da nisu stvorili protuvrijednost, koju bi dali za te iste.

Kak ga trošiju iz dana u dan a ne stvaraju protuvrijednosti na vrijeme, su hočeš nečeš u sve večem i večem deficitu.

Jesdan dan dojdeš do te točke kad ti je nemoguče nadoknadit taj deficit i ti si bankrot.

To se je jedan dan vidlo za vrijeme jugoslavije s Agrokorom ili se je možda drukčije zval taj bosansko hercegovački div.

Sve u svemu su krivi ljudi sam sa svojom gladi za sve večim i večim prohtjevima.

Tko je glasao

To se je jedan dan vidlo za

To se je jedan dan vidlo za vrijeme jugoslavije s Agrokorom ili se je možda drukčije zval taj bosansko hercegovački div.

"Energoinvest" Sarajevo.

B-52

Tko je glasao

E pa Oštriću kad ti dođe

E pa Oštriću kad ti dođe račun za adsl ti lijepo odi platiti tu uslugu domaćim kulenom ili glavicom kupusa.Samo se moli Bogu za dvije stvari:a)da je vrijednost kulena ekvivalentna toj usluzi i b)da onaj koji ti prodaje uslugu da ti možeš visiti na Pollitici toliko voli kulen da je spreman za tu trampu.

Tko je glasao

garp: si ti normalan, otkud

garp: si ti normalan, otkud jebivjetru i vucibatini kao što sam ja tako fine stvari kao domaći kulen!? Parizer i špek, to je za mene. :) A trampa, generalno, zapravo se i koristi!

Tko je glasao

Ne kužim poantu ovog

Ne kužim poantu ovog dnevnika. Ti si nedavno, na jednom dnevniku (ne mogu sad pronaći) iznio vrlo logičan stav o odnosu kapitala i nekontroliranog kapitala. Čemu sad ove papazjanije?

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Ne mislim da su papazjanije

Ne mislim da su papazjanije (ono o teologiji i apokalipsi može se izbaciti). Novac je, rekao bih, STVARNO iluzija, ili u najmanju ruku jedna "virtualna stvarnost". Imali smo ovdje diskusije o posljednjem puknuću financijskog balona, pa se ljudi zbunjeno pitaju "pa kamo je novac nestao" kad padnu cijene dionica. Ekonomisti recimo monetarnu ekonomiju suprotstavljaju REALNOJ ekonomiji. Pokušao sam čitati nešto o svim tim tržištima dionica, pa onda "future tržišta" i bog te pitaj kakve koještarije, trgovanje na temelju budućih očekivanja s novcem kojeg sada nemaš za robu koja još ne postoji... Pa je sve to kao strašno važno da bi ekonomija mogla funkcionirati, pa onda kad stvari krenu lošije država mora uskakati realnim novcem jer je virtualni ispario. Ljudi kupuju dionice s generalnom idejom da će ih kasnije moći skuplje preprodati - nije li sve to bazirano na opsjeni? Cijena dionica danas bazira se na očekivanju njihove cijene sutra - jedna bitno subjektivna kategorija.

OK; spreman sam priznati, da sve u svemu u toj opsjeni ima neke koristi. Privreda bazirana na kolanju novca nije nastala jer je nekom tako ćefnulo. Zaista se ne može provoditi razmjena u iole složenoj privredi bez neke opće mjere - novca.

Ali rekao bih, moramo biti svjesni da onaj koji posjeduje recimo milijun eura u dionicama i drugim vrijednosnim papirima (ili čak novčanicama) nema istu vrstu posjeda kao onaj koji posjeduje neku tvornicu sa halom, strojevima isl. u vrijednosti također milijun eura, lii recimo njive na kojima svake godine rastu usjevi. Onaj koji je vješto spekulirao na financijskim tržištima pa zaradio milijun eura nije isti kao onaj koji je kao poduzetnik kombinirao faktore proizvodnje i zaradio također milijun eura. Onaj prvi može preko noći ostati bez ičega jer drugi najednom u vrijednost njegovih papira ne vjeruju - posjed ovoga drugoga, strojevi itd, uvijek ostaje.

Dobri stari Marx i pojam otuđenja...

Tko je glasao

Hmm, mislim da se zapličeš

Hmm, mislim da se zapličeš u filozofske zamke.
Kockanje je slična aktivnost kao i proizvodnja i poduzetništvo. Sve ima svoje rizike. Vrijednost dionice od milijun eura ima istu vrijednost kao i hala od milijun eura - jedno i drugo vrijedi onoliko za kolko ih uspiješ prodati. Dok ih držiš, vrijednost se može oplođivati ili propadati (i jednome i drugome). Slično je sa poljima, kućama i ostalim, "realnim" vrijednostima.
Loto listić potencijalno vrijedi bogatstvo, iako praktički (statistički?) ne vrijedi ništa, pogotovo ako ga nemaš (tj. ako u kockanje ne vjeruješ).
Po meni, jedinu realnu vrijesnot ima ljudsko znanje i ljudska sposobnost pretvaranja ničega u nešto. Ali opet - i to ima svoje granice.
Zapetljano :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

@Delgado: Hmm, mislim da se

@Delgado:
Hmm, mislim da se zapličeš u filozofske zamke.

A onda:

Po meni, jedinu realnu vrijesnot ima ljudsko znanje i ljudska sposobnost pretvaranja ničega u nešto. Ali opet - i to ima svoje granice. Zapetljano :)

Rugala se sova sjenici. ;->

Tko je glasao

Hehe, samo sam te pokušao

Hehe, samo sam te pokušao oponašati. Ali nisam baš uspješan, očito je. Bolje da se ja držim najrealnije, frit-frit ekonomije :)

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Hehe, samo sam te pokušao

Hehe, samo sam te pokušao oponašati. Ali nisam baš uspješan, očito je.

A čuj, i filozofija je ipak struka, koliko god šutjeli o tome. :)

Tko je glasao

Onako filozofski: nije baš

Onako filozofski: nije baš da je novac (a mislim i svi "financijski instrumenti" skupa) ILUZIJA, ali on nije ništa SUPSTANCIJALNO: on postoji samo RELACIJSKI, u univerzumu simbola. Onaj primjer: konobar ti da pivo, ti njemu komadić papira - ne supstancu, nego SIMBOL - dobio si supstancu za njegovo POVJERENJE da će moći za taj simbol dobiti neku drugu supstancu (ili uslugu - neko realno djelovanje), koja mu treba. Povjerenje je relacija između ljudi, nije "supstanca". Imamo "novčarsku tržišnu privredu", jednu mrežu relacija.

Kad se mreža relacija, koja je plod ljudskih djelovanja, postavlja nasuprot ljudima kao samostalna otuđena sila, kao neka supstanca koja sve prožima i svime vlada - to zovemo OTUĐENJE. Plodovi ljudskih ruku pojavljuju se protiv njega kao SUBJEKTI koji njime vladaju.

"Zakoni otvorenog tržišta" jedna su takva otuđena sila - to nisu neki "bogomdani" zakoni kao zakoni prirode. Osjećamo da tu nešto ne valja, nelagoda u najmanju ruku - da cijeli taj mehanizam novčarskih transakcija, iako jest očito dobar za privredu, zbog toga što zakonito uvijek iznova dovodi do teških kriza previše košta i da je nepravedan - ali eto ne znamo nešto bolje. Oni koji znaju vješto baratati tim simbolima jači su u gospodarskim odnosima nego oni koji nešto konkretno proizvode (prevlast financijskog kapitala), a onda kad zapadnu u nevolje - svi (tj. država) moraju, protivno floskulama o otvorenoj tržišnoj privredi, skakati u pomoć da ih spasu (jer bi bilo još mnogo više štete za sve da to ne učine) - i tako najveći bogataši socijaliziraju svoje gubitke - imamo sustav koji je, kako netko reče, "kapitalizam za siromašne, komunizam za bogate".

Nekakav bolji sustav, iako ga do sada nitko nije pokazao, trebao bi biti moguć.

Tko je glasao

Kaže Marx "Novac je ono

Kaže Marx "Novac je ono kurvinsko samo"

Hegelovskim terminima receno, novac je realna apstrakcija. Dakle, apstrakcija koju opcenito povezujemo s mentalnim procesom kreiranja ideja i uobrazilja putem kojih interpretiramo i spozanjemo svijet, u ovom slucaju ne skriva se i svoj ucinak ima prevenstveno u nasoj glavi, vec u empirijskoj zbiljnosti. Dakle, iluzija novca ne krije se u nasoj nesposobnosti da shvatimo njegovu bit, vec u nasem emprijskom djelovanju u kojem taj komadic papira ili cega tretiramo kao realnu iluziju. I to je prava istina novca, upravo na tragu Lacana koji kaže da istina ima strukturu fikcije...

Nego, evo što sam napisao našem poznatom ekonomistu Guste Santiniju, koji višegodišnje ukazuje na temeljni problem hrvatske ekonomije (golemi vanjski dug, deficit, debalans) i izražava kao ekonomski materjalist vjeru da će bolno poravnanje računa morati kad tad nastupiti:

" Vaša je ekonomska analiza paradigmatski marksistička.
Marksistička (materjalistička) je u smislu naglašavanja realne/strukturalne
osnove ekonomskih fenomena. Gledajući iz takve perspektive razumljiva je
vaša zabrinutost zbog sve veće divergencije materjalne (realne) i virtualne
(novčane) sfere koja se kristalizira u simptomatičnom pokazatelju enermnog
platnobilančnog debalansa. No čak je i Keynes, puno prije sloma Bretton
Woodsa, u svojoj čuvenoj izjavi "Na dugi rok smo svi mrtvi", implicirao
ključni paradoks kapitalističke ekonomije koji negira
materjalističko-realnu paradigmu ekonomije koju i vi u svojim izlaganjima
zastupate. On je pokazao koliko se realni ekonomski efekti u sadašnjosti
zasnivaju na posuđivanju od virtualne budučnosti. Drugim riječima, pokazao
je kako virtualni novac, nepokriven u realnim vrijednostima, može izazvati
realne ekonomske efekte. Keynes je pokazao, za razliku od
materjalističko -realne paradigme kakvu i vi zastupate a koja nalaže
"poravnanje računa" (smanjenje kreditne zaduženosti, ukidanje "posuđivanja
od budučnosti"), da bi stvarno "poravnanje računa" bila katastrofa i da bi
sistem u tom slučaju zadesio totalni kolaps. Naime, Keynes je donjeo potpuno
novi uvid i uveo novo pravilo za vođenje ekonomske politike koje nalaže
odgađanje "poravnanja računa" do u beskonaćnost. Time je potvrdio da je
"virtualnost" prava osnova kapitlističkog sistema. Kapitalizam se održava
kroz čisto virtualno obračunavanje, dugovi postaju zaduženja koja nikada
neće biti izravnana. No, bez obzira na čistu fikcionalnost, taj zahtjev za
poravnanjem računa mora biti prisutan u svijesti kao tip Kantove
"regulativne ideje" da bi sistem uopče opstao. U tom smislu vaša pozicija je
marksistička odnosno čisto monetaristička, a protiv Keynesa, jer ste
uvjerenja da prije ili kasnije mora doći taj trenutak za "poravnanje
računa", rješavanje dugova i postavljanje sistema na zdrave osnove. Marx za
sada nažalost nije bio u pravu, što ne znaći da neće biti na dugi rok kada
budemo svi mrtvi :))
>
> Inaće, svaka pohvala za stranice i kvalitetne ekonomske analize..
> """

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci