Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Novinari i metalci, studenti i seljaci: Jedan svijet - jedna borba!

Nastavljam seriju ?lanaka o zaoštravanju klasne borbe u Hrvatskoj. U prva dva ?lanka, u utorak i srijedu, presio sam komentare o kampanji Jutarnjeg lista da se hrvatske radnike uvjeri kako su lijeni, nesposobni i razmaženi, te da moraju pristati na dalje smanjivanje svojih socijalnih prava u korist svojih dobrih, velikodušnih poslodavaca, koji su jedini, koji u Hrvatskoj marljivo rade i sve druge nose na svojoj grba?i. Zatim, u ?etvrtak, objavio sam dnevnik Radnici, organizirajte se sami i odjebite prodane sindikaliste!, prenose?i prio?enje anarhisti?ke MASE o slu?ajevima splitske Željezare i Salonita.

Tražimo najbolji tekst

Tražim najbolji tekst za ovu ilustraciju:

Njih dvojca se očigledno dobro razumiju.

Je li današnji SDP taoc HDZ-ovog trojanskog konja

U proslu subotu sam dobio/la mail (pretpostavljam od sudionika na Pollitika.com!?) kojim me moli da objavim tekst u prilogu iz razloga sto sam kao van domasaja mogu?e "batine" u Hrvatskoj gdje bi kao on mogao imati nezeljenih posljedica. Nakon provjere iz jos jednog izvora koji je clan SDP-a o spornoj "glasini" odlucio/la sam objaviti tekst iza cije "istine" ja ne stojim, ali izlazim u susret!
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Poštovani/a Sjenka!
Molim te da objaviš na blogu Pollitika.com (obzirom da si van ove ludnice) slijede?i tekst kao prilog stabilizacije uzavrelog stanja u SDP-u, a kojeg ja zbog mogu?e neželjenih posljedica ne mogu objaviti.

Europski sindrom zakrivljene banane stigao u Hrvatsku

Tekst ovog dnevnika je uklonjen jer je autor dnevnika prestao sudjelovati u kolaborativnom blogu pollitika.com te je prilikom napuštanja bloga sa sobom ponio svoja autorska djela.

Temeljem pravila pollitika.com autori tekstova zadržavaju autorska prava na svoje tekstove te s njima mogu slobodno raspolagati. S obzirom da autor ovog dnevnika ne raspolaže autorskim pravima na komentare korisnika koji su sudjelovali u raspravi ispod dnevnika ne bi bilo korektno iskoristiti jedinu moderatorsku ovlast koja je dana korisnicima: brisanje cijelog dnevnika i cjelokupnog sadržaja ispod njega.

Umjesto toga, uklonjen je tekst dnevnika, a komentari su ostavljeni.

Autor se ispričava korisnicima čiji su konstruktivni doprinosi na ovaj način ostali bez konteksta.

Za informacije i tekstove koji su originalno objavljeni ili preneseni na pollitika.com autora je moguće kontaktirati preko matičnog bloga.

Opinioiuris, studeni 2009.

Neovisna Hrvatska kao prijevara stolje?a? (ne-programirani kaos?)

Postoje politi?ke i društvene situacije koje valja analizirati, a ne zna se otkuda po?eti- upravo takvo je stanje danas u Hrvatskoj koja prolazi ovih tjedana duboku i ozbiljni krizu – gospodarsku, politi?ku, moralnu, krizu koja je usporediva samo s ratnim godinama. Tada je bio u pitanju opstanak Hrvatske, a ovo stanje (ne)programiranog kaosa podsje?a na ta vremena.

VIŠESTRANA?JE NASUPROT JEDNOUMLJU
I neminovan je mali vremeplov: Naime, prisje?am se jednog dana u životu koji je bio prekretnica za Hrvatsku, a i meni osobno je ostao u posebnom sje?anju – osniva?ka skupština HSLS-a u Zagrebu, u svibnju l989. kada sam pozdravio, na svoju ruku, osnivanje prve nekomunisti?ke stranke u Hrvatskoj, uvjeren da je višestrana?je demokratskiji model od dotadašnjeg jednoumlja. Držao sam tada da je politi?ka utakmica više stranaka logi?na kako bi se monopol jedne stranke eliminirao, a gra?ani uklju?ili u politi?ko takmi?enje kreativno, s mnoštvom inicijativa i s razli?itih politi?kih programa.

hr.org.sabor

U američkom Senatu svaki senator smije govoriti onoliko dugo koliko smatra da treba. Tako se događalo da govornik namjerno ne želi prekinuti govor kako bi odgodio ili sprječio glasovanje o nekom prijedlogu. Rekord je postavio jedan senator koji je bez prestanka govorio 24 sata, uglavnom o svojim mladim danima.

Rasprava bez ikakvih ograničenja, očito, nije poželjna stvar.

S druge strane, s ograničenjima se može i pretjerati. Primjer za to je domaći Sabor koji ima čitav arsenal kontrolnih mehanizama, a koji su po mom mišljenju više štetni nego korisni.

Počnimo od institucije predsjednika Sabora: on bi trebao biti samo prvi među jednakima, ali posao mu je zapravo da se prijeti, dijeli packe i maltretira zastupnike, kao učitelj u osnovnoj školi. Zatim, pogledajmo vremenska ograničenja koja su u nekim slučajevima smješno mala (par minuta). Tu je i aktualni sat, kratkotrajni specijalni ritual koji traje najduže četiri sata i uvjek je pretrpan. Dodatni ritual je promjena dinamike rasprave kada snimaju TV kamere. Zatim, tu su i bezbrojne ispravke netočnih navoda i replike, svađanje oko proceduralnih pitanja, stegovne mjere i kažnjavanja. Poslovnik Sabora ima čak 269 (!) članaka, što jasno ilustrira izbirokratiziranost i pretjeranu regulaciju te važne institucije.

Radnici, organizirajte se sami i odjebite prodane sindikaliste!

Seriju napisa o radništvu i klasnim odnosima u Hrvatskoj zapo?eo sam prekju?er tekstom Hrvatski radnici i svjetski kapital: odvratna kampanja Jutarnjeg lista, te nastavio ju?er tekstom Jutarnji list: Glasnogovornik Svjetske banke i Hrvatske udruge poslodavaca. Prenio sam više komentara serije napisa u navedenim novinama, o tome kako su Hrvati (?itaj: "hrvatski radnici") lijeni, nesposobni i razmaženi. Ova kampanja pokazuje zaoštravanje klasne borbe u Hrvatskoj od strane hrvatskih i globalnih kapitalista, koji su krenuli u agresiju za dalje porobljavanje radni?ke klase, dok s druge strane još nema adekvatnog odgovora.

Urbanističko-arhitektonski natječaji

Natječaji su neki oblik samog vrha stručne ETIKE u sklopu urbanističkog planiranja, dolaženja do najboljeg mogućeg rješenja. Vrlo često su javni, što znači da u njemu može sudjelovati bilo tko od građana jer prostor je zajednički svima, samo u ekipi koja se natječe mora biti minimalno jedan arhitekt. Važna napomena je i da su nagrađeni radovi stvarno i novčano nagrađeni, a prvi ima nade ugledati svjetlost dana kroz realizaciju projekta...

.... iz Pravilnika o natječajima s područja arhitekture i urbanizma:

Članak 2.
Svrha i cilj
Natječaji trebaju omogućiti pronalaženje dobrih rješenja putem različitih prijedloga. Rješenja moraju u jednakoj mjeri zadovoljiti različite zahtjeve, a naročito oblikovanje, ekonomičnost, funkcionalnost i zaštitu okoliša. U isto vrijeme natječaji služe pronalaženju sposobnih arhitekata i urbanista, krajobraznih arhitekata i arhitekata unutarnjeg uređenja.

http://www.arhitekti-hka.hr/hr/natjecaji-nadmetanja/pravilnik/

Dobro da djeca odrastaju na Harry Potteru

Suđenje u Muenchenu okidač za lustraciju u Hrvatskoj

Sutra pred Višim pokrajinskim sudom u Muenchenu počinje suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenske Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, umiješanih u ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1982. godine. To suđenje po svojem karakteru, ali i po tajmingu, imat će dalekosežne posljedice za političke odnose u Hrvatskoj, a prije svega za raščićavanje političkih odnosa naslijeđenih iz komunističke Jugoslavije. To suđenje imat će i značajne reperkusije za pravosuđe u samoj Njemačkoj. U doba „hladnog rata“ jugoslavenska tajna služba likvidirala je u Njemačkoj tridesetak hrvatskih političkih emigranata, da bi se tek sa slučajem Đureković pokrenuo pravosudni postupak. Njemačka javnost je uoči ovog suđenja televizijskim filmom „Ubojstvo u Titovo ime“ upoznata s stvarnim dimenzijama jugoslavenskih zločina na tlu Njemačke.

SDP i svjetonazor

Višegodišnji trud SDP-ovog rukovodstva da iz stranke ukloni svaki, pa i najmanji trag bilo kojeg svjetonazora konačno je urodio plodom. Uspjeh im je gotovo zagarantiran, međutim izgleda da o svom pravom i istinskom cilju Račan nije najbolje upoznao sve svoje članove. Tako izvjesni Mato Gavran, inače saborski zastupnik, naivno pita otkud jedan Ante Kotromanović na čelu stranačkog Savjeta za branitelje. Pretpostavljam da bi on na čelu tog Savjeta ipak nekog tko je svjetonazorski blizak SDP, pa možda čak (pazi sad drskosti) i dugogodišnji član SDP-a. E, ne može, to je suprotno strateškom cilju da se SDP ne može povezati sa bilo kojim svjetonazorskim načelima. SDP mora ostati čist od bilo kakvog stava, koji nije moguće promijeniti preko noći.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci