Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Kapetane tribali bi doma

Nije više novost da je kapetan Kristo Laptalo, naš Dubrovčanin, onaj fetivi Dubrovčanin završio iza rešetaka grčkog Zatvora u Ateni. Ulaziti u odluke suda više nema smisla. Sve je rečeno više puta i u ovom trenutku uz odgovornost grčkog pravosuđa možemo jedino još optužiti Ivicu Sanadera, Dubravku Šuicu, ministra vanjskih poslova te pravosuđa na licemjernom ponašanju tjekom suđenja i nakon suđenja. Dubravka Šuica napravila je toliki gaf pokazajući koliko je ograničena samom činjenicom kada je pljuvala odluku suda u Grčkoj, a da pritom nije rekla riječi na one koji nisu pomogli, a mogli su, a uzgred imaju i utjecaja. Može njoj Kristo biti i susjed i drag građanin, pošten, vjeran, uzoran i cijenjen kad ona ne prima novac od njega već od onih koji nisu dragi, nisu pošteni, nisu vjerni, nisu uzorni i nisu cijenjeni, a to je Država pod paskom Hrvatske demokratske zajednice.

Da li nacionalne države polako postaju stvar povijesti?

Živimo u stvarno zanimljiva vremena. Ja se jasno sje?am doga?anja i promjena u zadnjih 30-tak godina, i kad ovako pogledam unatrag, fascinantno je što i kako se promijenilo. U svim podru?jima. ?ak su se i ljudi bitno promijenili, pomaknuli su se prosjeci na?ina razmišljanja, informiranosti, a time i svijesti o doga?anjima oko nas, (to ?emo, naravno pokušati popraviti, recimo bolonjskom školom), postojanje vanzemaljskog života je postala ?injenica... Doduše, glupost je ostala glupost, ali o tome drugom prilikom.

?itao sam grdilinov post o Vladi Gotovcu, i naravno da su se zaboravljene stvari vratile u trenu, a kako ve? nekoliko dana premišljam Julijanine ko?ni?are, evo i sinteze.

Stvaranje države, bu?enje nacionalne svijesti, i težnja za slobodom. E, baš ta težnja za slobodom je ono ?ega više nema, i to je najviše promijenilo ljude.
Nacionalne države su bile simboli (naravno, samo simboli) izborenih sloboda. Ako se moja nacija izbori za svoju slobodu, i ja kao njen pripadnik jednostavno moram uživati osobne slobode. To je bila zabluda kojom su pokretane mase u stvaranju nacionalnih država.

Baza hrvatske cyber politike - nastavak

U prethodnom sam postu predstavio ideju kreiranja hrvatskog cyber politi?kog vodi?a. Tu sintagmu su Charon, a vjerojatno i fuminanti, shvatili na na?in da bi se taj vodi? bavio cijelom politi?kom scenom hrvatske. No namjera je bila druk?ija.

Cyber politi?ki vodi? bavio bi se isklju?ivo doga?ajima i osobama koje koriste internet kao kanal politi?ke komunikacije. Dakle, to su naši politi?ari blogeri, aktivisti, novinari, forumaši, svi oni koji su ve? upoznali draži javne, otvorene i transparentne politi?ke komunikacije, više ili manje voljni da se ozbiljnije aktiviraju u politi?kom životu zajednice.

Ljuuboo – jaavi see!

Dok je cjelokupna medijska scena u Hrvatskoj zaokupljena raspravama o tome ho?e li se uvesti ovakav ili onakav porez, ovoliko ili onoliko rezanje pla?a i mirovina, te još uvijek stidljivim i slabašnim pozivanjima na odgovornost odgovornih, gotovo nigdje se ne može pro?itati ili ?uti suvisla rasprava o mogu?nosti i na?inima izlaska iz krize koja još nije kulminirala.

Dok je u razvijenim zemljama tzv. zapadne demokracije kriza uglavnom stavljena pod kontrolu i donesene su kratkoro?ne i dugoro?ne mjere za njeno prevladavanje, što ve? daje ohrabruju?e rezultate, Hrvatska se dodatno iscrpljuje beskona?nim raspravama o tome trebamo li pove?ati prihodovnu ili pak smanjiti rashodovnu stranu prora?una. Uz to, i zagovornici pove?anja prihodovne se nisu odmakli dalje od licitiranja za koliko postotaka treba povisiti poreze ili na drugi na?in uzeti od onih koji najmanje imaju.

O proizvodnji dobara i usluga, o stvaranju famozne „dodane vrijednosti“, i plasiranju toga na inozemnim tržištima kao jedinom na?inu da do?emo do „zdravog“ kapitala, ništa ili gotovo ništa.

Pustimo institucije neka rade svoj posao

Koliko su se puta naši mediji opravdano izrugivali ovoj čuvenoj rečenici, koliko su puta ismijavali političare koji su debelo umočeni u sumnjive poslove na taj način nonšalantno prebacivali odgovornost, koliko su puta mediji priželjkivali da institucije zaista počnu raditi svoj posao.

Poskupljuje kruh

Kruh poskupljuje 10, a brašno do 25 posto

Uz ljetne požare, ovo je udarna vijest ovih dana. Mi paori smo opet dobro preveslani, a kako i ne bi kad nemamo dvije najvažnije stvari s kojim bi mogli manipulirati vlastitom pšenicom - robnu burzu i financijsku snagu.
I nakon 16 g. od osamostaljenja države, očito je da sadašnje stanje bez poljoprivredne burze više odgovara trgovačkim monopolima i pojedinim vladinim resorima.

Seljačka pšenica je ove godine isplaćena (1,04kn) po 13% skupljoj cijeni od lani , a brašno poskupljuje 25%. Ajd dobro, tako je na svjetskom tržištu. Čak je i u opjevanoj Mađarskoj otkupna cijena 1,22 kn.

Danas je pakleno vru? dan u mojem gradu. Kažu oni koji znaju i mkere da je živa presko?ila 40 stupnjeva, a ja mislim tj. osje?am da je stotinu. Valjda je to danak godinama;) koji se sa svakom narednom druga?ije manifestira. Ne dam se vani niti pod uvjetima mita kojim me dvojica jako dobrih poznanika od rana jutra zasipaju (hladovina, doma?a "žuja", riba s gradela). 'O?u ostati doma i uživati blagodati "Gree" air condition ure?aja. A i tu?e me neka prehlada. Valjda je rije? o ?estim promjenama temperature (ku?a, van, auto, van ured, auto, van ku?a.....) ili je došla i zasko?ila me ona air born mikro/nano virusna svinja.

Kakav cirkus od države , ne pro?e dan bez mrtvih , oplja?kanih , silovanih, podmetnuih bombi........>

A onda breaking news: http://www.vecernji.hr/vijesti/kastela-nagibni-vlak-split-iskocio-tracni... ......, pa se sjetih, uz ostale negativne konstatacije u svezi te firme, nedavnog naslova u JL o skoro stotinjak vrlo dobro pla?enih profesionalnih sindikalista (?!, valjda je i to novi hrvatski brand).

Neretvanskoj dolini, Dubrovniku i Istri ekocid, BiH podjela, a Mađarskoj Pelješki most,investicije

Neretvanskoj dolini, Dubrovniku i Istri ekocid, BiH podjela, a Mađarskoj Pelješki most

Pelješki most

pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Ovih dana, svjedoci smo, nagloga preokreta Vlade RH, prema projektu Pelješki most.
Ministrica vanjskih poslova RH je svoje aktivnosti usmjerila prema Bruxellesu, i doznali smo “svjetsko otkriće”- da Europska komisija dozvoljava sufinanciranje mosta iz EU-fondova.

Taj projekt, nekada su zvali “nacionalističkom budalaštinom”, a sada im je naglo postao „željena investicija”.

Otkuda sada nagla promjena prema tome projektu i naglo probuđena hrvatska integralistička i domoljubna želja da se RH poveže preko hrvatskoga teritorija, a ne preko teritorija RS, odnosno BiH?

Zato što EU-gazde iz svojih fondova, što je i normalno, osim za RH političare, daju novac jedino za prometnice u sklopu svoje (nad)države (EU), a u nju će uključiti i RH.

I tako, htjeli ne htjeli, naši tužni političari, prisiljeni su odraditi nešto i za građane RH, a ne samo za građane RS- preko koridora u drugoj državi.

Institucionalna kriza X – Eppur si muove?!

Jako smo se ovdje na Pollitici trudili, i to dugo vremena (još od posljednjih parlamentarnih izbora) da bismo javnosti i vlasti nametnuli spoznaju o neregularnosti bira?kih popisa, koji automatski generiraju i neregularnost izvedenih struktura vlasti. Time smo nametali svijest o potrebi kona?nog rješavanja nereda u bira?kim popisima, koji su demokratski toliko elementarna stvar da na njima ni u primislima ne bi smjele postojati sumnje a kamoli nepravilnosti. No one su zaista postojale u politi?koj i administrativnoj praksi ove države. Taj nevjerojatni i neprihvatljivi nered u bira?kim popisima ukazivao je na realnu diskrepancije izme?u procijenjenog broja stanovnika i onih upisanih na bira?kim popisima - i to za nevjerojatnih cca 600.000 osoba (ili oko 20 % ukupnog bira?kog tijela). Ako po?emo od pretpostavke da su svi oni koji su se višestruko upisali ili bili upisivani u bira?ke popise imali nekakav „jak“ razloga za takvo nezakonito ponašanje, te da su samim time bivali više motivirani (od uobi?ajenog prosjeka) za izlazak na izbore, možemo samo pretpostavljati koju golemu štetu su proizvodili (dobro raspore?eni po izbornim jedinicama), i koliko su zna?ajno mijenjali „glas naroda“ ili „volju gra?ana“.

Ništa nismo znali - drugi dio

Dana 19. lipnja podpredsjedniku Vlade i predsjedniku UO HFP-a Damiru Polančecu postavio sam zastupničko pitanje vezano uz privatizaciju Hotela „Srebreno“. S obzirom na vrlo kratko i jasno pitanje, odgovor sam očekivao odmah. Poslovnik Sabora članu Vlade nalaže da na pisana pitanja odgovori u roku od 30 dana. No, ni danas, 25. srpnja odgovora nema. Pogledajte najprije pitanje.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci