Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Kraj Berislava Rončevića?

Priprema li Jutarnji list početak Rončevićevog kraja? Taj zagrebački dnevni list objavio je ovu priču:

Rončevićev stan od 350.000 eura Pišu: Mario Tomas, Jadranka Šević
Najprozvaniji ministar Sanaderove vlade od ovog ljeta vlasnik je novog stana iznad Maksimira, samo kilometar dalje od stana gdje sada živi

http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2008,9,25,,134563.jl

A ono što je novinarima sporno odmah su i sami opovrgnuli:

U stambenom kreditu s Erste bankom sporne su jedino Rončevićeve godine. Naime, običnim građanima banka odobrava kredit do 60, a samo iznimno do 65 godina. U Erste banci maksimalna dob do otplate kredita je 70 godina. No, kreditni odbor ima diskrecijsko pravo odobriti i dulji rok.

A ono što je zapravo sporno je kako je Jutarnji list došao u posjed ugovora o kreditu? I zašto je ta informacija objavljena? I u čijem interesu je ta informacija objavljenja?

1) Kako je Jutarnji list došao u posjed ugovora o kreditu?

Odgovor je jednostavan - netko je prekršio bankarsku tajnu. I za to bi trebao odgovarati.

Vlada nacionalnog spasa

Na idu?im izborima gra?ani moraju glasati za sebe. Životne neprilike sve dosadašnje politi?ke elite moraju uozbiljiti. Osiromašeni gra?ani i vojska nezaposlenih sami se moraju izboriti za bolji život. Lažnim parolama i praznom retorikom o 80000 radnih mjesta ne može se stvoriti nova vrijednost. Treba nam istinski pravna država i stabilne institucije. Doma?a pamet može pokrenuti gospodarstvo, ali istovremeno treba osigurati nesmetani ulaz stranih investicija I kapitala. Nitko ne tvrdi da se u svemu moramo slagati, ali samo usuglašeni interesi mogu spasiti Hrvatsku.

blokada na pameti

zovem se Robi, imam firmu, bavim se razvojem web stranica. Trazim svog klijenta da mi plati 300 kuna mjese?no za održavanje njegove web stranice kojima oglašava svoje poljoprivredne proizvode i ekološku hranu za šire tržište regije. On je spreman platiti 200, kaze da mu mali od mog susjeda, Mile koji isto ima firmu za web stranice nudi to za 180 ali radije ?e platiti meni 200 jer me dugo zna i drag sam mu, a znam da nemam posla i ho?e mi pomo?i.

Nažalost, troškovi proizvodnje su mi visoki, kupio sam škodu oktaviju na kredit, kamate su porasle radi krize, doma ra?uni, imam krupnu ženu koja puno troši, a djeca su ve? drugu godinu na fakultetu u Zagrebu. zato ne mogu raditi za 200 kuna, nego tek za 300 kuna po klijentu, jer imam ih samo 20, a za život mi treba 6000 kuna mjese?no.

Nepodnošljiva lako?a nevladanja

Udarna pri?a neki dan u Novom listu dolazi pod naslovom "Popija? strahuje da ne završi kao Polan?ec". Tekstom se opisuje paraliza odlu?ivanja u kojoj se nalazi HEP. Naime, nakon što je prodaja struje debelo ispod cijene mostarskom Aluminiju došla pod pove?alo javnosti i USKOK-a, u novoj upravi je prisutan strah od potpisivanja novog takvog ugovora koji je pet mjeseci u izradi. Pri?a je, naravno malo složenija, budu?i prodaja jeftine struje Aluminiju osigurava jeftin aluminij za šibenski TLM, ?ime pri?a definitivno izlazi iz okvira "?iste ekonomije" i ulazi u sferu politi?kog odlu?ivanja. Naime, politi?ki je interes Hrvatske o?uvati radna mjesta u šibenskom TLM-u, ali naravno, po razumnoj cijeni. No Vlada - od ministra Popija?a, pa do premijerke Kosor - jednostavno ne želi obavljati svoj posao i donijeti politi?ku odluku, ve? lopticu odgovornosti konstantno vra?aju nazad. Tako je ministar Popija? odbio dati suglasnost s obrazloženjem da je ugovor "poslovna odluka". Premijerka Kosor je pak, nakon pokušaja da se odluka o tom pitanju progura na dnevni red Vlade, poru?ila kako "je cilj da se u poslovnom svijetu prestanu donositi politi?ke odluke i da ?elnici javnih poduze?a po?nu samostalno donositi odluke". Da tolika koli?ina licemjerja nije žalosna bila bi smiješna.

SDP financira sportski kriminal u Zagrebu, Jurčić zna ali ne želi spriječiti

Danas kod Stankovića razgovarali su Ljubo Jurčić i naravno Stanković.

Vezano uz zadnji Mamićev ispad na presici Stanković je stanivo da SDP-ov Zagrebački holding pod vodstvom Milana Bandića godišnje ubace u dinamo do 50 milijuna kuna, a sve to Mamić primi i potroši.

Jurčić je samo klimao glavom, slaže se da je to kriminal i nedopustivo ali ne želi ništa poduzeti i kao premijerski kandidat čak nije niti rekao da će stranačkog kolegu Bandića zamoliti da to više ne radi..

Statisti?ka sa?ekuša

Sabor je s jeseni po?eo sa radom, a sa Saborom i saborski odbori. Rad Odbora za nacionalnu sigurnost današnjom je sjednicom izazvao poprili?nu pažnju javnosti, pa je tako dobio i mjesto udarne vjesti na HTVovom Dnevniku. O ?emu se radi? Kratko re?eno, Odbor je raspravljao o sigurnosnoj situacijiu zemlji, i stavovi su bili o?ekivani - pozicija je branila rad ministra, policije i državnog odvjetništva, dok je opozicija iste napadala. Ništa novo rekli bismo, ali stvar je ipak malo ozbiljnija. Kako zbog teme kojom se Odbora bavio, tako i zbog argumenata, i još više, konteksta u kojemu se sve doga?a.

JOT je pi*darija

Došlo iz dupeta u glavu. Fakat ste u pravu svi vi koji ste mi tupili sve ove godine da pri?am pizdarije. Šta jes, jes. U pravu ste.

JOT nije realno izvediv. Na žalost, ali je tako.

Zbog ?ega?

JOT ima svoju funkciju, da se razumijemo, funkciju koja osigurava ?iste ruke politi?ara, s obzirom da JOT dogovor u potpunosti ?isti protagoniste tog dogovora od bilo kakvih lažnjaka, shema ispod žita, pokušaja disfamacije i ostalih fora koje da su za primjer, bile ne Mikši?evoj strani, ne bi Mikši?a mogli srušiti Pukani?i i Butkovi?i tek tako.

Ali, postoji problem.

Problem je jednostavan. Ne postoji interes da se fura takva politika, što je i prili?no razumna stvar. Tko još vjeruje u bolji svijet, toliko jako da je spreman odre?i se svojih uskih interesa i sve prebaciti na najširi, op?i interes?

Hrvatska je ljutita na presudu Tribunala

Tekst ovog dnevnika je uklonjen jer je autor dnevnika prestao sudjelovati u kolaborativnom blogu pollitika.com te je prilikom napuštanja bloga sa sobom ponio svoja autorska djela.

Temeljem pravila pollitika.com autori tekstova zadržavaju autorska prava na svoje tekstove te s njima mogu slobodno raspolagati. S obzirom da autor ovog dnevnika ne raspolaže autorskim pravima na komentare korisnika koji su sudjelovali u raspravi ispod dnevnika ne bi bilo korektno iskoristiti jedinu moderatorsku ovlast koja je dana korisnicima: brisanje cijelog dnevnika i cjelokupnog sadržaja ispod njega.

Umjesto toga, uklonjen je tekst dnevnika, a komentari su ostavljeni.

Autor se ispričava korisnicima čiji su konstruktivni doprinosi na ovaj način ostali bez konteksta.

Za informacije i tekstove koji su originalno objavljeni ili preneseni na pollitika.com autora je moguće kontaktirati preko matičnog bloga.

Opinioiuris, studeni 2009.

Neoliberalni kapitalizam - Babaroga moderne ljevičarske elite

U posljednje vrijeme, od početka globalne ekonomske krize, koja zapravo u Hrvatskoj još uvijek traje, u domaćoj (ali i stranoj) javnosti ustalilo se popularno mišljenje kako je uzrok smanjenju društvenog proizvoda, rastu nezaposlenosti i općenito padu životnog standarda građana, te izvor njihove nesreće monstruozna političko-ekonomska ideologija poznata kao neoliberalni kapitalizam.

Svi smo isti u pla?anju kriznog poreza ili Nek nam živi prosjek

Na današnjoj sjednici Vlade našao se kao 2.to?ka dnevnog reda

PRIJEDLOG ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PRIMITKE OD
SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u ?lanku 2. stavku 4. u vezi sa
?lankom 16. i 51. Ustava Republike Hrvatske.

Samim donošenjem još jednog Zakona o posebnom porezu za odre?eni dio gra?ana koji obavljaju samostalnu djelatnost navodi na zaklju?ak da su neke gra?ane izostavili ( zaboravili ) u Zakonu o posebnom porezu ( krizni porez ) i da samom tom ?injenicom potrebe donošenja još jednog zakona o istom nametu može samo zna?iti da onaj prvi koji se primjenjuje od 01.08.2009. nije u skladu sa Ustavom.

?lanak 51.
Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim
mogu?nostima.
Porezni se sustav temelji na na?elima jednakosti i pravednosti.

I tako su neki po na?elu jednakosti i pravednosti jednaki i pravedni dva mjeseca ranije, ali ?e svi pla?ati krizni porez i biti jednaki i pravedni 17 mjeseci.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci