Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Velike obitelji kao mala poduze?a - djeca kao business??

Zajedno sa bu?enjem politi?kih stranki i pojedinaca sa politi?kim aspiracijama u ovo predizborno vrijeme, budi se i Crkva s nekim svojim idejama i programima. Ali miješanje Crkve u politiku je posve druga tema...

Najnovija ideja Crkve kojom smo danas blagoslovljeni je inicijativa da velike obitelji u Hrvatskoj dobiju tretman malih poduze?a. Kad sam vidjela takav naslov, prva pomisao bila mi je da se radi o jako lošoj metafori. Ali avaj! Crkva uistinu smatra da bi bilo dobro, poželjno, korisno, smisleno obitelj s više djece tretirati kao malo poduze?e, majci-odgajateljici (naravno, majci, ne ocu-odgajatelju) dati pla?u i doprinose za osiguranje itd.

Javna ponuda T-HT-a

Već duže vremena nešto razmišljam o javnoj ponudi dionica INA-e i trenutno aktualnoj ponuti T-HT-a i danas je Sanja Modrić iz Jutarnjeg napisala uvodnik koji manje-više opisuje ono što sam ja htio reći.

…Tom pričom žele uvjeriti građane da povlaštena prodaja dionica Hrvatskog telekoma uopće nije poklon za njihove glasove u studenom, bože sačuvaj, nego da su tu u pitanju za državu presudni razvojni ciljevi. To puno bolje zvuči. Ali, naravno, nije istina. I to se vidi skoro golim okom.

Jer, što se tiče velikih ciljeva i dobitaka, s ovakvom prodajom HT-a, preostali državni paket dionica bit će unovčen po nižoj cijeni nego što je mogla biti dobivena da ih je Vlada prodavala na normalan i uobičajeni način, onako kako se dionice prodaju na tržištu, i da se nije odlučila igrati ove komplicirane i besmislene predizborne igre sa svojim potencijalnim glasačima. Vlada će, dakle, financijski oštetiti državu.

Što se tiče kulta o ekspanziji dioničarstva u Hrvatskoj i kako će Vladina rasprodaja pridobiti mnogo građana da svoj novac počnu investirati na burzi, i to je opsjena da ne može biti veća. Sigurno 90 posto ovih ljudi koji čekaju u redovima pred poslovnicama Fine i Erste banke da bi kupili jedan ili pola Vladinog paketa, niti dugoročno žele biti dioničari T-HT-a, niti ih dioničarstvo zanima, niti imaju novca da uđu u taj svijet, niti ih je briga za budućnost T-HT-a. Svi oni računaju isključivo na dobitak od 30, 50 ili 80 posto u kratkom roku i svi će svoje akcije preprodati čim im cijena skoči. Vjerojatno nisu u krivu kad vjeruju da će skočiti jer na Ini se krasno zaradilo, a izbori su sutra i Vlada sebi ne može dopustiti da namagarči tolike ljude…

''Kleopatra na Nilu platno beleše''

Ne znam koliko pratite politička događanja u Makedoniji i razmirice koje ima s Grčkom oko imena ali mislim da je vrijeme da se malo pažnje posveti i tom problemu jer se na jedan indirektan način tiče svih nas. Svima nam je poznata problematika oko imena između Grčke i Makedonije a koja je od nedavno ušla u mnogo ozbiljniju fazu. Površno gledajući iz kuta zemlje s kojom su dijelili 70-ak godina povijesti ovo pitanje mi se činilo pomalo smiješnim; kako će jedna mala i siromašna zemlja svojim imenom ugroziti suverenitet jedne članice NATO-a i EU?

Međutim, kroz razgovor s nekoliko Makedonaca koji žive u Zagrebu (odreda visoko obrazovani ljudi) te cirkusarije koje Gruevski radi po Skopju (Projekt izgradnje novog centra grada od 200 mil eura s neobaroknim i neoantičkim zgradama, Slavolukom pobjede, kipovima, fontanama, i sl.) shvatio sam da se Grčka ne inati bez razloga.

Evo jedan od novijih bisera:

Zašto sami sebi pucamo u koljena?

Zašto sami sebi pucamo u koljena? Kada napokon na Vladu dođe Zakon koji bismo trebali bezrezervno podržati, a on traži da se u potpunosti zabrani izlaganje duhanskih proizvoda, dakle govori se o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, odjednom ručna...treba nam, kako su vladari zaključili, prijelazno razdoblje za prilagodbu. A svrha zakona je više nego jasna, korisna, društveno prihvatljiva. Tim Zakonom želimo spriječiti incideniju pušenja, naročito kod mladih osoba.

Konrad Adenauer – krš?anin i antifašist!!

Konrad Iz naše jadne balkanske politi?ke uskogrudnosti, na ovakav naslov bi se moglo Deli?evski uskliknuti: “Ljudi moji, je li to mogu?e!!” A jest, ne samo da je to mogu?e nego je i povijesna ?injenica.

Evo što najlakše možete prona?i o Konradu Adenaueru na Wikipediji, ali naravno - o tom velikom njema?kom, europskom i svjetskom politi?aru vrijedi pro?itati i mnoge druge izvore – jer bi prema njegovoj životnoj biografiji i danas mogao biti uzorom za ponosnog, pametnog, vizionarskog i rasnog državnika:

Održivost drugog stupa

Kao rješenje za probleme s mirovinskim fondom, starenjem stanovništva,sve ve?im brojem umirovljenika dobili smo "drugi stup".
Mene zanima koliko je održiva ideja drugog stupa.
Što ?e biti za 30-40 godina kad svi umirovljenici budu primali dio mirovine iz drugod stupa.

Govori se da ?e primati ovisno o uspješnosti fonda, ali da bi mogli iz drugog stupa primati oko 1200 kn.

Pretpostavimo da ?e za tridesetak godina biti stanje da na jednog umirovljenika dolazi jedan zaposleni i da se i dalje izdvaja 5% bruto pla?e u drugi stup. To zna?i da bi za svakog umirovljenika mjese?no trebalo iz drugog stupa namaknuti 1200 kn, a u drugi stup od svakog zaposlenog bi ulazilo oko 350 kn.

E sad, pretpostavimo li da ?e za tridesetak godina biti 1,5 milijuna umirovljenika i 1,5 milijuna zaposlenih to bi zna?ilo da bi godišnje iz drugog stupa trebalo namaknuti oko 21,6 milijardu kuna, a u drugi stup bi zaposlenici godišnje uplatili oko 6,3 milijarde kuna što zna?i da bi iz tržišta vrijednosnim papirima otjecalo oko 15 milijardi kuna godišnje.

Još malo o Bandi?u, lokalnim izborima, alternativi

Na izbore ?e po svemu sude?i iza?i dosta ekipe koja posta na pollitika.com-u. Vjerojatno ?e to biti Zoran Oštri?, Vesna Škare Ožbolt i Jakša Matovinovi?.

Osim naših znanaca, na izbore ?e oti?i još bar desetak lista sa upitnim interesom, s obzirom da nije previše razumno iza?i sa listama koje mogu eventualno sanjati jedno vije?ni?ko mjesto. Liste koje nemaju politi?ku infrastrukturu, drukere, potreban široki društveni ugled, ekipu jednakih i tako dalje.

Razni Gnje?evi, Koki?i i sli?na perad razumljivo je da ne predstavlja iole suvislu opciju. No naša Vesna je druga pri?a. Vjerujem da je ista stvar i sa Zoranom i sa Jakšom. Pametni su to ljudi. Razumni. Svako naravno ima svoje bubice, nitko nije savršen, no imao sam priliku vidjeti te ljude na djelu i šta jes, jes, znaju se postaviti kad je najteže.

Znaju na?i zajedni?ku mjeru i usuglasiti se, samo ako imaju interes da se usuglase. E sad. Siguran sam da osim gore navedenih, me?u politi?kom oporbom postoji još barem 20% upravo najuglednijih pojedinaca koji bi se mogli pridružiti svojim politi?kim resursima u kreiranju velike koalicije.

Tko može zaustaviti Vladin bahatluk? Treba li nam HITNA rekonstrukcija Vlade? (II dio)

................................................................................................................
................................................................................................................
TOTALNI FIJASKO „MINI NEW DEALA“
Barnumsko najavljeni „mini new deal“ doživljava teški fijasko što su i građani Hrvatske registrirali, percipirajući Čačića kao glavnog kreatora neuspješne gospodarske politike hrvatske vlade. Osobito se neuspješnim pokazao u kadroviranju hrvatskih gospodarskih institucija protežirajući kadrove HNS-a, bez obzira na visoke profesionalne i političke kriterije koje je inaugirala nova vlada, u namjeri da se pokaže bitno drugačijom od vlade HDZ-a. Posebno se to odnosi na HEP, pa i još neka državna poduzeća, odakle dolaze najalarmantnije vijesti… Što su najavljivali, a što se dogodilo: Pad BDP-a za 2,1 % trebao bi biti poziv, posebno nakon sramotnog aktualnog sata u Saboru, da se posvjednicima napuni konačno Markov trg!

Blogerski politi?ki tjednik

Opet. Malo spomene Abies, pa malo Tenor, pa malo TitoTudjman, pa malo ja, pa malo CheckpointCharlie, pa opet malo Abies. I tako stalno pomalo.

Izlazak našeg svjetonazora (ovo fakat jeste svjetonazor) izvan sfere interneta. Izlazak naših pri?a izvan sfere interneta. Izlazak stavova, mišljenja, ideja koje ne?e biti ko?ene sa strane raznih grupa koje danas kontroliraju javno mnijenje.

Pobogu, kada Šprajc na TVu spomene neku ideju, neki stav koji je kod nas duboko uvriježen upravo zahvaljuju?i otvorenosti i težnji za konzistentnosti, mi likujemo ko mala djeca.

Ko da je Šprajc bog i batina svemira. Stvari koje se u ovim krugovima podrazumijevaju. I stalno tako. I onda umjesto da guramo dalje, da se oslobodimo lanaca lažirane medijske stvarnosti, mi u potrebi da budemo dio cijelog tog svemira prihva?amo korumpirane medije kao mjeru i referenciramo se na lažnim slikama stvarnosti koje nam ti mediji nude.

Feral je otišao u povijest, a ništa nije naslijedilo taj prostor otvaranja novih pitanja i novih težnji kojima društvo po prirodi stvari teži.

Circulus vitiosus!

HDZLogo Zadnjih dana se kroz medije provla?ila ideja da bi radi protuustavnog djelovanja bilo dobro zabraniti Glavaševu stranku. No, usu?ujem se re?i da je ovo, u usporedbi s problemima kojima nas, kao državu i naciju, izlaže HDZ, usitinu benigni slu?aj

….“– Dosta, dosta, dosta – zaurlao je na to Šeks te Jovanovi?u oduzeo rije?, a potom ga i opomenuo uz objašnjenje da je ovo nevi?ena kleveta i uvreda za 220 tisu?a ?lanova HDZ-a, ali i cijelu hrvatsku javnost. ..“

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci