Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Nacrt promjene Ustava

Ovih se dana pri?a o promjeni Ustava privodi kraju. Nakon što su Milanovi? i Kosor postigli konsenzus oko ustavnih promjena, preostala je formalna procedura. Tako je prije par dana Odbor za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav donio usuglašeni Prijedlog za utvr?ivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je upu?en Saboru, gdje bi se kroz desetak dana trebala održati rasprava i na kraju glasovanje. Kako HDZ i SDP, kao kreatori usuglašenog prijedloga za promjenu Ustava, imaju više od potrebne dvije tre?ine glasova u Saboru, ne o?ekuju se trzavice ili daljnji zastoji. Pa ipak, to sve skupa ne zna?i da svi zajedno ne možemo pogledati što to?no sadrži prijedlog ustavnih promjena, da ga ne možemo prokomentirati, i možda potaknuti barem raspravu (možda i saborsku) o to?kama koje na ovaj ili onaj na?in smatramo spornima. Stoga i pišem ovaj tekst, nadaju?i se doprinosu ?itatelja. Svjestan sam da ovakve teme ne mogu pro?i bez paušalnih i generalnih ocjena, no volio bih vidjeti ?im ve?i broj kvalitetnih kometara koji se bave nekom od konkretnih predloženih promjena Ustava, ili pak nekom od propuštenih.


:: Ivica Kirin zlouporabio je položaj?

Ivica Kirin napravio je još jedan glup potez. Prema članku Jutarnjeg lista, Kirin je izjavio: „Meni je to s Jubitom u početku bilo simpatično jer sam mislio da su to napravili mladi alternativci i buntovnici, a onda smo preko servera saznali da je to plasirano od naših političkih protivnika iz SDP-a. Neka budu sigurni da to nije ništa što ćemo sve mi iznijeti na vidjelo u našoj kampanji

Probuđena savjest ili o danu kada smo se „brinuli“ o ljudskim pravima…

Počeo sam pisati ovaj dnevnik pred neki dan kada su djelatnice Dalmatinke nove iz Sinja uzaludno došle do Zagreba, ali tekst zbog drugih obveza nisam stigao završiti. Znam da stara vijest nije vijest, ali ipak današnja vijest me je nagnala da završim taj dnevnik i dodam prvi dio naslova o probuđenoj savjesti jer je Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec obavijestio sindikaliste, upravu Dalmatinke nove, sinjsku gradsku vlast i županijsku vlast da će se u četvrtak 29. svibnja u Ministarstvu održati sastanak o stanju u toj tvrtki. Među inima na sastanku će biti i ministrica Lovrin.

(…)

Pred neki dan su žene iz Sinja došle tužne u Zagreb i još tužnije otišle. Taj dan sam i ja bio tužan jer mi se činilo da u ovoj zemlji danas postoje robovi koji rade 9 mjeseci bez kruha i vode, robovi koji imaju manja prava od onih na galijama Dubrovačke republike prije ukidanja ropstva (koji su tijekom boravka na brodu uživali sva prava i sudjelovali u dobiti od trgovine!!??). Zar je moguće da je ondašnji statut malene Republike jamčio veća ljudska prava?

Imperija uzvraća udarac, trilogija o Nibelunzima

Kao ljudi rađamo se sa individualnim osobinama koje nas međusobno razlikuju, a civilizacijski napredak se odražava pravom da društvo omogućava i potiče ljudima da žive slobodno, sa što manje interferencije u život pojedinca. Civilizacijski napredak neke zajednice bi se mogao ugrubo mjeriti u odnosu prema slobodama pojedinca, pravom da izražava svoju individualnost; nasuprot tome cijeli sustav obrazovanja, institucija braka, organizirane religije, rada i funkcioniranje jedinke u zajednici je saćinjen kako bi pojedinca "socijalizirao" i učinio ga korisnim pojedincom te iste zajednice; pojedinac se svjesno odriče dijela vlastite slobode u korist javnog interesa. Fini balans između socijalizacije i individualizacije bi mogla biti gruba vrijednost stupnja demokratizacije nekog društva. Nažalost, kada bi otvoreno postavili pitanje, da li je i kada u ljudskom društvu ostvaren ideal pravednog društva moralnog i ispravnog, teško da bi mogli odgovoriti na to pitanje pozitivno.

U ovom dnevniku sloboda će biti definirana obratno;

U ime pedera i tune

Da izvjesno neizvjesni Mijo Caktaš (nogometaš Hajduka i U-21 reprezentacije) nije potpisao peticiju "U ime obitelji", možda bi ste dragi moji čitatelji ostali bez još jedne visprene mudroserije iz moje butige. Vako' jebi ga, jednostavno, kao kukac što ne može odoljeti fatalnom zovu užarene žarulje, tako se i ja upuštam u ne baš pogubne ali svakako isprazne monologe. A monolog se nameće kao neminovnost, kada se mediokritet sa Acom Lukasom na usnama, krunicom oko retrovizora i propuhom u glavi, predstavlja kao čuvar kulturnog naslijeđa, tradicije, baštine i ni manje ni više nego - obitelji.

Ajmo iskreno, bez rukavica. Neću bubati o postotku, ali veliki dio (u što sam se imao priliku uvjeriti) potpisnika peticije za "zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene", zapravo potpisuje peticiju "protiv pedera". To je činjenica. I sad se pitam kakav bi ja odnos trebao imati spram nekoga tko namjesto "u ime nečega" ustvari potpisuje peticiju "protiv nečega"? Kakvo bi ja mišljenje trebao imati o crkvi, udrugama, pojedincima koji stoje iza ove akcije potpisivanja namećući eventualno ostvarivanje prava LGBT osoba koja proizlaze iz braka, kao prijetnju društvu?

O učeničkim i studentskim prosvjedima - razlozi (djelomičnog) uspjeha

Napisano je dosta toga dobrog na ovu temu na pollitici. Da budem iskren, koristio sam ju kao primarni izvor informiranja o ovoj temi. Rasprava je bila konstruktivna i uspjela je na vidjelo istjerati ključne uzroke prosvjeda, ogoliti velike slabosti naše obrazovne politike i sasvim jasnim učiniti težak problem neodgovornosti u našem društvu. Kao ključna intervenirajuća varijabla uzeta je u brojnim tekstovima sposobnost mladih da brzo i efikasno komuniciraju putem suvremenih tehnologija i sposobnost da se do novih znanja i informacija dođe brzo. Ja bih stvar ovdje pokušao sumirati koristeći se određenim kategorijalnim aparatom. Kategorijalnim aparatom znanstvene paradigme poznate kao mrežni menedžment.

Imam ideju!

Pro?itala sam iskaz hrvatskog branitelja Ivice A. Pro?itala sam iskaze mnogih naših branitelja. Svaka rije? se zabada ko otrovna strelica u srce.
Tom de?ku su ukrali ono što je trebalo biti najljepše: mladost! Ne kaže badava stara kineska mudrost: sva mudrost starosti ne može ti dati trenutak radosti ludosti mladosti! Uvijek kad mi je teško, vratim se u mašti u vrijeme srednje škole i koliko mi uspije držati sliku, toliko mi traje osje?aj sre?e - ali one prave, ?iste, iskrene!
Užasava me pomisao na broj mladih ljudi koji su izgubili, ni krivi ni dužni, taj kutak raja, tu toplu oazu u sje?anju!
Trebali bi ustanoviti nešto sli?no onome što imaju izraelci ono priznanje koje daju ljudima koji su spasili nekog u II ratu.
i Ivica je u toj no?noj mori preživio zahvaljuju?i kapetanu-?ovjeku! da li je to što je kapetan u?inio puno ili malo?
?itaju?i iskaze zato?enika Lore, svi navode jednog stražara koji je bio prema njima korektan - ?ovjek!
u Crnogorskom logoru me?u stražarima je bio jedan koji je bio korektan - ?ovjek - ?ak je imao hrabrosti svjedo?iti u korist naših de?ki!

Veži konja gdje ti gazda kaže, ili kako su me gubernatorica Jaca i njen terijer Karamarko spriječili da na Markovom trgu održim

@mrak nema potrebe da mi prijetiš, pogotovo ne onda kada nisi u stanju istim aršinom mjeriti sve članove pollitike.com. Prema tome skini masku i prestani glumiti velikog demokratu.

Mjesecima se praviš gluh i slijep, a svoju nebrigu za sraz pollitike.com opravdavaš zauzetošću. Pogledaj istini u oči i priznaj da prakticiraŠ "pravednost"koja ne razlikuje žrtvu od nasilnika.

Nema nikakvih problema niti je upitno da u tvojoj prćiji možeš raditi što te je volja i zato mi nemoj prijeti, ucijenjivati me i tražiti od mene da se povinujem tvom poimanju pravednosti u kojoj si si uobrazio da si najpametniji.

Nemoj mi prijeti, ucijenjivati me i tražiti od mene da se povinujem tvojim viđenjima i naređenjima kako se ophoditi i komentirati tipove poput Ljube Rubena Weissa. Jesam vjernik, ali nisam od onih koji smatraju da kod pljuske treba ponuditi i drugi obraz, ili da onome tko se nabacuje drvljem i kamenjem, treba odgovoriti kruhom.

Ho?e li sad ti znanstvenici potpisivati peticiju i protiv crti?a????!!

- Mama, mama! Ja ne želim biti znanstvenik kad narastem!!!!
- Kako to sine? Pa ju?er si mi pri?ao kako jedva ?ekaš narasti kako bi mogao otkrivati nove stvari i pomagati ljudima?!
- Pa, ?uo sam na radiju kako znanstvenici potpisuju neku peticiju zbog neke emisije koja nije znanstvena...pa ti si mi objasnila da znanstvenici rade istraživanja i da moraju stalno preispitivati stvari jer je sve relativno...

- A mama, kad sam gledao onaj crti? sa životinjama, pa kad je patak upucao zeca, i on je skroz izgorio i po?eo dalje tr?ati kao da ništa nije bilo? A i rekla si da je znanstveno dokazano da je nemogu?e da životinje pri?aju i misle kao ljudi, ho?e li sad ti znanstvenici potpisivati peticiju i protiv crti?a????!!
- Ne sre?o, crti?i spadaju u zabavni dio programa...zato ti smiju prikazivati besmislene stvari...

- Aha, a što je pseudoznanost????
- Pseudoznanost ti je suprotno znanosti, nema veze sa ?injenicama, nije provjereno....

Izbor Nikolića – iz Srbije ništa novo

Izbor Tomislava Nikolića krajnjeg desničara i osvjedočenog četničkog vojvode za novog predsjednika Republike Srbije stavlja hrvatsku politiku prema istočnom susjedu u ozbiljna iskušenja. U posljednjih desetak godina, bez obzira tko je bio na vlasti, kako u Predsjedničkim dvorima tako i u Hrvatskome saboru, službena hrvatska politika vodila je popustljivu politiku prema Beogradu, opravdavajući to potrebom okretanja budućnosti i stabilnosti u regiji.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci