Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Denacionalizacija - 'povrat' imovine

Kako (ni)smo dobili nista? slicno kao i sa Sanaderovim stanom, al ipak malo drugacije...

Žele li hrvatski gradjani privatizaciju zdravstva i ako da - kakvu?

Privatizacija u Milinovi?evoj reformi

Sude?i prema dominantnim tonovima u kakofoniji kritike predložene reforme zdravstvenog sistema ministra Milinovi?a, javnost je pretežno ostala konsternirana izvjesnoš?u pove?anja troškova za zdravlje – putem participacija i dopunskih osiguranja - koji ?e dodatno opteretiti ionako prenapregnute ku?ne budžete. Medjutim, kako je vrijeme odmicalo, ministar se je ili djelomi?no povukao prema po?etnim pozicijama ili bolje objasnio prijedloge, pa je ispalo da ?e reforma imati osjetniji financijski efekt na relativno mali broj osiguranika, i da ?e se gradjani ionako iz toga mo?i “iskupiti“ relativno jeftinim premijama dopunskog osiguranja. Sukladno tome, ništa se dramati?no ne?e promijeniti u osnovnim financijskim tokovima koji napajaju sve žedniji zdravstveni sistem. Ministar je izjavio da je samo 5% od reforme pitanje financija, a preostalih 95% pitanje strukturne reforme. Ali, da li je zaista tako?

U banani smo: visimo o niti…

U banani smo: visimo o niti Dugo nam je trebalo da shvatimo…

Naš di?ni premijer se pojavio kvazi-inkognito na nekom sastanku sa sindikatima, bez glasnogovornika (Mehun izjavljuje da nema pojma što je bilo na sastanku jer je bio negdje drugdje, a Ma?ek se odavna maknuo) i napokon dao jednu istinitu izjavu u svojoj dugogodišnjoj karijeri: „Bez dramatike, visimo o niti – ili kolokvijalno re?eno - u banani smo!".

Da li se naš premijer naglo probudio, došao k svijesti ili promijenio dioptriju? Do ju?er, premda svi pokazatelji iz okoline ve? odavno vrište kako situacija nije najbolja, on nas je uvjeravao kao nam je odli?no, kako pod njegovim vrhunaravnim vodstvom idemo k dva (valjda jedina) cilja koja nam „je zadalo“ a to su (poga?ate) NATO i EU, i kako nas eto ništa na tom putu (osim možda susjeda, kojih je sre?om samo 2 milijuna – što bi tek bilo da ih je nekoliko puta više?) ne?e sprije?iti. Kriza nas ne?e pogoditi. A onda odjednom: PANIKA!

Hrvatska i Balkan?

Hrvatska je u Jugoisto?noj Europi u prijelaznom prostoru izme?u Panonske nizine i Jadranskog mora gdje se prožima utjecaj Srednje Europe, Mediterana i Balkana.

Definicija položaja, a i smještaja koju sam ?uo od prof. dr. Dane Pejnovi?a je po meni skoro pa potpuna istina, ali imamo dva problema, jedan je realan, a to je pitanje ispravnosti pojma Jugosito?na Europa, a drugi u nas tako osporavan - Balkan.

1. Jugoisto?na Europa
U najnovijoj regionalizaciji europe(uvjetovanoj padom istoka, i širenjem EU) zapadno krilo Srednje Europe je Njema?ka, a isto?no Poljska, i onda redom Švic, Austr, Slo, Ma?ar, ?ešk i Slov.
Prihva?aju?i takvu geometriju kontinenta onda je sasvim jasan pojam Jugoisto?na Europa, prostor koji se nalazi jugoisto?no od ve? navedene Srednje Europe.
Iako taj prostor prof. dr. Radovan Pavi? navodi kao Središnja-Južna Europa, a jugoistokom Europe smatra prostor Kumsko-Mani?ke udoline i Karpata. Dvije su protuteze Pavi?u-to je da je termin „središnji“ zna?enjski pojam, a da bi bolje odgovarao –„srednja“, te onaj bitniji da se radi o periferiji kontinenta.

Ni crven, ni žut, ni zelen, ni plav, ve? demokrat i samo demokrat.

Koliko mogu primjeriti, malo ljudi s kojima sam raspravljao o politici ima i intuitivan pojam o samoj suštini ideje demokracije. Dok je to relativno prihvatljivo kod politi?kih ovaca, ?ini mi se da je stvar apsolutno neprihvatljiva kada govorimo o osobama koje se žele politi?ki osvijestiti.

Suština ideje demokracije naime nije vladavina ve?ine, ve? vladavina jednakih.

Ljudi s jednakim pravima, jednakim mogu?nostima, jednakim opcijama, jednakim slobodama.

I tu ve? nastaje problem, s obzirom da se radi o temeljnim ideološkim postavkama koje svi ne dijelimo. Dapa?e, ve?ina ljudi u Saboru nemaju nikakve veze sa razumijevanjem ideje demokracije.

Ve?ina polliti?ara isto tako nema veze s idejom demokracije. Sama pak APSOLUTNA uvjerenost u ispravnost svojih politi?kih stavova i pozicioniranje u poziciju nejednakog (dociraju?i) je u suštini nedemokratska.

Me?ugeneracijska nesolidarnost iliti solidarnost na tu?i ra?un!

I. Orijentacijski osvrt na "me?ugeneracijsku solidarnost"

SuperJaca Moj prijatelj, umirovljeni financijski direktor, nedavno me upozorio da negdje moraju postojati podaci o teku?im promjenama u umirovljeni?kom fondu (HZMO), iz kojih se mogu ?itati kronike politi?kih promjena. On se sje?a da ih je redovito prou?avao u negdašnjim HZMO novinama. Ja sam odmah pokušao s internetom - i tako se rodio onaj moj post “Panika u Arkadiji – prisilno slijetanje” kojeg njemu treba zahvaliti. Da „rudarenje” po HZMO „kavi” može biti plodonosno, pokazuje i ovaj drugi post, ukoliko ste spremni iskopine „glupe“ statistike tuma?iti kreativno.

Bliski istok - stari scenariji, nove žrtve; otvoreno pismo državnicima i građanima, ma gdje bili

Svaki put kada gledajući TV izvještaje začujem eksploziju u Gazi ili u nekom naselju južnog Izraela grč gorčine obuzima me poput meduze koja svojim krakovima obuzima žrtvu. Možda to vama nije bitno, ali pišem vam kao sin preživjelog s tetoviranim brojem 121 729, Auschwitz – Birkenau. Stojim pred vama sa slikama sudnice Haaga, a starina Theodor Meron podsjetio me ovih dana na lice pokojnog oca, u glavi mi se prepliću raznolike slike i obuzima me mješavina straha, stida i nemoći. Što napisati i reći, a da to već ne znate??
Koga se prisjetiti: Davida Ben Guriona, Golde Meir, Jasera Arafata, Menahema Begina, Itzaka Rabina, Gamala Abdela Nasera, Anvara el Sadata, Hosnija Mubaraka, Muamera Gadafija, Theodora Herzla, rabija Schneersona - njih nema, problemi su ostali: nerazmrsivo klupko interesa, političkih strasti, jakih i blagih riječi, krikova i tišine, glasnih i tihih molitvi…

Računalna pismenost

Ovo je prvi puta da dnevnik ne nazivam "Struja svijesti ..."

Uglavnom, samo ću dati izvod par zapisa iz popisa donacija jedne stranke...

Dragan Mioč, Metković 10.000,00
Dragan Mioč, Metković 10.000,00

Đurkin 100.000,00
Đurkin d.o.o. 10.000,00
Đurkin, Međimurska 100.000,00

Ekostil 10.000,00
Ekostil, Valpovo 5.000,00
Ekostil, Valpovo 5.000,00

Elektromaterijal 50.000,00
Elektromaterijal Prim.Gor. 50.000,00

Geodetski zavod 100.000,00
Geodetski zavod Osijek d.d. 100.000,00

RETABL 20.000,00
Retabl 100.000,00
Retabl d.o.o. 10.000,00
RETABL d.o.o. 10.000,00
RETABL d.o.o. 10.000, 00

T.P.M., d.o.o. 100.000,00
T.P.M., d.o.o. Vrlika 100.000,00

Tekol Teri, Prim-Goran. 350.000,00
Tekol Teri, Rijeka 300.000,00

TPM Krapina 200.000,00
TPM, Krapina 50.000,00

Uglavnom, ili se radi o nesposobnosti zbrajanja kod multiplih donacija, ili o brzinskom upisivanju nasumičnih podataka u Word, ili o totalnoj računalnoj nepismenosti, ili nenormaliziranoj bazi podataka.

Javna nabava - Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva (via Vjetrenjača)

Kao što većina vjerojatno zna – "dignuta" je stranica s podacima o javnoj nabavi u 2009. i 2010. (http://nabava.vjetrenjaca.org). Kao i vjerojatno pola stanovništva, i ja sam pogledao objavljene podatke. Neću pričati o prvim iskustvima – o tome koliko je toga, koliko se teško snaći, te šoka kako je teško doći do iole suvislog podatka – "što naručitelj uopće naručuje i koliko to košta". Ispada da je transparentnost "pojela samu sebe" – svi podaci su tu, ali sami za sebe ne znače apsolutno ništa.

Budući me inače oduševljava što imamo tvrtke u državnom vlasništvu koje se javljaju na natječaje kao "prirodna" konkurencija privatnim tvrtkama, listanjem stranice mi je zapela za oko ponuda Narodnih novina na natječaj Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi – zbog stavke "Pregovarački postupak zbog hitnosti". Budući je riječ o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva – nije mi bilo jasno što tu ima biti hitno?

?iji je Markov trg?

?iji je Markov trg?
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj Dnevnik napisan je ju?er, 19.11.2009. ali zbog tehni?kih problema nije mogao biti objavljen. Zahvaljuju?i leddevet i njegovim instrukcijama, kao i instrukcijama drugih, to mi je danas uspjelo! Zahvaljujem se na pomo?i! Dnevnik "Uaaa policija-tko se radništva boji još?", u trenutku kada ga nisam mogao objaviti, napisan je kao improvizacija, po sje?anju na ovaj izvorni tekst!
U 16 sati obi?no pogledan vijesti na po?etku emisije «Hrvatska uživo» i s tim vijestima zaklju?im odmah koliko je sati u Hrvatskoj. Kada sam danas (19.11.2009.) preko TV, negdje na Gornjem gradu (?irilometodska ulica?) u Zagrebu vidio kordon hrvatskih policajaca nasuprot ?elnicima nekih sindikalnih organizacija, i vjerojatno petstotinjak radnika u koloni, sa zastavama, preletjele su mi glavom mnoge sli?ne slike i prizori. Pa tko «na brdovitom Balkanu», sa pedesetak i više godina nema takvih slika u svojoj «memoriji sje?anja»?

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci