Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Ekstremisti

Otkad znam za sebe uvijek se nađem u situaciji da se verbalno sukobim sa ekstremistima. Neovisno o podlozi s koje nastupaju (nacionalisti svih fela, komunisti, anarhisti, prijatelji životinja, NGO aktivisti, političari, navijači, članovi kućnih savjeta :D) ekstremisti su mi oduvijek išli na živce i po defaultu izazivali moj aktivni otpor. Bit će da je to neki moj bug iz prethodnih života.

U vremenima jednoumlja (tu više mislim da društvenu pojavu većinskog prihvatljivog mišljenja nego na društveno ili državno uređenje) i masovnih identifikacija kada pojedinac pada u drugi plan "radi viših interesa" uvijek sam bila na "onoj drugoj strani" koja se suprotstavlja ekstremima.

Težak je to put na kojem se uvijek nađeš na udaru onih koji nemaju granice preuzimajući na sebe ulogu vječitog izdajnika svega mogućeg (obično svih "čopor identiteta").

Mnogo puta sam se pitala zašto tako reagiram. Mnogo puta učestvovala u raspravama vezanim za ekstremizam, ponešto i naučila no ekstremisti su mi i dalje crvena krpa pred očima.

Glavne ?injenice o imovini stanara, sasvim ukratko

U dnevniku "sus"-a ?esto se pisalo o "pogreškama" (da ih ne nazovemo nekim drugim imenom) Ustavnog i Europskog suda. Ponekad sam i ja nešto napisao, a ljudi sad žele da opet nešto napišem. Dakle ovako:
Kad se radi o pravima oplja?kanih nositelja stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim i drugim stanovima, RAZNI (ne znam kako da ih nazovem, jer ne mogu se spustiti na njihov nivo) u posljednje vrijeme sve se više trude skrenuti pozornost sa jednostavnih i bitnih ?injenica na nevažne i potpuno irelevantne stvari (kao što je nekakva presuda Europskog suda o nekoj najmodavki u Poljskoj, koja se nas ne ti?e, ili kao što je pitanje na što je država potrošila novce za naknade izvornim vlasnicima naših stanova, što se nas tako?er nimalo ne ti?e. itd.). Ne znam da postoje ikakvi "problemi zašti?enih najmoprimaca" koje spominju nominalni "vlasnici". Itd., itd.

Kako su Siniša Grgi?, Davor Lauc i Željko Markota „zavalili“ Božu Prku za 58 milijuna kuna?!

Gdje su ti ljudi danas

Ovo je slavni dan potpisivanja u startu propalog projekta "Otoka Znanja" zabilježen fotografskom kamerom osvanuo u svim medijima. Projekt se svojevremeno slavio na sva usta sa svih, i s najviših razina.

Dva nagradna pitanja: - Gdje su ti likovi danas?? - I gdje bi sutra mogli biti??

Možda bi se i njih trebalo puno toga priupitati!! Ovih dana je javnosti prezentirano nekoliko „vru?ih“ vijesti iz HFP-a (Hrvatskog Fonda za privatizaciju) – ?ini se da je u tijeku provjetravanje i ?iš?enje te poznate hrvatske „ku?e grijeha“ (kojoj bi na vrata umjesto hrvatskog grba bilo primjerenije navrnuti „crveni feral“ - poznatu i priznatu oznaku za prostituciju tijela, ali i duha).

Državno poticana piromanija

Prije nekoliko dana na pollitici, savjesni je napisao blog zapis pod nazivom Veni, Vidi, Izgorjelo. Negdje u komentarima diskusije o požarima, sakrio se komentar Dragutina Lesara koji je napisao slijedeće:

Bez namjere da insinuiram podsjećam na odredbu zakona da se opožareno područje iz šumskog može prenamjeniti u građevinsko i to bez plaćanja naknade za prenamjenu. Besplatno, brzo i jednostavno.

Teritorijalna reforma RH

Premijer Zoran Milanović u prošlotjednom intervjuu za Telegram je, između ostalih, govorio na temu teritorijalne reforme. Na upit novinara hoće li, ukoliko ostane na vlasti poslije izbora, smanjiti broj općina i županija, premijer je lupnuo pa ostao živ: „Ne mislim da je to osobit problem u našoj zemlji.“

Nažalost, jest. Previše općina, gradova i županija crpe veliki dio državnog proračuna, a mnogo je općina koje se ne mogu samostalno financirati, već prebacuju teret i poslove na županije, koje im po Ustavu ne pripadaju, ali ih rade jer općine i gradovi to nisu u stanju. U vrijeme decentralizacije 2001. godine samo su 33 grada preuzela poslove koji im po Ustavu pripadaju, a za sve ostale to rade županije, što znači da imamo jednu neustavnu situaciju.

Problem je, također, što nisu decentralizirana sredstva potrebna da bi jedinice lokalne i regionalne samouprave mogle ispunjavati dobivene zadatke. Iz toga proizlazi da nemaju svi jednake kapacitete, ali su im dane iste ovlasti i nadležnosti.

Korupcija u komisijama za priznavanje vojnog invaliditeta?!

ZLO?INI O KOJIMA JE OBAVIJEŠTEN PREDSJEDNIK TU?MAN!

"Globus" prvi objavljuje dijelove do danas u javnosti nepoznate kompromitantne dokumentacije što su je, na stotinjak stranica, na adresu predsjednika Tu?mana i najužega državnog vrha, još 1993. bili uputili ogor?eni djelatnici MORH-a iz Šibenika, nakon ?ega su pretrpjeli teške posljedice...

Vojni policajci iz Šibenika teško optužuju Željka Maglova, Tvrtka Pašali?a, Franu Goretu i Ivana Livaju za teška krivi?na djela!

...

Bariši?
se usprotivio Relji?u ustvrdivši da je za njega zna?ajnije to da ga je Tvrtko Pašali?, na?elnik SIS-a u Šibeniku, nagovarao na ubojstvo na?elnika Policijske uprave Šibenik, Nikole Vukuši?a.

...

Piše Željko Peratovi? Snimio Hrvoje Domini?, Globus, 26. velja?e 1999.

Koga bi rado vidjeli za predsjednika RH?

Da su danas izbori za predsjednika RH za koga bi glasali:
Milan Bandic
Slaven Bilic
Zlatko Komadina
Dragutin Lesar
Vesna Skare Ozbolt
Dragan Primorac
Vesna Pusic
Nadan Vidosevic
Drazen Budisa

Kolega bloger Hanhan je prije nekoliko dana na Pollitici.com objavio dnevnika Prva anketa “Predsjedni?ki Izbori 2010” na pollitika.com-u, te predložio anketu s devet kandidata za predsjednika RH. Iako je do Predsjedni?kih izbora još prili?no daleko, u javnosti dolazi do laganih lobiranja. Provode se ankete, pobje?uju odre?eni kandidati koji se zatim dižu u nebesa. Smatram da su ankete važan i jak alat u politi?kom životu. One su mjerilo ne?ije popularnosti i metar ne?ije uspješnosti. Ankete su te koje tjeraju pojedince, stranke i udruge da se prilago?avaju javnosti i da mijenjaju svoje neuspješne strategije. Koliko anketa to?no izražava mišljenje javnosti ovisi o puno elemenata, o: broja uzoraka, kvaliteti pitanja, mjestu provo?enja...

Projekt kapitalističke Hrvatske je propao ...

Ubio je Hrvatsku netom po rođenju, eutanazirao nadu iz stoljeća sedmog... e moj Zvonimire kaj nam učini kletva tvoja!
Dakle drugarice i drugovi iz virtualnog okruženja Pollitike, došlo je vrijeme da konačno priznamo slom bajke zvane kapitalizam i njegove temeljne religije „slobodnog tržišta“ pogonjenog privatnim vlasništom i demokracijom kao smokvinim listom kapital odnosa. Car je razodjeven i na djelu je njegova slika i prilika hermafrodita kao boga koji se hrani samodovoljnošću. On je taj koji je jedini bitan u bitku 1%, u đungli homo ljuda hipnotiziranog seansom proizvodnje pristanka.

Globalni ekonomski problemi i NATO “pakt”

Malo sam sa starim danas raspravljao o globalnoj ekonomiji, ulozi amerike u budućim i prošlim ekonomskim ratovima i tako. Nenamjerno me upozorio na jedan zanimljiv detalj.

SRB: Ivo ne pada daleko od stabla

U društvu ?esto vodimo polemike oko simbola, znakova i znakovlja. Osobito komunisti?kih i fašisti?kih. Realno gledaju?i, sam simbol kao znak je nešto nepostoje?e i bezvrijedno. Što je onda to što kod simbola u ljudima izaziva emocije i vodi u ostraš?enost i žustre polemike? Naravno; simboli kao reprezentativne maskote razli?itih politi?kih opcija ili uvjerenja vode ka politi?koj i ideološkoj konfrontaciji pa tada u biti govorimo o klasi?noj politi?koj, odnosno ideološkoj polemici. Prema tome, pri?a o simbolima je pri?a o razilaženju u mišljenjima, od kojih svako ima svoju maskotu – simbol.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci