Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Financijska Promjena Li?nog Opisa

Nakon 20 stolje?a, kona?no smo svi spoznali da najvažnija stvar koju su nam ukrali nije novac.
Ne gospodo i ne drugovi, ukrali su nam živote.

Pred televizijskim kamerama, Sekretar Državnog Trezora, Henry Paulson kleknuo je na jedno koljeno pred Nancy Pelosi.
Ne, nije ju zaprosio.
Molio ju je za ozakonjenje prevare.
700 prvih milijardi za "spašavanje" Ameri?kog financijskog sustava, samo su predjelo glavnom obroku u nelimitiranoj koli?ini, kako to piše na narudžbi.
Ra?un naravno pla?aju doma?i porezni obveznici, a kroz njih i oni iz ostalog dijela svijeta.

U isto to vrijeme, novi najve?i bankrot u Ameri?koj povijesti, došao je na red i Washington Mutual.
Kao nagradu za posao na kojem se nalazio manje od tri tjedna, novi glavni ?ovjek, Alan H. Fishman je za bankrot najve?e Ameri?ke štedne banke dobio 20 miliona dolara.
20 miliona dolara za 17 dana posla i bankrot sopstvene kompanije.

Shvatili smo, svi smo shvatili: Novac nije riješenje, ve? je uzrok svih naših problema.

Na svijetu nema bolje stvari od novca koji ne košta ništa.
Novac kojeg koristimo, sve osim onog koji ga stvara i pušta u opticaj, jako puno košta.

Država protiv 10% djece

Iako je školska godina ve? po?ela, djeci s poteško?ama u razvoju na podru?ju Zagreba uskra?eno je pravo na asistenta u nastavi koje su imali do kraja školske godine. Naime, kategorija djece s poteško?ama u razvoju obuhva?a cijeli niz klinaca koji su sasvim normalni, inteligentni, koji su uspješno riješili sve testove i dr. ali, zbog neke od konstatiranih teško?a, poput disleksije, poreme?aja pažnje, hiperaktivnosti, motori?kih poteško?a i sl. bez pomo?i asistenta ne mogu normalno poha?ati nastavu. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport koji predvodi Božica Šimleša odlu?io je budžetske novce ove godine potrošiti „na pametniji na?in“ pa je, bez pretjerivanja, dijelu malih Zagrep?ana zapravo uskratio, ili bar vraški otežao, pravo na obrazovanje i jednaka prava kakva imaju i sva ostala djeca.

Zatopljenje na ručnoj

Sutra 27.rujna, izlazi peto evanđelje o zatopljenju gotovo dvije tisuće stranica teška, znanstvena Biblija koju je izradilo 800 znanstvenika iz 26 zemalje, sačinjena od nevjerojatnih 31.422 komentara, dugo iščekivana u znanstvenim krugovima, pa i šire, premda je ranije "iscurilo" par dijelova izvješća iz kojih se dalo zaključiti da na zapadu nema i neće biti ništa novo. Godinama su nas masovni mediji zasipali vijestima o ubrzanom topljenju ledenjaka, ubrzanom topljenju permafrosta, biblijskim poplavama, strašnim sušama, strahotnim uraganima (sjetim se samo plakata Goreovog filma "Neugodna istina", tvornički dimnjaci iz kojih simbolično izlazi dim koji tvori poznato uragansko "oko", efektno, kao da je izašlo iz Goebbelsovog ureda, ali baš nema puno veze sa stvarnošću).

Šta su u Prusiji napravili nakon poraza a šta mi radimo nakon pobjede?

Za dva tjedna bliži se dvjesto i ?etvrta godišnjica Bitke kod Jene.
Poraz kojega je doživjela Prusija i mjere koje su poduzeli vlastodršci - plemi?i, feudalci - kako bi zemlju spasili od propasti vrijedni su sje?anja. Trebali bismo izvu?i iz prošlosti neke zaklju?ke o našoj sadašnjosti i smjeru u kojem idemo prema Budu?nosti...

Bitka kod Jene vodila se je 14.10.1806. godine izme?u vojske Napoleona i Fridricha Wilchelma III od Prusije.

Hrvatski vojnik, svibanj 2010:
„Sama bitka u punom je svjetlu pokazala sve nedostatke pruskog feudalnog društva i vojske. To je otvorilo prostor reformistima kao što su bili Scharnhorst, Gneisenau i Clausewitz, koji su tako?er sudjelovali u bitki, da provedu nužne reforme pruske vojske. One su zajedno s civilnim reformama pretvorile Prusku u modernu državu, koja je samo šest godina poslije postala jedna od predvodnica protunapoleonske koalicije i izbacivanja Francuza iz Njema?ke.“

Kolo od sre?e uokoli

Ovaj tekst nije objavljen u SD:


Ne piše TŠB:
Bilanca Odvjetnik VLj analizira mogu?i rasplet slu?aja DG-NG
D se razlazom možda i ne?e obogatiti
Zakon pri odre?ivanju raspodjele bra?ne imovine gleda i koliko je tko od supružnika u njoj pridonio, napominje splitski odvjetnik
Koliko bi novca mogla keširati DG ako se ljubavna afera njezina vjen?anog supruga s novinarkom SD TŠB završi raspadom njihove bra?ne zajednice?
NG je, podsjetimo, ve? dugi niz godina aktualan na svim listama najpolicijskijih Hrvata, s imetkom koji se, prema nekim procjenama, ne veže uz brojku od 40 milijuna eura.
Djeli? tog malog nov?anog kola?a u slu?aju potencijalnog razvodnog scenarija trebao bi pripasti D, majci N-ove malodobne djece, no sam iznos, zakonskim o?ima gledano, na kraju možda i ne?e ispasti o?ekivano bombasti?an.

Pritužba: Mladen Bajić, Marija Jumbor, 30. rujna 2011.

DOKAZ:Koliko je DORH pristran i selektivan

Spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj:K-DO-2524/10 sadrži odgovor na pitanje kolika je pristranost i selektivnost DORH-a.

Objavom sadržaja spisa vidjeti će se koliki je neustavan utjecaj na DORH izvršio trenutni obnašatelj dužnosti predsjednika RH Ivo Josipović, a koliki trenutni obnašatelj dužnosti ministra unutarnjih poslova Tomislav Karamarko.

Također iz nastavka procedure, odnosno načina kako će na ovu pritužbu odgovoriti Mladen Bajić vidjeti ćemo koliko selektivnošću i pristranošću DORH-a upravlja osobno glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Evo, tko je shvatio shvatio je....

Hrvatski politi?ki zatvorenik Rado Peji? 144 dana pod vedrim nebom

Evo prošlo je u red pet mjeseci odkad je hrvatska udbaška i zlo?ina?ka vlast izbacila na ulicu bivšeg hrvatskog politi?kog zatvorenika i predsjednika udruge hrvatskih politi?kih zatvorenika Goli Otok, Radu Peji?a. Tom prilikom je namjerno uništena arhiva, uredska oprema, poku?stvo etc. tako da se šteta procjenjuje na više desetaka tisu?a eura.

Josipovićeva stoka sitnog zuba.

Prvo, potpuno sam ravnodušan prema referendumskoj inicijativi biskupske svite i babe kojoj su skloni. Ako sam, a jesam, nekada dvojio o njihovim namjerama, o čem sam i pisao, sad tih dilema nemam više.

Hrvatska - ?lanica EU bez slobode tiska

Kowalski sre?e Schmidt od 21.09.2008 (Rundfunk Berlin-Brandeburg)

U nedjelju (21. rujna) u 19 sati berlinska je tv postaja RBB u emisiji "Kowalski sre?e Schmidt" emitirala prilog o Hrvatskoj pod naslovom "?lanstvo u EU bez slobode medija".
Kaže se da se u Zagrebu uzima za sigurno da ?e Hrvatska biti sljede?a ?lanica EU. Mada kriterij za pridruživanje "sloboda medija" uop?e nije ispunjen. Još uvijek se krše novinarska prava, napada se novinare i prijeti im se smr?u.

Kolegica Antonia Schmidt je u Zagrebu razgovarala s Dušanom Miljušem, Renatom Ivanovi? i sa mnom, predstavivši me kao "novinara i blogera".

Zeljko Peratovic
Journalist und Blogger

Porezna eutanazija

Kad je ovaj autor imao petnaest godina maštao je kako ?e se obogatiti. Nakon mnogo razmišljanja i kombiniranja zaklju?ak o putu zemlju Ambroziju bio je ovaj: potrebno je nau?iti Nijemce da je šljivovica bolja od škotskog whiskeya. Pa je tako odlu?io po?eti izvoziti šljivovicu u Njema?ku. Od sanduka do kamiona i od kamiona do teretnih vlakova punih šljivovice koju su Nijemci uništavali žustrije od piva, pove?avalo se bogatstvo maštovitog pubertetlije. Evo sada suvremene varijante ovog sna o bogatstvu ali sada u verziji poludjelih hrvatskih politi?ara: ... samo u ku?ama za odmor 'sjedimo' na više od 20 milijardi eura, što je otprilike polovica hrvatskog vanjskog duga. Tih je ku?a oko 200 tisu?a, a neka je prosje?na površina 70 kvadrata, to je 14 milijuna kvadrata. Neka je prosje?na cijena 1500 eura po kvadratu, to je tih 20 milijardi eura! Da je porez na te nekretnine 0,5 posto, eto 100 milijuna eura godišnjeg prihoda, a da je 1 posto, eto 1,5 milijardi kuna prora?unu, otprilike onoliko koliko ?e dobiti od poreza na dohodak. I onda nastavak: Nadalje, Zagreb ima više od 300 tisu?a stanova.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci