Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

The Wall Street Journal (opet) pita: Odakle Sanaderu Satovi i Imovina?

Pocele su optuzbe sa svih strana.

Upravo u sedmici kada nam ministar financija putuje po glavnim gradovima evrope trazeci u razgovorima sa bankarima plasman najnovijih euroobveznica, e ne bi li privremeno sanirao javne financije RH na beskrajno plavom/rozom nebu naziru se prvi tmurni oblaci. Znam da prva lasta ne cini proljece, no u ovom slucaju cu rado biti optimist.

Nakon nedavne serije negativnih clanaka u svjetskim medijima, danas nas je pocastio Wall Street Journal, naravno uz svesrdnu pomoc domacih izdajnika, te nam jos jednom naglasio kako nas se percipira u inostranstvu.

Drzave na balkanu su slijednice komunistickih drzava, a tokom rata su se stvorile kriminalno-mafijaske veze koje do danas vladaju prostorom balkana. HDZ UVOZI SRBE IZ SRBIJE KAKO BI GLASALI ZA NJIH! Balkanska ruta je jedan glavnih prolaza DROGE, ORUJA I ILEGALNIH IMIGRANATA za EU.

Gdje se MI vidimo, i gdje NAS vide:

Komunikacija za neznalice (sdp-ovce)

Nakon lokalnih izbora koji su trebali u?i u povijest kao prvi izbori koji su bili personalizirani, dogodilo se nešto drugo, veoma neobi?no. Naime svi sudionici nakon izbora busaju se u prsa proglašavaju?i se pobjednicima. Kao da su modificirali onu Coubertainovu: "važno je sudjelovati" u "važno je pobijediti".

Kratko o novoj zabavi za mase - gej brakovi

Koliko gluposti u vezi ove teme nisam već dugo vidio. Tako zahvaljujem belosvetskim hohštaplerima čija je ovo inicijativa na prokazivanju gluposti ljudi i potrebi da se ta glupost korigira.

Naime, za klerofašističke primitivce i ine homofobe ionako znamo da su khm, blago ograničeni. Ali problem je što su ograničeni i ovi drugi. Pseudointelektualci, pseudosekularci, a zapravo stoka.

Ekipa se poziva na zaštitu ljudskih prava. Citiraju se deklaracije. Forsire se kakti neki intelektualizam. Postavlja se pitanje ustavnosti jer ovo referendumsko pitanje ugrožava jednakost ljudi i tako dalje.

Glupost do gluposti, debil do debila.

Jasno, Željko Peratović se opet našao tamo gdje treba huškat ekipu. To mu dobro ide.

Tako se eto ti pseudosekularci po fejsbuku prebacili u fašistički modus sotonizacije svakog neistomišljenika, baniranja, drukanja, krše se sva prava oponenata, ali nije bitno, veliki je rat u pitanju. Sveta borba za slobodu.

Men in black! (Nosi mi se crna boja!)

Mnogo ih je koji govore kao morska jeka,
ali njihovi životi su uski i ustajali, poput močvare koja trune.
Khalil Gibran
.

Negdje u srpnju 2005 godine održan je Susret svećenika i časnih sestara iz župe Drinovci (valjda Hercegovina), na kojem je glavnu ulogu imao Don Ivan Šimić, kancelar Biskupije dubrovačke, o čemu je sačinjen Internetski zapis prema ( linku na kojem to možete pročitati ), a na kojem su citirani i gore navedeni Gibranovi stihovi. Izvješće vrvi pozitivnim domoljubnim emocijama i naglascima, te „dubokim i dalekim“ povijesnim reminiscencijama, dok je religijski sadržaj potpuno zanemaren. Iz sadržaja i intonacije teksta (prema Internetskom zapisu) jasno je da je „Susret u Drinovcima“ bio čisto politički motiviran, a posvećen predhodnoj Bleiburškoj komemoraciji (jednoj od onih koje su se inače redovito održavale). Ono što je uvijek bilo sporno, pa sve do danas, jest da se jedna manifestacija kao spomen na mnoštvo pobijenih ljudi bez suđenja, umjesto ukazivanja pijeteta mrtvima u nekim krugovima i razmjerima uporno pretvara u „revival“ u ratu poraženih snaga. Tako da se stjecajem raznih okolnosti (ali najviše radi dugotrajnoh prešućivanja od strane službenih vlasti Jugoslavije i Hrvatske) te su se komemoracije pretvarale u neciviliziranu suprotnost. Mada jedna takva komemoracija, civilizirano gledajući, bi trebala predstavljati spomen na ljude pobijene bez suda, na poštivanje smrti (koja ujedinjuje ljude bez obzira na porijeklo, vjeru, ideologiju), predstavljati dostojanstven skup pun poštovanja i pijeteta prema umrlima, ona se u praksi najčešće pretvarala u reviju uniformi poraženih vojski i ideologije. Mada je trebalo očekivati da će poslije političkih promjena i pada komunizma, bleiburški susreti se konačno transformirati u decentno i dostojanstveno štovanje smrti, vulgarni „revivali“ prošlosti još traju, predstavljajući civilizacijsku uvredu mrtvima.

11:59

Prvi set odbojkaške utakmice je trajao 18 minuta. Završio je u 18:05. Kad je zapo?eo?

Ne morate vjerovati, ali ovako je glasio drugi zadatak na ispitu iz matematike na nižoj razini na državnoj maturi održanom prije tri dana.
Imam ne?aka koji upravo završava 1. razred osnovne. On je pametan i vižljast i pojeo bi ovaj zadatak za doru?ak i bez ponu?enih odgovora koje su ovom priliko maturanti mogli razmatrati (Napomena: stvarno su ponudili 4 odgovora.) Važnije od toga, i ve?ina njegovih kompi?a bi zadatak ispravno riješila.

Dobro, re?i ?ete, to je drugi zadatak, samo za ugrijavanje, prikladan psihološki trik da se pristupnicima umanji stres. Ako ste na na znatiželjniju stranu pa vas zanima kako je onda izgledao prvi zadatak, zavirite na ncvv.
A što tek da se onda kaže o dvadesetom, od njih ukupno 28:
Zadano je a=18/25 i v=6.3, treba izra?unati a^3v (a-na-tre?u-puta-ve). I da, imate pravo na kalkulator. I ne, ovo nije skrivena kamera. Ovo je zaista ispit zrelosti u hrvatskom školskom sustavu.

Nikakvih komentara na rezultat izbora?

"?ekaj da progucan bonbon"
(Željko Kerum, prve rije?i novinarima koji ga ?ekaju na bira?kom mjestu)

Ne vidim gotovo nikakvih komentara na ishod izbora, nitko se ne žali, nitko ne slavi.

1. Da li bi SDP morao smijeniti Milanovi?a jer nema nikakvih pomaka na bolje?
Televizijske postaje prvih nekoliko sati nakon zatvaranja birališta u nedjelju samo su trubile o rezultatima u „?etiri najve?a grada“, shva?aju?i ih kao pobjedu SDP-a i poraz HDZ-a.
HDZ i SDP u stvari su ponovili rezultate od prije ?etiri godine. SDP je dobio Zagreb i Rijeku kao i prije, u Splitu ?e izgubiti izbore za gradona?elnika usprkos skupoj i bezobraznoj kampanji (u gradskome vije?u teško ?e koalirati), u Osijeku ga nema.
18 mjeseci nakon parlamentarnih izbora, SDP nije ni milimetar bliže osvajanju vlasti i smiješi mu se još jedna u nizu „moralnih pobjeda“ na parlamentarnim izborima, za?injenih plakanjem nad neažurnim spiskovima i nad zavjerom „Hercegovaca“.

Ljudska prava i potrošačko društvo

Svi se mi uglavnom zalažemo za to da se poštuju ljudska prava i ljudska sloboda. Za ta prava zalagali su se i mnogi ljudi poput antičkih mislioca ili američkih boraca za slobodu i neovisnost. Naravno oni nisu imali problema što su živjeli u robovlasničkom društvu i što su mnogi od njih u svojim kućama držali robove.
Prava su zaslužili oni koji su bili vrijedni tih prava, koji su bili u trendu tada, za koje se je smatralo da su vrijedni života u slobodi.

I danas se ljudi bore za ljudska prava pa o pravima možemo čitati i tu na pollitici. Govorilo se o pravima novinara i slobodnog izražavanja, pravima djece, pravima homoseksualaca, pravima žena...

Pogledajte samo kakvo su oduševljenje izazvali prosvjedi maturanata. Svi su ih podržali u borbi za njihova prava, svi su za njih imali vremena i ministri i novinari. Svi su ih podržali.
Rekli su, eto konačno nove snage, eto netko tko je digao svoj glas za razliku od drugih.

"Totalitaritolozi" suzama ne vjeruju

Kao što rekoh, na ovom portalu za nekoliko dana se stvarno svašta dogodi. Jedno od tih stvari je i posljednji robotov dnevnik – odmah da se razumjemo dnevnik je solidno urađen, tipični robotov rad … sadržaj je naravno drugi padež, ali to što je htio, robot je odradio “muški”
Njegovo objašnjenje nastanka tog dnevnika je interesantno.
Može se reći da je sve počeo vkrsnik, njemu je odgovorio urban, no ubrzo je to preraslo u njegovu polemiku sa robotom, koji na koncu (zbog opširnosti )svoj odgovor svim oponenetima pretvara u novi dnevnik.

Prvo što je zanimljivo je to da polemike tog tipa, na relacijama vkrsnik-urban-robot-ostali, nije trebalo uopšte ni da bude. Dok sam pisao ono o antifafašizmu pazio sam da ni na koji način ne apostrofiram bilo koju ideologiju, bilo koju državu ili bilo kojeg lidera antifašističke koalicije. Namjera mi je bila da pišem o ideji.

Međutim vkrsnik (zvani detektor) je i u tome prepoznao širenje komunjarske propaganda i uradio je šta je uradio, a opet robot, kao da je urbanov odgovor vkrsniku jedva dočekao, reagovao je upotrebom svih oruđa, pripremivši prije toga teren sa onom pričom o totalitarizmu u svom prvom komentaru.

Opravdana pobuna tekstilaca

Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći izazvao je (opravdanu) pobunu sindikata tekstilaca, kožara, gumara i obućara.
Vlada je Saboru poslala na usvajanje zakon prema kojem bi od 1. srpnja ove godine minimalna plaća iznosila 2.747 kuna bruto. Ovaj zakon trebao bi zamjeniti Kolektivni ugovor o najnižoj plaći iz 1998. koji je kao najnižu plaću definirao iznos kojeg je država određivala kao najnižu osnovicu za plaćanje obveznih doprinosa (zdravstveneg i mirovinskog) a on ovog trenutka iznosi 2.441,25 kuna bruto.
U samom zakonu doduše ne spominje se iznos najniže plaće već je vlada definirala da on iznosi 39% od bruto prosjećne plaće u prošloj godini a da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj plaći povećava za postotak realnog rasta bruto društvenog proizvoda.

U samom obrazloženju zakona kao i prilikom obrazlaganju zakona u Saboru predstavnici vlade i vladajućih iznjeli su niz netočnih ili polutočnih podataka, prešutjeli bitne podatke i javnosti, prvenstveno radnicima slali krive, obmanjujuće poruke.

Jutarnji raskrinkao Gorana Mili?a

Škandal!!! Škandal!!!!!!!!!!!!!

Jeste li ?itali današnji Jutarnji? Današnje izdanje Jutarnjeg lista otkriva potresnu i skandaloznu stvar. Naime, u Hrvatskoj se novinari bave prikrivenim oglašavanjem i to da bude stvar gora u tu sramotnu rabotu je umješan naš veliki novinar, humanista, poliglot i svjetski putnik Gorran Mili?. Prikriveno nam je iz Cannesa oglašavao Imotsku votku. Pa to je ne?uveno!!!!!!!!!!!!!!!

Smatram da bi pod hitno trebalo osnovati povjerenstvom koje bi istražilo kolike je korijene u nas pustila ta sramotna rabota i ima li još mnogo slu?ajeva prikrivenog oglašavanja kod nas.
Pošto su stru?njaci iz Jutarnjeg prvi izišli u javnost sa svojim saznanjima o ovoj sramotnoj raboti možda bi oni trebali biti na ?elu istražnog povjerenstva. ?lanovi povjerenstva bi morali pažljivo pro?ešljati sve što je u zadnje vrijeme izišlo u medijima i otkriti ima li još slu?ajeva takvog oglašavanja.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci