Tagovi

Gospodarenje vodama: uspjeh zaštitara

Posjetite i stavite u svoje favorite blog "Zelena politika" na wordpress.com! Uskoro i mrežno sjedište zelenapolitika.info!

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ju?er je u radio emisiji najavila povla?enje iz saborske procedure prijedloga izmjena Zakona o vodama i Zakona o financijranju vodnoga gospodarstva, kojima se otvarao prostor za privatizaciju jednog od najdragocjenijih hrvatskih prirodnih resursa.. Tu je odluku donijela nakon konzultacija, izme?u ostalih, sa sisa?kim biskuom Vladom Koši?em.

Otvoreno prosvjedno pismo predsjednici Vlade prije nekoliko dana su uputili zajedni?ki Zelena akcija, Franjeva?ki svjetovni red i Franjeva?ki institut za kulturu mira
. U njemu se izme?u ostaloga kaže:

Izmjene zakona su prvenstveno usmjerene prema promjeni pravnog statusa Hrvatskih voda iz javne ustanove u javno poduze?e što je po našem mišljenju prvi korak k privatizaciji Hrvatskih voda. Time bi u kona?nici hrvatski gra?ani izgubili kontrolu nad poduze?em koje upravlja našim vodnim resursima. (...) osim Latvije, sve države ?lanice EU imaju institucije za upravljanje vodama u statusu javne ustanove, a ne javnog poduze?a. (...) Podsje?amo kako su izmjene navedenih zakona odba?ene na mati?nom Saborskom odboru za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo te na Nacionalnom vije?u za vode još u studenom 2010. (...) Smatramo da je potrebno reformirati Hrvatske vode i u vidu unutarnjeg ustroja i u vidu praksi reguliranja rijeka koje odudaraju od najnovijih preporuka Europske unije, no ovo je put prema gubitku kontrole nad Hrvatskim vodama, a time i nad vodom kao resursom. Oštro se protivimo privatizaciji svih institucija i poduze?a koja upravljaju prirodnim resursima jer se tim resursima treba održivo upravljati radi dugoro?nog javnog interesa

Crkva se nije prvi put javila o ovom spornom pitanju. Komisija "Iustitia et Pax" u rujnu 2009. prosvjedovala je protiv tada predloženih promjena Zakona o vodama. Tada nije bilo uspjeha. Zakon o vodama postao je važno politi?ko pitanje još u socijalisti?kom razdoblju. Prvi Zakon o vodama Socijalisti?ke republike Hrvatske donesen je 1984,, slijede?ih godina je više puta mijenjan i u velja?i 1990. utvr?en je pro?iš?eni tekst. Ve? u prosincu 1990. Zastupni?ki dom Sabora Republike Hrvatske donosi novi Zakon o vodama, Zatim, uz više dopuna i izmjena, novi Zakon o vodama donesen je 1995., pa 2009. godine.

O sporovima o na?inu upravljanja vodama pogledajte više tekstova na blogu udruge "Baobab". Lokalna samouprava i okolišne udruge, zahvaljuju?i pomo?i susjedne Ma?arske, postigle su nedavno važni uspjeh, kad je Vlada pristala prihvatiti proglašenje cijelog toka Mure i Drave regionalnim parkom prirode.

Voda je važno strateško pitanje, ali i ekonomsko. Tu se lome mnogi interesi mo?nih lobija. Sli?ni sukobi kao u Hrvatskoj oko Drave doga?aju se u cijelom podunavskom slivu. Od bitnog su zna?aja za reguliranje te problematike Okvirna direktiva EU o vodama te Plan o upravljanju bazenom rijeke Dunav, koji su sve podunavske zemlje potpisale u velja?i 2010.. Plan preferira dugoro?ni interes zaštite voda, prirode i biološke raznolikosti. (Za više informacija: mrežno sjedište Me?unarodne komisije za zaštitu Dunava.)

Prije nekoliko dana predsjednica Vlade izazvala je op?i podsmjeh zabranjuju?i da se naru?uje flaširana voda s raznim okusima. No osnovno je pitanje: a ?emu zapravo flaširana voda, kad Zagreb još uvijek (pitanje dokad) ima sre?u, da je voda iz slavine dobra za pi?e? Flaširana, tisu?u je puta skuplja. Tu postoji potencijalno opasni ekonomski interes. Postoji smišljena i dugoro?na marketinška strategija, da nas uvjere kako je dobro piti vodu iz boce, a ne vodovoda ili hidrofora.

Komentari

Sutra je tiskovna konferencija o ovoj temi

Zanimljiva ekipa - široka koalicija:

Na konferenciji će sudjelovati:

- *dr. Gordan Črpić*, tajnik Komisije "Iustitia et Pax" HBK
- *fra Mijo Džolan*, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira
- *Krešimir Sever*, Nezavisni sindikati Hrvatske
- *Neven Šimac*, Hrvatsko kulturno društvo Napredak
- *Irma Popović Dujmović*, Zelena akcija
- *Lovro Sučić*, Franjevački svjetovni red
- *Vladimir Lay*, Institut "Ivo Pilar"
- *Vjeran Piršić*, Eko - Kvarner
- *dr. Tonči Tadić*, Mediteranski institut

Tko je glasao

Pohvaljujem te za taj

Pohvaljujem te za taj angazman jer je apsolutno potrebno sprijeciti tu suludu prodaju.
Citava prica oko GMO je zapravo dio pokusaja da se suzbije pretjerano koristenje pesticida koji prodiru u zemlju i zagadjuju vodu.
U Zagrebu se jos uvijek izgubi kroz suplje cijevi preveliki dio vode, a procistac nije jos ni gotov.

Tko je glasao

U ime naroda - presuđujem

Oni povukli Zakon jer je tak velila Crkva - živjele političke stranke, u ime naroda!!!

Tko je glasao

a ti bi rađe da su prodali

a ti bi rađe da su prodali vodu? i zaboravio si Zelenu akciju. Zašto njih i kolegu Oštrića minoriziraš i marginaliziraš. To ti je znak netolernacije koja se ne smije tolerirati.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Debe

Ako Debe moj komentar PROČITA bar donekle pažljivo
onda bi se bilo uljuđeno ispričati za ovakav komentar.

Tko je glasao

Komunikacijska mreža Zelene politike

Ovom tekstu posvetio sam dva i pol sata. Pregledao sam vijesti, postove primljene zadnjih dana, pogledao sajt "Narodnih novina", pogledao u svoju arhivu (gdje naravno ima još puno tekstova na ovu temu). Dabome da je u ta dva sata uloženo mnogo "minuloga rada".

Koristeći novinarsko iskustva, nastojim pisati kratke, jezgrovite tekstove, s jasnom "špicom". Ne dulje od 500-600 riječi, to naprosto odgovara prirodi surfanja.

Međutim, pokrenuo sam i glasilo "Zelena politika", koje bi trebalo izlaziti svaka dva tjedna, nevelik opseg i također kratki tekstovi, ali napravljeni na osnovu dubljeg proučavanja, da se dođe do srži - neke su stvari ovdje samo nabacane. Tako tekst, objavljen na blogu, može biti osnova za tekst u glasilu.

Takve je tekstove strahovito teško pisati, između ostaloga zato, jer ih je gotovo nemoguće adekvatno platiti. Plaća se po kartici, a ne po broju uloženih sati rada, i to visokokvalificiranog rada (uračunajući i permanetno obrazovanje) gdje se vrijednost svakoga sata rada multiplicira. A s druge strane - duge tekstove ljudi naprosto ne čitaju. Špica mora biti jasna.

Konačno, tu je zamisao časopisa "Politička ekologija", koji bi objavljivao znanstvene i stručne priloge, dulje i opremljene uobičajenim znanstvenim aparatom. Dobra teorija, ali pritom ne zatvorena u "kule bjelokosne", daleko od prakse, nego - kritička teorija prirode i društva.

Angažirano novinarstvo - kritička teorija - konkretna vizija - strateški aktivizam.

Okupio sam inicijalni krug suradnika. Kriička točka su financije. Namjeravam se uvelike oslanjati na osobne donacije (način Greenpeacea ili Amnesty Internationalan, dakako, na užem području). Naravno da ovdje ne postoji neki proizvod, koji bi se mogao na tržištu prodavati.

Stoga, bez stida i ustručavanja - svi, koji misle da ono što moji suradnici i ja radimo, neka posjećuju naš blog (tek postavljen, http://zelpol.wordpress.com) i sajt (prekjučer zakupljena adresa, http://zelenapolitika.info) i ako im se sviđa i ako žele i mogu pomoći, neka potraže tekući račun i uplate donaciju - 20 kuna, 200 ili 2000, koliko žele i mogu.

Bilo bi od vitalne važnosti za dugoročniji uspjeh programa, osigurati nezavisnu bazu podupiratelja, tako da ne ovisimo o institucionalnim donatorima i sponzorima, kojima se moraš javljati na natječaje, pisati projekte prema njihovim šprancama, lobirati, umiljavati, pisti izvještaje... tako je ubijeno civilno društvo u Hrvatskoj.

Tko je glasao

@ Zorane,čestitam na uspjehu

@ Zorane,čestitam na uspjehu ove inicijative o zaštiti voda.

Namjeravala sam o tome napisati dnevnik, iako su na pollitici već bila dva dnevnika s tom temom.
U međuvremenu je vlada odustala od svoga prijedloga Zakona o vodama.

Budući da su se usuđivali i pomišljati na takav zakon, nužna je stalna budnost građana, i onih koji tim građanima žele dobro u svezi toga pitanja, ali i zemlje i šuma.

Ne znam kakvo je stajalište glavne oporbene stranke u svezi vode, HEP-a, zemlje ili šuma, ali sumnjam da se razlikuje od vladajućih.

Budući da se ta pitanja u javnosti javljaju samo u trenucima izražene ugroženosti i već poduzetih mjera vlasti u svrhu otuđivanja nacionalnih bogatstava od naroda, potrebne su stalne mjere svjesne javnosti i preventiva koja bi sprječavala takve zamisli već u samom startu.

Mislila sam da bi u takvoj stalnoj preventivnoj aktivnosti i pollitika mogla pomoći.
Povremeni tekstovi s komentarima nisu dovoljni, jer se prečesto potvrđuje ono o psima i karavanama.

Posebno su opasna predizborna vremena, zbog one taktike: "netko je potpisao, a mi se toga moramo držati", kojom bi nam, bilo koja buduća vlast punila uši, dok bi radila protiv našega interesa, a ne bi željela biti odgovorna.

Namjeravala sam:
- predložiti da netko (dovoljno stručan i upućen u tom pitanju), napiše tekst o vodama, koji bi stalno bio na pollitici, kao trajna inicijativa i upozorenje, te tako omogućavao stalno praćenje događanja u svezi vode.

- predložiti inicijativu za održavanje referenduma o pitanju voda (možda HEP-a, zemlje i šuma)- koje su svakako daleko važnije od ZOR-a, kojim bi se svakoj budućoj vlasti onemogućavala bilo koja promjena u gospodarenju vodama, bez prethodnoga referendumskoga upita svojim građanima.

-ili predložiti da pozovemo jedinoga, od naroda izravno biranoga političara - Predsjednika da aktivno, svojim autoritetom stane na stranu onih kojima je obećao PravDu: da traži sazivanje sjednice Vlade o strateški važnim pitanjima za narod, te da potakne inicijativu za referendum o vodi.
Tu bi @mrak mogao nešto izlobirati kod Predsjednika.

(Papar bi se trebao držati dalje od inicijative:)))

Nije li pravda da voda pripada svima, a ne samo odabranima?

Tko je glasao

Usput...

...trebalo bi svakako paziti na poteze koje radi Škegro, poznati čuvar nacionalnih interesa, a trenutno savjetnik predsjednice Vlade, zbog kojeg je, začudo, nitko ne proziva, a mogao bi - http://www.tvinx.com/kako_savjetnici_savjetuju.news.3729.hr

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Bigulica

ŠKEGRO?
Pogodak ''usridu''!

On je glavni PROJEKTANT finnacijskog i gospodarkog sektora,
dakle on je glavni sijač sadašnjeg ZLA u ovom sektoru.

Preperedeni je on lisac
svojim (opakim) znanjem može pola Vlade (na čelu s predsjednicom) motati oko malog prsta.

Tko je glasao

U potpunosti se slažem.

U potpunosti se slažem. Uvijek sam se pitala, kako bi danas izgledala ova država da je koristio svoja znaja i kapacitete u "službi dobra"

Tko je glasao

Ne znam kakvo je stajalište

Ne znam kakvo je stajalište glavne oporbene stranke u svezi vode, HEP-a, zemlje ili šuma, ali sumnjam da se razlikuje od vladajućih.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=95596&cHash=74b7f9681d

Saborski zastupnici SDP-a usprotivili su se izmjenama Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, upozoravajući da ti zakonski prijedlozi, čije donošenje Vlada predlaže po hitnom postupku, stvaraju pretpostavke za privatizaciju vodnih resursa. To je, uvjeravaju u SDP-u, protivno nacionalnim interesima.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Sumnjam u iskrenost toga

Sumnjam u iskrenost toga stava.

Prije bih rekla da je to u svrhu predizborne kampanje.
Mislim da bi situacija sa stavovima bila identična da su trenutno vlast i oporba u zamijenjenim ulogama.

Zašto sumnjam u iskrenost toga stava?
Postojeće iskustvo s njihovim obećanjima i stavovima, tenjihovo "vođenje brige o nacionalnim interesima" dok su bili vlast.

Tko je glasao

Sumnjam u iskrenost toga

Sumnjam u iskrenost toga stava.

tvoj izbor.
navela si da ne znas, ja sam ti naveo informaciju.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Ali zato će Tijela Stranke

izreći svoj stav o Marini Lovrić i njezinom "štićenju nacionalnih interesa"... Pod uvjetom da u međuvremenu sve bude posloženo u Barbarigi, da se vremeplov vrati unatraške pa kolaicijski partner Čačić ne bude u sukobu interesa jer je prepisao firme na ženu i odvjetnički ured, da Jovanović nije član upravnog odbora riječke bolnice dok ostvaruje ekstra primanja u farmaceutskoj industriji, da Obersnelove tržnice nisu to što jesu, da odjednom ne procvate riječki biznismen koji je bio NULA dok nije počeo dobivati poslove s Gradom Rijekom, da Radnici Holdinga nisu na putu u bespuća zbog vođenja od strane zavičajnih stručnjaka koji primaju desetine tisuća kuna, a nesposobni su se pobrinuti da se Radnicima isplati plaća...
ITD ITD...
Gadi mi se SDP

Provinciopolis

Tko je glasao

cilj opravdava sredstva,

cilj opravdava sredstva, ne?
a za "pravedan" cilj nije se lose posluziti ni sa HDZ-ovom manufakturom.

presmijesno :-)


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ohhh kako SDPovski

Pomalo me uhvatila sjeta za tako srcedrapateljskom "argumentacijom"...
Mi smo dobi jer HDZ je loš, a sve kaj kod nas eventualno ne valja u biti je HDZova laž !!
E sad...Čija je to manufaktura - hmmm...
NIje baš full HDZovska, al vaša je kako god okreneš...Bilo da govorimo o HDZu ili HDZ lightu na isto ti dođe...

Provinciopolis

Tko je glasao

Vode

Pokušaj Vlade o promjeni statusa voda
po meni je notorni dokaz da su njihove namjere u daljnjem OSAKIĆAVANJU Hrvatske NEdvojbene.

Naslućujem da je to bio uvjet (da li zadnji) ulaska u EU.

Ako je išta u Hrvatskoj u zadnjih 10-tak godina zavrijedilo masovno izići na ulice
onda je to ovaj njihov ''projekt''.
(od kojeg su izgleda odustali - za sada).

Konačno da je i Crkva o nekom važnom problemu reagirala na primjeren način.

Tko u ovom ''projektu'' ne prepoznaje n a c i o n a l n u IZDAJU spustio se je na razinu razmišljanja ovce.

S lošim pastirom/pastirima - dobrog stada nema!

Tko je glasao

Europska unije

Naslućujem da je to bio uvjet (da li zadnji) ulaska u EU.
Nije mogao biti nikakav formalni ni službeni uvijet, jer služena politka EU suprutna - spomenuh gore Okvirnnu direktivu o vodama - na osnovu nje napravljeni su planovi gospodarenja za oko 170 riječnih slivova, dunavski je naravno najveći.

Može, naravno, biti neformalnih pritisaka interesnih skupina, koje imaju utjecaja u svojim državama, da se potpora ulasku uvjetuje raznim ustupcima. No, to se bitno ne razlikuje od djelovanja raznih lobija u Hrvatskoj. Hrvatske vode su jaka firma koja ima svoje interese, vezano je uz iskapanje šljunka koje se vrši uglavnom ilegalno a ta je djelatnost povedzana s građevisnkim lobijem, HEP vrši snažan pritisak da se i dalje grade hidrolektrane i cijeli riječni tok koristi prije svega za proizvodnju struje... Regulativa EU ide generalno u koristi interesima zaštite prirode.

Program "Komunikacijska mreža zelene politike" ima kao jedan od dva bitna cilja unapređenje komunikacije među raznim akterima koji dijele iste interese u pojedinim temama, kako bi se unaprijedilo i zajedničko djelovanje i ponovo od rasutih grupa i udruga stvarali "društveni pokreti". Angažirano novinarstvo. (Drugi cilj je unapređenje teorije, i to kritičke i na praksu orijentirane teorije - između ostaloga, obnova gotovo posve isčezlog diskursa "društenih pokreta", koji društvo žele mijenjati, umjesto u sustav inorporiranog i marginaliiranog "trećeg sektora").

Tko je glasao

Zoran Oštrić

Zorane, Zorane!

Ne želim vjerovati da razuman čovjek
(a Zoran po meni to jeste)
nakon kojekakvih iskustava funkconiranja hrvatskih, evuroskih i svjetskih asocijacija
odbacuje mogućnost dogovora iza zavjese.

Osobno vjerujem da EU ima iskrene namjere u očuvanju zdravog okoliša
i da bi nakon toga novi vlasnik radio na tome
ali,
veliko ALI
tada bi voda bila SKUPLJAAAAAAAAAAA.
pa bi se taj NOVAC slijevao u NJIHOVE džepove
odlijevajući se IZ naših džepova.

Ova namjera p u n j e n j a NIHOVIH džepova našim novcima
ne mora biti nužno i pod pokroviteljstvom EU
nego i pod utjecajem nekog centra moći
koji garantira našim LOPUŽAMA sudjelovanje u punjenju džepova.

Tko je glasao

@dalmatino:

Precizno sam se gore izrazio i ovo što ti pišeš nije s tim u proturječju.
A) Propisi EU, prvenstveno Okvirna direktiva o vodama, idu na ruku onima koji žele zaštititi resurse
B) postoje razni lobiji, koji promoviraju drugačije interese. Oni mogu postići veliku praktičku snagu u neformalnim pritiscima.

Tko je glasao

Zoran Oštrić

Propustio sam ti se Zorane iskreno ZAHVALITI na pokrenutoj i dobro obrađenoj temi.

Što je jučer i danas NAFTA
to će sutra biti PIKA VODA.

Nafta će kad tad presušiti
a PITKA voda NIKADA
pa je slijedom toga to naš BLAGOdani resurs.

Usporedimo cijenu litre PITKE vode i MLIJEKA, skoro podjenaka cijena
što je izvan svake ZDRAVE ekonomske pameti.

Tko je glasao

Usporedimo cijenu litre PITKE

Usporedimo cijenu litre PITKE vode i MLIJEKA, skoro podjenaka cijena

Nije točno.

Litra pitke vode u Zagrebu košta oko 1.1 lipu, a litra miljeka košta 5-6 kuna.

The Observer

Tko je glasao

bet

PAKIRANE p i t k e vode Bet
kao što je i mlijeko PAKIRANO!

Osim ako ja zalazim u krive trgovine?

Tko je glasao

Mlijeko moraš kupiti

Mlijeko moraš kupiti pakirano, jer drugog nema.

Vodu ne moraš, jer ju imaš u slavini.

Cijena pakirane (flaširane) vode nije odredjena time jer je ima premalo i zato što je voda postala rijetkost, nego onime što je tršište spremno platiti.

Zašto te cijena flaširane vode uopće zabrinjava?

The Observer

Tko je glasao

bet

Rezonirajući tako
ni cijena KRUHA u trgovinama
ljudima ne bih trebala biti važna
obzirom da ga svatko može peći doma u pećnici!

Tko je glasao

Rezoniraš

Rezoniraš krivo.

Usporedjivanje flaširane vode s kruhom i mlijekom je potpuno pogrešno jer nema apsolutno niti jednu dodirnu točku Držanje krave u stanu i svakodnevno pečenje kruha kod kuće, kao alternativa ponudi u trgovinama je nerealna za veliku većinu gradskog stanovništva, i tu se može razgovarati o monopilima, ucjenama i slično.

A napiti se vode ne košta (skoro) ništa za sve gradjane koji imaju tekuću vodu u stanu, osim ako nisi potpao pod utjecaj reklame punonica vode.

The Observer

Tko je glasao

@bet:

Mlijeko moraš kupiti pakirano, jer drugog nema. Vodu ne moraš, jer ju imaš u slavini.
Zasad ima, ali uopće nije sigurno da će tako i ostati. To spominjem na kraju svojeg dnevnika. Zagreb je na položaju gdje ima obilje podzemne vode ispod debelog sloja šljunka, idealna situacija, moglo bi se zadovoljiti potrebe za vodom 5-6 milijuna ljudi.

Prije 20+ godina u "Startu" sam objavio članak "Žedan Zagreb na studencu". Netko mi je bio rekao: kad bi svi izbori bili nezagađeni, i kad bismo zatvorili svu industriju u Zagrebu i samo crplili vodu i punili u boce i prodavali na zapadu, zaradili bismo više nego što ukupno zaradi zagrebačka industrija. Dakako da je to samo ilustrativno, ne neka realna mogućnost - poanta je, da se isplati ulagati u zaštitu voda.

Zbog posve nekontroliranog širenja grada i nebrige o zaštiti vodonosnika, tijekom 1970-ih i 80-ih izbačeni su iz upotrebe sva vodocrpilišta sa sjeverne strane Save. Sad Zagreb ovisi o Velikoj Mlaci, a to je područje ugroženo širenjem Velike Gorice, aerodromom, ranžnirnim kolodvorom, ilegalnim šljunčarenjem i odlaganjem otpada. Ako se jednom zagadi - zbogom pitkoj vodi iz slavine! A postoji realni ekonomski interes da tako bude.

Tko je glasao

Sve ja to jako dobro znam,

Sve ja to jako dobro znam, ali to nema veze s razlogom zašto sam reagirao na usporedbu cijene vode i mlijeka.

Što će donijeti budućnost u opskrbi Zagreba vodom, već je dobrim dijelom odredjeno grijesima prošlosti, a za spas preostalog potrebna je energična i odlučna politika zaštite, prije svega kontrola nad odlaganjem i rukovanjem otrovnog otpada i kemikalija u industriji te pesticida u poljoprivredi. Znam da postoje ideje da se u krajnjem slučaju voda dovede iz drugog sliva (rijeka Kupa), ali ta varijanta je ranjiva uslijed ogućnosti zagadjenja bilo gdje u uvjetima loše zaštite, pa tako i na Kupi.

Regulativa EU je u smislu zaštite voda stroga, ali se i na tome stvara "narodni" otpor pod firmom da nam se nameću prestrogi uvjeti, kako bi EU mogla prodati svoju tehnologiju. A tko će na kraju platiti najveći račun, zna se - generacije naših potomaka, koji će svijećom tražiti nezagadjenu vodu.

The Observer

Tko je glasao

glupo

ali zapitam se od čega onda proizvode mlijeko - od kanalizacije?

Tko je glasao

Mislim da je Oštrić mislio na

Mislim da je Oštrić mislio na flaširanu pitku vodu u dućanu.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

A tko koga sili da kupuje

A tko koga sili da kupuje flaširanu vodu?

Ako se već usporedjuju cijene nečega, onda treba biti objektivan, a ne koristiti ljudsku glupost kao mjeru za usporedjivanje.

The Observer

Tko je glasao

pardon, tj. dalmatino.

pardon, tj. dalmatino.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Drago mi je da se odustalo od

Drago mi je da se odustalo od predloženih zakonskih izmjena i svakako skidam kapu svima koji su pridonijeli takvom razvoju događaja.
No, bojim se da su zakonske izmjene samo odgođene, a ne i definitivno odbačene. U svakom slučaju, treba budno pratiti daljnji razvoj događaja.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Vrlo ozbiljno pratiti razvoj

Vrlo ozbiljno pratiti razvoj događaja. Sondiranje situacije modelom privatizacije Zagrebačke vodoprivrede poznato je mnogima. Može se i proguglati, za ponavljanje gradiva.
Infrastruktura ide u privatizaciju spretnih i podobnih, a kasnije će se vidjeti tko će biti konačni gazda. Pomalo nalikuje na privatizaciju željeznica. Komad po komad, sestrinske firme, deficit ogroman, zaduženja enormna i ode jednog lijepog dana nekom stranom vlasniku pod račun. Mislim da će se i Hedervari okretat u grobu. Navodno pretendijaju Austrijanci.

Ovo je zaista velika stvar i treba je ozbiljno motriti, da se jednog dana ne pitamo tko pije, a tko plaća ili još bolje, tko je žedan, a tko mu je gazda.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci