Tagovi

Što je to Europska Unija?

Ovaj dnevnik ne želi odgovoriti na naslovno pitanje. Želim to pitanje postaviti što jasnije. Jer, kažu, da je u dobro postavljenom pitanju pola odgovora. Odnosno, da svako pitanje ve? u sebi pretpostavlja izvjesno predznanje.

U sastavu EU nisu Švicarska, Norveška, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Albanija, (Vatikan?), Od nabrojanih država, Švicarska i Norveška per definitionem mogu u?i u EU sutra. Ali njihovi narodi to ne žele. Ostale nabrojane države, od kojih su sve osim Albanije bivše republike Jugoslavenske federacije, moraju ispunjavati odre?ene kriterije da bi mogle u?i u tu zajednicu. Naša država, tako nam kažu, blizu je da završi pregovore, da zatvori tih nekoliko otvorenih poglavlja, da potpiše ugovor, te da sve to pro?e jednu sitnicu kakva je referendum.

Ugovor o pristupanju...Ugovor, po svojoj definiciji, odnos je izme?u najmanje dviju zainteresiranih stranaka u kojem se ure?uju pitanja i nadležnosti u slu?aju spora. Kod svakog ugovora postoji odre?eni broj klauzula (oni koji se bave biznisom to ?e svakako bolje znati od mene) koje sa sobom u slu?aju kršenja povla?e automatski raskid doti?nog ugovora, te na snagu stupaju odredbe o nadležnosti ( to je ono famozno - u slu?aju spora nadležan je trgova?ki sud itd...) Ja stvarno nisam ?uo da li postoje u ugovoru o pristupanju takva klauzula koja bi imala za posljedicu likvidaciju navedenog ugovora, odnosno, prekid veza EU sa, recimo RH.

Nadalje, o?ito je da odnos EU i zemlje koja joj pristupa nije samo trgova?ki (iako je to velikom ve?inom; prvotni je naziv za EU bio, ako se ne varam, udruženje za ugalj i ?elik), ve? se mjenja i zakonodavna struktura. Naime, Sabor RH kao najviša zakonodavna insititucija u našoj državi, to prestaje biti. EU parlament, u kojem ?emo i mi imati nekolicinu bubrega u loju, nadre?en je našem saboru. Ali ne kao me?unarodna institucija (kao što je to Me?unarodni sud za pravo mora), ve? kao institucija države EU. Voljom naših naroda i narodnosti RH ulazi u EU. Da li ona ostaje samostalna iako više nije samostalna po pitanju donošenja zakona, jer je najviše zakonodavno tijelo parlament EU?

Jedna ?injenica: ukoliko na predstoje?em referendumu ve?ina naroda glasa protiv ulaska u EU, sljede?i referendum po tom pitanju raspisuje se za godinu dana; u slu?aju neuspjeha, referendum se raspisuje sljede?e godine itd. Nakon ulaska u EU, nema više referenduma o izlasku iz EU, osim ako se ne ispune kriteriji za to (prikupljanje potpisa gra?ana, ili da sabor svojom odlukom raspiše referendum).

Ako je EU konfederacija država, to zna?i da su jednaki uvijeti ulaska i izlaska iz te konfederacije. Taj jednakopravni tretman onemogu?avaju pretpristupni fondovi EU, središnje EU banka koja odre?uje kreditni rejting i naše države, kao i ?itav niz subvencija koje ?e na nivou EU privezati sve vitalne gospodarske subjekte naše države.

Ulaskom nema izlaska. Dok se EU ne raspadne.

O Europskom identitetu besmisleno je govoriti, osim ako uspore?ujemo kulture središnje Azije ili Bliskog Istoka i eurposkog Zapada. Ja sam europejac i po prebivalištu i po uljudbi, ali nisam Europljanin.

Jesam li euroskeptik? Ne. Ja sam eurocinik.

Tagovi

Komentari

EU je za neke postala simbol svega lošeg...

.. s tim, da taj simbol ima malo veze s onim što ta zajednica država realno jest. To pokazuje i velik dio rasprave dolje.

Tko je glasao

Zoran Ostrić, EU je za neke

Zoran Ostrić,

EU je za neke postala simbol svega lošeg...

Ti znaš bubnut i ostat živ. Izgleda da niste sposobni za zdravu kritiku.

Tko je glasao

EUropska unija je PING - PONGANJE

Danima pokušavam odgovoriti na to pitanje StarPile - i konačno sam se dosjetio!
EUropska unija je Ping-Pong između Euro istoka i Euro zapada.
Za vrijeme dok je West delao primarni imperijalizam - Istok je delao primarni državni totalitarizam.
Sada su se malo zamjenili, pa Istok radi primarni imperijalizam, a West radi državni totalitarizam na jedan novi način.. malo drugačijim metodama.

A mi?
eh eh.. a mi imamo posla domisliti i realizirati što i kako..
.. za sada smo (kao i uvijek) više manje Graničari.. a u buduće..
vidićemo.. ima li pismenost nekog utjecaja.. meni se čini da ima..
Mreža Svih Mreža je Moć.. ali na tome treba još pomalo (ili malo više) oznojiti misaone mušiće.
Domisliti. Dizajnirati. Realizirati.
pis of kejk:O))

DuorPula@gmail.com
*nakon 12% Euro Ping-Ponganja - vrijeme je da 88% Svijeta..

Tko je glasao

Slobodna Europa i Titova Jugoslavija

Od strane profašistički nastrojenih elemenata proturaju se ideje kako je 27. mart 1941. bio velika greška - to što se narod digao protiv Hitlera.

Treba znati da je to što je Jugoslavija imala najjači pokret otpora u WWII i što je uglavnom sama sebe oslobodila okupacije, rezultiralo time da je Titova Jugoslavija decenijama bila jedina slobodna država u Evropi, a Tito njen najveći državnik, dok danas slobodnih država u Evropi i nema.

Države koje su oslobađali drugi potpale su pod njihov uticaj, na zapadu na jedan način - na istoku na drugi. Oni koji su imali slab pokret otpora - "da bi sačuvali supstancu" - od WWII do danas, nisu se oslobodili strane vladavine. Na zapadu je to bila vladavina SAD-a, na istoku SSSR-a. Sad SAD vlada skoro svima. Čak i Velika Britanija koja nije bila okupirana potpala je pod dominaciju zbog same prirode svog sistema koji je proameričko - kapitalistički i nužno potpada pod sferu najjače kapitalističke sile.

Nije mi namera da ideologiziram, ali stvar sa kapitalističkim sistemom je u tome da on ne nosi samo neslobodu za druge - druge klase, druge narode - već i za samog sebe.

Dakle, jedna relativno mala zemlja - Jugoslavija - kao jedina slobodna država Evrope samim tim zauzela je istaknuto mesto na svetsko - istorijskoj pozornici, a postoje ozbiljne naznake da ga na izvestan način zauzima i dan - danas.

Tko je glasao

po teoriji da

ali po praksi se taj samoupravni socijalizam natapao kapitalistočkim kreditima koji su stvorili iluziju uspjeha. Odnosno uspjela je partizanska borba, ali ona borba za ekonomsko osamostaljenje bez korupcije - e to nije uspjelo i rezultat je bio kakav je bio.
A rezultati su bitni. Danas u svim bivšim republikama pratimo "uspjehe" "elita" naraslih na korupciji ex yu koje su unaprijedile svoja iskustva.

Tko je glasao

Broj žrtava u 2 sv. ratu na

Broj žrtava u 2 sv. ratu na području bivše SFRJ je iznosio oko 1,03 milona,dok su npr. SAD I VB zajedno imala žrtava oko 630 000.To znači da je na tim prostorima bivše SFRJ rat prouzročio velike ljudske i materijalne gubitke.Europske zemlje,a pogotovo Njemačka,su dobile pomoć od 13 milijardi dolara...Kažnjeni su najveći pobjednici.Toliko o europskoj !superiornosti! i našoj "inferiornosti".Riječ je o starom poredku,a mi smo slijepi gluhi jer nemamo samopoštovanja.
Ovdje dole na linku je podsjednik kako je Milka Planic morala obećati MMF-u povećanje diskontne stope i još mnogo toga idiotu Reaganu koji je u svojoj "savršenoj" Ameriki povećao javne rashode pa se njihov javni dug popeo sa 700 milijardi na 3000 milijardi.Naravno da ih je mogao spasiti samo stari dobri imperijalizam:)
http://www.thirdworldtraveler.com/Yugoslavia/DismantlingYugo_GPNWO.html
ovdje potražite NSDD 133,NSDD 64
http://www.fas.org/irp/offdocs/nsdd/index.html

Tko je glasao

Reagan - Tito

idiotu Reaganu koji je u svojoj "savršenoj" Ameriki povećao javne rashode pa se njihov javni dug popeo sa 700 milijardi na 3000 milijardi.Naravno da ih je mogao spasiti samo stari dobri imperijalizam:)

Vanjski dug Jugoslavije za to razdoblje je:

U razdoblju vladavine Reagana 1981-1989 neka je prosječan vanjski dug u Jugoslaviji 19,94 milijarde USD i rast duga je bio 2,2-0,8%.  1987 godine Jugpslavija ima 23,35 milijuna stanovnika

Ronald Regan ( ‘81. – ‘88. god.) za osam godina diže deficit na 1,34 hiljada milijardi dolara. 

Dug Amerike od 3000 milijardi u odnosu na dug Jugoslavije je tada bio cca 150 puta veći, dok je broj stanovnika Amerike prema broju jugoslavena bio cca 11,7 puta veći.  Prema podacima za 2008 godinu dug USA je prema 1980 godini povećan oko 10 puta.

Amerika je koristila svoj položaj i snagu velesile te svoj razvoj temeljila na vanjskom dugu – bio je to jedan od načina da se bogatstva stvarana u svijetu manje razvijenom nego Amerika koriste za razvoj upravo tada “najbogatije” Amerike. Bilo je to vrijeme kada se velik novac ulagao u projekte koji su donosili rezultate u namjeri  rušenja kapitalizma u svijetu, posebno u Europi.

Tako je Amerika pomogla stvaranju EU.

Tko je glasao

bube- od 1980 od kad je Tito

bube- od 1980 od kad je Tito umro, obustavljaju nam se svi krediti od kojih smo vecinu dobili ali ne i otplatili.
Od 1980 nam nitko i ne zeli dati kredite, a rate u $ se nadoknadjuju sve vecim printanjem dinara. Obzirom da se tako nastancanim dinarima kupuju devize i na cesti ( psssst devize, devize........) treba ih iz godine u godinu sve vise jer se kao na aukciji stalno dize cijena deviza.
Na taj nacin nam inflacija i stize od 39% u 1981 do 2.685% u 1989.
Naravno da se uz crno kupovanje deviza koje potice drzava pocinje zacepljivanje odlaska u inozemstvo, a nestaju sirovine za detergente, autodijelovi, kava itd.
To je jednostavno bilo suocavanje samoupravljanja i brankohorvatovstine sa realnoscu.
Kad smo se nasli u lavirintu bez izlaza SAD su poslale Bakera koji je s paketom od 5 mld $ trebao stvari vratiti na kolosijek, ali uz uvodjenje visestranacja i privatnog poduzetnistva.
Dakako da bi visestranacje dovelo do brisanja metlom komunjara, pa je u samoobrani fotelja srusen Markovic i na brzinu usinhroniziran ovaj rat, na kraju kojeg se sve promijenilo a pod radnim imenom "I poslije nas - mi".
Najbolji dokaz opet njih i poslije njih je upravo ponovno propala ekonomija.

Tko je glasao

još mnogo toga idiotu Reaganu

još mnogo toga idiotu Reaganu koji je u svojoj "savršenoj" Ameriki povećao javne rashode pa se njihov javni dug popeo sa 700 milijardi na 3000 milijardi.

Reagan je ojacao SAD vise nego itko u zadnjih 40 godina.Kod izbora za drugi mandat, presavio je papir sa govorom i rekao samo ( otprilike) ovo:
" Ako danas zivite bolje nego prije 4 godine, glasajte za mene"
I dobio je 2 mandat.
On je dosao u velikoj krizi i bez puno meketanja uz pomoc turbo kapitalizma stavio na svoje mjesto.
I jos nesto:
On je samo - glumac zagraktase nasi kumrovcani.
E to se nasim Bakaricima, Brankima Horvatima i sl. debilima cinilo komicno.
Glumac u SAD NIJE u "stalnom radnom odnosu".
Za svaku ulogu mora zadovoljiti audiciju ili imato dobre reference.
Sa tim iskustvom se treba voditi i u ekonomiji.
Nasi glumci i politicari koji nisu nikad na provjeri to nisu mogli shvatiti.
Pa im se za 2-3 godine proletarijat razisao po trgovinama Trsta, Graza i sl. u potrazi za detergentima, wc papirom i slicnim hi- techom.

Reaganomics (a portmanteau of Reagan and economics attributed to Paul Harvey refers to the economic policies promoted by the U.S. President Ronald Reagan during the 1980s. The four pillars of Reagan's economic policy were to:
Reduce government spending,
Reduce income and capital gains marginal tax rates,
Reduce government regulation,
Control the money supply to reduce inflation.

In his stated intention to increase defense spending while lowering taxes, Reagan's approach was a departure from his immediate predecessors. Reagan enacted lower marginal tax rates in conjunction with simplified income tax codes and continued deregulation.

Inace Reagan je vladao od 1981-1989.
Tito je umro 1980. a iza njega nije ostao nitko pismen. Tad su nam SAD prestale slati lovu za nase brankohorvatbankrotidiotarije pa su nasi u ogorcenju poceli za Reagana cak pisati da je - fasist.
Kako je ekonomija prijetila pasnjom trave, izmisio se skukob na Kosovu i ostale bedastoce.
I ovaj zadnji rat je cirkuska predstava sa poantom " i poslije nas -mi".
Ako te tjesi, tako je vecini zemalja ex Istocnog bloka.
Ako ne - placi.
Cijela se igra svodi na tiho prisuljavanje konjinama i poreznim obveznicima iz EU ne bi li im skocili na grbe da nas oni nose na ledjima.
Ako nas ne zbace poslije tzv. grcke skole...

Tko je glasao

baš su se spasili sa

baš su se spasili sa imperijalizmom

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Korupcija

Tito na sjednici Predsjedništva SKJ 30. travnja 1971.:
„Ima kod nas jedna stvar koja mene jako zabrinjava, koja bode oči. Meni se čini da ni naše sudstvo više tome ne odgovara, da je suviše liberalno, suviše gleda kroz prste, naročito kada se radi o korupciji. Korupcija je kod nas zauzela veoma snažnog maha. Sticanje bogatstva na razne nepravilne načine, na račun nekog drugog – to je kod nas masovna pojava. Korupcija se otkriva tu i tamo. Ima neke korupcije koja bode oči, ima javne korupcije koja se čak može zakonom opravdati. Ima čak i toga. Imate ilegalnu korupciju. Imate korupciju – ti meni, ja tebi. To se čini u četiri oka itd. Mi te stvari moramo rješavati, moramo zauzeti oštri kurs i ono bar što se otkrije mora biti drastično kažnjeno. Inače, doći će do toga da će mase sve više i više biti ogorčene. Jer, mase u toj korupciji vide da se tu manipulira sa onim sredstvima koja je radni čovjek zaradio. Netko je na nečijim leđima morao biti. To fali onda zajednici, to fali običnom radniku koji ima niski prihod, niska primanja itd. Jednom riječju, to je jedna rana koja sve više pogađa naše društvo. U mnogim zemljama korupcija je prilično snažna. Jest. Ali, tamo se korupcija često svršava sa gubljenjem glave, kazne su vrlo jake. Mi, razumije se, takvih zakona i nemamo, niti ih trebamo, ali trebamo oštrije kažnjavati nego što je to bilo dosad. I ne trebamo samo čekati dok se otkrije sve do kraja, nego čim naši organi dobiju signal treba odmah poduzeti mjere protiv toga.” (Tito-tajne vladara, str. 99.)

TITO JE HTIO UVESTI KAPITALIZAM Bivši predsjednik Republike Makedonije, Kiro Gligorov, prvi put detaljno govori o velikoj privrednoj reformi 1965., preteči tržišnoga gospodarstva, kojoj je upravo on dao ključni pečat
Piše: Darko Hudelist
....
Ali kako da Hrvatska izađe na kraj s cijelom svojom ekonomijom?
- Ponavljam: više se ne smije zaduživati. Ako inozemni dug prijeđe 20 posto nacionalnog dohotka, onda je to zona opasnosti. Opasnost da sutra nećete moći vraćati dugove. A tko ne bude mogao vraćati dugove, sutra više neće dobivati nove kredite.
Među mnogima u Hrvatskoj vlada strah od ponovnog angažmana MMF-a, od nuđenja (i prihvaćanja) njegovih recepata?
- Svojedobno sam, nekoliko godina uzastopce, bio na svim skupštinama MMF-a i dobro znam da oni nikad ne predlažu recepte, nego se svakoj zemlji prilazi prema uvjetima koji vladaju u njoj samoj. I cilj je da im se pomogne. Nije to nikakav sebičan cilj – da rade za račun Amerike ili ne znam koga.
Kažu: to su globalisti.
- Voljeli mi globalizam ili ne, on se širi. Zašto bi bilo tko bio protiv širenja tržišta ako mu to pruža veće mogućnosti da se izrazi? Ili ako se ne može naći na tom tržištu – da propadne.
Konvertibilni dinar
Vratimo se na onu Bilandžićevu anegdotu s početka intervjua: koliko je u svemu tome bio važan Edvard Kardelj, već tada prvi čovjek u Jugoslaviji iza Tita. Koja je bila njegova pozicija?

- Kardeljeva je pozicija bila vrlo jaka. On je čovjek koji je izmišljao sisteme. Sjedne čovjek i – prede. Tako je, uz ostalo, izmislio i Socijalistički savez radnog naroda. Sjeo je, razmišljao i dosjetio se: ne može demokracija, ali može Socijalistički savez!
Proučio sam sva vaša izlaganja na ključnim sjednicama Izvršnog komiteta (faktički Politbiroa) CK SKJ tijekom 1965. Nekoliko ste puta naglasili da je krajnji cilj reforme uvođenje konvertibilnog dinara.
- Točno. Bez toga nema slobodnog tržišta. Znate, ja sam nekoliko godina išao na skupštine Međunarodnog monetarnog fonda (kojega je Jugoslavija bila član). I tamo se, na tim skupštinama, jasno vidjelo: tko ima konvertibilnu valutu, njegov glas ima drukčiji karakter. Drukčiju težinu. I shvatio sam da bez konvertibilnosti naša valuta ne vrijedi ništa!
Bili ste vrlo važan i ugledan član Skupštine Međunarodnog monetarnog fonda?
- Znate što mi se jednom dogodilo u MMF-u? Mi smo, kao Jugoslavija, bili u grupi s Nizozemskom. Ona je bila šef naše grupe. Njezin predstavnik u MMF-u dolazio je nekoliko puta u Beograd, u vrijeme priprema za privrednu reformu u Jugoslaviji. Jednoga dana on meni reče: “Slušajte, gospodine Gligorov, mislim da biste vi mogli biti jedan od direktora MMF-a!” Ponuđena mi je i mjesečna plaća od pet tisuća dolara – tadašnjih. Pogledao sam ga i odgovorio: “Slušajte, ja iz Beograda ne idem. Mene samo zanima da reforma kod nas u Jugoslaviji uspije i da to onda ostane kao nešto trajno. Meni je to životni cilj.”
......
Kardelj vam i nije bio veliki pomagač?
- Kad je prvi put, 1965., govorio na sjednici CK o reformi, rekao je: “Reforma je počela, i ona uspijeva, bit će još bolje...” I tako, hvali je pa kaže: “Sad moramo drugačije raditi, da bismo se mogli natjecati na tom slobodnom tržištu u cijelome svijetu...” Ali to je samo prvi dio. A drugi je dio, također iz Kardeljevih usta: “Mi imamo svoj socijalistički sistem i neka nitko ne misli – iako nam to Sovjeti spočitavaju – da mi sad idemo u kapitalizam i da smo izdali socijalizam. Mi ništa nismo izdali. Mi imamo socijalističko samoupravljanje, to je naš cilj!” A to je, usput rečeno, sistem koji je on izmislio. Sistem bez presedana u svijetu, koji ne može funkcionirati. Ne može funkcionirati sistem u kojem radnici upravljaju. Barem ja tako mislim.
Na kraju, iskreno recite: je li vama već tada, 1965., bilo jasno da je kapitalizam – kako da kažem – prava stvar? I da Jugoslavija, ako se misli dalje razvijati, treba ići u tom smjeru?
- Nikad ne bih rekao da je kapitalizam prava stvar. Ali je vladajući sistem. Isproban. A ne laboratorijski napisan.
Znači li to da je kapitalizam, kad sve saberemo, ipak objektivna nužnost – ma što tko o njemu mislio? I da je to glavna pouka velike privredne reforme 1965.?
- Nužnost je u onoj mjeri u kojoj je nužnost i zakon vrijednosti. Na temelju čega će ljudi mjeriti svoje rezultate? Po svojim vlastitim zamislima ili po nečemu što je objektivno? Zakon vrijednosti postoji, to je na kraju priznao i sam Staljin.
http://www.helsinki.org.rs/serbian/npraspadjug_t02.html

Imamo sve u svemu sada već široka iskustva. Vjerovatno smo prvi koji bi stvarno mogli uvesti zajedničko upravljanje imovinom direktnih korisnika - Elinor Ostrom je u ostalom na svome radu podosta izučavala model ex yu, koji zapravo uz manje ispravke je mogao uspjeti, naravno preduvjet je da korupcije nema

Tko je glasao

3103@- mi vec mamo zajednicko

3103@- mi vec mamo zajednicko upravljanje.
Vlast i "oporba" zajednicki upravljaju imovinom poreznih obveznika.

Tko je glasao

to je nešto ovako, samo se ne bi trebalo zvati dobročinstvo

nego zajednički interes:
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Funbiz/Beogradski-poduzetnik-zaposl...
Slobodan Janjušević, direktor i vlasnik beogradske tvrtke Kirka Suri, omiljen je među svojim zaposlenicima, što i nije teško jer im daje beskamatne kredite i kupuje stanove.

Njegovo ponašanje krajnje je neuobičajeno na ovim prostorima, a Janjušević ga tumači izjavom kako je njegova tvrtka njegova obitelj, a njegovi radnici njegova djeca te da ne bi mogao zbrinjavati neke daleke, još nerođene, potomke i istodobno gledati kako njegova djeca gladuju.
Rekao je i kako bi se prije ubio nego spiskao milijune eura na neku luksuznu jahtu, a da nije riješio egzistencijalne probleme svojih radnika.
Janjuševićeve stavove dijele i njegovi zaposlenici koji smatraju kako rade za sebe i također tvrtku doživljavaju kao veliku obitelj koja ih nikad neće ostaviti na cjedilu

Tko je glasao

to je zamaskirani apsolutizam

a ne zajedničko upravljanje
Odnosno da - vlast i "oporba" zajedno upravljaju što ne znači da upravljaju i porezni obveznici
i tako je to široko preslikano uz pomoć raznih institucija
sastanem se neki dan sa nešto arhitekata, nezadovoljni komorom kojoj smo obavezni uplaćivati članarinu, ali za uzvrat ne dobijamo nikakvu uslugu. Objašnjenje - pa dajte projekte, dođite na satanak, nešto napravite pa ćemo mi komora PROBATI to predočiti ministarstvu. PROBATI ćemo tražiti tumačenja zakona....
Kada ih se pita za bivše PROBE ispada da je eto ministrica imala drugačiji stav
foruma na stranici komore nema jer bi eto trebali zaposliti admina 24 sata - da kontrolira što to članovi komore pišu

Tko je glasao

Manje zlo, manje zlo...

Za početak, da ne zaboravim, objasni što si ovim mislila, jer ne kužim:
Vjerovatno smo prvi koji bi stvarno mogli uvesti zajedničko upravljanje imovinom direktnih korisnika

Nadalje, da smo uređena i samostalna zemlja s dobrom perspektivom i uvjerljivom strategijom razvoja, odmah bih stala u obranu grbavih krastavaca (hmm, premda ih je npr. teže guliti), ali s obzirom da nismo, da nam u situaciji u kojoj jesmo ne gine ovakav ili onakav patronat, ja mislim da bi za nas pristupanje EU bilo pametno - da se ušlepamo, pokušamo čim više dobiti od EU fondova, da se discipliniramo, da učimo od pametnijih... Jer, nismo pametni, sve smo upropastili što se upropastiti dalo, perspektiva nam je nikakva... O tom potom da li mi je draže da me tlači domaći lopov ili strani... Ako ćemo totalno populistički - draže mi je da to čini stranac, jer je to za njega "normalno" i "očekivano", a ne da mi to radi domaći velikihrvat s desnicom na srcu, a s ljevicom u mom džepu, a da premijerka paradira na polnoćki s Pradinom torbicom...

Mi smo Slavi i smeće... dobro da nas hoće!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

inače napišem "čušpajz"

odgovornost i stvarna briga zajednice
a mi smo rijetka zemlja/e sa iskustvom samoupravljanja koje je propalo, a opet se svijest ljudi formirala na nekakvom zajedništvu, što je kobno završilo jer su se hapači u pravom trenutku spretno našli privatizacijom pohapati. Neki su rijetki tome izbjegli
http://www.radnickaborba.org/2010/01/13/kako-je-stozer-obranio-petrokemi...

Smerdel i Ostrom poznaju se više od 25 godina, a upoznali su se u prvoj polovici 80-ih kad se u sklopu svojih dugogodišnjih istraživanja zainteresirala za jugoslavenski oblik radničkog samoupravljanja. Prvi put je posjetila Hrvatsku 1987. godine, zadnji put bila je ovdje 2001, a otad je i članica redakcije Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu.U istraživanje koje joj je donijelo Nobelovu nagradu Ostrom je uložila 25 godina svog života. Ona je prva dokazala da zajedničkim dobrima – kao što su pašnjaci, šume, ribolovna područja – uspješno može upravljati lokalna zajednica, bez uplitanja države i sve donedavno neupitnog tržišta....
'Njih dvoje, jer je Vincent razvijao ideje koje je Elinor provjeravala u praksi, pokazalo je da .ljudi imaju sposobnost samouprave. Da bude jasno, ne radi se o socijalističkom samoupravljanju. U komunističkoj Jugoslaviji to je bilo propisano, dok Ostromovi tvrde da se to propisati ne može Oni su iznijeli bezbroj primjera gdje ljudi, i u teškim uvjetima, izgrađuju mrežu kooperacije i rješavaju zajedničke probleme', objašnjava Smerdel.
To što je Elinor dobila Nobelovu nagradu poruka je da počnemo razmišljati o trećem putu. Dosad se smatralo da se čovjek prema zajedničkom odnosi s manje pažnje nego svojem. Rješenje je bilo regulacija od strane države ili tržišta odnosno privatnika. Ostromovi su pokazali da su ljudi za to sposobni sami', zaključio je Smerdel.

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/55024/Samoupravljanje-povezalo...
http://www.yesmagazine.org/issues/america-the-remix/elinor-ostrom-wins-n...

Tko je glasao

baza takvog rada je

baza takvog rada je antropologija (uz ostale discipline, naravno). a o takvom obliku organizacije, najprirodnijem za čovjeka, govore upravo i neke knjige za koje su mi ovdje rekli da su štivo za malu djecu. stoga, trebalo je to dokazati instrumentom razumljivom hapačima-idiotima čiji je to i alat: ekonomijom.

u vezi hapača i njihovog devijantnog ponašanja:

http://matriarchy.info/index.php?option=com_content&task=view&id=21&Item...

Tko je glasao

:)))

pazi - hereza!

Tko je glasao

http://www.youtube.com/watch?

http://www.youtube.com/watch?v=bypLwI5AQvY&feature=fvst

http://www.youtube.com/watch?v=c2Ralocq9uE

http://www.youtube.com/watch?v=SlgwuAKZ9AQ&feature=channel

evo, malo ih pratite "uživo", malo čitajte komentare ljudi ispod - ne postavljaju si ni oni puno drugačija pitanja od nas...

ovo malo što cvrckam sad po internetu - dosta antisemitizma i šovinizma što ide u prilog onome što čujem i od talijana i od njemaca i od austrijanaca ljeti - jedno je politika na papiru, a drugo je praksa...

u svakom slučaju, povijest je neumoljiva bez obzira na pojedinačne argumente. stvari idu svojim tokom.

definitivno nejpošteniji u onom parlamentu. pernja po njima bez dlake na jeziku. odličan!

http://www.youtube.com/watch?v=0vBqyG6qYXE&feature=related

Tko je glasao

Kad uđemo...

bit će zanimljivo vidjeti koji će naši postati EU birokrate... Ako imam pravo, to će biti neki poluanonimusi, koji se već 20 godina bore za svoju stvar visokom ili nešto manje visokom diplomacijom, razni "lobisti" i sl. (ljudi koji nit smrde nit mirišu, ala Šimonović u UN, pa ini ambasadori, članovi raznih vijeća, komora itd)

U svakom slučaju, sjetim se riječi svoje mame: "kad uđemo, happy line će već biti na svom kraju".

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

UK i EU

Odličan link -hvala na tome ali treba biti oprezan kada se uzima stav Ujedinjenog Kralljevstva glede EU projekta.

Evo dajem izvadak iz knjige koju upravo čitam a ima veze sa linkom.

Sir Roy Denman Britanski viši dužnosnik u europskoj komisiji prisjeća se konferencije u Messini koja je promatrana kao početak projekta EU.Službeni predstavnik UK
u to vrijeme direktno govori budućim "wannabe" arhitektima Europe.

"The future treaty which you are discussing about has no chance of being agreed:if it was agreed,it would have no chance of being applied.
And if it was apllied,it would be totally unaceptable to Britain....au revoir et bonne chance".

The Grand chessboard strana 43

Reanimator

Tko je glasao

ma naravno da stvari nisu

ma naravno da stvari nisu crno-bijele, ali ovdje dolazi do izražaja želja ljudi za nekakvim uljuđenim svijetom bez da se shvaća poanta istog i tu cijenim ovakav nastup čovjeka koji u obrani interesa svoje zemlje koja je imperijalna sila, jasno i glasno kaže siromasi nisu za EU jer će im biti samo gore (u Bugarskoj su djeca u kanalizaciji do grla!), dok mi od njih imamo samo troškove. I to je pošteno! prema njima, ai prema nama. Nego ovom zemljom vladaju opančari koji bi htjeli u ulaštene čizme i pred takvim ciljem ne prežu ni od čega. Kompleksi i osjećaj manje vrijednosti, te pristanak na kompromis iz vlastite komocije u intelektualne elite su očiti, tako se narodu, većini ljudi ne piše dobro.

A ovo što je rekao o baronesi Katie (ali i o ostalima, a po onoj Mađarici vidiš i tko tamo sve sjedi jer se nije u stanju ni počešljati), ti je samo primjer da se i tamo funkcionira po principu loza i tko je kome što, sve sa ciljem ostvarenja teritorijalnog proširenja eurozone zaboravljajući osnovne principe osnutka EU i demokracije. I svaka mu čast na tome, jer ovi kontinentalni ljigavci nisu niš drugo nego nego najobičniji birokrati bez mozga. Nisu ni ljudi.

Inače, GB je itekako kompetentna govoriti o demokraciji jer po mojem sudu ima najbolji oblik parlamentarne demokracije koji sam nazvala kapilarni - kuc, kuc na vrata po svaki potpis, stalno u doticaju i komunikaciji s narodom, itd. A u toj praksi stječu iskustvo kao osnovu za daljnje promišljanje o pravoj demokraciji

http://www.historylearningsite.co.uk/democracy.htm

Ne bih se čudila da za kojih dvjesto godina budu pioniri socijalizma.

Tko je glasao

Čemu cinizam

EU jest realno smanjila mogućnost izbijanja oružanog sukoba između zemalja unutar kontinenta na minimalnu razinu što je veliki plus.
Radi se o zasad vrhuncu civilizacijskog dosega zapada po mom skromnom mišljenju ,i ono što je možda za mene osobno najbitnije- unija počiva na
vladavini prava "Rule of law" što je za hrvatsku itekako bitno.

Naravno želimo li ući u taj klub moramo poštivati pravila tog kluba ali postoji ipak mogućnost da primjenu nekih za nas nepovoljnih pravila odgodimo.

Jedini problem sa EU po mom skromnom mišljenju jest prevelika raznorodnost interesa članica kluba što koči daljnji razvoj unije u jedan politički entitet.

Ps:Zahvaljujem svim ljudima na politici.com što nesebično dijele linkove i znanje te svima želim Sretan Božić

Reanimator

Tko je glasao

Reanimator, i ono što je

Reanimator,

i ono što je možda za mene osobno najbitnije- unija počiva na
vladavini prava "Rule of law" što je za hrvatsku itekako bitno.

Kad buju Englezi poslali svoje ratne zločince u Haag, onda možemo govorit o vladavini prava.

Tko je glasao

dodajem sitnicu o našem

dodajem sitnicu o našem dragom kleru. kažu gdje ima dima ima i vatre, dakle, gdje smrdi - zagrebi i evo ti njih u pozadini

http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-svecenik-ukrao-50-000-dolara-mis...

Tko je glasao

Dragi euroskeptici!

Nisam od onih koji misle kako je EU med i mlijeko, u podjednakoj mjeri kao što niti cijeli svijet općenito nije jedno pitomo i dobronamjerno mjesto, ali vas pitam što vas baš toliko muči vezano za pristupanje EU, poznavajući uvjerenje većine kako je Hrvatska odavno dio Europe, kako smo mi oduvijek pripadali zapadnom europskom krugu itd itt...? Što mi tako veliko, silno i autohtono branimo od EU državoždera? Jezik? Naciju? Teritorij? Kapital? Nezavisnost? Bogatstvo? Uljuđenost? Civilizaciju? Što to mi u tolikoj mjeri vrijednoga imamo, a izgubit ćemo ulsakom u EU? Dajte primjere pogubnih iskustava zemalja članica, a koji nisu na nivou "iskrivljenih" krastavaca, te "sira i vrhnja" (usput, to strateško pitanje riješeno je s nekoliko rashladnih uređaja...)?

Hvala!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Nisam Euroskeptik, no velki i

Nisam Euroskeptik, no velki i utjecajni sebi odobravaju ono, što drugima osporavaju, primjer ZERP i skandali sa otrovanom hranom. Jednostavno ne kažnjavaju prekršitelje.

Napravili su cirkus sa ptičjom gripom, a kod njih su kokoši hodale okolo i to uz samu policiju na granici.

Tko je glasao

A kog mi kažnjavamo?!?

Nisam Euroskeptik, no velki i utjecajni sebi odobravaju ono, što drugima osporavaju, primjer ZERP i skandali sa otrovanom hranom. Jednostavno ne kažnjavaju prekršitelje.

Bila ti je i kod nas nedavno velika afera s mesom, koja je nekako naglo zamrla...

Napravili su cirkus sa ptičjom gripom, a kod njih su kokoši hodale okolo i to uz samu policiju na granici.

Misliš da je to zato što je neko prozreo svjetsku zavjeru i odlučio nešto poduzeti? Ja pak mislim da je to zato što kod nas, ako se ikako može ne poduzeti ništa, onda se to i poduzme ;)

Recimo, po pitanju svinjske gripe poduzetno smo iskrcali milijune eura iz državne blagajne u tuđe džepove, poslije toga bacili cjepivo, a Milinović je bio prezauzet gradnjom svoje rezidencije u Gospiću i nije se stigao time detaljno pozabaviti.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Do sad nije poznato da su

Do sad nije poznato da su naši hranili svinje sa hranom, koja je sadržavala dioksin, no da su je uvažali iz EU k nama nebi baš negiral.

Tko je glasao

@StarPil

Jako dobra pitanja i na mjestu. Ja kao čovjek koji se bavi i poljoprivredom ne da sam euro skeptik nego sam protiv pristupanja EU prioritetno zbog zaštite sela od stranog kapitala.No nije samo strani kapital u poljoprivredi zlo nego i neprijateljski domaći Todorićev koji polako preuzima monopolističku ulogu na tržištu kako proizvodnje tako i kupovine i prodaje.
Ti kao pravaš i u svojim temeljnim načelima imaš sličan stav u vezi pristupanja EU no kod vas je to strah od gubitka suvereniteta, a kod mene od mogućnosti egzistencije.
U suštini svaka čast za dnevnik.

Tko je glasao

Suprotnost

Konačno rasprava u kojoj glavnu ulogu nemaju Sanader, Mamić, Kosor, Gotovčevi, Severina...
Svrstavam se u skupinu euroskeptika. Ipak nisam preglasan, jer u ovom trenutku ne vidim nikakvu ideju nasuprot našem pristupanju u EU. Znam za program HRAST... No bojim je da su te ideje zasnovane više na dobronamjernom entuzijazmu i optimizmu, manje na relalitetu.
Sretan i blagoslovljen Božić želi Vam Pointer

->Pointer

Tko je glasao

U ovom tekstu ima dosta

U ovom tekstu ima dosta prostora za kritiku, ali mi se sviđa ideja ujedinjene Europe na drugačijim temeljima:

Ne Europskoj uniji – da ujedinjenoj Europi!
Od svojih prvih početaka borba radnika protiv sistema ugnjetavanja i za ostvarivanje osnovnih prava ne poznaje granice. Ta činjenica ne proizlazi iz proizvoljnih ili sentimentalnih, već iz izrazito konkretnih i praktičnih razloga. Kapitalizam je u svojemu razvoju razbio zatvorenost u nacionalne granice, tradicionalnu usmjerenost na nacionalnu ekonomiju uz konkurenciju sitnih kapitala zamijenio sustavom svjetskog tržišta obilježenim mnoštvom oblika monopolističkog kapitala, te doveo do ranije neviđene razine integriranosti i međuovisnosti svih dijelova svijeta, posebice Europe Razvoj u svakome od spomenutih oblika pojavio se u vidu produbljivanja oblika potlačivanja i izrabljivanja: razbijanje zatvorenosti u nacionalne granice bilo je popraćeno nasiljem i negiranjem prava na samoodređenje potlačenih nacija, daljnji razvoj svjetskog tržišta značio je uništenje perifernih ekonomija, pogoršavanje socijalnog položaja radničke klase, te pojačanu ekonomsku, a time i političku dominaciju malenog broja vodećih imperijalističkih sila. Razvijajući se kao reakcija na navedene procese radnički i antikapitalistički pokret je u svoje temelje ugradio internacionalizam. Budući da je vladavina kapitala internacionalna i otpor njoj se organizirao kao internacionalan, te se nasuprot strategiji kapitala koji u cilju očuvanja svoje vladavine nastoji podijeliti radnike (po nacionalnoj, rasnoj, kulturološkoj, dobnoj, rodnoj, spolnoj osnovi…), temelji na solidarnosti i jedinstvu svih potlačenih. Polazeći od internacionalističkih principa, dosadašnjih dostignuća ostvarenih u kapitalističkom sustavu, te potrebe borbe za novo društveno uređenje koje će se temeljiti na radničkoj vlasti, u radničkom pokretu Europe se već prije gotovo stotinu godina pojavila težnja za europskom federacijom utemeljenoj na ravnopravnosti svih naroda, solidarnosti, maksimalnoj socijalnoj zaštiti, ukidanju eksploatacije i pokretanju proizvodnje od strane samih radnika, te političkoj vlasti radničkih vijeća.
Europska unija ne samo da nije korak prema tome cilju, već mu je direktno suprotstavljena. Kao struktura koja nastaje u okvirima društveno – ekonomskog uređenja zasnovanog na izrabljivanju ona ne može biti nešto drugo osim organa za izrabljivanje. Utemeljena kao ekonomska zajednica, EU je prvenstveno ustrojena kao tvorba za ostvarivanje interesa krupnog europskog kapitala, uključujući i zaštitu od drugih konkurentskih gospodarstava na svjetskom tržištu. Umjesto da predstavlja ravnopravnu zajednicu naroda, EU osigurava potpunu dominacije država koje predstavljaju najveće europske ekonomske sile, čiji se položaj temelji na izrabljivanju nerazvijenih područja, te nadopunjavanju tog ekonomskog izrabljivanja političkim pritiscima. Procesi donošenja političkih odluka prepušteni su uskom sloju oligarhije i birokrata, bez ikakve mogućnosti utjecaja od strane radnog stanovništva. Stvaranje prostora zajedničkog slobodnog tržišta između nerazvijenih i razvijenih zemalja u neravnopravnoj ekonomskoj utakmici, u kojoj najslabije ekonomije ostaju bez gotovo ikakve zaštite, dovodi do daljnjeg propadanja i usporavanja rasta perifernih gospodarstava. Neke od dominantnih država EU se zasnivaju na otvorenoj represiji nad manjinskim narodima i nepriznavanju prava na samoodređenje (primjeri područja Sj. Irske, Baskije, Katalonije), a vanjska politika EU uz to nerijetko implicitno ili eksplicitno podupire slične prakse u drugim dijelovima svijeta (npr. agresorska politika SAD – a i države Izrael). Dominantne članice EU ( Velika Britanija, Njemačka, Francuska), kao i EU u cjelini, provode represivnu politiku prema imigrantima; što uključuje pritvaranja, racije, fizička zlostavljanja od državnog represivnog aparata, zadržavanje u sabirnim centrima, protjerivanja i progone iz zemlje (posebno je poznat slučaj nedavnog progona Roma iz Francuske), nemogućnost ostvarivanja temeljnih prava, poticanje islamofobije, te diskriminiranje drugih kultura i načina života. Koristeći se potlačenim položajem imigranata kapital je u stanju održavati niže razine plaća za ovu skupinu i povećavati svoj profit, ucjenjivati ostale radnike i prijetiti im jeftinijom radnom snagom, kao i poticati i izazivati etničke podjele u svrhu razbijanja radničkog pokreta. Ekonomska i socijalna politika EU je otvoreno proturadnička i u službi krupnoga kapitala, što se između ostaloga vidi i u podupiranju mjera protiv recesije koje se sastoje u otvaranju novih prostora kapitalu, te mjerama štednje usmjerenima prema smanjivanju plaća i socijalnih prava, ulaganja u zdravstvo i školstvo, te napadu na standard radnog stanovništva; umjesto udara na profite vladajuće klase.
Nasuprot kičastoj propagandi Vlade, oporbe i zavisnih medija, Europska unija je tvorba utemeljena na izrabljivanju radnika i vladavini krupnoga kapitala, potlačivanju jednih i dominaciji drugih naroda, represiji nad manjinskim skupinama, te dodatnom upropaštavanju nerazvijenih zemalja. Stoga Radnička borba poziva svoje članove, simpatizere, radnike, studente, nezaposlene i umirovljenike da u znak protivljenja EU i principima na kojima funkcionira prilikom raspisivanja referenduma o pristupanju glasaju protiv pristupanja Hrvatske.
Za radnike u Hrvatskoj ne postoji nikakva suštinska razlika između stanja u Hrvatskoj kakvo je sada i stanja kakvo će biti nakon što uđe u Europsku uniju. Ako i ne uđe u EU Hrvatska će ostati nerazvijena zemlja s položajem ekonomske kolonije, ovisna o volji imperijalističkih vladara EU. Također, radnici u Hrvatskoj imaju svoje ogorčene neprijatelje upravo u vidu hrvatskih vlasnika kapitala i hrvatskih političara; iskustvo nas uči da nema nikakvog razloga za vjerovati da su oni naklonjeniji radnicima od europskih kapitalista i europskih političara. Nasuprot malograđanskim političkim teorijama koje se temelje na mitovima o izabranom narodu, šovinizmu, te primitivizmu nije moguće vratiti ekonomski razvoj unazad, na temelju želja i nekoliko političkih mjera istrgnuti zemlju iz mreže odnosa u kojima se pojavljuje kao ekonomska kolonija, te stvoriti autarkičnu nacionalnu ekonomiju svojstvenu 19.st. u kojoj će povrh toga radnici biti zadovoljni, a profiti očuvani. Jedina alternativa dvjema u suštini identičnim stanjima (sadašnja situacija i Hrvatska u EU) jest borba protiv postojećeg društvenog i ekonomskog poretka, te borba za ostvarivanje temeljnih interesa radne populacije. Rješenje se ne sastoji u nazadnom bježanju od dosegnute razine međunarodne povezanosti, nego u promjeni društvenog i ekonomskog konteksta u kojemu se ona pojavljuje. Obilježja EU ne proizlaze iz činjenice što je ona zajednica europskih naroda, nego iz činjenice što je ona tvorba koja predstavlja interese kapitala. Jedini istinski saveznik hrvatskih radnika u borbi za ostvarenje njihovih interesa su napredni europski radnici, posvećeni borbi protiv diktature kapitala, represije nad manjinskim skupinama, te nacionalnog potlačivanja. Jedan od osnovnih oblika borbe treba predstavljati zajednička mobilizacija protiv proturadničkih mjera štednje: osnovni imperativ je što čvršće povezivanje hrvatskih i ostalih europskih radnika u cilju pripremanja napada na vladajući europski krupni kapital. U perspektivi ovoga europskog radničkog jedinstva prirodno se pojavljuje cilj zacrtan na početku – europska federacija koja će se temeljiti na demokratskoj kontroli nad ekonomskim procesima uz ukidanje vladavine kapitala i logike profita, solidarnosti i pomoći razvijenih područja nerazvijenima, punom poštivanju prava na samoodređenje i ravnopravnosti svih naroda, preuzimanju kontrole nad proizvodnjom od strane samih radnika, te vlasti radničkih vijeća. Tek tada će pojam „ujedinjena Europa“ prestati biti prazna floskula kojom se prikriva sistem ugnjetavanja i dobiti realan sadržaj.
Radnička borba
www.radnickaborba.org

Tko je glasao

Zanimljiv tekst,

uz napomenu da sve ono o čemu se taj tekst grozi da će nam se dogoditi pristupom EU, mi već - imamo! Veća je šansa da će se EU približiti ideji ujedinjene Europe, nego da ćemo mi (sami) postati ono čemu ujedinjena Europa teži. Pristupanjem EU, mi kao i obično biramo manje zlo.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Što je to Europa

Ovo je moj osvrt na proevropsku politiku u Srbiji. Sigurno ima dodirnih tačaka i sa Hrvatskom:

Kod nas ima jedan prilično učvršćen stav, oko koga se zapravo vrti čitava problematika aktuelnog stanja, a to je da suprotstavljenost miloševićevskoj politici prošlosti nužno zahteva i podrazumeva prozapadni reformsko - politički kurs.
Površnost takvog pogleda na stvari potiče od nedovoljne zainteresovanosti i poznavanja evropske politike, njene geneze i fundamenta. Isto tako se previđa nesumnjiva tolerancija velikih sila Zapada prema Miloševićevoj politici, koje su za sve vreme ratova u bivšoj Jugoslaviji bile uglavnom posmatrači. Postoji obilje elemenata da se posumnja u suprotstavljenost Miloševićeve i zapadne politike i ta suprotstavljenost najozbiljnije dovede u pitanje.

Poenta je u tome da se zauzimanjem prozapadnog stava ne izlazi iz okvira politike "prošlosti" već se zapravo samo potencira jedan njen momenat. Ono što u toj prozapadnoj politici izgleda pozitivno nastaje previđanjem i zanemarivanjem njene celine, na osnovu čega nastaje privid o mogućnosti njene realizacije i "ulaska u Evropu". Međutim, postoji nešto što svemu ovome daje neobičan značaj usled koga ovdašnji sticaj istorijsko-političkih okolnosti nadmašuje svoj lokalni, pa i regionalni nivo, a to je upravo ova suštinska sličnost konstitutivnih elemenata ovdašnjeg i vladajućeg svetskog principa. Naime, prozapadni element miloševićevske politike nije uvezen niti je presađen već je potpuno autentičan i kao takav predstavlja univerzalno ishodište zapadne politike uopšte. U tom smislu iluzija o realizaciji projekta o "ulasku u Evropu" nije lokalni promašaj već istovremeno projektovani odraz iluzije same Evrope o svojoj vlastitoj realizaciji kao relevantnog političkog subjekta. Čitava evropska, a prema tome i svetska problematika na prostoru Balkana fokusirana je u jednu tačku

Tko je glasao

čestitam na rezultatu,

@stariPil, eto stiglo je 14 komentara,

a to znači?

razumijevanje razlika otkriva spoznaju SVEGA postojećega,

razumijevanje razlika onoliko je mukoTrpno, usporedimo, koliko je mukoTrpno strpljenje tražiti zrnca zlata u mulju potoka,

usporedimo,

a koliko je planetarno ONIH koji mukoTrpno strpljivo traže zrnca zlata u mulju potoka?

a koliko je planetarno ONIH koji mukoTrpno strpljivo otkrivaju spoznaju SVEGA postojećega razumijevanjem razlika?

tko hoće znati, mukoTrpno (i bez nagrade) radi za svoje darivanje istine (drugima)

Tko je glasao

EU je zakonodavna i

EU je zakonodavna i monetarna, i de facto izvršna vlast. a pucaju i na duhovnu vlast.
već su iz europskih krugova dolazile izjave kako je kritiziranje EU hereza. sljedeći korak je, kao u svojetskom savezu, euroskepticizam proglasiti mentalnom bolešću.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

drž se populizma

ne razumijem zašto si odabrao ovakav stil dnevnika - "pravno" "činjenični" kad si na oba polja toliko toga ispromašivao da su me oči počele peći čitajući.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

pravno je i naša država

pravno je i naša država super. zato linkiće i papiriće neki ne priznaju, već praksu. što se promijenilo u jednoj Bugarskoj, npr?

Tko zna, neka kaže.

Tko je glasao

Pridružujem se onome što je napisala Griotta

Evo dolje fini primjer populizma kod Jelenske "EU je diktatura!", paf i gotovo! :)

Vidljivo je, da onako "iz glave" pišeš o materiji koja ti je posve strana i bez imalo truda da proučiš osnovne činjenice i pojmove.

Tko je glasao

Iz glave

Evo dolje fini primjer populizma kod Jelenske "EU je diktatura!", paf i gotovo! :)
Zorane, odrastao si čovjek i dobro načitan. Smatram da bi ipak trebao malo razmisliti o onom što govoriš.
Meni se možda čak i može oprostiti jer ja sam ipak šugavi, glupavi i neobrazovani branitelj koji se nakupio "meda i mlijeka" na ratištima od 1991. pa i u samom vrhu politika kasnije, zar ne?

Ipak Te molim da mi objasniš što je to "populizam"? Što to znači?

Da, ja pišem iz glave! Ti ne?

Tko je glasao

@Jelenska: o osnovnim pojmovima

Što god mislio Veli Jože, knjige treba čitati - da bi se moglo valjano misliti. O populizmu npr. "Leksikon temeljnih pojmova politike".

Ovdje je riječ upotrebljena u bitnom onako, kako je definira Hrvatski jezični portal. Imam na umu neanalitičko razmišljanje, koje prvenstvedno izražava emocije i stremi na izazivanje emocija, ne brinući nimalo o jasnoći kategorija, da bi utjecalo na ljude zaobilazeći razum. To je zamjerka, koju smo iznijeli i autoru dnevnika.

Suprotno racionalnom pristupu, koji nastoji jasno definirati pojmove, koje koristi. (Pogledaj recimo moj dnevnik O građanskom i civilnom društvu, gdje dajem definicije nekih kategorija. Termini u upotrebi nemaju jedinstveno značenje, ja jasno kažem, koje im značenje sam dajem. )

Jer, ja bih tebe mogao upitati ovdje: a što je to za tebe "diktatura"?

Što god dobro ili loše mislili o EU, taj savez nije "diktatura" u bilo kojem u politologiji uobičajenom smislu riječi. Ti upotrijebavaš taj termin naprosto da izraziš i potakneš loše emocije prema EU, kao etiketu.

Tko je glasao

Zoran Ostrić, Ti

Zoran Ostrić,

Ti upotrijebavaš taj termin naprosto da izraziš i potakneš loše emocije prema EU, kao etiketu.

EU je onakva kakva je, a da veliki narodi diktiraju malima kak se trebaju ponašati, je činjenica.
Kad bi to usporedili sa nacionalnim manjinama, ne moram ti puno pisat.

Sa Poljskom se nisu mogli baš igrati, ipak ih je oko 38,5 milijuna.

Tko je glasao

On piše iz knjiga. Tko ne

On piše iz knjiga. Tko ne živi život, piše ga iz knjiga.

Tko je glasao

Jel je EU diktatura, je stvar

Jel je EU diktatura, je stvar gledanja. No da je birokratski mamut i da se previše brinu o nevažečim stvarima, je činjenica.

Tko je glasao

O činjenicama i "kutovima gledanja"

. No da je birokratski mamut i da se previše brinu o nevažečim stvarima, je činjenica.
Nije. to je upravo primjer "kuta gledanja". Ne mogu sad kopati za točnim podacima, ali čitao sam neke prikaze; iako u administraciji EU ima puno zaposlenih, gledajući ukupnu državnu administraciju zemalja članica, to je mali dio - mislim jedan posto ili tako nešto. Također, ako se gleda proračun EU i kombinirani proračuni zemalja članica, radi se o sličnom odnosu.

Da li se pak "previše brinu o nevažnim stvarima"? to je opet stvar kuta gledanja. EU ima veliki broj propisa o raznim stvarima, svatko od nas tek malo toga pozna. Svakako, kao i svaka administracija, neminovno bar ponekad pati od te boljke, da se izgubi u detaljima. Ipak, ja sam se malo bavio nekim stvarima koje EU zahtijeva u zaštiti okoliša, održivom razvoju, zaštiti ljudskih prava - i većina toga su dobre stvari, koje bismo razumno trebali prihvatiti, bila EU ili ne. Većinom su bazirane na dobrim iskustvima zemalja članica EU - obično ne na najboljim iskustvima, jer se, kad se donose norme za sve, daje određeni "popust" slabije razvijenima.

To, naravno, ni približno ne znači, da su svi problemi riješeni, da samo trebamo prihvatiti sšto nam EU kaže i uletat će nam pečeni pilići u usta! Pitanje ribarstva, npr. u EU je PMSM loše riješeno (bavio sam se time kad je bilo aktualno pitanje ZERP-a), zbog previše ustupaka kratkoročnim ekonomskim interesima ribarstva. Pa i unutar EU i zemalja članica stalno se vode diskusije o raznim temama.

Umjesto da onako generalno izražavamo razne "kutove gledanja" na EU, i to izvana, bilo bi vrlo korisno probati napisati neke dnevnike, gdje se analizira, što je u tijelima EU upravo važna tema rasprava, koji su interesi i stavovi raznih aktera u igri (pojedinih zemalja, interesnih grupacija idr.), kako teče proces odlučivanja... To bi mislim bilo vrlo korisno i poticajno, da svi zajedno stvarno steknemo bolji utisak o tome, što je EU i što znači biti članica. Nije to teško vidjeti, kad malo gledaš službene sajtove EU i drugo, lako se nađe, na čemu upravo rade. Procesi pripremanja odluka znatno su transparentniji, nego što smo mi navikli, i važno je, da se svatko, tko ima neki interes, od početka uključi. Može se izboriti za razne promjene, prilagodbe i ustupke. Ali treba se uključiti.

Uzmite famozni "sir i vrhnje" i kumice, oko čega se nedavno digla halabuka. Evo i ja sam dao podrušku kumicama, makar samo pjesmicom. :) Na kraju, postavljeni su hladnjaci, što su druge tržnice osim zagrebačkog Dolca već ranije učinile, i nema problema. Ipak, može se postaviti pitanje - je li to stvarno potrebno? Onih par sati, koliko sir i vrhnje stoje na otvorenom, ne nose, KJMP, naročiti rizik. Propis je po svoj prilici preuzet od zemalja, u kojima "kumica" (i "kumeka") koji sami nose svoje proizvode na tržnicu, više nema. Svakako je bilo prostora, da u procesu pregovora o prihvaćanju europske "pravne stečevine" postavimo zahtijev za izuzeće, ali to tada nikome nije palo napamet.

Nije problem previše birokratiziranja inistriranja u Bruxellessu, nego u Zagrebu! Imam u vidu upravo birokratski način razmišljanja i postupanja, ne statističke podatke o broju zaposlenih.

Tko je glasao

Da li se pak "previše brinu o

Da li se pak "previše brinu o nevažnim stvarima"? to je opet stvar kuta gledanja. EU ima veliki broj propisa o raznim stvarima, svatko od nas tek malo toga pozna.
Da, malo se kod nas o tome zna, no pričati o onome kaj se nezna, smo svjetski prvaci. Dal ti bum jedan mali primjer:

Propis 1677/88 EWG: Krastavac smije biti ljepo oblikovan i ne smije biti više od 10 mm savinut i to po 10 cm njegove duljine.

http://www.welt.de/politik/article2146095/Warum_die_EU_Gurke_nicht_krumm...

Tko je glasao

Taj primjer s krastavcima...

... vidio sam prvi put prije pet, možda i deset godina. Svako malo netko ga ponovo navede, kao da je iz toga, eto, sve jasno. Svaka administracija ima nekih bizarnosti (osobno se u krastavce ne razumijem, ne znam čime je dati propis motiviran); siguran sam da bi se moglo navesti još, i novijih. Ali ima, kako sam rekao, u propisima EU mnogo stvarno dobrih stvari.

Tko je glasao

Krivi krastavci: urbana legenda o besmislenosti EU

Propis o krivim krastavcima EU-skeptici, ne samo u Hrvatskoj, do iznemoglosti navode kao primjer koji bi trebao prikazati EU kao besmislenu birokratsku tvorevinu.

Na njihovu žalost (tkzv. EU-skeptika, a zapravo običnih neznalica i zanovijetala), treba reći da je taj propis svojevremeno usvojen na zahtjev proizvodjača, s namjerom da se uvede reda na tržište u smislu kvalitetnih kategorija, koje, izmedju ostalog, u slučaju voća i povrća I i II klase podrazumijevaju ujednačenost veličine i oblika.

Osim toga, postojanje tog propisa uopće ne znači da se ne mogu prodavati i krivi krastavci, ali se moraju kao takvi posebno i označiti.

Ukratko rečeno, obično laprdanje da bi se EU prikazala u što crnjem svijetlu.

Tko želi saznati malo više o toj temi , može pročitati ovdje:

http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/09/1059&forma...

The Observer

Tko je glasao

KISELI KRASTAVCI - PARADIGMA NAOPAČKE

bet — Sub, 25/12/2010 - 14:54.
Krivi krastavci: urbana legenda o besmislenosti EU
#
Postoje još mnoge 'urbane legende' koje su ISTINA koja se gura pod birokratski tepih!
Evo ti primjera BIROKRATIZACIJE i uništavanja MEHANIČARA
http://www.youtube.com/watch?v=R7MJU-9yFu8&feature=player_embedded#!
EU nije besmislena, nego opasna, zato što je transmutirala u ono što je odvojeno od Prirodnog Reda Stvari.
Što kaže narod: 'ja mu dam jedan prst, a on bi da mi otkine cijelu ruku'

Propis o krivim krastavcima EU-skeptici, ne samo u Hrvatskoj, do iznemoglosti navode kao primjer koji bi trebao prikazati EU kao besmislenu birokratsku tvorevinu.
#
EU nije besmislena, nego Opasna Birokratska Tvorba - to ne kažem ja nego ljudi koji unutar te EU bore protiv EUROKRACIJE
Evo npr primjera UZGOJA OVACA
http://www.youtube.com/watch?v=CAEzNE9JRmY&feature=player_embedded#!

Na njihovu žalost (tkzv. EU-skeptika, a zapravo običnih neznalica i zanovijetala), treba reći da je taj propis svojevremeno usvojen na zahtjev proizvodjača, s namjerom da se uvede reda na tržište u smislu kvalitetnih kategorija, koje, izmedju ostalog, u slučaju voća i povrća I i II klase podrazumijevaju ujednačenost veličine i oblika.
#
Euro skeptici nisu niti neznalice niti zanovjetala = to se zove BORCI ZA SLOBODU i za svoje TEMLJNO pravo na Odlučivanje o VLASTITJ SUDBINI.
Nasuprot 'euroskeptika' postoje EUROFANATICI -.. EUronacionalisti, EUrošovonisti -.. kojima je jedan dio ponašanja i djelovanja pomalo ŠOKANTAN za mene - jer-... jednostavno 'boli glava' od toga(a i poneki od ostaloh organa!)
Temeljno ljudsko pravo je da BUDE SLOBODAN - pa i od BIROKRACIJE bilo koje vrste - jer od birokratskih proizvoda nije moguće napraviti salatu niti nahraniti milijune koji UMIRU OD GLADI.
*ti isti proizvođači koji su zahtjevali donošenje zakona su VELIKE TVRTKE koje sufinanciraju države i koji na taj način lako i efikasno unište 'male proizvođače' - koji su im naravno opasni -.. jer male neovisne se ne može kontrolirati. Sa velikima je lako. Ili ih se ucjeni ili im se pogoduje ili se izvede neka treća 'tržišno-državna vratolomija'..-.. pa odjednom i kamioni pšenice nestanu-.. isparili su eto..

Osim toga, postojanje tog propisa uopće ne znači da se ne mogu prodavati i krivi krastavci, ali se moraju kao takvi posebno i označiti.
#
a istovremeno se ne moraju označiti GMO krastavci -.. jer oni su ok?!?
Krivi krastavac je jednako ukusan kao i onaj malo ravniji - ali o tome nije riječ. Regulativa je važna. Postaviti birokraciju na prvo mjesto u svemu - pa tako i u krastavcima.
Negativna DISKRIMINACIJA - to se tako zove gosn. Bet.

Ukratko rečeno, obično laprdanje da bi se EU prikazala u što crnjem svijetlu.
#
'Obično laprdanje' kao ETIKETA koja nam je poznata iz svih TOTALITARNIH UMOVA.
Uostalom najbolje je pogledati poneki filmić - jer danas smo gosn.Bet svi pismeni!!
Video:
MEP and UKIP leader Nigel Farage on Wednesday delivered another major tirade against EU President Herman van Rompuy and, along the way, severely insulted Belgium and Greece during a plenary debate in the European Parliament. Farage said Van Rompuy had the "charisma of a damp rag" and the appearance of a "low-grade bank clerk."
http://www.youtube.com/watch?v=bypLwI5AQvY&feature=fvw
Tko JE GLASAO za to što rade? Tko je u HR dao MANDAT?

Tko želi saznati malo više o toj temi , može pročitati ovdje:
http://europa.eu/rapid/pressReleasesAction.do?reference=IP/09/1059&forma...
The Observer
#
Da. Pročitano!
--------------------
#
Probavne smjetnje.
Kod nas je Narod imao jednu prostu uzrečicu koja glasi ovako cca:
'' na plotu je pored rupe u dasci pisalo Pi*čka - pa sam su neki slomili Pulu jer su pomislili da to što je napisano - doista i znači!!''

Od napisanoga mi je doista ponekad puna Pula!!
Računa se praksa.-.. a praksa nam je sada sve više vidljiva..
EUrokracija i ostale Birokracije moraju ovaj svijet nakon 200godina malo .. malo pustiti da udahne.. i da Narod promisli, domisli, odluči i realizira svoj Život - kao svoje TEMELJNO LJUDSKO PRAVO.

Lijepo se imajte i..
lijepe Vam misli želim
generacijo online
DuorPula@gmail.com
* u suštini sve se uvijek svodi na sukob između dva temeljna koncepta.
Jedan je Koncept IZ KANCELARIJE i drugi je Koncept iz ŽIVOTA za ŽIVOT.
To je borba koja traje podosta dugo -.. i sada je jednostavno vrijeme za promjenu globalnog koncepta - .. jer jednostavno to je pitanje BROJEVA.
Ma koiko Kancelarijski Koncept zapošljavao više i više.. to je mizerna kolićina svih nas kojima je Iz Života za ŽIVOT.. jednostavno previše je pismenih na Svijetu da bi sve ovo pre dugo trajalo. West birokracy je na putu da se sada iznutra mijenja. UK kao početak cijele priče, pokreće neke procese koji su ujedno zatvaranje kruga. Jednako kao i Grčka - CIKLUS JE ZATVOREN - i Nova PARADIGMA NAOPAČKE već djeluje po samoj Prirodi stvari -.. a to je uvijek na MIKRO RAZINI. Sve počinje od Krastavaca , Rakije Kruha i Kulena:O))) a i jeno malo pršuta:O))

*Bet!
ja ne razgovaram s tobom kao osobom-.. ja pričam sa nekim tvojim mislima.
Imaj se dobro. Duro Pula.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci