Tagovi

S posla na groblje …(a)… S faksa u mirovinu !?

Kada je prije nešto više od devet godina u ondašnjoj eri vladavine šestorke ili popularno nazvane Ra?anove Vlade HNS najavio otvaranje 200 tisu?a novih radnih mjesta nekako je istovremeno „krenula“ i ona famozna akcija „S faksa na posao“. Kako je to završilo zajedno sa onih 200 tisu?a novih radnih mjesta dobro je poznato svima no ipak nitko ni slutiti nije mogao da bi neki od ondašnjih aktera devet godina kasnije, a doduše sada i malo promijenjenog sastava (i imena) došli na novu, moram priznati još genijalniju ideju koja glasi „S faksa u mirovinu“.

Slušaju?i naime kako se neki od „Kukuriku“ koalicijskih partnera ovih dana nevi?enim žarom bore za pravo radno sposobnih ljudi na prijevremeno, odnosno realnije je kazati povlašteno umirovljenje, onda nije teško zaklju?iti kako je i ona akcija od prije devet godina propala i zašto nije dobila svoj nastavak u logi?nom slijedu koji bi mogao glasiti „S ili nakon posla u zasluženu mirovinu“. Ništa se dakle zna?ajno u eri kako „Ra?ana“ tako ni u poslije njega u eri „Sanadera“ nije zna?ajno dogodilo u smislu otvaranja novih radnih mjesta, što više broj nezaposlenih se kao i broj umirovljenih stalno pove?avao do razine koja sada ve? vrlo ozbiljno prijeti urušavanju financijskog sustava Republike Hrvatske.

Nije dakle nikakvo ?udo što je kao odgovor na gore navedenu akciju dijela „Kukuriku“ koalicije „S faksa u mirovinu“ nastala i njena potpuna suprotnost koja bi po jednostavno mogla glasiti „S posla na groblje“. Kako dakle pri zdravom razumu uop?e tuma?iti opravdanost da se sa jedne strane tisu?e ljudi uz „mnoštvo opravdanih“ razloga šalje u prijevremenu mirovinu, a sa druge pak strane se traži produženje radnog vijeka.

Ovako nešto doista nema apsolutno nikakvog uporišta ni po kakvoj osnovi, izuzev ako je cilj ovako „nekim pre mudrim“ politi?arima potpuno financijsko urušavanje Republike Hrvatske. Sa 1,18 milijuna umirovljenika i 300 tisu?a nezaposlenih u ovom trenutku na samo cca 1,5 milijuna osiguranika naprosto ne postoji formula kojom se može izbje?i financijski slom Hrvatske u koliko se nešto hitno ne po?ne mijenjati. Naravno, kazati ?e lakonski neki da je mogu?e jednostavno smanjiti mirovine i stvar riješena, no time se onda svjesno priziva jedan potpuno drugi na?in rješenja problema, a to je po svemu sude?i ulica, što bi realno gledaju?i moglo biti „skupo“ rješenje sa nesagledivim posljedicama.

Pa kako onda uop?e iza?i iz ovog za?aranog kruga?

I iz ove priložene Pulsove tabele percepcije najve?ih problema u zemlji se jasno vidi što su to i koji naši glavni problemi i kako ih jedino mi sami možemo, a kako stvari stoje i moramo riješiti. Dakle za onoliko koliko budemo uspješni u rješavanju onih stavki pod dva i tri u istoj mjeri ?e mo popraviti stavku ?etiri odnosno onu pod jedan, dakle onu koju gotovo 70% gra?ana smatra najvažnijom…..

Pitanje je sve do nedavno bilo od kuda ili od koga po?eti?! Kako stvari stoje odnosno po do sada vi?enom, ova zima bi mogla biti najtoplija u posljednjih dvadeset godina…. I kona?no ozna?iti ozbiljan po?etak stvaranje države rada i znanja…. U kojoj ?e doista biti mogu?e „S faksa na posao“ ali isto tako i „Nakon posla u zasluženu mirovinu“.

Komentari

Dragan ,BUZ" Blok umirovljenici zajedno"

Više, prepisivanje nije izuzetak već praksa,malo Magisteriji,Doktorati pa i tekstovi drugih autora- ništa novo na ovim prostorima .
Bilo bi dobro i uputno pročitati i sjetiti se svih Sedam smrtnih grijeha, (za one koji su zaboravili ) ,možda shvate i spoznaju vlastite slabosti !.

Tko je glasao

promišljanje teme

Za razumijevanje ove teme ključna je jedna premisa na početku bilo kakve elaboracije: u društvu postoji sloj koji radi i stvara, a postoje slojevi stanovništva koji su uzdržavani. Na pr. u izdržavane dijelove društva spadaju penzioneri, djeca i omladina, invalidi i bolesni, majke, rodilje... Još dublji uvid nam kaže da su se pojmovi kao „penzija“ i „djetinjstvo“ pojavili tek nedavno, sa industrijskim načinom ostvarenja materijalne reprodukcije života. Prije toga nisu uopće postojali, pa je na pr. u agrarno organiziranom društvu, kada su ljudi živjeli u seoskim zadrugama, dijete od malih nogu, sukladno svojim sposobnostima, bilo uključeno u rad, a stariji čovjek je radio do smrti, opet sukladno svojoj snazi i zdravlju.

Što sada znači „s faksa u mirovinu“ odnosni „s posla na groblje“? Prema gornjoj definiciji, ako čovjek više ne može u starosti računati na mirovinu, nego će morati raditi do 67. (smrti), znači da ga nema tko uzdržavati poslije 60. godine. Isto tako, ako nakon djetinjstva (studija) mladi čovjek se ne može uključiti u svijet rada, dakle da on bude nositelj uzdržavanja sebe sama, svoje djece i svojih starih roditelja (penzije), onda to govori o dubokom poremećaju koje je zahvatilo društvo. Umjesto da radi, mladi čovjek traži da ga se uzdržava u najproduktivnijoj životnoj dobi (živi na mamimoj penziji).

Generacija njegovih očeva nije osigurala kontinuitet opstanka zajednice.

Ovo je najvažnija rečenica. Kao kazna vraća se očevima (nemaju penzije), a svoje sinove su ostavili bez zaposlenja (bez obitelji, potomaka...).

U svojem dnevniku pod nazivom Dogma o radu i (ne)zaposlenosti pokušao sam skužiti što se to dešava u suvremenim društvima na prelomu civilizacije. Tekst je pesimističan, a ovaj tvoj dnevnik DEMOS potvrđuje moje teze. Ja nemam odgovore na postavljena pitanja. Moje prognoze su da će se uvjeti našeg života pogoršavati, tj. da je pitanje mirovinskog sustava i problem zaposlenja novih generacija samo indikator svekolike krize društva.

Naše političke i upravljačke elite, ili kako ih politolog Milardović naziva – oligarhije, uopće nemaju svijest o ovim procesima niti se trude upravljati tim promjenama. Zabavljeni su svojim „igračkama“ a za ovu entropiju koja je zahvatila društvo ne haju baš previše (nisu dorasli).

Tko je glasao

Na pr. u izdržavane dijelove

Na pr. u izdržavane dijelove društva spadaju penzioneri , djeca i omladina, invalidi i bolesni, majke, rodilje...
...
Umjesto da radi, mladi čovjek traži da ga se uzdržava u najproduktivnijoj životnoj dobi ( živi na mamimoj penziji ).
@Richard, ti stvarno misliš da su penzioneri uzdržavane osobe?

Tko je glasao

Mislim i znam...

To je po definiciji.

Mi zaposleni izdvajamo u mirovinski svaki mjesec, a nakon toga se dijele mirovine... Naravno, kako u našem društvu mali broj radnika radi naše uplate nisu dovoljne da "nahrane" sve penzionere (kojih je relativno preveliki broj) pa se onda lova "posuđuje" iz državnog proračuna (oko 1 mld. mjesečno...).
I to je to...

Zaposleni "hrane" penzionere, čist normalno...

Tko je glasao

Uzdržavani penzioneri?!?

Za razumijevanje ove teme ključna je jedna premisa na početku bilo kakve elaboracije: u društvu postoji sloj koji radi i stvara, a postoje slojevi stanovništva koji su uzdržavani. Na pr. u izdržavane dijelove društva spadaju penzioneri, djeca i omladina, invalidi i bolesni, majke, rodilje...

Richard, bolje da ne znaš što bi ti moja mama rekla na ovo - uzdržavani penzioneri!

Iskreno preporučam svima pročitati izvrstan članak na ovu temu od Inoslava Beškera:
Mirovinski sustavi zasnovani su kao dugoročne prevare
http://www.jutarnji.hr/mirovinski-sustavi-zasnovani-su-kao-dugorocne-pre...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

solidarnost i štednja

Penzioneri se zanose mišlju da su oni zaradili (uštedili) svoju mirovinu koju onda u penziji samo „troše“. Pa kada nema novca u mirovinskom fondu onda kažu da su pokradeni…

Nije baš tako. Termin „generacijska solidarnost“ upravo to razobličava: generacija koja radi „uzdržava“ generaciju koja je onemoćala zbog starosti i ne može više raditi, a i ostale dijelove društva koji su na društvenoj skrbi. I tako stalno, prvo radiš, a onda si uzdržavan…
Bigulica, mama bi ti se morala pomiriti sa tom činjenicom…:):)

Da bi takav sustav funkcionirao socijalna piramida mora biti “normalna“, sa širokom bazom mladih i uskim vrhom starih stanovnika. I urednim ekonomskim sustavom koji ima stalan rast stanovništva i BDP-a svake godine.

Ako to nije tako čitav se sustav tzv. generacijske solidarnosti urušava, a to je znak da umjesto progresa, rasta, ekspanzije imamo suprotne trendove – pad, regres, siromašenje… Sada smo u toj fazi.

Neki članovi društva (obično bolje stojeći) spas od hude sudbine u starosti nalaze u odvajanju od kolektiva i bijeg u individualni sustav osiguravanja starosti ili osobno snalaženje. Riječ je o sustavu štednje za starost, tzv. sustavu kapitalizirane štednje. Oni ulažu svoj novac dok su radno aktivni u neke fondove čiji novac fond menadžeri oplođuju ulaganjima na tržištima kapitala i burzama. Dakle, tek ovdje se može govoriti da osoba štedi, ulaže i gomila bogatstvo koje će trošiti u starosti. To je srodno onim starim načinima osiguranja starosti kao što su na pr. gomilanja bogatstva u obliku nekretnina, zemlje i sl., a još stariji oblik osiguravanja starosti je bilo rađanje mnogo djece…

Mi još nismo svjesni situacije...

Tko je glasao

Termin „generacijska

Termin „generacijska solidarnost“ upravo to razobličava: generacija koja radi „uzdržava“ generaciju koja je onemoćala zbog starosti i ne može više raditi, a i ostale dijelove društva koji su na društvenoj skrbi. I tako stalno, prvo radiš, a onda si uzdržavan…

"Ni jedan čovjek nije otok!" - John Donne, Meditation XVII

Solidarnost je oblik društvene veze/odnosa među ljudima na temelju zajedničke odgovornost ili interesa. Bez solidarnosti društvo ne bi postojalo, nego bi se radilo o amorfnom aglomeratu pripadnika ljudske vrste. Prema tomu, koristiti pridjev "uzdržavan" izvan konteksta značenja pojma solidarnost iskrivljuje prirodu tog odnosa. U konkretnom slučaju mi danas izdvajamo dio naše plaće u solidarni mirovinski sustav iz kojeg mirovine primaju oni/one koji/e su izdvajali za trajanja svojeg radnog vijeka. I s pravom očekujemo da jednog dana to čine drugi za nas, a poslije neki treći za njih. I to je pravedno. Kad pomažemo ili uzdržavamo one koji ne mogu brinuti sami za sebe i ničim ne mogu doprinijeti društvu, onda to činimo iz milosrđa, a ne solidarnosti. Za kakav god se oblik mirovinskog sustava neko društvo odlučilo, izostane li iz njega element generacijske solidarnosti izgubit će se i važna koheziona komponenta društva. Ja ne smatram da je isto produljenje radnog staža svima dobro rješenje, ali nisam ni za to da se ljudima zakonski određuje kad moraju prestat raditi. Svijet se nalazi pred velikim iskušenjima i izazovima, a postojanje solidarnosti bi moglo postati i pitanje našeg opstanka.

nemesis

Tko je glasao

koliko sam shvatila, ni on

koliko sam shvatila, ni on nema ništa protiv takve solidarnosti,
ali nema ništa ni protiv korištenja tog termina koji statistički odgovara položaju umirovljenika.
ti si samo veći formalist i bitnije ti je koliko ćeš "politički korektno" zvučati, ali supstancijalno se radi o istoj stvari i ne znam čemu sad tolka drama.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Nije isto kad se kaže da

Nije isto kad se kaže da "prvo radiš, a onda si uzdržavan" i kad kažeš "prvo uzdržavaš, a onda si uzdržavan", jer u prvoj rečenici ispada da radiš samo za sebe, a onda te poslije netko drugi uzdržava, dok u je u drugoj rečenici jasno da se radi o uzajamnosti koja se odvija u vremenskom slijedu. Politička korektnost ima smisla samo onda kad njome označavamo zbiljske odnose, za razliku od kolokvijalnog govora kojim se oni često maskiraju. A što se statistike tiče, poznato je da statistički svi jedemo sarmu, iako jedni jedu meso, a drugi kupus.

nemesis

Tko je glasao

ooo crna nemesis

naravno da nije isto,
ali to je tako potrebno raščlanjivati samo ako razgovaraš s kretenima
a vjerujem da tebi nije ni na kraj pameti da su tvoji sugovornici na pollitici kreteni, jel tak?
a i da je, ne bi bilo politički korektno baš to tako reći.

što se sarme tiče, to je vrlo zgodna i notorna primjedba, ali na moj komentar se klapa samo putem pretrage po ključnim riječima; smisleno ne
jer ja nisam ni govorila o statistici, nego o statističkim kategorijama.
ali dobro.
fata je fata, al dvaput je dvaput.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ne kažem da terminologija

Ne kažem da terminologija nije bitna no nije poanta u tome već u činjenci da ono što je generacija izdvojila odnosno izdvaja za mirovinu već jest potrošeno.... i njihovo i naše a možad i generacije iza nas... i to je problem.
Nema dakle tog "zrnja" koje sam nekome povjerio da mi čuva (i oplođuje) za moje stare dane ?! Svaka civilizacija ima neki svoj poečtak ali i ..... (ovo ću preskočiti) .... kako bi se rodila neka nova u kojoj nema nekih "tekovina" iz prethodne.... jer se zasniva na nekom sasvim drugačijem vrijednosnom sustavu.......
Pogledajmo samo unazad dokle povijest seže i samo nastavimo logičan niz..... ali to ipak nije nije tema ovog dnevnika.

Tko je glasao

Krivulja nenormalne raspodjele

Da bi takav sustav funkcionirao socijalna piramida mora biti “normalna“, sa širokom bazom mladih i uskim vrhom starih stanovnika. I urednim ekonomskim sustavom koji ima stalan rast stanovništva i BDP-a svake godine.

E, da bi formalno i trajno osigurali tu krivulju nenornalne raspodjele onda smo napravili Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH i na njeno čelo postavili Jadranku Kosor kako bi stjecala iskustva za vođenje države.

Sada svi građani, pa tako i (mi uskoro) umirovljenici trebamo znati da smo u fazi općeg raspada sustava. Svi elementi ovog Ministarstva su u raspadu: obitelj (rastave, obit. nasilje i drugo nasilje), branitelji (samoubojstva) a jedina stabilna međugeneracijska solidarnost je ono kada stariji navlače djecu na drogu.

Tko je glasao

Zanima me kako je produženje

Zanima me kako je produženje radnog staža odnosi na zapošljavanje onih 300 000 nezaposlenih i mladih koji sa završenim školama traže posao.

Mislim da ovo uopće nije logično.
Tjerati nekoga da radi do 65. ili 67. godine; a imati toliko nezaposlenih koji nemaju nikakve šanse da se zaposle, osim na crno ili da odlaze u inozemstvo; izgleda kao totalna glupost i nelogičnost.

Naravno, ne može se od naših zakonodavaca očekivati neko savršenstvo ili barem dobro rješenje.

Ali ovo što se događa i što se predlaže nema nikakvog smisla.

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

zanimalo bi me

kako SU gleda na ovaj problem, a specifično kako gledate da ga treba riješiti kratkoročno i srednjeročno, a kako dugoročno i to usput na način koji neće ugroziti postojeće umirovljenike?

Tko je glasao

@mrak, kako SU gleda na

@mrak,

kako SU gleda na ovaj problem, a specifično kako gledate da ga treba riješiti kratkoročno i srednjeročno, a kako dugoročno i to usput na način koji neće ugroziti postojeće umirovljenike?

Ovo je naravno vrlo kompleksan problem koji traži puno više prostora od jednog komentara, no zasigurno će mo u nadolazećem vremenu otvoriti mnoga zanimljiva pitanja i davati konkretne odgovore u kontekstu programa kako SU-a tako i BLOK-a „Umirovljenici zajedno“.
Dakle nema nam izlaza iz spirale zaduženja, a samim time i pada standarda (i umirovljenika) ako time konstantno pokrivamo samo rastuću potrošnju, no stvari se radikalno mijenjaju ako se novim zaduženjima ali i racionalizacijom u trošenju proračunskih sredstava otvaraju nova radna mjesta, ne administrativna naravno, već prvenstveno proizvodna.
Rezultati u posljednja dva desetljeća kažu kako je ogroman novac, odnosno desetine milijardi uloženo u brodogradnju i poljoprivredu a da se po rezultatima to gotovo uopće ne vidi, „ili ipak vidi“.
Dakle složiti će te se da je ogroman novac bačen u vjetar… ili bi možda ispravno bilo kazati u privatne (?) džepove. Nadalje stoji i činjenica da je svake godine u „igri“ cca 20 – 30 milijardi kuna koje se „vrte“ kroz Javnu nabavu, a u kojoj se po onom što svaki dan „cvrkuće sve više nekih čudnih ptica pjevica“, događaju prava čudesa do kojih dolazimo prateći priče poznatih protagonista naših „bespuća političke zbilje“….. koji su ako im je „vjerovati“ ili možda preciznije, slijedeći tragove tog novca namijenjenog općem dobru izgleda nemali dio završi u nečijim džepovima.
Ne treba dakle biti neki veliki mudrac pa zaključiti da nam onih sada toliko potrebnih 10 do 20 milijardi kuna godišnje u stvari cijelo vrijeme stoje ispred nosa. Pa zašto ih onda lijepo ne uzmemo, „čuvare spremimo gdje im je i mjesto odnosno na poduži i potpuno zasluženi odmor“, i u tili čas financiramo prvih minimalno 100 tisuća novih radnih mjesta već u prvoj godini,……… pa tako u drugoj,…… itd. itd.…. I problem skoro pa riješen?!
Ostaje još „samo“ definirati sa kojim bi se to novim radnim mjestima započelo??? Mislim da i za to imamo odličan prijedlog kojeg kanimo uskoro predstaviti.

Tko je glasao

ukinuti SU za početak

Samo ti kratko odgovaram, penzić: trebalo bi ukinut SU, jer u dnevniku naznačen problem mirovinskog sustava, a to predstavlja vrh sante leda krize hrvatskog društva, ne mogu rješavati penzioneri. Njihovo postojanje (SU) samo zamagljuje problem, a njihovo djelovanje kao podguzne muhe stranke na vlasti ima odlike karikature.

Kada je Sanader u koalicijskoj trgovini sa SU dozvolio da se penzionerima "vrati" oduzeti novac, a moja mama je pri tome dobila "nazad" 73.000 kuna - rekao sam da je tu netko lud...

Tema zahtjeva dublju analizu pa ću se sutra potruditi...

Tko je glasao

očekivano trajanje života

U Dnevniku si dobro ukazao na neke nepravilnosti iz sfere umirovljenika, a ja bih se osvrnuo na jedan manji dio.
U zadnje vrijeme se dosta govori o potrebi da se produži radni vijek do 67.godine života što se obrazlaže raznim razlozima, a jedan od njih je da će se produžiti očekivano trajanje života. Iako postoji kontinuirani rast prosječnog trajanja životnog vijeka nije nužno da će se tako i nastaviti, no to se uzima zdravo za gotovo od strane onih koji predlažu navedeno produženje radnog vijeka. Nedavno je na TV Nova bio podatak o prosječnom životnom vijeku muškaraca od 72 i nešto sitno godine (valjda nisu pogriješili), a za žene 79,2 godine. Po toj logici bi muškarac, kad se uzme takav prosjek, prosječno primao mirovinu malo duže od pet godina prije smrti. prosječni vijek trajanja života za žene se tako približio europskom, no za muškarce se čak malo udaljio. Najvažnija je kriva premisa, koja jeste logička, da će se životni vijek produžiti (jer je tako u kontinuitetu stoljećima), ali da će se to zaista dogoditi je "drugi par opanaka". Preme nekim preliminarnim israživanjima se čak navodi da bi prosječni životni vijek mogao biti manji po prvi put u odnosu na generaciju prije, tako da mantru o "sigurnom" produženju životnog vijeka svakako treba još provjeravati i ne može se uzeti kao činjenicu. Tu mantru bi umirovljenici svakako trebali "napasti" jer u nekritičnoj štednji i rezanju troškova se zaista može dogoditi zbog kampanje da se produži radni vijek tvoja parola "s posla na groblje".

Tko je glasao

prosjek i zivotni vijek

Kad govorimo o zivotnom vijeku od 72 ili 79 godina, govorimo o prosjecnom zivotnom vijeku koji se poprilicno razlikuje medju ostalim i po regijama i po drustvenom polozaju osobe. Tako je prosjecna ocekivana zivotna dob za muskarca s zavrsenom osnovnom skolom iz nekih djelova Slavonije i SZ Hrvatske dobro ispod 70 godina (sto bi znacilo doslovno s radnog mjesta u smrt), dok je prosjecna zivotna dob fakultetski obrazovanog muskarca iz istre visa od 75.
U VB i Njemackoj su razlike izmedju odredjenih grupa vece i od 10 godina. Zanimljivo je damedju zenama razlike nisu toliko izrazene..

Tko je glasao

Zanimljivo je to sto kazes, a

Zanimljivo je to sto kazes, a tu je i druga stvar - razlika objektivne sposobnosti za rad po zanimanjima. Sjecam se priloga kada su tek krenule price o izmjenama zakona; price 2 kirurga i 2 cistacice podjednake dobi. Kirurzi bi jos radili i smatraju da je njihovo iskustvo neprocjenjivo, a cistacice bi najradije u penziju otisle vec s 40.
Radno iskustvo nema u svim zanimanjima istu tezinu, a i radne duznosti su toliko razlicite da im je nemoguce svima postaviti istu dobnu granicu, a ne biti nepravedan prema nekome.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

nije fora u dužini života

Seneka, uz podatak da živimo jednako dugo kao prije, a uz pretpostavku da odemo u mirovinu sa 60 godina, imali bismo prema novim pravilima 20% manju mirovinu nego prije. U tome je kvaka...

Drugo, tko će držati starog radnika na poslu kada su mladi ljudi izvan svijeta rada. I društveno gladano je nelogično.

Treće, ovim potezom su oštećeni samo oni koji su sada na pragu 60-ih, a ova odredba se ne primjenjuje na ranije otišle u mirovinu, premda je manjak u kasi mirovinskog fonda pogodio i njh.

Dakle, radi se o smanjenju mirovina za nove umirovljenike, pod izlikom produženje radnog vijeka. Malo će ljudi raditi poslije 60..

Itd.

Tko je glasao

I onda ti još kažu kako ti žele dug život?!

@seneka,
Slažem se sa tobom i otvaram još jedno krajnje nelogičnu situaciju po kojoj i samo površno analizirajući neke zakonske odredbe koje su stupile na snagu prije neki dan istovremeno produžavamo radni vijek svojim građanima a sa druge stane padaju izjave kako izlazimo iz krize??!!

Logika kaže da svako napredno društvo, dakle društvo znanja i visokih tehnologija nema potrebu da svoje građane „tjera“ na rad do smrti jer oni svojom efikasnošću tijekom radnog vijeka toliko doprinesu društvu da u lagodnu mirovinu mogu komotno i nakon 30-ak godina radnog staža… dakle u kasnim pedesetima ili iznimno u ranim šezdesetima…..

Što je dakle ekonomski nerazvijenija država treba se raditi sve duže….. gledajući tako,… mi smo vrlo blizu onih „ekonomija“ u kojima pojam mirovina polako postaje virtualan….

Kakve sve Zakone naš Sabor donosi,.. još samo čekam nekog genijalca (a nije da ih nema) koji će predložiti neki novi Zakon po kojem bi se mirovina mogla primati samo do npr. 90-te godine života…. A onda ništa, zero, nema….. po onoj,… ma što to on/a ima živjeti više od toga… Dakle sada smo realno negdje blizu onog "S posla na groblje".

Tko je glasao

Urna najmanje stoji kad prospeš sadržaj

Tu mantru bi umirovljenici svakako trebali "napasti" jer u nekritičnoj štednji i rezanju troškova se zaista može dogoditi zbog kampanje da se produži radni vijek tvoja parola "s posla na groblje".

Ovo je moja impresija, bez argumenata.

Kapitalizam, u obliku koji je danas, je radniku utvrdio ne samo trajanje i početak radnog vremena već i ukupan život baš i jedino onako kako to odgovara njemu – kapitalu. Kao što nam početak rada od 9-15 sati zapravo uzme čitav dan ne ostavljajući vrijeme za porodicu, knjigu ili kazalište, za prijateljstvo i druženje, tako nam i produženjem radnog vijeka skraćuje zadovoljstvo i radosti “trećeg doba”. Za sadašnji sustav bi bilo najbolje i maksimalno dobro da se rađamo s dvadeset godina dakle odmah sposobni za rad a umiremo u istom danu kada postanemo nepotrebni u procesu stvaranja njihove dobiti.

Koji je od naših gradova u ovih 20-ak godina napravio novi trg a koliko je istovremeno izgrađeno novih trgovačkih centara? Ti centri, ti novi torovi za tegleću stoku, u koje nas tjeraju da trošimo i njima pravimo profit postali su mjesta na koja se, umjesto i parkove, izvode djeca na šetnju a u ponekima i čuvaju psi mezimci dok im mi kupujemo odijela, hranu i ogrlice.

Koji je od naših gradova u ovih 20-ak godina napravio novi trg a koliko je istovremeno izgrađeno novih crkava? To za zaglupljivanje i djece i odraslih. Zar nije čudno da radnici štrajkaju pred crkvom i molitvom počinju tražiti svoja prava.

Od kako su pojedina poduzeće postala jača od država, kako je novac postao jedino mjerilo a radnik samo trošak, ne čudi ovaj razvoj u položaju radnika.

Ja to neću dočekati, no, ovaj nepravedni sustav će, siguran sam, u budućnosti morati biti zamjenjen nekim drugačijim i pravednijim. Raspored i odnos suprotstavljenih snaga je takav da se to neće moći dogoditi mirnim razvojem i dogovaranjem. Događaji u narodima za koje se vezuje izvorište demokracije, Grci i Francuzi, u milijunima učesnika u demonstracijama pokazuju da se ne mire sa svojim položajem.

Tko je glasao

(S)vaka (ž)ena (š)iti (z)na

Nije dakle nikakvo čudo što je kao odgovor na gore navedenu akciju dijela „Kukuriku“ koalicije „S faksa u mirovinu“ nastala i njena potpuna suprotnost koja bi po jednostavno mogla glasiti „Sa posla na groblje“.

Pošto vidim da se mučiš s upotrebom prijedloga "s" i "sa", krajnje dobronamjerno ti nudim malu pomoć. U naslovu ovog komentara ti je tvrdnja koju je lako zapamtiti ("svaka žena šiti zna") a početna slova riječi (s, ž, š, z) će te uvijek kada kada nisi siguran podsjetiti da se:

-prijedlog "sa" koristi uvijek kada riječ iza njega počinje slovima "s", "ž", "š", "z"

-a prijedlog "s" u svim ostalim slučajevima

Dakle, nije ispravno napisati "Sa faksa", "sa posla", "sa onih", "sa jedne", "sa druge",

Ispravno bi bilo "s faksa", "s posla", "s onih", "s jedne", "s druge".

Prijedlog "sa" se ispravno može koristiti u npr. sljedećim slučajevima:

"Razgovarao sam sa ženom".

"Sa šipke se cijedila krv."

"Bio je tamo sa zadaćom."

"Sa sedmog kata je konačno preselio na prvi."

P.S.

Isprika na off topicu ali vjerujem da će osim tebi ovo možda koristi i još nekome.

B-52

Tko je glasao

s pravopisom :-)

koliko znam, po našem sadašnjem pravopisu piše se samo s u svim slučajevima.
ne kažem da se s time slažem ali su mi rekli da tako uče dicu u školi.
s srdačnim pozdravom :-)))

Bert

Tko je glasao

čudi me

Čudi me tako kratka diskusija na ovako važnu temu koja se tiče svih nas i naših roditelja.Više se rasplamsavamo na ustaše i partizane nego za ovu realnu i dugotrajajuću nesreću. Ja, bolje da šutim jer kod mene,ogorčenju nikad kraja

Tko je glasao

Zbunjola

Ja sam još uvijek u šoku zbog onoga što je Richard napisao:
Zaposleni "hrane" penzionere, čist normalno...
al' frka me nešto reći jer - niti sam penzioner, niti sam ekonomist a najmanje expert za fondove... Tj. ne kužim se baš u tematiku.

Svejedno, meni nešto s tom konstatacijom nije u redu (premda mu je i DEMOS dao plus).

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@Bigulica, Da dao sam mu plus

@Bigulica,
Da dao sam mu plus za dva dobra komentara, a posebno za ovaj od 09/11/2010 - 09:45. koji je dodirnuo u nekoliko izuzetno bitnih segmenata društva u cjelini (sa naglaskom na pro futuro i ne nužno naše) o kojima me je moram priznati po prvi puta malo i "strah" pisati....

Tko je glasao

Može li se

Može li se provjeriti podatak da se ženama koje odlaze u mirovinu smanjuje ista zbog manjih mjesečnih prihoda koje je primala za vrijeme porodiljnog dopusta? Jako me to zanima.Mislim, žena rodila jedno ili više djece, brinula se o njima a kao nagradu imala smanjene mjesečne dohotke i na kraju balade, ode u penziju fino i dugoročno kažnjena.

Tko je glasao

Možda je najbolje otići na

Možda je najbolje otići na stanicu HZMO ....gdje možete naći sve o izračunu mirovina
http://www.mirovinsko.hr/default.asp?id=76

Tko je glasao

koliko je meni poznato

izračun mirovina se radi po raznim i ponekad "eteričnim" formulama koje možda imaju samo podlogu u onome što je napisano u zakonu

Tko je glasao

Da u pravusi,... smatramo da

Da u pravusi,... smatramo da formula za izračun mirovine mora biti toliko "komplicirana" da svatko sa prosječnom naobrazbom bez problema može izračunati svoju mirovinu.... sve drugo je *+#"!?

Tko je glasao

A sta tebe brine

Haha dakle primarno je da je formula jednostavna, pa tek onda sve ostalo?
Mozda da se vratimo i na obrazlozenje da je zemlja ploca na ledjima kornjace; jednostavnije je tako.

Formula moze bit komplicirana koliko god hoce; ono sto je bitno je da je pametno postavljena i da u pravednim omjerima obuhvaca sve relevantne elemente.
Pitanje izracuna u 21. st bar bi trebalo biti trivijalno. To treba biti funkcija na webu, djelo programera koji ce omoguciti da covjek ubaci podatke po poljima i na ekranu dobije iznos mirovine.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ma jok!

Ma jok! Tamo se ništa ne razumije i ako nisi matematičar,možeš se slikati.O porodiljsko-mirovinskom slučaju, nema ništa.Vi iz sindikata bi trebali znati takve " sitnice"

Tko je glasao

Nisam iz sindikata

@rizibizi,
prihodi su prihodi i na žalost mnogih .... prilikom izračuna (pa i mirovine) se ne uzimaju drugačije.....

Tko je glasao

Ma, sve pet, nije u tome stvar...

....dala sam mu i ja plus jer se sa svim ostalim konstatacijama slažem, jedino mi je ova o "izdržavanim" penzionerima čije su penzije stavljene u isti koš s npr. naknadama za rodilje i nezaposlene malo sumnjiva, jer po mom shvaćanju problematike, to nije i nikako ne može biti isto.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ako ministar financija

Ako ministar financija indirektno govori da se može desiti (.. eto redovno smo isplatili i mirovine..) da nema novca za isplatu mirovina to znači, pogotovu za one u mirovini samo po osnovi prvog stupa, da se novac u dijelu izdvajanja zaposlenih za mirovinsko ne skuplja u dovoljnoj količini.

Bilo bi poučno da onaj koji bolje zna, nama koji to ne znamo, da strukturu prihoda kojima se omogućava isplata mirovine npr za određeni mjesec, kvartal ili sl.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci