Tagovi

O „šticungu“ rode da ti pojem

Bajs Prošao je kolovoz, te?e rujan, turisti?ka sezona je na silaznoj putanji. Znalcima u turizmu je poznata stvar da se s kolovozom ostvaruje 80 posto godišnjeg prometa u turizmu. Ta dva mjeseca – srpanj i kolovoz - zna?e dvije tre?ine godišnjeg prometa, a kad dvije tre?ine pretvorimo u postotke, ta dva mjeseca ?ine 66 % godišnjeg prometa. Preostalih deset mjeseci ?ini 34%. Nema bolje ilustracije s ?ime se sudara hrvatski turizam–sve se svodi na 60 dana djelatnog rada. Nema tvrtke koja može ra?unati na poslovni uspjeh, niti države koja bi ?ekala spas od posla svedenog na 60 dana rada godišnje.

Hrvatski turizam ve? dugo vremena pati od iste boljke zvane mali broj dana operativne zauzetosti. I svake godine je sve manji. Imamo mnoštvo neobnovljenih kapaciteta, i još smo daleko od optimalnih mogu?nosti koje turizam pruža. Najve?i grijeh je napravljen u pretvorbi i privatizaciji kad su stvari otišle krivim smjerom jer su mnogi objekata završili u rukama mešetara umjesto hotelijera. Danas npr u Dubrovniku još ima oko 4.000 hotelskih soba koje ?ekaju obnovu i povratak na tržište. U Hrvatskoj još više.

Vratimo se ovogodišnjoj sezoni. Kraj kolovoza je pravo vrijeme prikupljanja ozbiljnijih impresija o turisti?kim uspjesima ili neuspjesima. Ovih dana se ?ak premijerka uklju?ila u slavodobitne hvalospjeve. Predsjedaju?i Povjerenstvom za pra?enje turisti?ke sezone izjavila je da je ovo najbolja turisti?ka sezona dosad u Hrvatskoj.

Njene teza trebaju realisti?ne provjere, možda i jesu istinite ako povijest ra?unamo od nje. Nedavna zbrajanja lipanjskih rezultata nisu bili ohrabruju?i. Javnost je krajem lipnja izvještavana da doživljavamo turisti?ke minuse koji su se iz predsezone po?eli prenositi i u po?etak sezone – jer je sam lipanj podbacio za 450 tisu?a no?enja - u prvih šest mjeseci zabilježen je pad od šest posto u dolascima, a u odnosu na prošlu godinu izgubljeno je oko 600 tisu?a no?enja Novi list od 8. srpnja – kliknite da se podsjetite

Srpanj i kolovoz doista su donijeli pove?ani broj turista. Odmah su Vlada, Premijerka i Ministar „hrabro“ sebi po?eli urezivati recke na rovašu - jer u situaciji produžene krize politi?ka klima u javnosti proizvodi neugode. Svaka recka dobro do?e. No sada, po?etkom rujna su se po?inju se javljati disonantni tonovi, koji ukazuju da se iza hvalospjeva ovosezonskih uspjeha i ispolitiziranih zbrajanja statisti?kih rezultata - možda kriju iznena?enja. To se da naslutiti iz nekih naoko sporednih detalja dobivenih „od šponde“ (tj. kroz sporedne efekte ovosezonskih rezultata). Pa se da naslutiti da postoje prikriveni ali dublji i stalno prisutni poreme?aji unutar turisti?kog core- businessa – koje 60 dana sezone nisu mogli ispeglati.

Prva vijest:

Ovih dana su Hrvatske autoceste izišle u javnost s neobi?nim rezultatima. Poslovni dnevnik od 3. rujna javlja: „Više turista nije izbrisalo HAC-ov minus od cestarina“.

"Iako se redovno izvještavalo o gužvama i velikom broju vozila, u prvih osam mjeseci je zabilježeno oko 190.000 vozila manje. Iako se izvještavalo o gužvama i rekordnim vikendima, ipak su mnogi izabrali stare ceste Ukupan prihod od cestarina u osam mjeseci je iznosio 875,6 milijuna kuna ili 1,66 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Srpanj i kolovoz zabilježili su porast prihoda od 3,3, odnosno 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali to nije bilo dovoljno da izbriše polugodišnji minus od 4,4 posto."

Isti fenomen zabilježen je i na Autocesti Rijeka – Zagreb: Unato? ljetu pad prometa i na autocesti Zagreb Istra su rezultati sli?ni – pad prometa je zna?ajan. )

Minusi zabilježeni na autocestama nisu zanemariv detalj. Radi se o turisti?ki najfrekventnijim mjesecima, radi se o auto-turizmu, koji je uvijek bio najzastupljeniji, naro?ito na sjeveru gdje se odvija dvije tre?ine hrvatskog turizma. Involvirani ?imbenici sami propituju ovaj fenomen:

"Pad prihoda HAC-a ipak pomalo iznena?uje, pogotovo zato što je u srpnju zabilježeno 2,7 milijuna turisti?kih dolazaka ili devet posto više, a za kolovoz se procjenjuje pove?anje dolazaka za pet posto. Doma?i putnici su o?ito izbjegavali koristiti se autocestom u recesiji; više su se koristili starom državnom cestom. Stranci su pove?ali dolazak zra?nim putem, što je vidljivo iz prometa zra?nih luka."

Doma?i putnici na autocestama u tom razdoblju (srpanj i kolovoz) su zanemarivi, oni su i prije izbjegavali preskupe autoceste. Pove?ani zra?ni prijevoz teško da može nadoknaditi toliki pad turista na autocestama, pogotovo ne u Istri i Kvarneru. Zato nam ostaje pri?ekati kraj sezone i iskrenost turisti?kih trudbenika (nasuprot opsjenarstvu vlasti), da bismo spoznali neobi?nu pojavu –da imamo više turista ali manje putnika, i manje prihoda.

Druga vijest

Lansirao je je tako?er zadnjih dana Miroslav Folnegovi?, predsjednik Udruge hrvatskih restoratera, iznio sljede?u vijest koje je prenijelo novinstvo:

" Promet u restoranima tijekom ovogodišnje glavne turisti?ke sezone manji je izme?u 40 i 60 posto u odnosu na prošlu godinu
-------------------
"S izuzetkom Hvara, Dubrovnika i donekle Umaga i okolice, restorateri su imali iznimno slabu sezonu"

I sam nevješto traži objašnjenja. Zbunjen javno objavljenim golemim brojkama, a razo?aran prometom, on krivce traži u trgovinama, i kaže gostiju ima, ali namirnice uglavnom kupuju u trgova?kim centrima , a u restoranima ve?inom piju kavu i jedu sladoled. Tako su po njemu ugostitelji podbacili, a trgovci došli na svoje.

Tre?a vijest

Seebiz.eu dnosi vijest: Bez euforije - Analiti?ari: Jesen donosi rast nezaposlenosti i pad maloprodaje.

" Da je turisti?ka sezona donijela pozitivan pomak potvr?uju i najnoviji statisti?ki podaci koji govore da je promet u trgovini zabilježio rast prvi put nakon uzastopnog pada od gotovo dvije godine. Prema podacima DZS-a, maloprodaja je u srpnju realno porasla jedan posto, što nije mnogo, ali je ipak ‘plus’. Turisti?ka sezona o?ito je donijela malo ve?u potrošnju, a pozitivan psihološki u?inak sigurno je imalo i ukidanje jedne stope kriznog poreza, smatra Hrvoje Stoji?, analiti?ar Hypo banke. Srpanjskom rastu maloprodaje sigurno je malo pripomogla i statistika, odnosno niska baza u istom mjesecu prošle godine kada je pad iznosio ?ak 14,5 posto."

Dakle trgovce srpanj, vjerojatno i kolovoz nisu previše izvukli, pa je teško povjerovati Folnegovi?u, da je trgovina uništila ugostiteljstvo, jer o?ito nije pokrila ni vlastite prošlogodišnje minuse.

Prije ?e biti da problem leži negdje drugdje. Gdje, vidjet ?emo uskoro, a do tada možemo pretpostavljati. Npr. hvalisanje vlasti može biti rezultat opsjenarstva u režiji Ministarstva turizma i Hrvatske turisti?ke zajednice, koji radi politi?kih recki su se razigrali statistikama (a sa statistikama se može štošta raditi). Zatim preskupe cijene svega hrvatskoga, od hotelijerstva i ugostiteljstva do trgovine, i autocesta, što dokazuje masovni bijeg Hrvata u prekograni?nu kupovinu, a turisti?kim pridošlicama preostaje se groziti nad hrvatskim cijenama uz što manje trošenja.

?etvrta. peta i šesta vijest su posebice znakovite.

• Banka magazin od 8.09.2010
"Prora?unski deficit u osam mjeseci 8,64 mlrd kuna" .

• U Jutarnjem od 10 rujna: Trenutak istine:
„Šukeru izletilo da su prora?unski prihodi – sranje“!

• Moj posao od 09.09.2010: - Nezaposlenost u kolovozu 12,9 posto ve?a nego lani
"Krajem kolovoza 2010. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) je evidentirano 283.330 nezaposlenih osoba, odnosno 538 osoba (0,2 posto) više nego prethodni mjesec, a 32.325 osoba (12,9 posto) više nego u kolovozu 2009. godine."

Nota bene: Pove?anje nezaposlenosti ve? u kolovozu je trend koji se ni u najgorim hrvatskim godinama nije zabilježio.

“Šticung“ po drugi put me?u Hrvatima!

Ali je najznakovitija sedma vijest koja da naslutiti što stoji u pozadini opsjenarskih trikova koje izvodi Vlada prema Business.hr od 7.09.2020, koji objavljuje analitiku RBA pod naslovom „Turisti?ka sezona napunila devizne ra?une u hrvatskim bankama“.

"S mjese?nim rastom od 1,7 milijardi kuna (0,8%) ukupni depoziti banaka dosegnuli su iznos od 208,7 milijardi kuna, odnosno nominalno najviše razine do sada. S obzirom na to da su kunski štedni i oro?eni depoziti zabilježili razmjerno snažan pad ve?i od milijardu kuna, a depozitni novac tek blagi mjese?ni rast od 132 milijuna kuna, navedena kretanja dominantno su posljedica porasta deviznih depozita (za 2,7 milijardi kuna ili 2%). Porastu depozita najviše je pridonio sektor trgova?ka društva, što je uobi?ajen utjecaj turisti?ke sezone na pove?anje priljeva novca u taj sektor."

Da se razumijemo; nisu samo u pitanju depoziti trgova?kih društava kod poslovnih banaka nego i devizne rezerve HNB. Sektor trgova?kih društava (?itaj privrede) vrlo brzo ?e sve svoje depozite morati prodati državi i bankama radi zimskog preživljavanja, jer se u Hrvatskoj živi samo od kune. Oni koji duže pamte sje?aju se sli?nog fenomena iz bivše države. I tada su postojale zna?ajne razlika izme?u podcijenjenog te?aja strane valute i precijenjenog kursa dinara. S tom se razlikom mešetarilo ispod i iznad stola - a nazivalo se „šticung“. Naime, tada su devize pripadale onima koji su ih zaista zara?ivali, pa im se dozvoljavalo da devize prodaju (udruživaju) s onima kojima su devize trebale, a razliku su spremali u svoje prihode.

Danas država ima monopol nad stranim monetama. HNB i poslovne banke (od vlasti posebno zašti?ene), ?uvaju stabilan ali previsoko fiksiran te?aj kune (koji u sezoni još i raste), pa iz „šticung“-a spremaju goleme iznose u svoje trezore. S kojima se vlast prema potrebi poslužuje kad god zatreba. Onda se ne treba ?uditi kako se to Šuker i Kosorica mogu samozadovoljno cerekati i naokolo prosipati „pamet“. Ne radi se o malim iznosima: Ako se te?ajna razlika procjenjuje se na cca 35-40 posto (u korist kune što i struka potvr?uje), ako država samo iz turizma ubire planiranih sedam milijardi, onda je „šticung“-om (od 35 posto te?ajnih razlika) ubran iznos od cca 2.5 milijarde Eura. Lijepa svotica koja garantira udoban život u državnim foteljama. Što je onda u svemu tome manjak od 8,6 milijardi kuna. Ma?ji kašalj!! Eto zašto njih interesira samo ukupni prihod, ali ne i kvaliteta rada turisti?kih subjekata. I cijela izvozna privreda je u istoj situaciji, pa su Šukerove „rezerve“ daleko ve?e a šteta koju proizvodi zamašnija.

Eto - odao sam vam tajnu preživljavanja države u kriznim vremenima - država se organizirano bavi „šticungom“ - a to što krepava krava koja daje „mlijeko“ – pa koga briga! Nek sustav drži vodu dok majstori odu.!!

Komentari

Je li tecaj previsok ili

Je li tecaj previsok ili prenizak? Do sad nitko (tko je drzao do svoje mudre slike u medijima) nije kukao, a da ne kuka da je prenizak, tj kako bi samo spasonosno bilo da je veci. Ovo je izgleda prvi put da netko zakukava na previsok tecaj, te da govori o šticungu.

Šticung - zgodna i zavodljiva rijec, ali blage veze nema sa ovim sto se dogada danas, a posebno sa ovim sto sugeriras. Trebalo bi izmisliti rijec za kontra šticung jer bi se prije njome moglo opisati stanje. Naime, radi se o tome da je za razliku od prije (80te godine Yuge), sada vecina stednje i depozita u devizama, pa je sad kuna trazena roba, a ne DEm za koju bi se radio sticung. Tj kupovina ispod stola za znacajno veci iznos nego je izrazeni tecaj. Oni koji su 80tih kupovali DEM po vecem tecaju racunali su da ce tecaj ubrzo i narasti na vrijednosti koje su oni platili. To se redovito i dogadalo i tako je podgrijavana hiperinflacijska zvjerka, a ukupna savezna politika ponizila je "budale" koji su devize prodali (oni koji su ih ili silom prilika zaradili ), a ne one koji su ih po sticungu kupili.

Danas je sasma obrnuto, premda je oboje zbog slicnog problema (nedovoljne i neefikasne proizvodnje i trosenja resursa). Koliko god se narod plasi tecajem i doista prikuplja devize na racunu (o cemu svjedoci i struktura depozita) tecaj je stabilan, pace pada. Tko bi normalan placao sticung, kad moze jeftinije kupiti devize i to ne u jeku turisticke sezone, nego bilo kad (jer najmanje 5-6 godina tecaj vise nema one izrazite sezonske oscilacije nego je vaznije jel se prodaje Pliva, INA, ...)?

Ili su ljudi posve zaboravili ili nisu ni znali o cemu se radi, no prije nije bilo moguce doci u banku i kupiti devize, a postojala su i prakticki dva odvojena monetarna sustava - dinarski i devizni, za koje su vrijedili posve drugi uzusi i zbog cega je u krajnjem slucaju dolazilo do nestasica (danas do poplave bofla).
Mi se ni dan danas nismo u potpunosti oslobodili svih tih sranja, no veceg dijela ipak jesmo (ali smo posve zaboravili).
Jos valjda jedino Bjelorusija ima monetarni sustav na tom starom nivou - ali je zato za njih izraditi telebanking sustav - komadic kolaca.

Tko je glasao

Blago rečeno nemam pojma o čemu govoriš

Imam osjećaj ili da nisi razumio ili da si pomiješao lončiće.

Tko je glasao

Nas je turizam komican.Domaci

Nas je turizam komican.Domaci nemaju pojma, a strance otjeraju.
Rezultati su nam zato bijedni i stoje vec 25 godina na mjestu. Uvijek oko iste cifre.
Bilo bi to probavljivo da nije unistena sva moguca proizvodnja.
Buduci je nema a trgovina je upropastena svercom preko tzv. meke granice imamo to sto imamo.
Trebali bi otici u Tursku i nauciti ponesto o turizmu.
Turska broj dolazaka:
1998. god 9,750.000
2001. 10,800.000
2004. 16,800.000
2008. 25,000.000

2005 revenues are US$17.5 billion which also made Turkey the top-10 biggest revenue owners in the world.

Mi turisticka sila...

S druge strane umjesto da smo otvorili jos 6 zracnih luka, prosirili postojece, izgradili jos 10 marina i povecali broj vezova za 50% u postojecim marinama, mi larmamo na Orco, sad se nece golf na brdojebini iznad Dubrovnka i hvalise se bezveznim cruiserima gdje se servira 8 menua 3 x na dan + 2 x po izboru svega i svacega..Jasno da ih je sve vise kad je i umirovljenika sve vise.
Za to vrijeme mladi trose na bezveznom Pagu u 5 dana po 3 x vise novaca nego stariji turisti za 7 dana u hotelima.Vidio sam samo prazne restorane sa menuima od 30-45 kuna.
Dobro frederic pise da se za malo dana mora zaraditi puno €.
A to je drugovi tzv. totalni turizam 0-24h.
ili takav ili propast.
Jasno da je u toj situaciji najmudrije odloziti lijenu guzicu na neku fotelju u nekoj od 200 izmisljenih opcina.Ti sad smisljaju koliko bi poreza nabili na nekretnine.Neki planiraju 1000%....
Ali Tito je umro...Nece moci kao do sada!
MMF odmah!

Tko je glasao

Turska nije usporediva sa Hrvatskom

Oni imaju Istambul, sa kojim je u istoj kategoriji samo Rim. Od njihovih 30 000 000 turista preko pola ide tamo, ako ne i 2/3. Ako odeš malo u unutrašnjost Male Azije vidjeti ćeš da je prema tome naš turizam Švicarska. I noćenje i obrok je par novih lira, tako da se na tome ne zarađuje previše, a uvjeti su ispod zemalja trećeg svijeta (najčešće nema luksuza tipa tople vode, TVa, neta, telefona, kanalizacije itd.)

Oko ovog „izgradili još 10 marina i povećali broj vezova za 50% u postojećim“, broj vezova u marinama i plutača je povećan i preko 100% u zadnjih 10tak godina, i mislim da polako dosižemo vrh kapaciteta nautičkog turizma. Već se urušava kvaliteta, zagađenje je sve veće, u svakoj uvali je 500 brodova, a resursi nisu neograničeni. Umjesto kvantitete bi trebalo poraditi na dodatnim uslugama tipa suhih marina, bolje mreže servisa itd ... Uz to bi trebalo ići i očuvanje/čišćenje obale.

P.S. - oko ovog "MMF odmah!": Dali si možda pročitao koju knjigu od Josepha Stiglitza?

Tko je glasao

Šticung je i za širu

Šticung je i za širu zaradu
Slovenci su prije same sezome vršili kampanju da je strašno nepovoljan tečaj u Hrvatskoj pa su nudili kune 1:7

Tko je glasao

Zanimljiv dnevnik ...

... i sve brojke i podatci koji su izneseni u njemu stoje, ali moram primijetiti da su prvi put nakon mnogo godina moji otočani zadovoljni sezonom. Možda je to jer u očekivali puno gore, možda je to zato što im je prošla katastrofalna sezona smanjila očekivanja, ali na Rabu je ove godine bilo puno manje njurganja nego inače. Čak se, divna li čuda, ne žale niti na "kvalitetu" gostiju. A još čudnije, nisam čuo niti nostalgično spominjanje "zlatne '89." :)
Osim stare i klasične boljke da su zadnji vikend kolovoza svi otišli, a već početkom rujna se moglo uživati u praznim kilometrima plaže ...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci