najzanimljiviji

najzanimljiviji socio-psihološki aspekt samoupravljanja jest u ovome: kako bi netko samim sobom upravljao on treba nekoga tko će mu govoriti što da radi. dakle, potrebno je stvoriti okvire, razviti centralističke planove, postaviti lidere i uključiti širu zajednicu te svatko treba raditi ono što mu se kaže. koncept je izvorno demokratski, u značenju da ako ne želiš sudjelovati u kolektivnom samoupravljanju onda si neprijatelj naroda.

Franka, imas pm...

Franka, imas pm...

.Hrvatska je prije dvadeset

.Hrvatska je prije dvadeset godina proglasila radničko samoupravljanje neodrživim reliktom prošlosti i sustavno ga je uništila. Da su stvari mogle i drugačije ići pokazuje primjer baskijske kooperative "Mondragon" koja već dulje od pola stoljeća njeguje samoupravni model, i razvila se u jednu od najsnažnijih španjolskih tvrtki
Kooperative, čije je vlasništvo u rukama radnika organizirano po različitim prinicpima, danas su prisutne u brojnim gospodarskim djelatnostima od poljoprivrede, energetike, financijskih usluga i industrije. Njihov početak datira iz davne 1844., kad je u malom gradiću Rochdaleu, osnovana prva potrošačka zadruga. Ovakav tip poduzetništva poseban je po svojim principima zasnovanim na solidarnosti i humanosti. U prvom planu poslovanja je čovjek, a ne kapital, nadzor i korist od poslovanja "u rukama" su članova kooperative, temelji se na vrijednostima odgovornosti, demokratičnosti, ravnopravnosti, pravednosti, solidarnosti i brige za lokalnu zajednicu.
Prema podacima International Co-operative Alliance (Međunarodnog saveza kooperativa) kooperative imaju preko 800 milijuna članova i preko 100 milijuna zaposlenih (20 posto više nego što zapošljavaju multinacionalne kompanije), a tri milijarde ljudi ostvaruje prihode od kooperativa.
....Povijest nastanka ove kooperativne korporacije zanimljiva je kao i njena današnja uspješnost. Nastala 1956. u malom baskijskom gradiću, 2009. je zapošljavala više od 80 tisuća radnika. Njen idejni osnivač bio je mladi katolički svećenik José María Arizmendiarrieta Madariaga koji je 1941. došao raditi u Mondragón. Bio je to gradić od nekih sedam tisuća stanovnika koji je osjećao posljedice netom završenog građanskog rata. U sredini u kojoj je vladalo beznađe, siromaštvo i glad, Arizmendiarrieta Madariaga propovijedao je principe rada, solidarnosti te kooperacije. Jedna od njegovih parola glasila je „IDEOLOGIJE RAZDVAJAJU, POTREBE SPAJAJU"
....Pedro Antonio Navarte Arregui sa čileanskog Universidad de Santiago razvoj MCC-a dijeli u tri etape od kojih je prva obilježena stvaranjem obrazovne i financijske potpore. U drugoj fazi, koja traje sedamdesetih godina, broj kooperativa se značajno povećava, a u posljednjoj, koja traje do današnjih dana, kristalizira se organizacijska i upravljačka struktura.
....Širenje i internacionalizacija MCC-a ipak su doveli do gubitka početnog karaktera ove korporacije, no kooperacije unutar nje, i radnici koji su ujedno partneri, ostaju zaštićeni u vrijeme krize
http://www.e-novine.com/ekonomija/ekonomija-svet/40179-Baskijski-koopera...

živio Marx, živio Staljin,

živio Marx, živio Staljin, živio Tito i svjetska revolucija..

U samoupravnom socijalizmu

U samoupravnom socijalizmu banke su bile obavezne da plaćaju porez.Neke su banke izbjegavale porez i nitko nije odgovarao...Eto!Sada ni sama ne znam da li je dobro uvoditi poreze na banke ili ne!?Kada ionako nitko ne odgovara ako je dovoljno moćan.

Banke plaćaju sve poreze kao i svako trgovačko društvo. Namjera je uvesti poseban dodatni porez na aktivu banaka. Kad pišeš o nečemu bar se pokušaj djelomićno informirat. Izbjegavanje plaćanja punog poreza je normalna kategorija. Na službama MinFin-a je da to smanji na najmanju moguću mjeru.

U prvih pola godine banke su

U prvih pola godine banke su zaradile 2,4 milijarde kuna, gotovo 14 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Statistika središnje banke je neumoljiva: iako su banke od kamata zaradile više od tri milijarde kuna, dobit je u konačnici manja zbog rezervacija za sve lošiju naplatu kredita.Troškovi rezervacija za loše kredite (koje se izdvajaju na teret dobiti) u odnosu na isto razdoblje 2008. porasli su na 1,1 milijardu kuna ili više od 320 posto!
Petnaestak posto manja dobit banka nije dobra vijest niti državnom proračunu. Dok su nakon prvog polugodišta prošle godine na ime dobiti banke uplatile oko 590 milijuna kuna poreza na dobit, isto razdoblje ove godine za računicu ministra Ivana Šukera znači podbačaj veći od 82 milijuna kuna

1. banke kao i sva normalna poduzeca kad ostvaruju dobit, placaju i porez.
2. politicari kojima iz usta ispada pravednost sa 7-10 stanova, NE placaju nikakav porez na nakretnine, ali istodobno:
a) imaju niske komunalije
b) jeftinu el. energiju
c) plin.
Ovu razliku podmiruje proizvodnja i poduzetnistvo koje za razliku od njih placa npr. najskuplji plin u Europi.
Sad je dakle jasno da treba:
a) jos vise oporezovati banke da bi one manje uplatile u budjet sa osnove poreza na dobit
b) prepolovili mirovine, jer banke 50% mirovina osiguravaju supljem Mirovinskom koje izdrzava 100.000 izmisljenih umirovljenika
c) ukinuli zdravstveno osiguranje van trzisnih usluga iz istog razloga i eventoalno nagradno oporezovali tzv bogate tj.
d) poduzetnike da bi uz 250 parafiskalnih davanja jos manje proizvodili, jos vise ljudi otpustili i ne narusavali besporeznu offshore lezilebovinu onih sto se sire u jeftinim nekretninama sa preniskim rezijama.
U Njemackoj je porez na nakretnine 0,5-1,1% vrijednosti iste.

U želji da se moj komentar ne

U želji da se moj komentar ne protumači kao famozni spam unaprijed se ispričavam no nikako nisam u stanju povezati NASLOV - AUTORSKI DIO -KOPIRANE ULOMKE, vrlo vjerovatno je riječ o mojoj manjkavosti no ovakav način pisanja i struktura dnevnika na mene djeluje poprilično konfuzno.

moć i nemoć samoupravljanja

Jedno od ključnih pitanja da li bi se zadržavanjem određeniih oblika samoupravljanja (participacija radnika u upravljanju firmama) spriječila rasprodajas firmi, nevjerojatne ZLOPORABE koje su se dogodile kada je OGROMNO DRUŠTVENO BOGATSTVO stvoreno kroz 45 godina, došlo u ruke problematičnim, podobnim hadezejcima??
Uvjeren sam da je zadržan neki oblik samoupravljanja,ova dramatična propast hrvatskog gospodarstva bila daleko manja. Radnici bi bili korektiv u odlučivanju i bahati tajkuni EGOISTI ipak bi bili pod određenim pritiskom radnika. Kako je taj pritisak potpuno izostao, tajkunska klika u većini s poluobrazovanim tipovima u svom sastavu, u sprezi s kriminalnim elementima u sustavu, uz pokriće stranaka, DEVASTIRALA je hrvatsko bogatstvo i dovela nas u dužničko ropstvo. I objektivnosti radi, neke anomalije u Hrvatskoj danas povezane su s lošom stranom samoupravljanja ( neproduktivnost, birokratizam, nepotrebna i nepravedna socijala itd.)
Kako će ta priča završiti, bojim se i pomisliti. Sada taj kraj agonije nema veze s pitanjem volimo li ili ne volimo Hrvatsku. Hrvatsku valja spašavati, ali na vidiku spasitelja "ni, pa ni". Danas je čak aktualno pitanje, može li to učiniti MMF, nije li i za tu instituciju hrvatska ekonomija (i politika) nerješiva enigma???

Franka, na sirov si način

Franka, na sirov si način potrošila dobru temu.
I da te citiram,
"Time su isključivali svaku normalnu diskusiju,svrhovitu kritiku ili dobronamjerne savjete."
Eto ti mog sirovog odgovora u 5"!