Tagovi

Vje?ni kandidat- Zašto Europa zaista ne želi Tursku?

Ako netko kaže da Europska unija ne?e nikada primiti Tursku u ?lanstvo samo zbog islama – bezo?no lažu. Nesumnjivo, nije to zanemariv faktor, no puno su važniji razlozi ekonomskih boja. Razmotrimo ih.

1. DANKE DEUTSCHLAND – ALI ZNA SE GDJE JE KOME MJESTO
Turska bi sa svojih 75 milijuna stanovnika i ubrzanom stopom demografskog rasta vrlo brzo premašila Njema?ku (80 milijuna) koja pati od boljki tipi?nih za razvijena zapadna društva: starenje stanovništva i smanjivanje domicilne mlade radne snage. Tursku, pak, kao i njene bliskoisto?ne susjede, posebice Iran, karakterizira visok postotak radno sposobnih mladih ljudi. Tursko je tržište golemo, BDP raste dvoznamenkastim stopama, a stabilno raste i dohodak po glavi stanovnika. Ovakvo dinami?no tržište prijetnja je ne samo Njema?koj koja se boji da ?e Turska ugroziti njen primat, nego i nekim južnoeuropskim zemljama. Zašto Portugal i Španjolska samo nominalno podržavaju ulazak Turske u EU?

2. PLODOVI ZEMLJE
Turska, kao mediteranska zemlja proizvodi hranu vrlo sli?nu onoj koja dolazi s Iberijskog poluotoka. Turski poljoprivrednici proizvode velike koli?ine hrane, uzgajaju agrume, love ribu, vješto prodaju „kopije“ zapadnja?ke industrije ?okolade i mame turiste zanosnim mirisima za?injenog mesa. Op?epoznato je da je turska hrana relativno ukusna i – jeftina. Razlog za brigu europskim poljoprivrednicima. Konkurencija iz Turske uzrokovala bi teški damping cijena njihovih proizvoda.

3. SARKOZYEV NON
Istina, francusko i njema?ko protivljenje turskom ?lanstvu ima veze s ?injenicom da je 99 % stanovništva te zemlje muslimanske vjeroispovijesti, ali još više ima veze sa strahom od prilijeva novih imigranata. Francuska je zemlja s najve?im postotkom imigranata islamske vjeroispovijesti (oko 5 milijuna legalnih imigranata iz zemalja Magreba). Priljev novih gastarbajtera i radnika iz jedne zemlje ?lanice bio bi mnogo ve?i nego sada, te se njema?ke vlasti (s razlogom) boje udara na socijalni sustav. Kad smo ve? kod rada, i radnika stižemo i do sljede?eg ?imbenika protivljenja EU-a, a to je jeftina radna snaga. Tako blizu, tako jeftina.

4. NOVI EUROPSKI SWEATSHOP
Dostupnost i cijena radne snage na samom pragu Europe (a mnogi i dalje raspravljaju je li Turska zemljopisni „prag“ Europe ili ona naglo završava negdje na Bosporu) zna?i da ?e Kina imati takmaca te da se ono što se na engleskom zgodno naziva „sweatshopovima“, a u manjku adekvatnog hrvatskog prijevoda, nazovimo ih „tvornicama rintanja do iznemoglosti“. Istina, ovakvo stanje stvari pogodovalo bi multinacionalkama koje bi svoje proizvodne pogone promptno preselile u Tursku, no ne i manjim državama ?lanicama koje sada, zbog jeftine radne snage, podižu op?u stopu nezaposlenosti i uživaju u blagodatima jedinstvenog tržišta. Ovo se posebice odnosi na Slova?ku koja je doživjela procvat industrije auto dijelova.

5. VANJSKI ODNOSI
Cipar über alles. Scenarij poznat i jasan. Turska je do sada otvorila samo jednu luku ciparskim brodovima. ?elnici EU-a opetovano spominju Cipar kao conditio sine qua non za ulazak u EU. Ipak, stvar je minorna u usporedbi s gore navedenim ekonomskim razlozima. Konsenzusi su se postizali i oko mnogo problemati?nijih stvari, pa vjerujem da bi se tako i oko ovoga našlo neko arbitražno tijelo koje bi slomilo turski otpor. Dakle, rješivo, iako problemati?no. Uz to, Nicosia (uz Jeruzalem, Bejrut, Belfast i Mostar) predstavlja školski primjer podijeljena grada o kojem se pišu knjige (Divided Cities, autori Jon Calame i Esther Charlesworth).

Armenija. Turska do danas nije priznala genocid nad katoli?kim stanovništvom armenskog podrijetla iz 1915. godine. Tužno, ali istinito, - kršenje ljudskih prava nije zanemarivo u Turskoj, no ako se gospodarske kockice poslože kako spada, valjda bi se i ovo riješilo nekako. Javna isprika, gušenje par prosvjeda i eto. Zvu?i poznato?

NATO i Sjedinjene Države. Dugi par rukava. SAD jedan je od najgorljivijih promicatelja ulaska Turske u EU iz jednostavnog razloga zato što je Turska važna vojna sila – druga po veli?ini u NATO-a. Sjedinjene Države imaju znatan broj vojnih baza u Turskoj koji nastoje pove?ati pa im je važan „ispravan“ nagib Turske k Zapadu. Možda je to jedan od razloga zašto Velika Britanija, na nalog svoje mame preko oceana, zagovara ulazak Turske u EU mnogo glasnije nego ostale ?lanice.

6. LJUDSKA PRAVA, PRAVA ŽENA, MANJINA, VJEROISPOVIJESTI I OSTALE SLOBODE
Prava žena: primjetan odre?en pomak, no provedba je još uvijek spora. Status manjina: loš, posebice ako je rije? o nesretnim Kurdima.

?esti su nemilosrdni obra?uni s „neprijateljima režima“ koji kriti?ki progovaraju o turskim vlastima i nisu rijetki pogromi i prijetnje (Nobelovac Orhan Pamuk) ili ?ak ubojstva nepo?udnih (armenski novinar Hrant Dink ubijen je nakon što je promicao prava armenske manjina u Turskoj).

7. A SAMA TURSKA?
Evidentan je manjak politi?ke volje kod samih Turaka da provedu nužne reforme (prvenstveno ekonomske). Od davne 1987. kada je predala zahtjev za ?lanstvo, samo je jedno jedino pregovara?ko poglavlje otvoreno i zatvoreno i to jedno od najblažih (znanost i istraživanje). Desetak je poglavlja ozna?eno iznimno problemati?nim (sloboda kretanja radnika, financijske usluge, poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, zaštita okoliša, itd.).

Ako putujete diljem te velike zemlje, možete uo?iti dvije Turske, jasno ozna?ene kulturološkom, gospodarskom, pa ?ak i geološkom granicom. Jedna je globalna, trgova?ka, otvorena, rekli bismo europska, njena prijestolnica je Istanbul, dom nove turske elite. Granica se pruža nekih 300 do 400 kilometara jugoisto?no i seže do Ankare, koja je svojevrsna razdjelnica. Kako seže u unutrašnjost poluotoka, po?inje jedan drugi svijet.

Kona?no, dotaknusmo se pitanja važnosti islama u suvremenoj Turskoj. Turska je jedno dugo vrijeme, sve od Atatürkovih reformi nastojala izgraditi snažnu sekularnu državu ?iju je sekularnost održavao vojni establišment. Islam je oduvijek imao posebno mjesto u turskoj državotvornosti, no Ustav je gra?anski i naglašava pripadnost turskoj naciji.

Nakon dolaska premijera Recepa Tayyipa Erdo?ana na vlast i njegove stranke „Pravda i razvitak“ (AK) te, nakon toga, Abdullaha Güla na mjesto predsjednika, dominantna politi?ka struja u Turskoj može se nazvati konzervativnom i nacionalisti?kom, ali u potpunosti predana turskom ulasku u eurointegracije. No, s druge strane, i ovdje je vidljiva interna podijeljenost turske države. Ve?ina ljudi ?e pamtiti Gülov dolazak na vlast po kontroverzi koju je izazvala njegova supruga koja je odlu?ila pokrivati glavu maramom u javnosti unato? snažnom pritisku njenih protivnika.

Upravo je ovaj sukob tradicionalne Turske i one nove, mlade koja ovisi o trgovini i stremi globalnim integracijama razlog zašto su vlasti tako spore u provo?enju reformi. Jer, uistinu, 1987. bila je davno, a pregovori su službeno po?eli isti dan kad i s Hrvatskom, to?nije, 3. listopada 2005. Od tada pa do danas nije vidljiv zna?ajan pomak, poglavlja se sporo otvaraju, a još sporije ili uop?e ne zatvaraju.

Cijeli je proces naprosto stao. I što danas imamo? Dvojbe i zbunjenost s turske strane te nelagodu i sumnji?avost s europske. Bilo bi puno bolje da EU bude iskrena i ponudi Turskoj onaj oblik suradnje koji Merkel i Sarkozy od po?etka zagovaraju – privilegirano partnerstvo - te time ukloni status zemlje kandidatkinje jer bit ?e to vje?ni kandidat, nikada ?lan. U protivnom, imat ?emo još jednu optere?uju?u politi?ku trakavicu kojih je svijet i bez toga prepun.

Komentari

Turska

Kao prvo Istanbul je jedan od najskupljih gradova na svijetu pa ne vidim baš kako može biti jeftina. Iako se mora priznati da su razlike u zemlji velike.
Ako zanemarimo predrasude o islamu i s tim povezanim eventualnim terorizmom, mnogon je razloga zbog čega je Europa skeptična nasprem Turske.
Iako treba napomenuti da je Turska sekularna država i punp liberalnija naspram nekih islamskih republika, mnoge razlike i dalje postoje kad je u pitanju način života.
I dalje je tradicionalan stil života onaj koji diktira kulturu življenja pa tako i sve ono što dolazi s njom. To su samo neki globalni aspekti.
Da ne govorimo o nesređenim financijama (neizdavanja računa, neregistrirane firme, gradnja bez urbanistčkog plana, higijenski standardi i sl.).
Iskreno mislim ni da Turci nisu spremni na tsako nešto.
A ipak ako jesu, onda definitivno imaju puno pravo na članstvo u EU, ali onda će to biti neka druga Turska.

Tko je glasao

Novi svjetski poredak dil

Novi svjetski poredak dil između Amerike i NJemačke:

Ujedinjena Evropa sa najmoćnijom članicom NJemačkom ona bi bila dugogodišnji ekonomski garant i garant mira na tom prostoru.
Turska u granicama bivše "Otomanije"(Albanija,Makedonija,Kosovo, Sanđak jedan dio Crne Gore i Bosna Hercegovina) uz amerčki kapital i uz asistenciju islamskih zemalja bila garant mira na preostalom prostoru.

Tko je glasao

razlika između eu i turske

razlika između eu i turske ( a i velike britanije, dijelom)
eu je napravljena od neuspjelih, ocvalih, poraženih, neuspjelih, istekao rok imperijalnih poduhvata
u nju se lako učlanjuju i uključuju bivše imperije
i u tom društvu nalaze sigurnost, saveznike, partnere

velika britanija je ipak,
nakon prolaznog osjećaja besperspektivnosti tijekom 1960-ih
i nakon revizije, promjene politike, rješavanja zaostataka
hongkong, južna afrika, falklanda
ipak jedna, na koncu uspjela imperija
1000 godina bez pravog poraza
bez okupacije glavnine zemlje i glavnog grada
sa uspješnim izdancima iste kulture i jezika na dalekim kontinentima

turska je uspjela imperija
nakon ataturkove revizije
uz nešto genocida, u periodu 1918-1923, pa onda opet pomalo puzećeg terora nad kurdima
do danas

i od britanaca se traži da u ime opće jednakosti, bratstva odustanu od nekih
imperijalnih prednosti, funte,
njima se to ne da

od turaka se to apsolutno ne može očekivati
ulazak u eu tražio bi drastičnu promjenu ataturkovog kursa
koja je realno, teško zamisliva
može li netko pri zdravoj pameti usporediti sliku kurdistana u turskoj
sa pozicijom katalonije u španjolskoj
u turskoj još uvijek, ne postoji spremnost da se prihvati postojanje
kurda kao ravnopravne nacionalnosti i jezika
s druge strane otvara se prostor
da se, bez realnih neprijatelja u okruženju
slijedećih nekoliko decenija provede povezujući i predvodeći skup turkofonih država
srednje azije, i predvodeći ga u ekonomskom smislu, pa i političkom smislu
bez da se mijenja bitne postavke ataturka
mislim da je i turska uvrijeđenost više igra
turska je elita na prekretnici
klasični ataturkov kurs došao je do vrhunca i sada treba ili
prihvatiti europu kao cilj i dovršiti reforme
ili promijeniti kurs i odreći se europe

ipak, je ljudski, lakše i jednostavnije da te odbiju
u tom svijetlu treba gledati i turske inicijative
od izjava predsjednika vlade u njemačkoj, do cijele priče sa flotilom za gazu

jer turska nije poražena imperija
turska je kao kina uspjela provesti modernizaciju
a ne izgubiti svoju unutrašnju političku jezgru
ni turska, kao ni britanija nema potrebe da se mijenja da bi udovoljila nekim kriterijima
bez kojih se može i dalje uspješno razvijati

ovdje se radi o definiciji europe
europa sa svoje strane ne može primiti tursku
dok ne postigne puno jasniji stupanj unutrašnje kohezije
odnosno,
sigurno ne prije nego se britanija odluči prihvatiti euro

igra s turskom pokazuje koliko još treba vremena
da bi europska unija
ono što drži svojim istinskim vrijednostima usuglasila toliko
da ih može pozitivno afirmirati
odnosno, da se zemlja koja te vrijednosti ne prihvaća
niti ne kandidira za punopravnog člana

(sada je to svima jasno, ali nitko ne želi javno reći
i to nije dobro jer pokazuje nesigurnost i slabost europe)

luka

Tko je glasao

dupli

dupli

luka

Tko je glasao

BALKANSKA UNIJA: Turska i

BALKANSKA UNIJA:
Turska i SAD ujedinjuju Hrvatsku, BiH,Srbiju,C.Goru, Kosovo, Makedoniju i Albaniju?
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=700...

Tko je glasao

u temelju je

u temelju je geopolitika
budući smo bili svjedoci nepraktičnosti mehanizma apsolutne suglasnosti
koji, za sada, vlada europskom unijom
i istovremeno nejasnoće oko budućnosti eura
(kakva je to ekonomske zajednica koja nema jedinstvenu valutu
ako ne kao početak, onda kao jasan strateški cilj)
budućnost europe može se izraziti i jasnije
npr. definirati eu kao onaj dio europe koji prihvaća euro
i
recimo da vjerujemo da će tako jednog dana i biti
ogromna moć engleske funte (po mojoj procjeni ravna snazi eura)
ujedinjena s moći eura
dali bi najjaču zajednicu svijeta

jasno je da bi slijedeći korak
bio ulazak rusije

to bi bila zajednica od nekih 700 milijuna ljudi
najjača ekonomija svijeta
a sposobna se razvijati na vlastitim sirovinama

slijedili bi izrael i turska
istambul i jeruzalem svojom voljom pripadaju europi

ovisimo o britancima
za sada je europa eksperiment koji je počeo
zapljuskivati britanske obale
zov mami, prevladava skepsa

engleski poziv turskoj, osim trenutne političke motivacije
ima i dublju namjeru, da se prijemom turske
uspori unutrašnja izgradnja stvaranje kohezije
i mehanizama i efikasnih i efikasno demokratski kontroliranih

luka

Tko je glasao

@luka: postovi bi ti bili

@luka: postovi bi ti bili puno razumljiviji kad bi bili pisani normalno, u odlomcima, a ne ovako kao hrpa nabacanih ideja i tvrdnji bez razrade.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci