Tagovi

Muke seljaka i zašto mislim da nisu u pravu

?itam ve? po neznam koji put seljake kako postavljaju ultimatum, cijena pšenice mora biti 1.20 kn/kg ili prosvjedi dok vlada ne ode! Ako je tako idem i ja! Podižem cijenu svojeg proizvoda 50% od realne tržišne (cijena na burzi je 0,8kn/kg) i kupci moraju kupiti!!!!

Ups, to se ne?e dogoditi. Zašto? (iako bi meni naravno odgovaralo). Pa ja sam na tržištu, ako dignem toliko cijene mog proizvoda nitko nije toliko lud da ga plati. A kako pa ?e to uspjeti seljacima? Pa daaaaa, oni imaju osigurani otkup! Dakle nisu na tržištu? Wooooow, mogu i ja? Tako slatki deal imati, pa tko ?e ljepše. Idete na ulice ako ne pro?e? Pa imate s ?im… tako imate lijepe traktore (moja obitelj ima stari IMT 339, a vi imate tako krasne nove ), pa zašto ih ne pokazati… ?ekaj malo?!?!?. A kako ste pa kupili te traktore ako su tako loše cijene? Ahaaaaa država dala pola. Ipak, i pola je puno. A od kud ostatak?

http://www.seebiz.eu/hr/valute-i-robe/ultimatum-cobankovicu-traktorima-u...

Ajde, malo sam gore karikirao situaciju, ali evo da navedem razlog dnevnika. Svaki seljak traži abnormalno visoku cijenu za proizvod koji netko mora kupiti. Zašto? Zato jer vele da ne mogu pokriti svoje troškove s trenutnim cijenama. Pod tim podrazumijevam troškove kredita za traktor, gorivo, sjemena, gnojiva i još da postoji neka zarada. Ako sam nešto propustio slobodno recite. ?ekajte, imate fascinantno tržište, proizvo?a? ste na tržištu gdje svi moraju kupiti sve što proizvedete, subvencije su strašne (europa se zgraža nad iznosima, i veli srežite to, pa naši seljaci preživljavaju s tre?inom toga), i ?ak se doga?a da pšenicu sto?ne kvalitete(kako bude izgleda ove godine) prodajete pod pšenicu za hranu za ljude, uz blagoslov države, jer teško ?e u ovoj situaciji htjeti imati još nekog nezadovoljnog. Pa kako vam to uspijeva da trebate 50% više od drugih da preživite?

Ovo pitanje me je mu?ilo neko vrijeme, pa sam po?eo loviti konce u zadnjih par godina zašto je tako.

Razlog A: Hrvatski proizvo?a? pšenice (seljak) (ve?inom) nezna proizvoditi pšenicu. Dokaz: Hrvatski seljak vrlo ?esto ima prinos od 3.5 tona po hektaru, pa do možda 4 tone. Hrvatska zemlja je „klasificirana“ od više me?unarodnih organizacija da može proizvesti od (niže procjene) 5.5 tona po hektaru do visokih procjena od 8 tona!

Razlog B: Velik broj hrvatskih „proizvo?a?a pšenice“ su REKREATIVCI, ne profesionalni proizvo?a?i. Objašnjenje: Nedavno sam ?uo da se ?ovjek buni da proizvodi pšenicu, i s njom ne može pokriti troškove proizvodnje i troškove ku?anstva. Kako to? IMA 4 HEKTARA! Molim? Da, 4 hektara. Sve zajedno, ako je za hrvatske prilike fenomenalni stru?njak, proizvodi 6 tona po hektaru (haha) to je sve zajedno 24 tone! Po me?unarodnoj cijeni to je 19.200 KN. Po cijeni koju traži to je 28.800 kn. Pa što o?ekuje, da ?e se s ?etiri hektara obogatiti? S par dana rada godišnje? Ajde neka se potrudi, stavi na ta 4 hektara isplativiju kulturu (naravno to zna?i da u nju treba uložiti više truda), i neka zaradi za sve troškove i još lijepu pla?u. Jp, ne?e, jer vidi, trebalo bi više raditi. Koje ?udo. Ali majke mi, i ja bi se pridružio galamljenju na par dana da mogu tako u jednom potezu dobiti 50% više, tj. 9.600 kn.

Mogu?e rješenje?
Kolika je realnost slijede?e ideje? Umjesto da seljaci nastupaju svaki za sebe, ajmo uspostaviti organizacije na lokalnoj razini, nazovimo ih starim imenom, zadrugama. U pravilu neprofitne organizacije. To nije teško posti?i, u svakom selu imate Dobrovoljno Vatrogasno Društvo, jednostavno takva organizacijska situacija se može preslikati na takve zadruge.
Pravila rada zadruge:

A.Sve subvencije idu isklju?ivo preko zadruge. Dakle ne?e dobiti proizvo?a? sa ša?icom hektara subvencionirano pola traktora, ili neznam što. Umjesto toga ?e se subvencionirati zadruga, i prema efektivnoj iskoristivosti traktora (ili koje ve? opreme). Dakle ako jedan traktor može odraditi 100 hektara unutar sezone sadnje/žetve, subvencionirati ?e se pola traktora na 100 hektara u zadrugi. Biti ?e to zajedni?ko vlasništvo svih ?lanova, s obzirom da ?e organizacija upravljati rasporedom korištenja traktora. U pravilu ?e država kupiti cijeli traktor, ali ?e se kroz odre?eni postotak zarade od pšenice namiriti do 50% kroz odre?eni period, pa seljaci nisu optere?eni. Tako?er ?e se isti na taj na?in amortizirati. Sistem ko poduze?a. Subvencije ?e se dijeliti samo ako zadruga ima prosjek proizvodnje (osim u iznimkama elementarne nepogode i sli?nih situacija) 5 tona po hektaru.

B.Jedan „službeni“ ?lan zadruge mora se redovito educirati, i proslje?ivati svoje znanje ostalim ?lanovima. Svakih 5 godina se ispituje njegovo znanje, a troškove mu podmiruje zadruga Te?ajeve kroz tih 5 godina organizira ministarstvo. Cilj je posti?i ?im ve?u kvalitetu i efikasnost.

C.Zadruga ?e pratiti i pitanje neiskorištenog zemljišta. Ako se neko zemljište ne obra?uje (recimo minimum obra?ivanja košnja 2 puta godišnje) oni to moraju prijaviti inspektoratu (preuzeti dio posla). Ako se tri godine za redom ne obra?uje, zadruga u suradnji s odre?enim institucijama prima pravo 2 godine korištenja toga zemljišta (po svim pravilima, dakle ne vratiti devastirano zemljište i takvi problemi). Ako nakon dvije godine vlasnik nema primjedbi, produljuje se korištenje na petogodišnje periode. Vlasnik zemljišta ne gubi pravo vlasništva! Jedina obaveza za njegov „nemar“ je ako do?e do te situacije da pre?e u ruke zadruge, jest da veli da želi opet koristiti zemljište, i mora ili pri?ekati žetvu (i obradu da se vrati u po?etno stanje, što je obaveza korisnika zemljišta), ili može koristiti odmah ali onda mora nadoknaditi gubitke.

D.Najam se daje na definirane periode jednom proizvo?a?u-?lanu (ili ?e ili putem zadruge, kako got), a isti pla?a cijenu najma zemljišta, a zarada se koristi za troškove rada zadruge i za opremu (smanjiti si 50% u budu?oj mehanizaciji).

E.Zadruga dobiva 40% prihoda od kazne za neobra?eno zemljište (da ih se motivira da sura?uju) ali sama po sebi ne dijeli kaznu, nego to rade odgovaraju?i organi. Zadruga se kažnjava ako inspektor utvrdi da nisu prijavljivali neobra?ena zemljišta u podru?ju koje je za njih definirano.

F.Malo moja „sebi?na“ željica, zadruga mora prijavljivati i „uzgajiva?e“ ambrozije, dakle one koji ne samo da su zapustili zemljište nego da istom prevladava ambrozija… izlu?uje me moj najnoviji životni suputnik, alergija na ambroziju. Kladim se da nisam jedini.

Na kraju krajeva, mislim da bi ovo bilo rješenje koje bi pove?alo kvalitetu i kvantitetu proizvodnje, a smanjilo troškove subvencija. Tako?er, imali bi manje tih ružnih zapušteni zemljišta. Ali naravno, možda sam previdio nešto, molim za prijedlog. I neznam kako EU gleda na ovakve konstrukte. Ako nisam nešto uzeo u obzir molim slobodno napomenite. Mišljenja?

p.s. dodajem link na ?lanak. ?lanak nije moj, ali jest predzadnji komentar, gdje se nalaze linkovi za koje vjerujem da ?e biti interesantni onima koji su sve ovo pro?itali, pokazuju stvarno stanje u RH
http://pollitika.com/drzava-protiv-naroda

Komentari

zanimljivo, otkupljivači se

zanimljivo, otkupljivači se više ne pozivaju na mađarsku burzu, ostale da i ne spominjemo...inače, naša pšenica je već godinama najjeftinija u eu osim srbije i mađarskehttp://www.agrimarket.info/pricedata.php

Tko je glasao

Najbolje bi bilo da uvozimo

Najbolje bi bilo da uvozimo pšenicu jer smo toliko bogati da si to možemo priuštiti.Industriju smo davno uništili poljoprivreda nam ne treba,a od turista nam ionako dolaze samo Česi i Poljaci ,pa i nešto Srba,stoga nam niti to nije interesantno.Samo mi nije jasno od čega ćemo živjeti?!

Mladen

Tko je glasao

taman smo toliko siromašni

taman smo toliko siromašni da si upravo to možemo priuštiti.
srpski seljak bio bi sretan da dobije pola onoga na što hrvatski seljak neće pristati.
pšenica je pšenica i ako ju ne možeš proizvesti konkurentno - ajd bok.
u svim zanimanjima ljudi se sprdaju s tobom ako se obrazuješ da bi bio na burzi i ako se obrazuješ za nešto od čega nećeš moći živjeti. druga zanimanja imaju suprotan tretman pa ako se od njih ne može živjet zato što se to jednostavno ne može ili konkretni čovjek za to nije sposoban, stavlja ih se na državne jasle tako da ih svi drugi građani moraju uzdržavati.
tko je tu lud?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

svi normalni ljudi kad vide

svi normalni ljudi kad vide da na tržištu rada ne prolazi jedno zanimanje, nastoje se prekvalificirati, samo seljaci misle da je njima biti seljak doživotno zanimanje i da im drugi moraju plaćati da bi oni bili seljaci, jer su lijeni prekvalificirati se.

My Soul

"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela."

Tko je glasao

Mdaaa, mogu se

Mdaaa, mogu se prekvalificirati u recimo zavarivača i radit u škveru. Ili možda u programere. Iako je adezeov i esdepov generalni plan da se svi prekvalificiraju u trgovce.

Tko je glasao

Bingo!!! I to trgovce

Bingo!!! I to trgovce maglom!
To je očito najunosnije zanimanje u lijepoj našoj.

Tko je glasao

u pravu si - ali opet ide

u pravu si - ali opet ide ista teorija - država ih je na to naviknula (hm.. ničim izazvana) i kao takva JE većim djelom odgovorna za te ljude. Najmanje što bi za njih mogla napraviti - skupiti sve te svoje agencije i institucije prepune stručnjaka i osmisliti ideju i kvalitetan dugoročan plan za njihovu prekvalifikaciju.
Nije subvencija pomoć - očito je to najveća kazna! Najlakše je dati novce (dok ih ima).
Država je kao roditelji (a znamo da se novcem ne može kupiti, ni ljubav, ni radne navike, ni sustav vrijednosti) - treba usmjeravati i odgajati svoje građane, školovati i obrazovati - postaviti ciljeve i pomoći narodu da ih ostvari!

Tko je glasao

pa ako se ne varam, država

pa ako se ne varam, država je pokušala utjecati na okrupnjavanje posjeda, kako bi se ostvarila neka proizvodnja koja ima smisla, pa su prosvjedovali jer da država zadire u njihovo vlasništvo. na zavodima za zapošljavanje se provode programi prekvalificiranja, no ne može nitko nikoga natjerati da ide učiti. ne može država donijeti zakon po kojem će natjerati seljake da idu učiti.
za moj pojam, dovoljno je da država ponudi, a ako netko neće, ne mora.

i kao što kažeš, obvezno bi trebalo ukinuti poticaje seljacima, zato jer ako se poticaji daju njima, onda je pravedno da se daju i piturima, ribarima, variocima, knjigovodstvenim servisima, prodavačicama itd.itd.

My Soul

"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela."

Tko je glasao

my soul, pričaš o

my soul, pričaš o 'teoriji'. U praksi je ove godine HZZ u Zg. imao samo jedan tečaj za varioce ( a svi znamo koliko je to 'traženo zanimanje u 21. stoljeću). Jer nemaju novaca. Pa sad će im ostat 500 varioca na burzi kad ugase škverove. Ingeniozno nema šta!

A o idejama da ne govorim. Programi su im zaostali negdje u prošlom stoljeću. Kao i mnogi programi na našim visokim školama i fakultetima. Pa nam onda s ekonomskog faksa u Zg. npr. izlaze klinci koji su položili ispit 'osnove računovodstva' a ne kuže ni osnovu a kamoli nadgradnju. I onda takvi vode knjige. Da nije tragično, bilo bi komično.

Tko je glasao

je, vraga vode knjige.

je, vraga vode knjige. slažu račune po datumu i za to dobivaju mizerne plaće.
kome to vodi knjige netko tko je tek izašao s faksa? jedino možda nekoj budali, ali i u to sumnjam. imamo loš obrazovni sustav, ali zbog toga ispaštaju oni koji tek izađu s faksa.

što se tiče tečajeva za varioce, ne znam za zg, ali u đuru redovno hzz šalje desetke ljudi, uz obećanje da će ih zaposliti (iako to nije istina).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Hm, nisam niti presiguran da

Hm, nisam niti presiguran da je ukidanje poticaja dobra stvar, barem ne potpuno. Ali misim da se s tri miljarde može spustiti na ispod 500 milijuna, a kasnije još više. Također, siguran sam da se može postići puno efikasnija proizvonja i iskorištavanje sredstava nego što je sad. Ali da se nešto treba promjeniti siguran sam da se treba.
Znam da moj prijedlog nije savršen, ali daje veliku motivaciju ljudima da se organiziraju. Sad, to ne trebaju i bolje da nisu zadruge od cijele Slavonije, nego lokalnog karaktera (svako selo svoja zadruga ili u najvećoj skali svaka općina svoja zadruga) koje će omogućiti da se sredstva efikasnije rasporede i da se povećaju prinosi. Također siguran sam da bi sistem bio interesantan jer, barem ispočetka, garantira zanimljive prihode samim zadrugama... i to tako da će zaraditi ili od neobrađenog zemljišta ili od članstva ili kako got. Pare su uvijek motivator.

Tko je glasao

ribari dobijaju poticaje (i

ribari dobijaju poticaje (i to ne male - iz prve ruke)
Samo što ribara ima manje, nisu organizirani - samim time ni informirani - pa te poticaje gotovo uopće ne koriste!
Možda ću nekoga uvrijediti, ali seljaka vidim otprilike kao mog školjara ribara, završio o.š. u svom minijaturnom mjestu (bez državne male mature!!) od roditelja naučio radit što i oni rade, bez velikih ambicija i kompliciranja. Država ih pomaže, što ga motivira na prekvalifikaciju?
300 000 nezaposlenih? Pa ako učeni ljudi iz grada vise godinama na zavodu, ko će njega seljaka zaposliti? A ko će mu plaćati prijevoz iz sela do radnog mjesta?
Da im je država, recimo, 2005. najavila ukidanje poticaja u 2010. i rekla ljudi, imate 5 godina - snađite se! - to bi bilo donekle OK.
Premda mi i dalje nije jasna funkcija ministarstva poljoprivrede? Čemu oni služe? Poljoprivreda u Hrvatskoj se očito NE isplati!
Ledo puni belgijski bob, španjolske biže.. Podravka puni talijanske pomidore... pšenica je preskupa. Voće uvozimo.

Tko je glasao

1. Subvencije i poticaji se

1. Subvencije i poticaji se pretvaraju više-manje u kategoriju fikcije. Nešto što će biti možda isplaćeno za 2 godine a možda i ne je zapravo ništa na što se može računati. Dok se u EU sredstva uplaćuju prije sjetve kod nas se posljednjih godina uopće ne uplaćuju. TU se mogu dotaknuti i dijela o Zadrugama i planiranju raličitosti proizvodnje. Naime država bi tim sredstvima i rasporedom tih sredstava mogla stimulirati odnosno destimulirati sjetve određenih kultura. Otvara se mnoštvo opcija.
2. Sve kulture a pogotovo pšenica imaju svoju cikličnost cijena. Ove godine bi se, zbog nepogoda, mogao dotaknuti ekonomski vrh ciklusa i cijena pšenice u svijetu debelo prešišati 2.00kn. Takvu cijenu očekujem u prosincu ili siječnju. Naša država je sa Todorćem odigrala puno tih utakmica a sa seljacima niti jednu.
Što se tih ciklusa tiče, kada bi seljak dobio sigurnost da će jednu godinu extra zaraditi, jednu popušiti, a dvije-tri biti u normali ne bi bilo niti panike. No naš seljak popuši i kada proizvođači pšenice u okolnim zemljama slave.
3. E ti bi sada na scenu vratio Zadruge. I ja bi ali je to, zbog mnogo razloga, utopijska ideja. Država je sem zadruga uništila i mrežu savjetodavne službe na terenu a nju bi prvo trebala povratiti kao i njen kredibalititet. To se opet radi najlakše i najbrže kroz i sa novcem čijom bi difuzijom na terenu upravljala struka.

Tko je glasao

1. Od 3 milijarde kuna iz

1. Od 3 milijarde kuna iz 2008 godine nije isplaćeno do kraja 205 milijuna. Za 2009 godinu je sve isplaćeno također 3 milijarde kuna. Jedino gdje vlada ne smije smanjiti su poticaji u poljoprivredi jer seljaci nedaju. Jedino njima ništa nije smanjeno. Nema tu fikcije to su živi novci.
To što najžešći seljački vođa Tomislav Pokrovac ima 10 hektara zemlje i 4 krave i kolikogod bili poticaji njemu i svima sličnima je malo.

Tko je glasao

Nemam pametan prijedlog za

Nemam pametan prijedlog za kvalitetno rješenje, ali očito je kriva politika. U mojemu djetinjstvu mogli smo kruh u seoskoj pekari platiti pšenicom. Kilogram kruha je koštao kilogram pšenice. Svaki komadić zemlje u Slavoniji bio je zlata vrijedan. Pekarova zarada bila je voda, koju je dodavao u tijesto. Sve je bilo obrađeno, a nije bilo traktora.
Danas ...u odnosu na tada, kruh je poskupio osam puta. Neobrađenih površina je više nego obrađenih, a njihov broj stalno raste. Posjedujem mali voćnjak i vodim uzaludnu borbu s ambrozijom, jer su susjedni voćnjaci već godinama zapušteni. Prijedlog o zadrugama mi se čini jako pametnim, jer bi zbog neobrađenog zemljišta trebalo kažnjavati vlasnike. Iz voćnjaka imam pogled na ravničarski dio ...nekada žitnicu. Pogled je deprimirajući, jer je malo površina obrađeno i to uglavnom pšenica i uljana repica, ponešto kukuruza... A zemlja je jako plodna i vode je u izobilju. Svega ima, ali nema pametnih ideja. Za prosvjede seljaka nemam razumijevanja. Žao mi ih je, ali nemaju ni oni neki prijedlog s kojim bi dugoročno mogli svi živjeti, jer zemlja jest njihovo vlasništvo, a posljedice zbog slabog korištenja snosimo svi.
Volio bih da slijedeći izbori budu u doba cvjetanja ambrozije. Možda bi nam to svima otvorilo oči. Nažalost neka pametna alternativa se ne nazire nigdje, čovjek ne zna koga bi birao, tko ima rješenje i odakle početi. Ja bih za početak ukinuo sve poticaje.

Tko je glasao

Prepustit ću odgovor

Prepustit ću odgovor Splići glede zadruga, jer sam primjetio da barata temeljnim činjenicama predmeta o kojem govorimo. No, ja bih jedino nadodao da u bivšoj državi zadruge formirane, mislim da će bit, 1948-me, a
1953-će raspuštene. Za pet godina postojanja su bacile poljoprivrednu proizvodnju dvadeset godina unazad.
A da okrupnjivati parcele treba, treba.

Tko je glasao

Još davno smo na fakultetu

Još davno smo na fakultetu učili odnos cijena pšenica, brašno, kruh 1-2-5. Kao što vidiš zarada se prelila u mlinarske i ,najviše, pekarske džepove. Zašto je tomu tako, sem nedostatka volje države da regulira cijenu strateškoga proizvoda, može se tražiti u uništavanju velikih žitarskih kombinata i zadruga te izdvajanju mljevenja i pečenja kruha iz proizvodnje pšenice. Sa takvom strukturom kombinati bi. recimo, minus u proizvodnji pšenice nadoknadili plusom u uslužnom mljevenju ili cijeni kruha.
Poticaji se ne mogu i ne smiju ukinuti iz strateških razloga (baš onoga što mi nemamo). Nedostatak hrane u svijetu je već primjetan. Nagli rast broja stanovništva i povećanja kupovne moći azijskih zemalja (Indija, Kina i Indonezija imaju preko 3 miljijarde stanovnika a sjetite se da je relativno nedavno slavljen 5. mlr.ti zemljanin). U narednih 5 godina cijene hrane bi mogle porasti do 50 posto. Znači da je hitno potrebna strastegija zadržavanja seljaka na oranicama koju će država naplatiti u budućnosti skidanjem poticaja i trgovinom poljoprivrednim proizvodima.
Treba pogledati i primjer Japana koji proizvodi najskupju hranu na svijetu ali dostatno za svoju potrošnju. Postati ovisan o hrani je puno teže nego biti i ovisan o gorivu.
Ja se slažem da se ti poticaji glupo dijele i da imam 3 mil. koje bih uložio u poljoprivredu puno bi to pametnije uradio. No bez njih se ne može.

Tko je glasao

A imaš li ti stari IMT

A imaš li ti stari IMT 339?

I da, seljaci imaju pravo tražit što god hoće, to nije zabranjeno, također je još manje zabranjeno tražiti ono što je obečano. Nadalje , što se mene tiče seljaci mogu zapalit banske i predsjedničke dvore skupa, neću okom trepnit.
Kao što me zaboli čemu se europa zgraža. Jel se Europa zgraža na formiranje nove europske zajedničke diplomacije gdje će biti zaposleno novih 25.000 preljevača iz šupljeg u prazno.

Tko je glasao

Pa, da, tako sam napisao...

Pa, da, tako sam napisao... ima moja obitelj. Ajde glasi na oca, ali idemo računati kao da imam, zašto?

Dakle, boli te briga da netko može preživjeti negdje vani s trećinom poticaja i normalnim tržišnim cijenama, a naš seljak ne može s punim poticajima, nego mora tražiti ne malo višu nego 50% višu cijenu? Ajde je li tu stvarno bitna europa ili činjenica da nas netko vuće za nos? Tko plaća novac u proračune za te poticaje? Ako plaćaš porez, nije te briga da se netko razbacuje tvojim novcem? Istina i bog, razbacuje se na sve strane, a ne samo na seljake, ali svejedno.
Tko će platiti to što će spaliti? Ma dapače, nek izbace vladu van, neću se buniti, ali kad blokiraju granice pa preplaše turiste, kad spriječe normalni promet robe, će oni platiti što će ostali zbog njih izgubiti? Ako meni propadne posao jer mi je spriječio da mi roba prođe pravovremeno će mi platiti što sam izgubio? Ako da smijem im naplatiti 50% iznad tržišne cijene po kojoj ja moram prodati?

I da, na kraju, tko je bio dovoljno glup da im je obečao nešto takvo? Nek taj i plati, ali iz svog đepa, ako može.

Ako će međunarodna cijena biti 1,20 kn/kg, nek prodaju po toj cijeni... ali tad će sigurno tražiti 2 kn/kg

Tko je glasao

Da boli me briga što je

Da boli me briga što je europa airbusu dala 3,5 miljarde eura unatoć zabrani wto, da boli me briga što francuski seljaci svako malo prolijevaju mlijeko i zatvaraju Pariz iako Pariz radi veći turistički promet od Hrvatske, da boli me briga što nekom tamo Belgijancu ne može proći roba jer su seljaci pustili 10.000 ovaca u Brisel, da boli me briga što nove poreznih obveznika razbacuju na seljake jer kao što si i naveo razbacuju ih na sve strane. Ali me boli što uništavamo poljoprivredu kao što se uništila industrija i briga me što država rješila navodnjavanje na samo 1% poljoprivrednih površina, a u Europi je (15 članica) 13% (podaci 2001 godina).

Taj koji im je obećao je na vlasti i dobio je izbore i raspolaže tvojim poreznim i inim davanjima i neće davat iz svog džepa.
A ti ajde deblokirat skupa s policijom, a ja ću se veslit što neće bit dovoljno policije za sva događanja.

Nadam se da sam odgovorio na ave.

P.S. Ako Tomo Horvatinčić ne sagradi svoj kompleks bit će manje para u gradskoj i državnoj kasi i netko će to morat platit, iz svog džepa, razumije se.( ovo je apropo nausikaye).

Disclaimer: Quinquaginta nema poslovne veze s poljoprivredom, niti poznaje iti jednog profesionalnog poljoprivrednika.

Tko je glasao

Oprosti, ne vidim analogiju

Oprosti, ne vidim analogiju seljaka, barem teme koju ja spominjem, i cvjetnog.
Daj mi molim te reci, zašto država ne plati pola bagera građevinaru koji radi 3 kuće godišnje? A i da ide platiti pola zašto taj mali, gotovo zanemarivi građevinar ne pomišlja da plati ostalu polovicu? Zato jer zna da iz onoga što proizvodi ne može otplatiti bager 100 godina, a i stroj koji je zamišljen da radi 300 dana u godini, cijeli dan, će raditi 10 dana u godini, što je besmisleno. Puno pametnije ne unajmiti isti kad ga treba, ili se udružiti s drugim građevinarima i zajednički kupiti stroj za svoje potrebe.
Ali isti apsurd se financira seljacima. Sufinancira se stroj svakom seljaku posebice dok bi kod onih stvarno malih 10-30 njih moglo iskoristiti taj stroj. I nije onda pametnije ih natjerati na to? Ponavljam, poanta je da se uštedi na ovakvom nepotrebnom rasipanju novca, stvaranju luksuza gdje svaki seljak ima traktor za 4 hektara zemlje, i k tome uopće ne loš traktor, i kojeg sufinanciramo mi.

Reci mi, u firmi di radiš, da ideš na poslovni put 4 puta godišnje, će ti šef kupiti službeni auto? (osim ako naravno nisi u državnoj firmi). I tako svakom zaposlenom koji ide na isti broj službenih putovanja? Ili će postupiti pametnije pa ti platiti korištenje tvojeg u službene svrhe ili unajmiti jednog? Ili ako vas ima 20 takvih u tvrtki platiti jedan auto pa reći rasporedite si tako da svi koristite taj jedan?

Nadam se da ti je sad jasnija analogija teme koja je razlog mojeg članka, koja je bliže onome što govorim od tvoje, gdje ne vidim vezu.

Tko je glasao

Ne mogu ti pomoć.

Ne mogu ti pomoć.

Tko je glasao

Sunce moje

Sunce moje pedeset(ljetno?)
- znači li tvoj komentar da je odgovoran onaj KOJI KAŽE DA JE CAR GOL ( iako ovdje ima mnogo njih zaslužnijih od mene na tu temu, ali hvala TI na časti) a ne NESPOSOBNI CAR (Bandić i SDP lokalno), PARDON CARICA! ( 'snjegokosa' i HDZ patuljici 'globalno' ili ti šira infekcija na cijelom zaraženom tkivu Hrvatske?) SA SVOJIM UGUZNIČARSKIM HDZ/HSS/HSLS 'ŠLJIVARIMA'?

Ili predlažeš da u smislu uštede (kako ne bismo platili 'posljedice' loših odluka) - POPUSTIMO TIM ISTIM NAKARADNIM ODLUKAMA I BEZAKONJU?

Jer je jeftinije?! Bar što se kuna tiče a jeb'o OBRAZ i POŠTENJE! To je i onako samo zašprehavanje puka!

Tko je glasao

Quinquaginta je daleko od 50

Quinquaginta je daleko od 50 ljeta............. Doduše ne baš daleko, ali ipak.
Ne treba se derati, poveznica su tokovi novca poreznih obveznika i tvoj glas na komentaru poviše.

Ali kad već pričaš, osvrni se oko sebe i progledaj. Ne prozivaj samo lokalni sdp.

Tko je glasao

ovo za godine, bilo je

ovo za godine, bilo je pitanje, ne se srdit ;)

I ako si dobro pročitao moj komentar, mogao su vidjeti da ne prozivam samo lokalni SDP. Dapače.

Tko je glasao

Ja se na žene nikad ne

Ja se na žene nikad ne srdim, dok ih ne "oženim". ;)

Tko je glasao

Oprosti samo da te pitam

Oprosti samo da te pitam kako se to žene žene?
Imaš li argumente za priču?
Da li si tehničar ili....???

Tko je glasao

To je zbog rime. Nikakava

To je zbog rime.

Nikakava zavjera nije u pozadini.

Tko je glasao

Quinquaginta P.S. Ako Tomo

Quinquaginta

P.S. Ako Tomo Horvatinčić ne sagradi svoj kompleks bit će manje para u gradskoj i državnoj kasi i netko će to morat platit, iz svog džepa, razumije se.

Nebi to trebal niko platit. Zna se dobro da dozvolu za gradnju po svim zakonima nije mogel dobit. Dozvole se izdaju poslje provjere nacrta. Jel po zakonu sme podiči zid uz sam balkon susjedne zgrade je upitno, a Tomo Horvatinčić, njegov arhitekt i potpisnik dozvole bi to trebali znat.

Tko je glasao

U jebate, pa jel moram

U jebate, pa jel moram naglasit da sam se poslužio analogijom tj. ako Tomo sagradi bit će bešto novaca u gradskom i državnom buđetu, neće ih neki drugi porezni obveznik namirivat. Analogija je bila upotrebljena da upari autora teme , njegove jade oko raspolaganja njegovima poreznim davanjima te pražnjenju proračuna na seljake i nausikayu koja razumije njegove jade, ali ne bi da se proračun puni na Cvjetnom ! .........hmmmmmm..................U biti riječ je lovi.

Uh.

Tko je glasao

ako pišete iz pozicije

ako pišete iz pozicije GLOBALISTIČKOG KULTUROCIDNOG uništavanja Korijena Korijena Korijena našeg Naroda - onda samo naprijed...

AMERIČKI FARMER je propao - a vama se motaju po glavi RVACKI FARMERI - to samo Glupanima koji ne razumiju korijene opstojnosti svoje Zajednice može pasti na pamet...

foff

Kilo domaćeg kulena vrijedi više od sve vaše filozofije skupa!

#*Više misliti a manje ljupetati Popullistička Neoliberalna Trućkanja!

Tko je glasao

Što će se dogoditi kad

Što će se dogoditi kad seljaci odluče da im je mala cijena domaćeg kulen pa kažu 2000 kuna za kilu može pokriti sve naše troškove, a ako nećete platiti blokirati ćemo ceste, gradove i tražiti smjenu cijele Vlade.
Kulen košta 2000 kuna po kilogramu i to se mora prihvatiti i platiti u roku od 7 dana, bez obzira dali je pokvaren ili ispravan , veterinari moraju sve pregledati i napisati da je sve u redu.
Sreća je da Tomislav Pokrovac ne proizvodi kulen, bilo bi i takvih zahtjeva.

Tko je glasao

Da bi bolje razumio ovaj

Da bi bolje razumio ovaj dnevnik mislim da je potrebno malo statistike :
U ratarskim kulturama prosječno je 16 sati rada po hektaru zemljišta. Radnici u Hrvatskoj prosječno ostvare oko 2000 radnih sati ili kada bismo to pretvorili u obradu zemlje , jedan radnik da bi zaradio svoju plaću potrebno je da „obradi“ 125 hektara zemlje.
U jednoj većoj seljačkoj porodici gdje se ratarskom proizvodnjom bavi dvoje-troje ukućana za normalan život potrebno je da obrađuju oko 300-350 hektara zemlje.
Iznad 1500 hektara koje obrađuju imamo 22 gospodarstva ,od 100-1500 hektara imamo 653 gospodarstva, 20-100 hektara imamo 6060 gospodarstava, 3-20 hektara obrađuje 63 707 gospodarstava , do 3 hektara obrađuje 120 230 poljoprivrednih gospodarstava. U Republici Hrvatskoj u sustavu poticaja i potpora obrađuje se oko 1 007 960 hektara.

Zadnjim dogovorom između ministra Čobankovića i seljačkih udruga ovu računicu su i seljaci priznali tražeći da se iz dogovora o poticajima izbace tzv. veliki proizvođači koji obrađuju više od 300 hektara zemlje.Za ostvarivanja prava na poticaje i potpore seljak mora ispuniti vrlo jednostavne uvjete mora biti u upisniku poljoprivrednih gospodarstava i mora imati u vlasništvu ili u zakupu zemlju koju obrađuje ,a za opremu i objekte mora imati račune. Vrijednost poticaja i kapitalnih potpora u 2009 godini prelazi 3 milijarde kuna.
U isto vrijeme mali poduzetnici i obrtnici koristili su 300 milijuna kuna poticaja ,a za ostvarivanje prava morali su dostaviti potvrdu da nisu ništa dužni državi , da imaju plaćene doprinose za sebe i radnike koje upošljavaju, priložiti skraćeni poslovni plan , predračune za opremu koju planiraju nabaviti i dobili su u prosjeku 10 000 kuna po obrtu koji je prošao selekciju.
Broj obrtnika i radnika u obrtništvu je sličan kao i broj poljoprivrednih gospodarstava i uposlenih u poljoprivrednim gospodarstvima oko 220 000.

Tko je glasao

Iskreno, nisam bio upoznati

Iskreno, nisam bio upoznati s ovom statistikom. Interesantno je kako je 200 000 gospodarstava ispod 20 hektara.

Bojim se da jednostavno ne vidim logiku u tome da se potiće mala, razbijena, apsolutno neefikasna proizvodnja. Tako da mi ova ideja da se proizvodnja veća od 300 hektara ne potiće nekorektna. S druge strane, radi se o već većim sredstvima, pa se slažem da financijski poticaji u potpunosti nisu najbolje riješenje, nego se takvu proizvodnju mora poticati na druge načine. S druge strane, ne vidim smisao u poticanju proizvodnje kap po kap, dakle proizvodnje na manje od 20 hektara. Čisto iz razloga iz statistike očite goleme neefikasnosti. Upravo zbog toga sam dao prijedlog "zadruga" gdje bi se puno efikasnije koristila poticajna sredstva, što je i glavni cilj ideje. Jer naravno, opet s druge strane ne velim da svatko tko ima samo par hektara mora odustati. Umjesto da se kupi jedan traktor za 5 hektara pa stoji dok bi mogao raditi kupi se jedan za 100 (ili koji je već optimum) hektara. Dakle umjesto da se daju novci za 20 traktora koji će stajati dati će se novci za jednog koji će raditi.

Tko je glasao

Treba se podsjetiti da je

Treba se podsjetiti da je prije rata postojao maximum posjedovanja od 5-20ha u zavisnosti od kvaliteta zemlje i vrste proizvodnje. Poslije država nije napravila niti jedan plan o ukrupnjavanju poljoprivrednih zemljišta. Zakoni koji su bilo doneseni išli su u prilog političkim mešetarima zemljom koji su uzimali u zakup najbolje oranice koje bi poslije davali u podzakup ili bi ostajale puste. Ti zakoni su se promijeniji ali nije napravljena strategija već stihija koju kako tko koristi ali koja u princimu nije u intersu niti države, niti seljaka a niti svih građana naše zemlje.
U tom ukrupnjavanju i modernizaciji koju su svojim kreditima diktirale banke svi su gubitnici sem banaka a mnogi seljaci su to platili i životima o čemu je nedavno bio jedan vrlo dobar dnevnik.

Tko je glasao

U zadnjih sedamdeset godina

U zadnjih sedamdeset godina jedino okrupnjavanje zemljišta je bilo od 1945-1948 kada su seljaci dobrovoljno s milicijom ulazili u zadruge, a većina tih zadruga su postali kombinati.
Krajem 60-tih godina provođena je komasacija s ciljem okrupnjavanja zemljišta
Zadnjih 10-12 godina država je dala mogućnost lokalnoj upravi da ona napravi plan raspolaganja državnim zemljištem pa je to isto zemljište ponovno rascjepkano.
Onda se neki pametnjaković u ministarstvu poljoprivrede sjetio i napravio program okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta koji se u suradnji s Kraljevinom Švedskom provodi u općini Lovas u vukovarsko-srijemskoj županiji i u još 3 županije .
Jedina uloga banaka je bila otimanje poljoprivrednog zemljišta, koja je potom prodavana politički podobnim poljoprivrednim poduzetnicima. najbolji primjer je Croatia banka koja otima ljudima u Cvelferiji ( istočna Slavonija) zemlju a potom prodaje ,zna se, bivšem predsjedniku izvršnog vijeća općine Županja Mladenu Petroviću koji je slučajno iz Račinovaca kao i sadašnji načelnik općine Drenovci i direktor poslovnice Croatia banke Jakša Šestić, koji je u međuvremenu stigao biti i član uprave Sladorana Županja ( prijeratni učitelj hrvatskog jezika u osnovnoj školi u Račinovcima, a najveće postignuće mu je da nije djecu učio ćirilicu jer ju vjerojatno ni on nije znao )

Tko je glasao

U TJEDNIKU-slavonske novine

U TJEDNIKU-slavonske novine objavljeni su i podaci o najglasnijem seljačkom vođi Tomislavu Pokrovcu koji obrađuje 10 hektara zemlje i ima 4 krave. Koji poticaji i koja matematika omogućuju da takvo gospodarstvo radi, zarađuje i plaća poreze i doprinose. Drugi veliki problem o kojem se nepiše su organizatori proizvodnje. Većina poticaja koje seljaci dobiju od države ode organizatorima proizvodnje ( AGROKOR, PODRAVKA , ŽITO, NAPREDAK i sl.). Većina seljaka nema vlastitih sredstava za sjetvu pa se kod njih zaduži za sjeme, gnojivo, zaštitu i vraća urodom.Međutim cijena repromaterijala je 30% veća od tržne i na nju idu kamate do isporuke proizvoda. Seljaci koji imaju vlastita sredstva i kupuju repromaterijal novcima odmah ostvaruju velike uštede u troškovima proizvodnje i ne plaćaju kamate. Njima odgovara cijena od 1 kn/kg pšenice + poticaji, jer zarade i pri cijeni od 1 kune a poticaji su ekstra zarada.

Tko je glasao

tko god da je napisao ovaj

tko god da je napisao ovaj dnevnik, piskara bez veze.
cijena brašna je 5,5kn/kg, a cijena kruha 11kn/kg ili više kuna
Seljak ne treba proizvoditi novce nego HRANU. ostalo je zabluda uma
jebo lud zbunjenog

Tko je glasao

Seljak proizvodi robu

Seljak proizvodi robu (pšenicu) koja se prerađuje u proizvod, tj. dodaje se vrijednost. Pšenica u principu nije ništa različita od metala i ostalih rudača, drva ili bilo koje sirovine. Zapravo, ona je točno to. Sirovina. Sirovina koja se prodaje otkupljivačima. Sad, zašto su cijene proizvoda takve kakve jesu? Pa razmisli o troškovima:
a) netko to treba skladištiti. dakle treba napraviti silose. Ako tko zna cijenu velikih silosa molim da komentira, ali sumnjam da je toliko betona jeftino. Također potrebno je vršiti ispitivanja kvalitete i pripremu za daljnju obradu
b) netko to treba samljeti, za potrebe čega već. Dakle tu imamo strojeve za mljevenje i pakiranje
c) Netko treba iz toga ispeći kruh. dakle treba pekara, trebaju peći, mješalice, kvasac, voda itd.
d) Netko treba kruh prodati

U svakoj od tih faza imamo ljudski rad, dakle ljude koje treba platiti. Također, imamo prijevoz, najčešće u dva navrata. Treba platiti vozaće i kamion i gorivo.
Na kraju, od te kile pšenice do kile kruha treba proći dosta toga. Sad, dali su marže prevelike, jesu (makar ipak, kilu kruha se može dobiti za 7 kn/kg, obični polubijeli/bijeli kruh), ali ne pretjerano. Samo u svakoj od tih faza mrvicu napuhni maržu i to ti je to.
Ako seljak proizvodi hranu nek to sve sam napravi i proda kruh. Do tad je pšenica sirovina.
I ako proizvodi hranu, da li za kruh vrijede posebna pravila u odnosu na ostalo? Što je s mesom, jajima itd itd. Zašto čovjek koji proizvodi zelje ili lješnjake nema osiguran otkup?Hrana je roba, i spada pod pravila trgovanja robom. Ako je hrana pravo pitaj čovjeka na cesti koliko puta na tjedan jede biftek, ili familiju gdje su oba roditelja ostala bez posla kako često pripremaju kolače.

Tko je glasao

evo samo da uzvratim o

evo samo da uzvratim o troškovima!!
a) netko tko je napravio skladišne kapacitete, u to je uložio novac (za toliko betona), i to je napravio da bi zaradio na tome, i seljaci nemaju nikakve veze s time. međutim od svakog seljaka se pri prijemu naplati:
1. ulazna kvaliteta (oko 8kn/t)
2. prijem robe (oko 35 kn/t)
3. sušenje (od 14% 75kn/t pa za svaki 1% više cijena se diže za 5 kn)
4. skladištenje ( oko 15kn/t)
5. izlaz robe (oko 15 kn/t)
b) nisam upućen u troškove mljevenja i pakiranja, ali ako u trgovini mogu kupiti brašno po 2.20/kg, onda vjerojatno nisu preveliki
c)naravno svima su puna usta velikih troškova pečenja kruha, sad ne znam da li se zna, od 1kg brašna se mogu napravit 2 vekne kruha (1 vekna = 700 g), nisam nikad vidio veknu od 1kg i da bude 7kn.. veliki troškovi su zbog dodavanja raznih aditiva koji koštaju, no oni samo poboljšavaju izgled kruha a ne kvalitetu.
d) velika većina onih koji prodaju kruh su oni pod c. osim u slučaju kada prodaju lihvarima kao npr. Konzuma, Billa, Boso itd..., koji uvjetuju pekarima jako niske cijene kruha

i sada što se tiče zadnjega, nitko nema zagarantiran otkup, sve je to pravo skladištara koji su većinom i otkupljivači. on odlučuje da li će, ili neće otkupiti. naravno otkupit će od svojih dužnika na podmire dug, no sve ostalo je stvar dogovora.

Tko je glasao

Proizvođači pšenice imaju

Proizvođači pšenice imaju više manje zagarantiran otkup, i nitko nebi bio dovoljno lud da otkupljuje pšenicu po 50% višoj cijeni. Koliko got volim Hrvatsku, da mi netko nudi pšenicu iste ili bolje kvalitete za 80 lipa a HR seljak traži 1,20 kn, rekao bih da si tu pšenicu zadrži.

Inaće slažem se s mnogo navedenog, da, tu su ti troškovi, više manje. Samo da velim tvoju stavku pod d, da su prodavači pod c, istina, češto proizvođač ima i svoju trgovinu, ali nije baš tako često da je trgovina i pekara na istoj lokaciji, a i pekara i prodavača moraš platiti. kao i prostor i sve ostalo.

Što se tiće vekne od 700g, istina, slažem se s tim, ali ima toga kruha za cca 5-6 kn, pa sam iz toga došao do 7kn za kilu kruha, možda malo podcjenjivanje ali nije veliko. sve zavisi gdje kupuješ. Naravno, ima pekara gdje je kvaliteta neusporediva, ali gdje jedan kruh dođe 10-14 kn 700g.

Tko je glasao

Isprovocirani, pšenica je

Isprovocirani, pšenica je jedna od strateških važnih roba od posebnog državnog interesa. Država treba znati kolika količina takvih roba im je potrebna. Prognoziram skok vrijednosti pšenice. Doći će sigurno na vrijednost koju seljaci traže. Najveće žitnice Europe po urodu su i više nego prepolovljene. Također i kvaliteta je nikakva.

link na članak kako se kod nas to radi:
http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/silosi-su-samoposluge-za-...

Tko je glasao

Muke seljaka...... nisam

Muke seljaka......
nisam seljak ni poljoprivrednik, ali ovo mi zvuci razumno..

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci