Tagovi

Magare?a posla 3 – Buridanov magarac

Buridan "Naš odnos prema Vladi i koaliciji nije nikada ovisio niti sada ovisi o postupanju HSLS-a. HSLS je o?ito u poziciji da mora hvatati zadnje vlakove, a naša pozicija je bitno druga?ija"

Tako nešto je (prema Indexu) kazao Milorad Pupovac, najnovije izdanje „buridanovog magarca“ aktualne hrvatske politi?ke scene. I to nakon kona?nog i dugo o?ekivanog izlaska HSLS-a iz vladaju?e koalicije, pa se sada sve tanjim ?ine HDZ-ovi napori opstanka na vlasti. No, i njihovog opstanka kao stranke - jer ne treba sumnjati da ?e s gubitkom vlasti tamo nastati kaos u borbi za ovladavanjem još uvijek obilatih resursa jedne bogate stranke. Popasli su sve što se popasti moglo, a trenuta?na je situacija apsurd svoje v rste - da HDZ još svega ima u izobilju, dok država skoro da nema ništa. Zato se štakori ukrcani na HDZ-ov brod o?ajni?ki koprcaju – razapeti su izme?u bogate smo?nice iz koje su se obilato namirivali, a smrznuti od onog što ih ?eka - jer nije lako napustiti blagodat i otisnuti se me?u bijednike. Trenuta?ne politi?ke preferencije jasno ukazuju na mogu?nost da tzv. "manjinci" više nikada ne?e biti u ovako pogodnoj prilici. Radi prevelikog „mešetarenja“ ispod stola, predugog oklijevanja, i prevelikog naginjanja izborne naklonosti prema drugim opcijama takvi mešetari sljede?oj vlasti bi mogli postati potpuno nevažni. Ali, kad brod tone – štakori neizostavno prvi odlaze.

Budu?i da je ovo ipak još jedna pri?a o „magare?im poslovima“ nama je vratiti se zadanoj temi - a to je ovaj puta „Buridanov Magarac“. Da bismo razjasnili alegorijske veze izme?u Milorada Pupovca i Jeana Buridana (odnosno politi?ke uloge Pupov?evog SDSS-a i „Buridanovog Magarca“), treba se podsjetiti stare pri?e o Buridanu i njegovom magarcu. Pri?a je stara, oko 700 godina, prvenstveno je psihologijska a ne politi?ka. Ali ako uloga motivacije u ljudskom ponašanju se nužno reflektiraju i na politi?ko djelovanje – gore spomenuta veza je više nego aktualna.

Jean Buridan je bio zna?ajna figura svog vremena. Bijaše to prije 700 godina, u ono predrenesansno vrijeme kad su razumni ljudi (bilo civili bilo sve?enici) po?eli malo slobodnije promišljati.

Jean Buridan bio je francuski sve?enik i znanstvenik. Ro?en je 1300. u mjestu Béthune u sjevernoj Francuskoj. Umro je 1358. Studirao je na sveu?ilištu u Parizu, gdje je postao i rektor. U Parizu je bio poznat po ljubavnim aferama i avanturama. Osporio je Aristotelovu tezu da na ba?eno tijelo stalno mora djelovati neko drugo tijelo koje je s njim u neposrednom dodiru. Umjesto te predložio je svoju teoriju impetusa:kada se tijelo baci, ono dobiva odre?eni impetus, koji mu omogu?uje daljnje gibanje. Ta je teorija prethodnica zakona o o?uvanju gibanja. Pobio je i Aristotelovu teoriju da na nebeska tijela djeluje duhovno bi?e da bi se gibala. On je smatrao da se nebeska tijela kre?u zbog impetusa kojeg su dobila pri stvaranju svijeta.

Buridanove revizije Aristotela nisu bile slu?ajne, jer je tada ve? pomalo svima bilo dosta tog starog dobrog Grka, kojeg su skolasti?ari (zlo)upotrebljavali za potvrdu klju?ne uloge Boga pri objašnjavanju savršenstva svemira i nesavršenstva ljudskog ponašanja (tezom o „slobodi volje“ kojom je Bog navodno obdario svoje „miljenike“ na kugli zemaljskoj).

Buridanov pojam „impetusa“ (tj. zamaha, poticaja, impulsa) postaje klju?an pojam za razumijevanje ?esto neodgovornog ljudskog ponašanja, pa se posve logi?no sve to završilo njegovom teorijom motivacije koja je klju?na za djelovanje živih bi?a. Time opet dolazimo do (samo naoko) smiješne pri?e o „Buridanovom magarcu“:

Buridanov magarac je primjer ironije na Buridanovu tezu o slobodi volje. To je poslovi?no poznat magarac koji se nalazi izme?u dva potpuno jednako udaljena plasta sijena i, pošto nije u stanju da se odlu?i ni za jedan, on ?e skapati od gladi. U psihologiji se uzima kao primjer konflikta dvostrukog privla?enja, odnosno jake ambivalencije.

Dakako, Jean Buridan nije bio toliko glup da bi magarca, jednu ina?e pametnu i životno prakti?nu životinju, proglasio toliko glupavom - da bi ostala gladna kad je rastrzana izme?u dva podjednak motiva. Pravi magarac (a ne "Buridanov") bi takvu dilemu lako riješio: Bez prevelikog dvoumljenja bi se okrenuo najprije jednom, a potom drugom stogu. No mi ovdje ne govorimo o pravim nego o „Buridanovim magarcima“, koji se po?esto nalaze u neodlu?noj poziciji „buridanovske“ ambivalencije. Naime, u Hrvatskoj danas postoje dva izrazito prepoznatljiva „stoga sijena“. Jedan je HDZ-ov na kojeg se bilo navuklo dosta „stoke krupnog i sitnog zuba“. Ali, kad je sijena ponestalo, zavladalo je osipanje pa tako svjedo?imo raznolikim ponašanjima.

HSS-ovo dosljedno ostajanje uz sve tanji stog sijena ima u pozadini ja?u mada manje uo?ljivu motivaciju. Ta stranka pod rukovo?enjem ovog „izuzetnog kontra-politi?ara“ Jože Friš?i?a se radi povlaštenog pristupa stogu sijena stopila s HDZ-om, pa tako mora dijeliti njegovu politi?kus sudbinu sve do vlastitog nestanka (sli?nu sudbinu nestanka s politi?ke scene su ve? doživjeli HSP i DC). Nešto takvo sam davno prognozirao (u postu od 03/07/2008 pod naslovom „Uzurpatori (2) – Tko ste vi uop?e, gospodine Friš?i??? ). Nije mala stvar od Boga dobiti tu slavnu privilegiju (da budeš prvi ili zadnji - jer se samo to pamti – ono izme?u su samo usputne predstave.). Tada sam zapisao:

Time ?e krug ?asnih i u povijesti zapisanih HSS-ovaca (Stjepan Radi? 1904.-1928., Vladko Ma?ek 1928.-1964., Juraj Krnjevi? 1964.-1988., Drago Stipac 1991.-1994. i Zlatko Tom?i? 1994.-2005.) biti zatvoren s Josipom Friš?i?em, kojemu ovom prilikom ne želim pridodavati nikakve epitete – to ?e mu povijest ionako sama u?initi.

Oni lukaviji okupljeni oko „ubu?alog“ HDZ-ovog plasta sijena napuštaju ili su ve? napustili njegov tabor. Prvi bijaše Hrelja (poznat kao prvi potpisnik koalicije sa Sanaderom - ne postavljaju?i ikakve uvjete) on se najviše pobojao svojega sve nezadovoljnijeg i gladnijeg stada. Sad je na red došao i HSLS pod vodstvom Darinka Kosora (koliko je na vrijeme u?inio zaokret ne može se zasad procijeniti). Slijedi ztv. „manjinac“ Šemso Tankovi?, koji traži i najbudalastije razloge ne bi li se prebacio na drugu livadu.

Svakako je jedna stvar izvjesna - ovoj Vladi istje?e rok trajanja, a šteta koju njihova agonija (Vlade i stranke na vlasti) pritom proizvodi naciji sve je golemija. Vladina „stabilna“ ve?ina (s kojom se Jadranka i društvo tješe) u ovom trenutku ovisi o po vokaciji najnestabilnijim saborskim mandatima – tj. o zastupnicima s bezna?ajnom izbornom bazom (od par stotina do par tisu?a glasova) ali zakonom zašti?enim klauzulama. Njihova je motivacija uvijek bila privu?i se onom stogu sijena s kojeg ?e što bezbrižnije pasti - ta filozofija je jedini njihov „modus vivendi“.

Ipak je trenuta?na najneobi?nija pozicija saborskih Srba (tj. Pupov?eve SDSS-a) koja ponajviše sli?i „buridanovom magarcu“. Bezbrižno su niz godina se napasali na HDZ-ovom plastu sijena ne mare?i za posljedice, da bi se odjednom na njih sru?ila golema odgovornost održavanja na vlasti jedne Vlade koja ni?im nije zaslužila preživljavanje. Naprotiv uspjela je iziritirati ve?inu hrvatskog življa. Sedam dugih godina su se hvatali u kolo s onima koji su sustavno upropaštavali državu, i koji su spremni potegnuti stare animozitete ?im im netko vlast ugrozi (kao što je onomadne „ispalio“ Žarko Domljan - ali ne on sam).

Zato pomalo „pitijsku“ Pupov?evu izjavu treba pravilno shvatiti kad govori o njegovim (njihovim) tzv. „imperativima“:

"Prvi je da se završe pregovori s EU-om i provedu reforme, me?u kojima su najvažnije ekonomske, financijske i prora?unske. S druge strane, potrebno je što je prije mogu?e obaviti pripreme za novu politiku i nova politi?ka rješenja koja ve?ina gra?ana traži".

Eto to nam re?e prvi hrvatski Srbin. Upravo su oni ostali zadnji branitelji omraženog i kontraproduktivnog sustava vlasti, ali i posljednja slamka spasa jedne stranke, koja je u kratkom vremenskom razdoblju (od osamostaljenja do danas) tri puta Hrvatsku bacila na koljena. Sad se nastoje "održati u sedlu" baš uz pomo? svojih "privatnih Srba".

Izme?u Buridanovog „impetusa“ i Pupov?evog „imperativa“ leži višestoljetno vremensko razdoblje ali zanemarivo mala razlika. Ako to nije ona prava „buridanovština“ ne znam više što bi mogla biti.

Komentari

Ovaj mi frederikov magarac

Ovaj mi frederikov magarac više liči na hrvatsku lustraciju, - neka se lustracija provede al` da komunisti ostanu ipak na vlasti, jer oni to nabolje znaju -(vladati)!!! A Irida ti, a znaju li šta drugo???

Tko je glasao

Definitivno je i u ovoj

Definitivno je i u ovoj ekonomskoj krizi, zadnje sto ljuci zele - odrziva ekonomija.
To je kao da u nekoj oazi usred pustinje konobar uporno donosi sol i papar, a gost zahtijeva vodu, sok, pivo ili sl.
Zato se stvari uporno pogorsavaju.
Ne od jucer!
Desetljecima...
Neodgovorno glasacko tijelo koji je daleko veci uzrocnik ovog stanja od svih stranaka i politicara, uporno i dalje razmislja koja bi to stranka i na dalje omogucila beskrajnu pijanku na tudji racun, prodajuci domace resurse i ziveci od isprosjacenih kredita kao sto je to uostalom praksa od 1945. godine.

Tko je glasao

G-news Neodgovorno glasacko

G-news Neodgovorno glasacko tijelo koji je daleko veci uzrocnik ovog stanja od svih stranaka i politicara, uporno i dalje razmislja koja bi to stranka i na dalje omogucila beskrajnu pijanku na tudji racun, prodajuci domace resurse i ziveci od isprosjacenih kredita kao sto je to uostalom praksa od 1945. godine.
Neće biti baš tako, biračko tjelo je tjekom 45 godina komunističkog sustavnog pranja mozga, trajno oštećena supstanca.
Od 1990 vlast se samo zove "demokratska", iako je u biti još uvijek komunistička. Tjekom sledećih 20 godina tranzicija uopće nije provedena, ( namjerno nije izvršena demokratska edukacija naroda putem medija - HTV-eja) te ako se tomu doda dopunsko ispiranje mozga tzv. Domovinskim ratom, nije ni čudo da nam je biračko tjelo apsolutno u kurcu!
Najveći zločin nad Hrvatima komunisti nisu počinili u periodu od 1945-1990 nego od 1990 do 2010 !!!

Tko je glasao

U vrijeme kada su do sada

U vrijeme kada su do sada slatka a od sada gorka ADZ-ova kola krenula nizbrdo, svi oni koji su se neprirodno ( ali zato dobro omršenog brka ) uz nju vezali i dali joj legitimitet ( iako veoma upitan ) da radi ono što nam je uradila ( nadam se da ne treba posebno objašnjavati što su nam to sve uradili ), postavlja se ozbiljno pitanje: što sad? Mogu li jedan Hrelja, Tanković, Kosor ( muški ) a sutra Memedi i Pupovac tako odjednom promijeniti dres kao da se ništa nije dogodilo? Moj savjet koaliciji, koja definitivo dobija nove izbore, je da se ne upušta u koalicije sa ovim kalkulantima i političkim mešetarima čija je izborna baza dobrim dijelom izmišljena tzv. ( ma vidi bogati!) pozitivnom diskriminacijom. Gdje li su samo pronašli ovu jezičnu vratolomiju? Uvjeren sam da će koalicija bez njih ( čak i bez HSU-a i lako potkupljivog i prevrtljivog Hrelje ) imati veću vjerodostojnost te dobiti više glasova bez njih nego s njima. HSS-u ionako nema spasa, jer su upropastili sve čega su se gladni vlasti dokopali a najviše selo koje nisu usmjerili kako raditi i pomoći im plasirati svoje proizvode turizmu, već ga naučili na nekorisne subvencije koje je opet ( gle ironije! ) najviše pokupio onaj ( Todorić ) koji najviše i uvozi stranu hranu u RH i tako najviše šteti baš - poljoprivredi i selu, prirodnoj i osnovnoj biračkoj bazi HSS-a. Zato bi ja ove naše RH magarce ostavio da dugo i dugo filozofski razmišljaju te tako sami na koncu skončaju, upravo onako kako je završio i ovaj naš Buridanov magarac. Pa da se tako za sva vremena jednom konačno nauče - pameti. Sapienti sat!

Tko je glasao

Nadam se da J.Kosor neće

Nadam se da J.Kosor neće zabraniti ovu sliku. Dva plasta sijena meni izgledaju kao dvije gole guzice.

Tko je glasao

Neće...meni izgledaju kao

Neće...meni izgledaju kao dvije velike balege.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci