Tagovi

Zašto se studentima pod Fuchsom crno piše

Prema izvješ?u OECD-a o tercijarnom obrazovanju u RH, ?ak 10-15% hrvatskih studenata diplomira u roku, a rok za završavanje programa od 4 godine je 7.5 godina.
Dok OECD to vidi kao bijeg od loše socijalne situacije i nezaposlenosti, bojim se da je u stvarnosti situacija ipak ponešto druga?ija. Naime, tek mali dio maturanata odlazi na faks kako bi na godinu-dvije izbjegao nezaposlenost, dok ve?ina na fakultet zaista dolazi završiti ga. S obzirom na to da Hrvatska baš i ne obiluje sveu?ilištima (a u nekim gradovima postoji tek studij ili dva), teško ?e me netko uvjeriti da roditelji iz nekog slavonskog sela šalju dijete na školovanje u daleki Zagreb ili Osijek kako bi ga spasili od nezaposlenosti, a to pogotovo jer su statisti?ki i oni sami vjerojatno s niskim prihodima koji to ne bi mogli izdržati.

Zašto je onda tako loša prolaznost? Može se gledati na dva na?ina. Ili su hrvatski studenti ljen?uge koje namjerno studiraju najduže što mogu ili studiraju u sustavu koji je takav da ih de facto onemogu?ava u tome da diplomiraju na vrijeme. Pisat ?u ovaj dnevnik iz perspektive studenta Pravnog fakulteta Sveu?ilišta u Zagrebu jer to je onaj kojeg iz prve ruke poznajem. Ima li lijenih studenata? Naravno da ima. Ipak, koliko ih je?
10%, 30%, 50%, 90?
Uh, 90 ve? teško.
A 98%?

Pitanje nije retori?ko, nego baš naprotiv, vrlo ozbiljno i stvarno.
Od cca 1100 studenata upisanih u 1. godinu pravnog studija 2005. godine, u roku ih je 25 upisalo 5. godinu. (Ne, ne nedostaje nula niti neka druga znamenka.) Ra?unica je vrlo jednostavna - manje od 2% studenata uspjelo je u roku upisati završnu godinu studija (što naravno ne zna?i da ?e ju svi u roku i završiti). Pod pretpostavkom da ipak nije 98% studenata lijeno, možemo se baciti na pitanje u ?emu je uzrok tako niske prolaznosti. Nisam uspjela prona?i podatke o prolaznosti na svjetskim fakuletima, ali sigurna sam da ovoga nema ni u jednoj europskoj državi.

Zašto je to problem koji se ne ti?e samo studenta koji toliko studira?
?isto pragmati?no gledano, zato što se u studente ulaže neki novac. Ako se studij prolongira, davatelji subvencija taj novac uzalud bacaju, osim ako student izgubi ta prava. S druge strane, ako student nakon dvije-tri godine studija odustane jer je neuspješan, sve što je dotad radi njega potrošeno posve je uzalud. (Molim da temu koliko se troši na studente ostavimo za neki od sljede?ih dnevnika.)
Sada dolazimo do pravog problema. Najnoviji Fuchsov prijedlog je besplatna prva godina studija za sve studente, a za dalje ?emo vidjet. Iako u ovoj fazi još ni izbliza nisu odre?eni uvjeti i kriteriji za odabir sretnika koji ?e studirati na teret MZOŠ, znamo da su uvjeta dva - redovno polaganje godina i izvrsnost. Ne zvu?i kao puno, ali.... Ako uzmemo u obzir ?injenicu da je na PF manje od 2% studenata došlo do 5. godine u roku, koliko ?e studenata sljede?e generacije završiti fakultet na teret MZOŠ? Nije teško pitanje. Maksimalno 2%. Na to treba dodati još i kriterij izvrsnosti jer, hej, ne mogu valjda svi koji redovno upišu godinu studirati na teret MZOŠ.

Razlog zašto studenti to ne vide je u tome što nas koji smo ve? na faksu to ne dira previše jer se na nas ne odnosi, a one koji se tek trebaju upisati na faks novi sustav veseli jer oni ionako smatraju da su svi njihovi problemi riješeni jednom kad pro?e ta državna matura i kad se upišu na željeni faks. A onda.... Iiiihaj! Još im je i prva godina besplatna.
Ono što ne znaju je da ?e ih tek pola u roku upisati 2. godinu, a onda dalje silaznom putanjom. Danas im je to daleka budu?nost, a za godinu dana....
I tako su hrvatski studenti sjahali magarca da bi uzjahali pile, i to sretni jer je bolja življa, a i izgleda baš nekako meko i pahuljasto.

Ipak, slažem se da je potrebna reforma na?ina financiranja školarina. Do nekih pomaka je ve? došlo (prelaskom na tzv. linearni sustav naplate) i zna?ajnim pove?anjem školarine za izvanredne studente (pod izlikom da ih bolonjski sustav ne poznaje i da trebaju raditi sve što i redovni studenti; iako se na kraju to nije dogodilo i upola manju satnicu svega pla?aju po najvišoj stopi koja je dvostruko viša od njihove nekadašnje školarine), ali to su pomaci koji ne osiguravaju ni napredak ni ve?u pravednost u sustavu, nego samo omogu?avaju da se u jednom poprili?no konfuznom sustavu ubere više love nego prije. Usto, po meni je nedopustivo da školarine konstantno rastu bez nekog opipljivog razloga, a da se to apsolutno ne odražava na uvjetima ili kvaliteti studija.

Zasad je mogu?e jednom pasti godinu i i dalje ne pla?ati školarinu, dok je oslobo?enje od školarine poprili?no težak zadatak. Smatram da bi bilo pravednije svake godine odre?ivati tko pla?a, a tko ne, i to ovisno u uspjehu studenata unutar generacije.
Osim toga, ono što nitko ne predlaže, a što bih apsolutno podržala je promjena politike subvencioniranja školarina. Subvencioniranje školarina nije samo sebi svrha niti je to puko socijalno davanje; to ima svoju ekonomsku i društvenu svrhu i treba služiti javnom interesu na na?in da poti?e popunjavanje praznina koje postoje na tržištu. Smatram da je posve opravdano uvesti nejednake kvote financiranja od fakulteta do fakulteta. Ne vidim svrhu u tome se u istoj mjeri financira školarina za suficitarna i za deficitarna zanimanja. Sje?am se svoje prijateljice koja se upisivala na medicinu i nije znala ho?e li upisati s pla?anjem ili na teret MZOŠ pa je posudila 10 000 kn (jer ih nije imala) i ?ekala s njima u kuverti. Par dana nakon toga ?itali smo u novinama o deficitu medicinskog osoblja i o strahu od EU koja ?e nam pokrasti sve lije?nike i medicinske sestre jer i tamo postoji potreba za tim kadrovima. S druge strane, u jednakoj se mjeri poti?u zanimanja za koja postoji manja ili uop?e ne postoji potreba. Naravno, podržavam da se ostavi neka manja kvota na drugim studijima, ali definitivno se te kvote trebaju prilago?avati uvjetima na tržištu, pa makar to zna?ilo da ?e se par desetaka studenata prava ili ekonomije upisivati na teret MZOŠ.
Prema tome, promjene sustava financiranja - apsolutno, ali promjene koje ?e i?i u korist studentima kao populaciji i koje ?e zaista djelovati pozitivno na neuravnotežene odnose koji postoje na tržištu rada.

_______________________________________________
Ovim dnevnikom zapo?injem ciklus dnevnika o problemima studiranja i studenata. Zbog razli?itosti problema i moje brbljavosti, smatram da je cjelinu bolje rascjepkati na više zasebnih dijelova koji ?e se baviti bolonjskim sustavom, sustavom stipendiranja, programima studija i o tome zašto je prolaznost 2%.

Komentari

U radioemisiji "Intervju

U radioemisiji "Intervju tjedna" bilo je zanimljivo slušati prof.Puhovskog.Bila je riječ o 20 miliona duga FF.Kritizirao je ulaganje u interijer itd.Nisam,na žalost cijelu emisiju odslušala ali sam usput zapamtila ovo:Izjavio je da stolice profesora su koštale 7 000 kuna/komad.Sada me interesira da li će ti savjesni,pošteni profesori-humanisti,u znak protesta i solidarnosti sa poreznim obveznicima te stolice nabacati na jednu veliku hrpu i odbiti sjediti u toj stolici koja je simbol korupcije?Ili će biti kao i do sada ponosni kako su oni "cijenjeni" u društvu u kojem nije ostalo ni "m" od morala.Također je izjavio da besplatno studiranje državni budžet košta vrlo malo u odnosu na troškove koji se izdvajaju za druge resore.Opisao je to slikovitim riječnikom,nešto kao:"To je kao da nekom udjelite 50 lipa na ulici kada vas zamoli imate li što sitnog".Država to ne bi trebala ni osjetiti.Objasnio je i zašto se uporno inzistira na naplaćivanju.Ministri i njihove prirepine na temelju" politike štednje" grade svoje osobne karijere.Uglavnom,nema veze sa očuvanjem budžeta,već sa "dokazivanjem" poslušnosti.
Uvjerena sam da zna o čemu govori i ja mu to vjerujem.Nema štednje kada pajdo treba uvaliti skupe,precjenjene stolice,a ima štednje kada treba guliti studente i njihove roditelje.

Tko je glasao

mislim da je bilo neko

mislim da je bilo neko pojašnjenje da se zapravo radi o samo 3-4 stolca, a da su ostali obični stolci. naravno, to nije tako prihvaćeno kao što je naslov o skupim stolcima.
ako mene pitaš, to je totalna banalizacija situacije. meni ne smeta ni koliku plaću imaju profesori ni u kakvim stolcima sjede - smeta mi odnos prema nama i ono što studenti od svega toga imaju (odnosno nemaju).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

3x7000=21 000 kn.Taman

3x7000=21 000 kn.Taman koliko neki obrtnik duguje PU,a dijete mu studira.Studenti od toga svega nemaju,ali IMAJU ovo:
http://pollitika.com/moja-prica-studenti-studiji-moja-prica

Toga imamo na svim razinama.Debilizam sistema.

Tko je glasao

puhovski ja kao vjetrokaz,

puhovski ja kao vjetrokaz, ali bar sada sa sigurnošču znamo da je istina to u vezi stolaca (famozna nula ili ništica dodaje se već tradicionalno)

Tko je glasao

Hej mislim da ti je ta OECD

Hej mislim da ti je ta OECD brojka o prolaznosti malo zastarila i zato zapravo ne tako relavantna. Ako išta, Bolonja je skratila prosječnu duljinu visokog obrazovanja - kad gledaš cijelu zemlju. Ovaj primjer koji daješ s pravnim fakultetom iz vlastitog iskustva dobar je dokaz kako je pravni fakultet (a) nesposoban održati studente, (b) ne funkcionira kao institucija koja studente razvija, nego više kao institucija koja u svojoj interakciji sa studentima očito želi demonstrirati svoju moć i na taj način prezentirati svoju kvalitetu. Znači ima neki bolesni autoritativni odnos prema studentima.

I samo jedna napomena: mislim da puno ljudi griješi kad izjednačuje fakultete i ministarstvo. Računica je otprilike ovakva: fakulteti+sveučilište+ministarstvo = "sustav".

Kao da su oni svi u nekakvom dosluhu protiv studenata i običnog puka. A istina je zapravo da su neki fakulteti poput recimo FER-a pronašli način da privuku, razvijaju i zadrže najbolje studente i na taj način gaje svoju kvalitetu. Drugi fakulteti pak, poput pravnog, kako ti opisuješ, drže se svog ega. I sad bilo kakav policy da ministarstvo donese neće puno promijeniti stav ferovca prema "sustavu", ali će zato studenti s fakulteta poput tvog ili FF-a masovno svima davati do znanja da su nezadovoljni sa sustavom.

Ali mislim da je vaše nezadovoljstvo krivo usmjereno. OK - recite ministarstvu ako postoji pametna alternativa za školarine. Ali prvenstveno mislim da bi vam bilo važno da radite pritisak na profesore i na svoje fakultete da se promijene i da konačno postanu mjesta za intelektualni razvoj studenata. Također, kvote i visina školarina su stvar fakulteta, ne ministarstva. MOžda bi bilo dobro malo vršiti pritisak i na samo sveučilište da malo više regulira "neposlušne", odnosno neorganizirane fakultete. Odnosno fakultete bez razvojne strategije. U svakom slučaju sretno!

Tko je glasao

podaci su iz 2005. ili 2006.

podaci su iz 2005. ili 2006. ne vjerujem da se od onda išta dramatično promijenilo. podaci koji se odnose na moj faks su najsvježiji što mogu biti :).
još se ne može znati kakvi su rezultati bolonje jer nije prošao petogodišnji ciklus (prvi bolonjci trebaju završiti faks tek ovog ljeta); da, može se reći da postoje ljudi koji posjeduju neki komad papira, ali on kod nas zaista ništa ne znači i de facto su izjednačeni oni koji su završili u starom sustavu sa onima koji završe 5. godinu (bez obzira na to radi li se o 3+2 ili 4+1 ili 5+0 kao kod nas).

naravno, slažem se da to čini sustav, ali u praksi kao da je svatko sustav za sebe. nitko ne proganja faks nego je on sam autonoman, sveučilište unutar sveučilišta, a opet ministarstvo se pravi blesavo (ili igra oportunistički) i najavljuje sustav školarina kao da nikad nisu vidjeli statistiku i kao da ne znaju kamo bi to odvelo.

a meni je sad već osobno svejedno, samo što sam u poziciji da neke stvari mogu gledati unaprijed jer nisam opterećena zabludama (tipa da su mi svi problemi riješeni kad se upišem na faks i ne plaćam prvu godinu) i ne može mi se prigovoriti da to govorim radi neke svoje koristi ili zato da opravdam svoj neuspjeh (jer ja sam uspjela).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Izvrstan dnevnik koji je

Izvrstan dnevnik koji je naznačio veliki broj pitanja koja se tiču visokog obrazovanja i na koja nije lako dati jednoznačan odgovor. Kako autorica vjerojatno računa na raspravu, osobito mi se sviđa napomena s kraja dnevnika:

Ovim dnevnikom započinjem ciklus dnevnika o problemima studiranja i studenata. Zbog različitosti problema i moje brbljavosti, smatram da je cjelinu bolje rascjepkati na više zasebnih dijelova koji će se baviti bolonjskim sustavom, sustavom stipendiranja, programima studija i o tome zašto je prolaznost 2%.

Međutim, kako to ovdje već uobičajeno biva, rasprava se proširila poput svjetlosti, jednoliko u svim pravcima, pa čitamo uglavnom vrlo vrijedne opservacije od mature do zapošljavanja diplomanata ili čak doktorskih studija. Zato postoji realna opasnost da se sva municija ispuca već na ovom pa će ostali dnevnici iz najavljenog ciklusa neopravdano ostati bez efekta.

Pošto i sam preferiram određenu sistematičnost u obradi teme, mislim da bi se u raspravi po ovom dnevniku trebalo koncentrirati na početak, odnosno strategiju visokog obrazovanja.

Autorica je, istina, napomenula poželjnu međuovisnost upisnih kvota i potreba društva ali nažalost, većina do sada napisanog je gotovo bez osvrta protutnjala mimo.

Sasvim je sigurno da nam nije potrebno npr. toliko filozofa, ali se pitam imamo li kao društvo uopće odgovor na pitanje što nam od visokog obrazovanja treba i koliko.

Držim da je teško projektirati sustav, u ovom slučaju reformu visokog školstva, ukoliko nam nedostaju osnovni parametri.

Dakle, prije odgovora na pitanje kako, trebalo bi znati što i koliko.

Nisam stručnjak za visoko obrazovanje ali u svom sam poslu uvijek morao prvo znati koji mi je cilj, odnosno što i koliko želim postići, pa tek onda razmišljati i odlučiti kako do toga doći.

B-52

Tko je glasao

jedna stvar. posve sigurno

jedna stvar. posve sigurno ne postoji nekakva ozbiljna analiza oko toga koliko nam kakvog kadra treba, ali posve je jasno nekoliko područja koja su izrazito deficitarna bez nade u bolje. da ima tu i malo razuma, barem bi išlo sređivati taj dio priče koji je bolno očit.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

OK, vidim da ima više

OK, vidim da ima više komentara.

Prvo, u oči me ubolo ovo:
Normalno, sa Bolognom troškovi automatski astronomski rastu, jer su studentima po novom sustavu potrebne dodatne tete kao u vrtiću da s njima fino usmjereno rade 16 sati dnevno, kako student ne bi slučajno probao koristiti vlastiti mozak, ili imao ikakvog vremena za samostalni mentalni razvoj.

??????????????????????????????????????? Debe wtf?
Neznam u kojoj zemlji se ove bajke pričaju, ali u Hrvatskoj realnost sigurno nisu. Dapače, profesori inzistiraju na tome da radimo što više samostalno i ulazimo u dubinu problema (pogotovo kod matematike i programiranja).
A što se tiče troškova, ako će se kvalitetno ulagati u novu opremu, infrastrukturu i proširenje nastavničkog kadra...nek se troši. I to što više, jer na kraju dana uvijek vrijedi ona "kolko para tolko muzike".

A što se tiče ovoga: p.s. usput, na strojarstvu do diplome dolazi više od 10%, tako barem kažu ljudi koji su to studirali (koje ja znam). nekima doduše treba 6-7 godina, ali na kraju dođu do cilja.
- Da to je istina, ja sam mislio na one koje završe u roku ili uz možda jednu dodatnu godinu. Ali i to je još uvijek malo, mada je tu problem u organizaciji samog smjera, strpali su 3 grane u jednu: proizvodno, konstrukcijsko i brodostrojarstvo. Al to je već jedna zasebna tema (nedavno sam razgovarao s profesorom s tog smjera i rekao je da se planira i taj problem riješiti).

Nisam se u prethodnom komentaru osvrtao na generalno školovanje. Vjerojatno zato jer je to jedna jako opširna tema (a i zato jer sam ogladnio ;)).
Ali ipak da pojasnim neke svoje stavove: NE, faks ne bi smio biti POTPUNO besplatan. Svjedok sam priličnom broju primjera koji mi daju za pravo da tako mislim. Možda je najbolji jedan momak s fesba koji već ČETVRTU godinu zaredom ponavlja prvu godinu. Da, 4 i 1. A studira po Bolonji.

Naime, kao što većina studenata zna, Bolonja nije riješila problem "vječnih" studenata. Nakon što se u dvije godine ne uspije riješiti neki predmet (ili više njih) trebalo bi se izgubiti pravo studiranja na tom smjeru. Dva bitna dijela prethodne rečenice su "trebala" i "smjeru".
Bitna su jer je omogućeno zamrzavanje godine (pod izlikom da si bio bolestan pa si propustio veći dio školske god.), što 2 dovodi do 3 godine, a nakon neiskorištene 3 god. možeš se komotno prebaciti na drugi smjer (recimo elektroteh. preddiplomski na elteh. stručni) i dalje musti državu.
Jer momak iz prethodnog odlomka do dana današnjeg još nije dao ni kunu za školarinu.

E sad, neznam dokle će kolega moći uživati u besplatnoj vožnji, ali u svakom slučaju to se više ne bi smjelo događati.

S druge strane, nisam ni za potpunu "amerikanizaciju" školstva. To je druga krajnost a one nikad nisu dobre. Jer je najbolje rješenje uobičajeno u sredini.
Hrvatskoj je najprimarniji interes obrazovni sustav. Tj. trebao bi biti, a nije. Pošto nam je srednjoškolsko obrazovanje sve lošije i lošije, a nemožemo svi upisati gimnazije, mislim da bi se trebalo krenuti u generalni remont obrazovnog sustava. Opet, i to je široka tema, a Griotta je rekla da će se tim pozabaviti u narednim danima, pa ću to prepustiti njoj. E kad sam kod nje:
Zasad je moguće jednom pasti godinu i i dalje ne plaćati školarinu, dok je oslobođenje od školarine poprilično težak zadatak.
Opet ću navesti svoj faks gdje je to jako elegantno riješeno: plaćaš školarinu - želiš je se osloboditi? - nema problema, nek ti je prosjek iznad 3.4 skidamo ti pola, a dotjeraš li ga do 3.8 skidamo čak 90%! Što ostavlja nekih 700-800 kuna koje uplatiš na početku godine.

Mada je to samo kod nas (barem koliko sam čuo). A to je još jedan problem, jer Bolonja se provodi jako različito od faksa do faksa, a kamoli od sveučilišta do sveučilišta.

Banksy

Tko je glasao

Ali ipak da pojasnim neke

Ali ipak da pojasnim neke svoje stavove: NE, faks ne bi smio biti POTPUNO besplatan. Svjedok sam priličnom broju primjera koji mi daju za pravo da tako mislim. Možda je najbolji jedan momak s fesba koji već ČETVRTU godinu zaredom ponavlja prvu godinu. Da, 4 i 1. A studira po Bolonji. pa to sam i rekao, ti ionako plaćaju, ili su barem plaćali prije.. nije povezano sa Bolognom samom po sebi.

Naime, kao što većina studenata zna, Bolonja nije riješila problem "vječnih" studenata. Nakon što se u dvije godine ne uspije riješiti neki predmet (ili više njih) trebalo bi se izgubiti pravo studiranja na tom smjeru. Dva bitna dijela prethodne rečenice su "trebala" i "smjeru". što znači pravo studiranja? besplatnog ili uopće? ako će netko platiti, a to je tako prije i bilo riješeno,( ne znam kako je sada). tko dvaput padne, plaća.. zašto ne bi studirao dok god ga muzu? povećava kvalitetu studija za ostale.

??????????????????????????????????????? Debe wtf?
Neznam u kojoj zemlji se ove bajke pričaju, ali u Hrvatskoj realnost sigurno nisu. Dapače, profesori inzistiraju na tome da radimo što više samostalno i ulazimo u dubinu problema (pogotovo kod matematike i programiranja).
A što se tiče troškova, ako će se kvalitetno ulagati u novu opremu, infrastrukturu i proširenje nastavničkog kadra...nek se troši. I to što više, jer na kraju dana uvijek vrijedi ona "kolko para tolko muzike".

kakve to veze ima sa Bolognom? dosad profesori nisu bili u stanju poticati studente da razmišljaju svojom glavom, nisu imali konzultacije isl.? ono što se promijenilo su prilično sumnjivi sustavi bodovanja i uvođenja dodatnih kolokvija i vježbi, koji možda imaju smisla na strojarstvu, no teško da imaju smisla na društvenim znanostima. a treba se zaposliti hrpu novih asistenata sumnjive kvalitete, mjerene bodovima. razmišljanje svojom glavom nekome znači rješavanje danih mu zadataka, a nekom drugom možda postavljanje pitanja koliko su ti zadaci smisleni, ili smišljanje vlastitih zadataka i samostalno istraživanje tematike.. Bologna ima za rezultat da se studenti (još i više nego prije) pretvaraju u skupljače bodova (pogotovo što se tiče znanstvenih novaka), a ne skupljače i proizvođače znanja. I opet, razlika je između dodiplomskog studija i postdipomskog, te između strojarstva, i politiziranih studija poput društvenih znanosti.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

kod nas s 3.5 možeš dati

kod nas s 3.5 možeš dati zahtjev za prelazak na neplaćanje, s tim što je to dosta dobar prosjek.
ipak, na nekim faksevima ne postoji mogućnost oslobađanja temeljem prosjeka (npr FF).
po meni taj sustav ne valja jer omogućava da netko temeljem prijemnog ne plaća iako ima prosjek 2.0, i to čak i nakon što padne godinu, a s druge strane netko tko daje u roku ne može se osloboditi ako ne ostvari bolji prosjek.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Studiranje nije socijalna

Studiranje nije socijalna kategorija!
Samo bogat i dokon netko moze gubiti vrijeme u studiranju kroz dugo razdoblje, a pogotovo kad su jak mali izgledi za posao sa takvom diplomom.
Ti ocito imaju dobro $$$$ zaledje kod kuce.
Uglavnom sva sveucilista koja ista vrijede su jako skupa i placaju se osim u slucaju stipendija, donacija i sl.
Na Zapadu roditelji zalazu kuce i dizu kredite od 200.000$ da bi djeci omogucilli studiranje na prestiznom sveucilistu.Znanje je definitino u tom slucaju ROBA jer ti profesori NE predaju badava!
I oni su nekad moguce bili u dugovima i oni moguce zele ustedjeti da bi i njihova djeca mogla studirati.
Zato je nonsens i pomisliti da netko razvlaci studiranje godinama.
Opet kazem da je studiranje roba, a placanje studija investicija jer se nakon diplome traze poslovi koji su u startu dobro placeni.Ti ce takodjer ex. studenti raditi i nece pristati na nista besplatno, jer su investirali u sebe.
Za par godina rada se isplati cijeli studij, a kasnije se zivi vrlo pristojno.
U nasem slucaju je ovo sto ministar Fuchs predlaze vrlo pristojno s obzirom na nase ekonomske temelje i opcu ekonomsku situaciju u drzavi.
Onaj najtanji sloj izvrsnih ce zapravo moci doci do diplome besplatno.
Vec sam rekao da mi je OK kako nitko ne treba kopati po kontejnerima ili spavati na cesti jer nije u stanju zaraditi ili se uklopiti u drustvenu realnost.
Isto tako se ne treba ni zanemarivati one koji su po nekim predispozicijama iznad prosjeka, osim u materijalnom smislu uslijed nekih razloga.
Tih najboljih svugdje ima jako malo i ako sutra od njih budemo trazili da trpe i rasipaju vrijeme na mediokritete pa pobjegnu van, onda ce ta drzavna investicija biti jos jedan promaseni projekt.
Kako cemo uopce dovuci investitora koji ce investirati u visokotehnolosku proizvodnju koja je orjentirana na izvoz, ako taj ne moze naci ovdje kadrove uslijed njihova bijega od mediokritetskog ukalupljivanja i aktivistickog laprdanja.
Kakvo je stanje stvari u realnom zivotu?

Tko je glasao

srića bog da je Tesla bio

srića bog da je Tesla bio bogat, Meštrović i milijuni naših raznih većih i manjih imena iz raznih sfera tokom povijesti, da su bili kako veliš bogati i dokoni
ovo nije studentska akcija made in balkan, ovo je međunarodna akcija (malo pogledaj kako su njihovi studenti ovu akciju odrađivali). Prvi amerikanci upravo se strmogljavljuju po pitanju obrazovanja, da im nema pameti iz bivših soc zemalja koju kupuju (prejeftino, taj izvoz smo odavno trebali naplaćivati ili naći opciju prebijanja dugova)
ajme kad počneš po ovome daviti, zbilja je bolje - daj se ostavi studenata
pa ovi više i ne čekaju da odrastu, evo sada facebook pokupi ovih 4-5 od 19 godina, jedan od 24 ode u google (zašto bi to recimo trebalo onda biti besplatno - ni tvoje teorije ne mogu opravdati besplatno studiranje izvrsnika koje pokupi google, ali baš brdo drugih prosječnih i vrlo dobrih treba ovoj zelji u svim sferama
to što je ova zemlja orijentirana na izvoz ima veze sa glupim vodstvom gospodarske i ekonomske politike a ne sa obrazovanjem - treba nam hrpa veterinara, liječnika opće prakse, suvislih planera i inžinjera...........poučak padanja poljskog aviona, gdje je stručnjak slušao političare i politikante je jedno crno upozorenje svima

Tko je glasao

a gdje je taj tesla morao

a gdje je taj tesla morao otići da njegov talent dođe do izražaja? jel ostao u smiljanu?

"amerikanci upravo se strmogljavljuju po pitanju obrazovanja"....o isusa ti boga!

Tko je glasao

nećeš valjda podvaliti da

nećeš valjda podvaliti da sve što je znao ga je naučio edison....u to doba je evropa bila ispred amerike, nije tamo stjecao početno i bitno znanje
inače sada amere gaze kinezi a i evropu
očito nisi u toku što se zbiva sa sustavom američkog obrazovnja, malo pogledaj....ne odnosi se na sveučilišta, njih oni opremaju, nalaze interes u tome, naši na pranje love potroše svaku pinkicu
govorim o školskom strmoglavom padu iz kojeg će se tek izvući za deset do dvadeset godina

Tko je glasao

ne, nisi razumio. da tesla

ne, nisi razumio.
da tesla nije otišao u ameriku njegova kreativnost bi ostala neiskorištena.
kinezi gaze amere?? u čemu to? u kvaliteti sveučilišta? znanstvenom doprinosu svijetu? jel ti promisliš prije nego što lupiš? što je to kinesko obrazovanje dalo svijetu zadnjih 10 godina??daj se uozbilji!

a kažeš da malo pogledam? što točno? prema komparativnim studijama srednjoškolskog obrazovanja amerikanci su u zlatnoj sredini. otprilike sa hrvatskom tu negdje. komparirala se matematika, znanost i još nešto. a ne sjećam se da su ikad držali prvo mjesto u srednjoškolskom obrazovanju da bi mogli govoriti o strmoglavom padu. bit će da si opet u svom elementu!

Tko je glasao

Budući izumitelj svjetske

Budući izumitelj svjetske slave pohađao je njemačku osnovnu školu u Smiljanu, a istu je završio u Gospiću. Nakon toga upisao se u Nižu realnu gimnaziju u Rakovcu kod Karlovca......upisao se na studij tehničkih znanosti u Grazu. Kasnije će u Pragu studirati tehniku. Tijekom studija upoznao se s Voltaireovim djelima te je odlučio pročitati sve što je ovaj napisao. U konačnici je pročitao sva njegova djela, ali ne samo to nego ih je i naučio napamet. Nakon završetka studija zaposlio se u telefonskom društvu i priključivao telefone po kućama u naredne dvije godine.
Jedno vrijeme radio je kao inžinjer Telefonskog društva u Budimpešti. Nakon Budimpešte zaposlenik je Edisonove tvrtke (Continental Edison Company) u Parizu. Tesla je tada imao visoko mišljenje o Edisonu. Na zadatku u Strasbourgu (1883.) izvan radnog vremena konstruira prvi indukcijski motor. Godinu dana kasnije 6. lipnja (1894.) odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin.
Odlazak u Sjedinjene Države i smrt
6. lipnja (1894.) odlazi u Sjedinjene Države i postaje američki državljanin. U New York je stigao s četiri centa u džepu, nekoliko vlastitih pjesama, proračunima za leteći stroj i preporukom Edisonova suradnika Charlesa Batchelora u kojoj je pisalo: "Gospodine Edison, poznajem dva velika čovjeka. Jedan ste vi, a drugi je mladić koji stoji pred Vama". Nakon ovakve preporuke Edison ga je zaposlio u svojoj tvrtki, ali se dva izumitelja nikako nisu mogla složiti u načinu rada što je vodilo ka neizbježnom sukobu. Tesla je prekinuo rad s Edisonom kada ga je ovaj uvrijedio zbog načina rada napisavši oproštajnu poruku sa sadržajem: "Doviđenje gospodine Edison." Zatim Tesla osniva vlastitu tvrtku - Tesla Electric Light & Manufacturing.
U svibnju 1888. George Westinghouse, čelni čovjek Westinghouse Electric Company-a iz Pittsburga kupuje prava na Teslin patent višefazsnog sustava naizmjenično pokretanog dinama, transformatora i motora. To je dovelo do sukoba između Edisonova direktnog sustava i Tesla-Westinghouseovog izmjeničnog pristupa u kojem je ovaj drugi odnio pobjedu. Uskoro Tesla osniva vlastiti laboratorij u New Yorku (1887.) gdje radi sve do svoje smrti (1943)

dakle, znanje je pokupio u evropi, a slučaj je da je tamo naišao na mecenu

o kinezima, sada su u fazi da gaze, slijedećih 2 do 3 desetljeća će pregaziti i to baš zbog obrazovanja
http://www.youtube.com/watch?v=CKQYlntVj7A

nema više mjesta gdje ameri sami ne kritiziraju vlastiti školski slučaj
ja ću ti ispričati iz prve ruke, kći prijateljice (i to je vezana za američku diplomaciju, to znači škole su pri ambasadama) u šestom razredu osnovne ne zna niti kada joj se sa hrvatskog prevede na engleski odgovor na pitanje: ako od tri tisuće punoglavaca se jedna tisuća pretvori u žabe, koliko punoglavaca ostane u bari?
ne, jednostavno je preniska razino najosnovnijeg obrazovanja već predugo

Tko je glasao

još jednom, da nije otišao

još jednom, da nije otišao u ameriku, njegovi potencijali bi ostali neiskorišteni. to što je on znanje pokupio u europi sam ja negdje osporavao?navedi gdje?!iako doista ne vidim kako ti činjenica da je obrazovanje stekao u europi ide u prilog budući da se u to vrijeme visoko obrazovanje plaćalo i štedio je da bi mogao studirati u pragu.

što kinezi gaze? eventualno gaze po rižinim poljima jer u obrazovanju nisu još nigdje pa me ne nasmijavaj. ponavljam prema komparativnim studijama prema kojima su finci ispali prvi, hrvati i amerikanci su tu negdje po rezultatima. a ti samo lupi još koji primjer. jako je relevantan.

Tko je glasao

ti uobičajeno zapiliš kao

ti uobičajeno zapiliš kao vol pa je i rasprava s tobom gubljenje vremena
Teslu su roditelji gurali u svećenike jer nisu imali novca za školovanje, to ko je platio dal crkva, da li je i tada austro-ugarska imala neke programe za takve ne znam, ali danas kod nas gdje ekipa pousisisvači svaku lipu u privatne đepove koja je namjenjena u druge svrhe potpuno je iluzorna naplata školarina - ona ne ide za unapređivanje studiranja nego kao i ostala lova koja nam se reketari - u slobodu od takvih prizemnih stvari

Tko je glasao

@3103 To da je americki

@3103
To da je americki skolski sustav toliko grozno los je stvarno floskula, i obicno se radi o nekakvim anegdotalnim pricicama tipa: Dijete moje prijateljice je otislo u skolu u Ameriku i nitko nije znao pokazati Hrvatsku na karti i koji je joj je glavni grad... Pa pitaj ti hrvatske gimnazijalce da ti otprve pokazu Massachusetts na karti i kazu koji mu je glavni grad ili pokazu Litvu i koji joj je glavni grad. Imas koliko hoces istrazivanja (s podrucja matematike, prirodnih znanosti, zemljopisa, pismenosti, razumijevanja napisanog itd itd) i Amerikanci su obicno negdje u sredini, Hrvatska je obicno i nize rangirana od njih. Uvijek su najbolje skandinavske drzave- cijela Europa se pita sto Finci rade s tom svojom djecom da su uvijek najbolja u svemu

Tko je glasao

fince nemoj mješati sa

fince nemoj mješati sa skandinavskim školstvom, skandinavsko ti je slično američkom, baš ovo sa zemljopisom i hrvatskom na karti je floskula (mi smo stvarno minijaturna zemlja i bez veze je da američka djeca to trebaju znati, u evropi, je ta zemljica i gotovo) oni stvarno imaju problematično osnovno i srednjoškolsko obrazovanje - sami sada svim silama probaju popravljati stvar, a udar će biti baš na preširok biznis u vezi obrazovanja, i preskučen broj onih koji se mogu pristojnije obrazovati a da zadovoljavaju upisa makar prosječnih sveučilišta. Premalo ih i srednju školu upisuje (možda je baš zato primorac probao uvoditi besplatno srednjoškolsko obrazovanje)

Tko je glasao

ja sam samo ispravio tvoje

ja sam samo ispravio tvoje besmislice. niti kina ikoga gazi u obrazovanju, niti je američko srednjoškolsko obrazovanje gore od hrvatskog niti ti primjer tesle ide u prilog.
tesla je ponavljam ŠTEDIO za studij. tesla je radio da bi mogao platiti studij. i završio ga je. i postao je to što je postao.

osim toga, totalno si nerazumljiv!

Tko je glasao

3103@ "Prvi amerikanci

3103@ "Prvi amerikanci upravo se strmogljavljuju po pitanju obrazovanja, da im nema pameti iz bivših soc zemalja koju kupuju (prejeftino, taj izvoz smo odavno trebali naplaćivati ili naći opciju prebijanja dugova)"

http://en.wikipedia.org/wiki/HEEACT_-_Performance_Ranking_of_Scientific_...

Ajde daj sad ti neku listu tih bivsih soc zemalja.

Tko je glasao

a ko je autor te liste i sam

a ko je autor te liste
i sam si pisao da je trećina rusa zaposlena u microsoftu
i szoji da su njihova sveučilišta odlično pripremljena
nekim čudom znam odavdje djecu koja su tamo otišla i dobivaju njihovu stipendiju, roditeljima je isto kao i da ovdje studiraju.
Znaš zašto, imali su dobre rezultate dal u sportu dal u nekim raznim drugim aktivnostima (matematika, programiranje, glazba i druge umjetnosti)
Da, amerii trebaju jako puno plaćati studij jer su prethodni dio uništili sa ekstremno skupim privatnim koleđima, a u javnim školama ostala djeca ništa ne uspiju naučiti. Oni danas rade potpunu analizu cjelokupnog školovanja jer su problemi preveliki.

daj neku listu koliko je na tim sveučilištima amerikanaca a koliko djece iz drugih zemalja koje u principu oni stipendiraju.
Fuks nam juče nagovještava 10 predmeta manje u gimnazijama. Zašto su to onda gimnazije?

nema liste za bivše soc zemlje
recimo zagrebački mioc i pmf da ih neko klasificira bi se našli dosta visoko
ali ostalo ide rapidno u negativnom smijeru, a plaćanje školarina neće donijeti kvalitetu, osim što je potpuno sporedno u sustavu kakvog imamo, gdje se lova bilo kakva grabi ali ne u smijeru podizanja kvalitete studiranja (fer recimo 10 godina zaostaje za tim sveučilištima sa tvoje liste, a koliko novaca potroše razni hepovi, informatička oprema državnih firmi i da ne nabrajam....da ovi plate školarinu to bi bila samo kap koju bi se pretvaralo u 10 do 100 x skuplje imaginacije )

i daj jednu logičnu poveznicu između plaćanja studija i poduzetničkog ulaganja

Tko je glasao

3013@ nije problem sto rade

3013@ nije problem sto rade Rusi u Microsoftu, nego je problem sto oni nemaju sto raditi u Rusiji i jos gori sto nemaju sto raditi u tehnoloski zaostaloj EU.
Microsoft ce postojati dok bude profita.Socijalni moment je tu 0 bodova.
Ako mislis da ce EU koja je svojedobno vodila hajku protiv Microsofta a sada Googlea i cujem najnovije protiv Youtubea, zaustaviti progres onda su smijesni.
Ameri ne traze ljude da dodju studirati, nego ti ljudi postizu takve rezultate da se uspiju upisati.
Kako brojcano usporediti 305 mil amerikanaca i potencijalno 2,5 milijarde Azijata koji su generalno mladje dobi?
A ta Rusija koja ti se prividja...Znas li da je njihov najveci tajkun i glavni Putinov sponzor odlican fizicar.Cesto je na web forumima o fizici, a bavi se metalima.
Da bi preuzeo prvu od niza zeljezara nije mu trebala fizika nego jaka ekipa koja je likvidirala 4 suparnicke mafije sa isim pikom na tu zeljezaru.
Dakle i u Rusiji se krvavo ;) zaradjuje.

Tko je glasao

što se tiče mafija itu smo

što se tiče mafija itu smo vodeća ekipa sa braćom srbima
ali sve 5 što pišeš samo još ne mogu shvatiti neki linkić između mafijaškog i bilo kojeg drugog poduzetništva i plaćanja školarina

Tko je glasao

Dobra stara prirodna

Dobra stara prirodna selekcija.

Tko je glasao

o kojem zapadu govorimo? o

o kojem zapadu govorimo? o amer'ci ili bi mogao konkretizirati na primjeru nekih pristojnih europskih država, npr. njemačke, austrije?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ma kakva crna Europa! Jedna

Ma kakva crna Europa!
Jedna od najvrucijih tema u EU je totalni promasaj obrazovanja, nepovezanost obrazovanja i poduzetnistva i uzasno tehnolosko zaostajanje.
Bolje da ulazemo u poduzetnistvo, a ne u filozofiranje i laprdanje.
Ulaganja u EU u prirodne znanosti su bijedna http://europa.eu/pol/images/rd/overview-rd-1_en.jpg
Od 50 najvaznijih tehnoloskih tvrtki sa podrucja informatike, nanotehnologije, genetike i biotehnologije, nema vise od 3-4 Europske.
Istodobno Francuska "proizvodi" svake godine 25.000 novih psihologa koji nikom zivom ne trebaju.
Eno ih na balagajnama PPR-a, Carrefoura, kao sekretarica u Cannesu za 900€/mjesecno, ili konobarica za 800€.
Njemacka je isti slucaj, a Portugal i Spanjolska cak nisu daleko od grcke price ( sto juznije tim tuznije).
A trebalo je po planu EU:
ENTREPRENEURSHIP IN HIGHER EDUCATION
- Universities and technical institutes should integrate entrepreneurship as an important part of the curriculum, spread across different subjects, and require or encourage students to take entrepreneurship courses.
- Combining entrepreneurial mindsets and competence with excellence in scientific and technical studies should enable students and researchers to better commercialize their ideas and new technologies developed.
In university studies, entrepreneurship education provides specific training on how to start and run a business , and encourages and supports business ideas from students. Tertiary education is normally highly decentralised, but there are some examples of a national strategy for promoting entrepreneurship in higher education, normally as a result of cooperation between the administration and universities.
In the UK , the aim of the Science Enterprise Challenge is to establish within universities a network of centres funded by the government and specialised in matching entrepreneurship studies with science and technology.
There are few Chairs in Entrepreneurship in Europe, which lags behind the US by a factor of four. Moreover, entrepreneurship teaching concentrates mostly on students following economics and business courses ; the teaching available to those studying other subjects is limited. Entrepreneurship remains primarily elective and tends to be offered as a stand-alone subject. Universities should integrate entrepreneurship in different subjects of their study programmes, as it may add value to all degree courses. Also, in order to tackle the shortage of specialised professors, entrepreneurship should be more broadly recognised as a specialisation field for doctoral programmes.
Case studies and other interactive teaching methods are under-utilised as is the involvement of business people in the learning process. To encourage entrepreneurial behaviour, a supportive environment is needed. Higher education establishments committed to entrepreneurship provide or facilitate access to risk capital, management capacity building and networking. Business plan competitions are an effective way to expose students to investors. The presence of incubators and science parks also clearly signals universities’ commitment, through the practical supply of services.
Within business studies at undergraduate and graduate level (including MBAs), courses should have a greater focus on aspects such as setting up a business, managing the growth phase of an SME and ensuring continuous innovation.
Special attention should be paid to systematically integrating entrepreneurship training in scientific and technical studies and within technical institutions (e.g. polytechnics), in order to better enable spin-offs and innovative start-ups, and as a means to help researchers to acquire entrepreneurial skills. Business schools and technical/scientific faculties should collaborate more, for instance by creating interdisciplinary teams of students and doctoral candidates. There needs to be more focus on developing the skills and competencies necessary for fully exploiting innovation and knowledge transfer activities in combination with the commercialisation of new technologies
European universities need to clearly identify the strategic part that innovation and knowledge transfer plays within the overall institution’s missions.
Academic spin-offs are increasingly seen as important means of enhancing local economic development. However, in order to accomplish their new roles, scientists as well as universities must build business and managerial competencies .

Tko je glasao

molim te da se držiš onoga

molim te da se držiš onoga što si sam postavio.
rekao si: "Uglavnom sva sveucilista koja ista vrijede su jako skupa i placaju se osim u slucaju stipendija, donacija i sl.
Na Zapadu roditelji zalazu kuce i dizu kredite od 200.000$ da bi djeci omogucilli studiranje na prestiznom sveucilistu.Znanje je definitino u tom slucaju ROBA jer ti profesori NE predaju badava!"
i ja sam te zamolila da to konkretiziraš.
kolike su školarine u njemačkoj, austriji ili francuskoj.
focus, please.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

kolike su školarine u

kolike su školarine u njemačkoj, austriji ili francuskoj.
focus, please.

Nemam pojma.Medju prvih 40 ih nema na listi.
U svakom slucaju profesori ni tamo ne predaju za 1800€ kao tu.
Znanje JE ROBA i to skupa, i ne treba ocekivati da ce netko predavati JEFTINO.
Jasno oni koji bi to za badava imaju problema sto im ta ideja ne prolazi.
Jos jednom: ministar Fuchs je napravio dobru iznimku, socijalnog ali i ekonomski odrzivog karaktera.
Mi nismo bas takva ekonomska sila da bi povlastice i benefite prepisivali sa Zapada a samoinicijativu, preuzimanje rizika i poduzetnistva prepustili drzavi.
Neki rad i proizvodnja su morali stvoriti temelje za takva sveucilista na koja ti mislis.

Tko je glasao

U svakom slucaju

U svakom slucaju profesori ni tamo ne predaju za 1800€ kao tu.

Budući da je Zvone radikalac, ili netko drugi svojevremeno ovdje napisao da profesori u Hrvatskoj mjesečno predaju 6 sati, to znači da zarađuju po 300€ po predavanju, a ne vjerujem da igdje u svijetu toliko zarađuju profesori na fakultetima. Ako uzmeš normalnu satnicu od 182 sata mjesečno, kakvu imaju svi radnici i ostali službenici, onda ćeš vidjeti da fakultetski profesori zarađuju ne 1800 € već 54.600€ mjesečno iliti 655.200 € godišnje. To što su oni sebi pomoću autonomije sveučilišta namjestili satnicu od samo 6 sati predavanja mjesečno, to je njihov problem. Svi ostali zaposlenici, bilo državni, bilo privatni, rade minimalno 182 sata mjesečno.

Vidim da ti matematika nije jača strana. A da se vratiš na faks?!

My Soul

Tko je glasao

Ako uzmeš normalnu

Ako uzmeš normalnu satnicu od 182 sata mjesečno, kakvu imaju svi radnici i ostali službenici, onda ćeš vidjeti da fakultetski profesori zarađuju ne 1800 € već 54.600€ mjesečno iliti 655.200 € godišnje.

A cuj ja znam jednog kirurga koji mlati nozem i sjekirom cca 2h/dan.
Znaci mjesecno zaradjuje 5000€.
A znam i mesara Juru koji mlati nozem i sjekirom 8h/dnevno.Ima samo 600€.
Po tvojoj "pameti", obzirom da si je ovaj kirurg namjestio neradni sistem i bere silne pare, najbolje da umjesto njega operacije izvodi mesar Jura.
On bi bio sretan i sa 800€.

Tko je glasao

i njemačka i austrija cca

i njemačka i austrija cca 1000 € godišnje. s obzirom na razliku u prosječnoj plaći, itekako povoljnije nego kod nas.

što se tvoje fascinacije SAD-om tiče, možda bi trebao uzeti u obzir koliko je tamo drugačiji porezni sustav i na koliko je drugačijim temeljima postavljen čitav sustav i odnos pojedinca i države. ne može se na primanja lupati BIJESNI porez ravan onome u *** skandinaviji u kojoj je fakultet BESPLATAN, a s druge strane se pozivati na ameriku i gledati kolike su kod njih školarine.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

i njemačka i austrija cca

i njemačka i austrija cca 1000 € godišnje. s obzirom na razliku u prosječnoj plaći, itekako povoljnije nego kod nas.

To su neusporedive kategorije.
Te drzave nemaju umirovljenike stare 45 godina i sa 21 godinom staza.Niti 1,3 zaposlena uzdrzavaju 1 umirovljenika.Omjer je tamo najmanje 2,1 : 1.
Osnovni problem je kod nas sve manji broj onih koji pune budjet i sve veci broj onih koji bi stali u red za beneficije.
Gotovo je to za uvijek!
Nema vise svi jednaki, isti, a ja avagarda.Krepalo, crklo, ciao, aufwiedersehen.
http://www.vecernji.hr/vijesti/na-kraju-2009-godine-75-400-manje-zaposle...
17000 novih nezaposlenih iz proizvodjacke industrije a trazi se da im se nabije jos vise poreza jer eto trebaju svi badava studirati...Ma najbolje da bas nitko nista konkretno ne radi.
Ako mediokriteti nastave gnjaviti otici ce i ovi nasi poduzetnici preko granice kao sto strani odlaze.
Onda idila pod svijecama...17 stoljece.

Tko je glasao

Te drzave nemaju

Te drzave nemaju umirovljenike stare 45 godina i sa 21 godinom staza.Niti 1,3 zaposlena uzdrzavaju 1 umirovljenika.Omjer je tamo najmanje 2,1 : 1
ako čovjek počne raditi sa 15 (kako skoro pa sugeriraš), nije ni neobično da se do 45 umori :)
to je jedina poveznica koju vidim između ovoga što si iznio i plaćanja školarina. Ostalo nema logike, u svakom slučaju sa 40 godina staža je starosna mirovina pa dođe na isto....u školarinama jedino vidim trud da ekipa koja se nakesala za sebe zadrži i kontrolu nad znanosti, ali to je apsurd

austrijanci inače imaju potpuno besplatno studiranje za studente koji dolaze iz bivših zemalja austro-ugarske, dobijaju i dodataka (naši 400 eura (mi smo za njih u eu), bosna i srbija po 1000) i to će biti do 100 godina nakon što je propala velebna carevina, znači još par godina

Tko je glasao

austrijanci inače imaju

austrijanci inače imaju potpuno besplatno studiranje za studente koji dolaze iz bivših zemalja austro-ugarske, dobijaju i dodataka (naši 400 eura (mi smo za njih u eu), bosna i srbija po 1000) i to će biti do 100 godina nakon što je propala velebna carevina, znači još par godina

Imaju da Graz, znam a i sto misle o tome...Ipak za upis ne priznaju svjedodzbe kupljene na stocnom sajmu u Duvnu i Livnu.Zato nema guzve.

Tko je glasao

pravilo je da se upisuje

pravilo je da se upisuje svako ko je na našim prijemnima prešao crtu a nije ipak zbog ograničenog broja upao na fakultet ili ako sam želi (čest primjer arhitektura i medicina, nepoznavanje jezika bi ih onemogučilo u prolasku njihovih prijemnih, a dicmo i livno sajam ne prolazi ni u zg, naravno ako neko doooobro plati, a tek takvi će se fino utopiti u skupini onih koji budu mogli platiti studij)

Tko je glasao

OK. Pošto sam budan i

OK. Pošto sam budan i naspavan mogu reć par pametnih.

Student sam FESB-a, jednog od zahtjevnijih fakulteta u državi (uz dužno poštovanje prema ostalim visokoobrazovnim ustanovama). Mislim da je od nas (u tehničkoj branši) jači samo FER, koji je poznat i po tome da se iznimno trudi dosljedno provoditi Bolonju (više o tom je pisao Zvone Radikalni).
Uglavnom, faksom sam prilično zadovoljan. Profesori su uglavnom iznimno pristupačni, može ih se pitat za objašnjenje x puta, trude se da studenti shvate gradivo, a isto vrijedi i za asistente. U prošlosti (prije cca 5-6 god) je bilo par "slavnih" primjeraka profesora stare škole koji su provodili strahovladu i masovno rušili studente. Dolaskom Bolonje svi su se ili smirili ili dobili pedalu. Kontrola kvalitete traje i danas pa je prošle godine s faksa izletio asistent koji se malo zanio s bacanjem studenata, dok mu kvaliteta predavanja nije bila na razini kojom bi to mogao opravdati.

Što se tiče predavaonica i amfiteatara, njih ima na bacanje, doslovno. Prije 2 godine je otvoreno novo krilo faksa čime je fizička veličina zgrade poduplana. U novom dijelu je i velika menza (najbolja u gradu - službeno potvrđeno), dok je stara još uvijek ostala u funkciji. Mislim da smo time postali jedini faks s dvije menze.

E sad, da ne ispadne da je sve divno i bajno, i pored svega toga prolaznost je jako niska. Nemam službene brojke, al ide nekako ovako:

1. Strojarstvo - najteži smjer. Od 100+ upisanih prolazi na 2. godinu manje od 10. Tih 10 uglavnom i dođe do diplome.

2. Brodogradnja - iskreno...ne znam. Malo ih je na smjeru (kvota je oko 40-ak ljudi), mislim da ih trećina prođe na 2. god.

3. Računarstvo - ogromno osipanje. Od 120 upisanih pola odustaje kroz prvu godinu, a preko rokova u 9. mjesecu uspije se probiti 30-ak. Kao i u slučajevima iznad, tih 30 uglavnom i diplomira. Njima se pridruži još nekih 5 - 10 što su se malo dulje natezali s prvom godinom.

4. Elektrotehnika - najveći smjer. Upisuje se 250 ljudi, 50 na kraju diplomira.

Ove brojke su zaokružene, ali ne odstupaju puno od realnog stanja. Pratim svake godine plakate za promociju i pričam dosta s kolegama s drugih smjerova.

Razlog ovako velike stope odustajanja je (osim same težine faksa) i nepostojanje prijamnog ispita, što omogućuje skoro svakom da upadne.
Svake godine vidim bar 20-ak novoupisanih na svom smjeru za koje znam da ih dogodine sigurno neće biti.
Oni koji završavaju faks su uglavnom gimnazijalci (posebno oni iz matematičkih gim.), i možda poneki junak iz tehničke. Vjerojatno je tomu tako zbog spremnosti i razvijenih radnih navika gimnazijske populacije, dok se ostali puno teže nose s ogromnim količinama gradiva.

Evo, već je 13.10, trebam ić ručat, ako imate kakvih dodatnih pitanja bit će mi drago odgovoriti :)

Banksy

Tko je glasao

ovim smo dotaknuli jedan

ovim smo dotaknuli jedan zanimljiv podatak. ako uzmemo tvoje podatke kao točne, značilo bi to da bi MZOŠ po novom sustavu platilo 100 školarina za brucoše, a zapravo bi njih 10 na kraju dobilo diplomu. prema tome, ovih 90 puta nekoliko tisuća kuna je doslovno bačeno (osim za možda njih nekoliko koji bi izgubili pravo na potporu i sami se nekoliko godina financirali i dobili diplomu; za njih možemo reći da je vrijedila ta plaćena 1. godina).

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

kakve su to matematike sa

kakve su to matematike sa školarinama? Hoćemo imati komercijalne fakultete ili državno financirane? ako je fakultet državno financiran razlika u trošku između podučavanja broja studenata koji zauzimaju 30% kapaciteta fakulteta do 80-90% je puno manja od 200-300% kolika je razlika u broju studenata. ili ćemo imati sistem u kojem ća kakti lošiji studenti plaćati studij boljima? u tom slučaju, zašto za istu stvar plaćamo dvaput, kroz porez, i onda još kroz školarinu plus stipendije za kakti odlične studente, gdje je razlika između zadnjeg koji dobije stipendiju od prvoga koji je ne dobije minorna. Sustavu studiranja prije svih ovih reformi (pred Primorac i Bologna) nije ama baš ništa falilo. Neki fakulteti su bili lošiji po kvaliteti od ostalih (i još uvijek su) ne zbog lošeg sustava financiranja i školarina, nego iz nekih posve drugih razloga, korupcije, dobivanja pozicija po vezama isl. Pravo na besplatno studiranje u trajanju 6 godina (uz jedan pad, koji ne košta skoro ništa jer student koji je pao godinu ne predstavlja nikakvo dodatno novčano opterećenje u odnosu na onog koji je upisao redovito, osim eventualnog subvencioniranog napoja u menzama), je sasvim u redu, jer su svi ti koji su upali na studij u prvom redu, ipak zadovoljili neke bodovne kriterije, prag znanja i slično, na osnovu kojeg su ostvarili predviđeno pravo na besplatno visoko školovanje, te na kraju popunili predviđeni kapacitet studija. Nakon 2 pada ili ako rok studiranja pređe 6 godina fino plaćaš daljnje studiranje i sve 5. Fino ćeš nadokanaditi sav "dodatni trošak" kroz plaćanje školarine. Osim ako netko ne želi tvrditi kako je netko neopravdano potrošio neke novce a nije završio studij. U tom slučaju, zašto ne bi po istom principu dodatno naplaćivali školovanje djeci sa slabijim prosjekom u srednjoj školi, ili onima koji nisu uspjeli upisati fakultet, za koji ih je srednja škola navodno osposobila? Nije li i to bačen novac po istim kriterijima, jer nisu svi ispunili sve pružene im mogućnosti?

Ako se želi uvoditi nekakav formalni cost-efficiency, onda najbolje da to sve fino skinemo s leđa poreznih obveznika, a ne da se tuđim mlati po gloginjama uvodeći politički uvjetovane programe po kojima se studirati mora, uz istovremeno naplaćivanje monopolne usluge.

Normalno, sa Bolognom troškovi automatski astronomski rastu, jer su studentima po novom sustavu potrebne dodatne tete kao u vrtiću da s njima fino usmjereno rade 16 sati dnevno, kako student ne bi slučajno probao koristiti vlastiti mozak, ili imao ikakvog vremena za samostalni mentalni razvoj. Mogućnost izbora od strane studenta u tom je slučaju nula, iako navodno svi kroz porez plaćamo kako bi omogućili svakome tko se kvalificira za studij da isti i upiše i realizira o poreznom trošku. Po novom sistemu sve će koštati više, s više bolje plaćenih mužikaša, a uz manje muzike (za publiku). A mužikaši će svirati što im kaže netko treći, a ne onaj koji muziku plaća

Isti je slučaj i sa svim ostalim reformama, od zdravstvene do poljoprivredne

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

kako nemate prijemni ispit?

kako nemate prijemni ispit? prvi put da čujem nešto takvo.. no s druge strane. ako je kapacitet fakulteta xxx studenata godišnje, glupo bi bilo upisivati xx studenata., pa makar ne došli svi do diplome. i na mnogim fakultetima gdje postoji prijemni prolaznost nije mnogo bolja. fakultetsko iskustvo je puno više od onoga što se nauči isključivo na predavanjima (vjerojatno mnogi upisuju strojarstvo(i druge fakultete, pa se kasnije premjeste negdje drugdje, ako vide da im ne odgovara).

No na kraju krajeva, nerealno je i naivno očekivati prolaznost do 80-100% na nekom, ili svim fakultetima, uz istovremeno zadržavanje kvalitete. selekcija će uvijek biti, i puno je bolje omogućiti ljudima da probaju, i ako ne ide odustanu, nego im na početku oduzeti šansu.

Tako je u svim sferama života. Sportski klubovi imaju pomladak od kojeg samo 1% na kraju dođe u prvu momčad i profesionalno se bavi sportom. Nemoguće je izabrati 20oro djece i dobiti 20 Ronalda. Svi studenti ekonomije neće biti guverneri HNB-a, svi poduzetnici neće biti (niti mogu biti) Ivica Todorić, svaki web-portal neće biti mojposao, pollitika, ili index.. svi studenti neće završiti studij, svi koji završe neće postati znanstveni novaci ili uspješni stručnjaci (ili će se njihov uspjeh razlikovati), svi znanstvenici neće biti profesori, ni svi profesori neće postati članovi HAZU-a.
selekcija do vrha je postupna i vrši se na mnogim razinama.
koja je alternativa u slobodnome društvu? nema je.

p.s. usput, na strojarstvu do diplome dolazi više od 10%, tako barem kažu ljudi koji su to studirali (koje ja znam). nekima doduše treba 6-7 godina, ali na kraju dođu do cilja. neki se vjerojatno i prebace na neki lakši smjer ili fakultet..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

kud svi turci tu i mali

kud svi turci tu i mali mujo

jedna opcija je da ništa ne vrijedimo, a druga opcija je da nas izrabljuju. vjerojatno je istina čudna smjesta obiju varijanti.

u procesu u kojem je prolaznost do kraja studija manja od 50%
- ne postoji korektan način uspoređivanja pojedinih profesora, katedri, fakulteta
- ne postoji jasan način mjerenja učinka profesora
i onda ostaje ova griottina tvrdnja
postoji li način?
kako to rade drugi?

tržišni
administrativni

realni skok, uz korištenje poznatog u svijetu
i vlastite energije i motiviranosti
ne može se postići bez konsenzusa društva ili neke vrste diktature (to ostavljam nemesis)
bez toga ostaje nam, kao i velikoj većini djelatnosti i najvećem broju problema
čekati da nam ulazak u EU odredi sudbinu
zadnjih godina hrvatska elita vodi izrazito bosansku politiku

luka

Tko je glasao

slazem se sa osnovnom

slazem se sa osnovnom porukom dnevnika, no par detalja:

prolaznost od 2% na razini 4 godine znaci prolaznost od 38% na godisnjoj razini. to je i dalje izrazito nisko, ali koristenje brojke od 2% (tj ukupne prolaznosti nakon cetiri godine) je pomalo tendenciozno. nekakva normalna prolaznost od 75% na godisnjoj razini rezultira prolaznoscu od 31% nakon cetiri godine.

upravo je ta prolaznost po mojem misljenju puno veci problem od samog modela financiranja. naime, velik se broj ispita i profesora nije prilagodio danasnjim zahtjevima modernog studija, i smatra da njegov ispit dobija na vaznosti iskljucivo kroz kriterij teskog polaganja i gomile studenata koji padaju. nasuprot tome, bas bi prolaznost trebala biti jedan od kriterija koji pokazuju koliko je neki predmet prilagodjen vremenu i studentima.

kada bi imali uravnotezene nastavne planove i profesore koji ih kvalitetno provode - sa ciljem da je vaznije da studetnu dugorocno ostane nesto u glavi, a ne kratkorocno sve (ili jos bolje receno, da je studentu najvaznije nauciti sustav razmisljanja i rjesavanja problema, a ne konkretne podatke) - tada bi i model financiranja bio manje vazan, tj ne toliko diskriminirajuci.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

prolaznost od 2% na razini 4

prolaznost od 2% na razini 4 godine znaci prolaznost od 38% na godisnjoj razini
Logika štima ako gledamo prolaznost, međutim zanimljivo je vidjeti da samo 2% studenata završi studiranje bez ikakvih "produžetaka" što je u svakom slučaju više nego porazno. Meni se osobno čini da je to suludo i stvarno se pitam da li je ikad fakultet, odnosno svekoliki profesori, imalo raspravu o razlozima takve pojave.

Ono što ja stalno i uporno tvrdim je da diploma koju student stječe je zajednički proizvod studenta i profesora (tim ili suprotnim redom). Svakako bi tu bilo zanimljivo imati radi cjelovite slike i podatak koji je postotak onih koji na kraju i diplomiraju u produžecima od 1, 2 itd. godina. Meni se čini da na temelju samo ovog podatka se može zaključiti da taj i takav fakultet ne valja ništa i tu bi studenti trebali biti oslobođeni plaćanja, i to svi, a plaćati bi trebali profesori koji nisu sposobni naučiti studente toliko da prolaze na ispitima. Stvarno, budimo iskreni, svaka šuša može na bilo kojem faksu (osim umjetničkih akademija) naučiti toliko da prođe s dovoljnim.

Tužno je u toj priči da cijenu tog javašluka plaćaju studenti i porezni obveznici a fakulteti su u tome svemu "autonomni"! Ma savršeno, pojedinci se uhljebe od sad do vječnosti u profesorskoj sinekuri i po logici negativne selekcije si biraju asistente koji ih neće ugroziti sad niti ikad.

Jel znate što je ADD/ADHD?

To je, u grubo rečeno, simptom pomanjkanja pažnje kod djece (Attention Deficit Disorder / Attention Deficit Hyperactivity Disorder), međutim ono što je dodatak toj priči je da kod dobrih profesora ADD/ADHD se ne manifestira.

I molim da se ovo ne shvati kao napad na profesore, ovo je prvenstveno napad na sustav koji je prosvjetu, od osnovne škole pa na gore, toliko degradirao da danas biti profesor negdje je nešto što nitko ne cijeni, a pogotovo ne cijene učenici i studenti. Naravno, lošem statusu doprinose i osebujni ministri, što prosvjete i športa, a što znanosti i tehnologije, kao što su bili Jure Radić, Vesna Girardi-Jurkić, Lilja Vokić, Ivica Kostović, Vladimir Strugar, Dragan Primorac.
A 1992-93. ministar znanosti i tehnologije je bio ni više ni menje nego Dr. sc. Ivo Sanader - jeli se toga itko sjeća?

I kad pogledamo ovu galeriju osebujnih likova očito da su prosvjeta i znanost bili zapravo jedna velika kanta za smeće i stvarno možemo biti zadovoljni što još uvijek imamo nekakvo školstvo.

I na kraju ovaj genijalac od aktualnog ministra Fuksa potpomognut od zagrebačkog rektora Bjeliša propagira sustav gdje se globe oni studenti koji se drznu produžiti svoj studij.

Dakle, ako su svi studenti dobri nitko ne plaća školarinu, a ako su svi loši onda svi plaćaju školarinu! Nešto mi ta logika liči na onu Zagrebparkinga koji ukida parkirna mjesta kako bi mogao zarađivati na paukiranju studenata, ups, ovaj, automobila.

Stvarno treba biti jako blesav da bi se takva logika popušila.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

moram samo tvom popisu

moram samo tvom popisu dodati i ministricu MMD koja uvijek uspije izbječi nabrajanjima :)

Tko je glasao

moram samo tvom popisu

moram samo tvom popisu dodati i ministricu MMD koja uvijek uspije izbječi nabrajanjima :)
U principu u svojim nabrajanjima ne preskačem tu i takvu (ne mogu i kad bih htio), no sa školstvom stvarno nije imala neke veze, barem koliko ja znam. Možda jedino ako je išla u partijsku školu sa Stipe Šuvarom.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

imaš pravo kad to ovako

imaš pravo kad to ovako postaviš, zaista upotreba brojke 2 djeluje pomalo tendenciozno. ipak, razloga je nekoliko. kao prvo, to je jedini podatak s kojim raspolažem. znam koliko nas je upisalo 1. godinu, načula sam neke podatke o tome koliko je ljudi upisivalo više godine u roku (ali su podaci iz osamnaeste ruke) i zapravo jedini podatak za kojeg znam da je točan je ta brojka od 25 ljudi do koje sam došla na razgovoru u dekanatu, a rečena mi je više onako usput. kad smo već kod toga, kontaktirala sam i s jednom novinarkom koja ima problema s potvrdom tog broja jer su joj na faksu navodno rekli da je to tajni podatak. ne mogu biti sigurna da je to bilo tako, ali ako je - ha, ha.
osim toga, ova brojka od 2% jedina je relevantna u kontekstu fuchsa i novog sustava financiranja studija jer to je postotak studenata koji bi završili studij na teret MZOŠ, svi ostali bi negdje u toku studija počeli plaćati jer bi pali godinu.
btw, ja imam još 1 "pravi" ispit do kraja i nisam nikad ni na jednoj katedri ni na jednom ispitu vidjela prolaznost od 75%. ako ćemo konkretno, na ispitima koji imaju pismeni i usmeni prolaznost na pismenom je 10-20% i onda još dio tih ljudi padne na usmenom.

s ovim drugim paragrafom se potpuno slažem. što ti je popis literature veći i prolaznost manja, to si veća faca. a osim toga i od profesora do profesora na istoj katedri na istom ispitnom roku dramatično varira prolaznost, ali oko toga nitko ne postavlja nikakvo pitanje.
više o tome u nekom od sljedećih dnevnika jer mislim da zaslužuje zasebnu temu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

kad sam pisao o 75-postotnoj

kad sam pisao o 75-postotnoj prolaznosti, mislio sam na prolaznost kolegija u tijeku jedne skolske godine, ne na prolaznost na pojedinom ispitnom roku. cak mislim da je brojka i od 75% prolaznosti premala, no tu bit trebalo napraviti ozbiljnije analize.

ja mogu pisati o onome sto znam iz prve ruke, a to je katedra za matematiku na FSB-u u zagrebu. kod nas cca 70% studenata ispit rijesi preko kolokvija, a na rokovima to napravi jos cca 10-15%. dakle ukupna prolaznost na jednoj godini se krece oko 80%. na pojedinom roku stvar je drugacija - prolaznost je oko 10-30%, i prolazne ocjene su uglavnom dvojke - no to niti ne cudi, buduci na rokove izlazi onaj dio studenata koji ispit nije rijesio preko kolokvija.

opcenito, mislim da se u glavama u akademskoj zajednici mora okrenuti prekidac - kolegij koji na godisnjoj razini ima prolaznost ispod 50% je jednostavno los. ili gradivo opsegom i sadrzajem nije primjenjeno predznanju i satnici studenata, ili profesor / asistent nema potrebna znanja i vjestine da gradivo prenese studentima. takvi kolegiji su kontraproduktivni, ne proizvode akademsku dodatnu vrijednost i trebali bi predstavljati sramotu za nositelje tog kolegija. buduci to u hrtvatskoj jos nije slucaj, ocigledno je da nas tek ceka promjena paradigme po tom pitanju.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Slažem se sa svime što si

Slažem se sa svime što si napisao, osim s jednim dijelom one tvoje matematike. Misliš li doista da prolaznost s treće na četvrtu godinu može biti jednaka onoj s prve na drugu?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci