Tagovi

Laž, prokleta laž i statistika

Svi znamo da je manje-više sve što je vrijedilo otišlo k vragu. U posljednje vrijeme se bavim prou?avanjem na?ina kako vizualizirati odre?ene podatke, a ina?e me smeta selektivno prikazivanje razli?itih podataka na na?in koji jednostavno nije prihvatljiv ili koji daje samo dio stvarne slike što se u stvari doga?a.

Jedan od boljih parametara za to je pokazatelj broja nezaposlenih. Naime, ta brojka je plod metodologije zavoda za zapošljavanje (koji, doduše slijedi neke druge i svjetske standarde), no mislim da je manji problem u tom broju nezaposlenih koliko je u biti problem u broju zaposlenih; a onda njih u odnosu na ukupnu populaciju (nešto o tome se pisalo prije nekoliko dana, primjerice Goran Radman je upozorio kako smo nacija s najmanjim postotkom zaposlenih tj. radno sposobnih u odnosu na ukupnu populaciju). Tako sam se zapitao da li je možda broj nezaposlenih samo vrh neke ve?e sante leda o kojoj možda ne diskutiramo pa je tako nastao donji graf:

Ono što sam htio pokazati su tri temeljna elementa kojime možemo pratiti što se doga?a. Krenuo sam promatrati posljednje dvije godine kako bi imali referentnu situaciju i nekako si mislim da je to donji minimum da možemo predvidjeti što bi se moglo doga?ati u slijede?im mjesecima. Plava linija je linija ukupnog broja zaposlenih u državi i na nju se odnosi lijeva okomita os u grafikonu, po?etkom 2008 godine (dakle u velja?i) imali smo 1.504.138 zaposlenih u državi i 260.091 nezaposlenog (to je crvena linija). Danas je situacija bitno druga?ija, i na tržištu je famoznih 317.625 nezaposlenih (iako je u stvari broj nezaposlenih daleko ve?i, ovo je administrativna brojka), no puno bitnije je promatrati broj zaposlenih koji je pao (a to je ova oštro padaju?a plava linija) na 1.421.478. Razlika izme?u broja zaposlenih u velja?i 2008 i u velja?i 2010 godine je impresivnih 82.660 ljudi.

Dakle, nije samo broj nezaposlenih narastao sa 260 na 317 tisu?a (dakle 57.000 novih nezaposlenika), nego se i broj zaposlenih smanjio za 82 tisu?e ljudi (ili, izgubili smo 43% radnih mjesta više nego što to iskazuje statistika nezaposlenih). tih 80+ tisu?a ljudi predstavlja mjese?ni promet novca od otprilike 740 milijuna kuna (koji bi išli što državi, što zaposlenima, a samim time velikim dijelom i u potrošnju).

Ono što klasi?no razmišljanje kaže je tako?er i to da je logi?no da dok nezaposlenost raste ujedno pada i zaposlenost, no mislim da u svojoj biti, te dvije brojke je potrebno zbrajati unato? tome što se dijelom preklapaju iz jednostavnog razloga što su ti ljudi i dalje tu, oni brisanjem radnog mjesta nisu nestali nego su i dalje me?u nama i svakoga dana moraju jesti kruh i mlijeko - ono što se razlikuje je izvor odakle taj novac koji je potreban da oni prežive do sutrašnjeg dana dolazi. Ili, podjednostavljeno re?eno, tih 740 izgubljenih milijuna mjese?no nije samo ?isto linearno smanjenje prihoda državnog prora?una i društva u cjelini, nego se dobar dio od tih 740 milijuna mora odnekuda iscrpiti, dakle ne samo da je prora?un izgubio svoj prihod nego mora još tim istim ljudima isplatiti neke naknade (socijalne naknade, zdrastveno i sli?no).

I posljednje, nisam ja neki veliki ekonomista nonije teško uo?iti da je linearnost trenda rasta nezaposlenih i strmina pada broja zaposlenih nešto što se nije niti sli?no desilo u 2008. godini, tako da nije osobito teško predvidjeti gdje ?emo se na?i krajem svibnja (a to je nevjerojatnih 30.000 nezaposlenih više i skoro pa dodatnih 50.000 zaposlenih manje).

Pitanje dana glasi: koliko ovo dalje može i?i prije nego što država ne po?ne pucati po šavovima?

Misao dana:
When people thought the Earth was flat, they were wrong. When people thought the Earth was spherical they were wrong. But if you think that thinking the Earth is spherical is just as wrong as thinking the Earth is flat, then your view is wronger than both of them put together.

Komentari

Grdo. Radman je u pravu, a

Grdo. Radman je u pravu, a za rješiti problem o kojem govori trebalo bi sve srušiti, pa krenuti ispočetka... Na žalost, ne vidim boljeg rješenja

Tko je glasao

istina boli

istina boli

luka

Tko je glasao

RH je ista kao i

RH je ista kao i Argentina!
Argentina je finacijski propao od silne korupcije i loše poslovanje države i državne institucije, banke i industrije. Što se dogodilo svi korupirani političari i businessman koji su pronevjerili novac su otišli i prebacili sve novac u Uragvaj jer Uragvaj je kao Švicarska u Južnoj Americi, njihov peso je toliko tonuo da na kraju nije ništa vrijedilo. Centralna Banka su smrznuli sve račune od građana i dali su limit da mogu dinuti iz račune samo 190 euro tjedno!!
Argentina je imala dug od 110milj eura, a Hrvatska ima 48milj eura dug i svake godine ide još gori, a Argentina je 10 puta veca od Hrvatske??!!!!
Dobro od ti 48 milj eura u šta je vlada uložila, a da u "propale projekte" jer samo kroz ti projekte su mogli maznuti lovu što realno gledajuči od ti 48milj mozda je 15-20 posto otišlo u svrhu a ostalo u Švicarsku i Kajmen otoci u računi koji su u korist oni koji vodu ovu državu!!!
Bez rada i bez proizvoda Hrvatska neće vidjeti rezultati, turizam u RH traje 2 ili 3 mjeseca nemamo jake industrije, nemamo zlato niti dijamanti ali hvala bogu imamo šoping centre na svaki čošak i pun kufer apartmane za prodaju.... gradima za 250 euro po kvadrat i prodamo za 2500 euro, dobijemo kredit za projekt koji košta 1,000,000 euro na primjer i potrošimo samo 100,000 ostalo u dzepova koliko će još ovako neznam ali samo znam da kad bude propala RH svi koji su na vrhu će ljepo napustiti ovu drzavu i preseliti će u njihove kuće koji su već kupili i uredili, nego ćekaju da što više maznu prije selidbe!!!
Ja nevjerujem u vladu, nisu sposebni za ništa!! ali doći će sposebni ljudi iz EU i kad oni preuzmu državu onda će pokazati ovi idioti da se može i to sa velike rezultate!!!!

Tko je glasao

...nije osobito teško

...nije osobito teško predvidjeti gdje ćemo se naći krajem svibnja (a to je nevjerojatnih 30.000 nezaposlenih više i skoro pa dodatnih 50.000 zaposlenih manje).

Nije da sam neki optimist, daleko od toga, ali ovdje treba 'uvesti u igru' i sezonsko zapošljavanje. To znači da se linearni trend porasta nezaposlenosti (na sreću) neće održati. Nažalost, bit će novih nezaposlenih, ali i novih zaposlenih... Međutim, pogled na jesenske mjesece... boli glava...

ragusa

Tko je glasao

Neovisno o tome kakva je

Neovisno o tome kakva je statistika ili koji su pokazatelji problem je po mom skromnom mišljenju u našim glavama.

Večini je "država dužna" dati nešto! Kada ne da onda umjesto argumentima vračamo se na put i izbor "sile" kao alat sa kojim se ostvaruju ta "prava" koje je "država dužna" ispuniti.

Vidjeli smo niz broj primjera toga, čak sam i sam ja dio ovog društva i asimilacija je već debelo u tijeku. Priznam svoj grijeh i kajem se! No... to je manje bitno, jer moje osobno licemjereje kako bi neki to protumačili je moj osobni problem. Problem Večine je je upravo taj kako ne shvačaju da je jedini način kojim se ostvaruje nešto od tih "prava" kroz "rad" koji vrijedi samo ako postoji "red" a da bi postojao red onda "sila" i "balvanski mentalitet" moraju iskorjeniti te prirodnim putem otvorene i argumentirane komunikacije rješavati "društveni" problemi.

Ovo se neće ništa popraviti ovdje sve dok pojedinci koriste svoje "veze" i "vezice"! sve dok ne shvate da jedino radom i trudom mogu postiči nešto!

Nema rata! nema više jednostranački sustav! osim u našim glavama i tako da to je dio naše svakodnevne društvene životne scene i standarda.

Ovakvi pokazatelji samo potvrđuju i meni osobno su argumenti koji mene uvjeravaju kako je moje osobno stajalište pak točno. Naravno lakše je odbaciti pojedinca i nastaviti onako kako je masi poznato!

Umjesto (R)evolucije uma dobivamo klasično strančarenje (partijska posla) i prihvačanje te poslušnost robova..... dvoslojno društvo u kojem robovi služe gospodaru (partiji)!

Pogledajte sutra na misi, koliko od njih koji su tamo nazočni su spremni glumiti Abrahama, jedina razlika je u tome što je njihov Bog = njihova partija!

Jakša
"Tu fui, ego eris "

Obrisan

Tko je glasao

& Pitanje dana

& Pitanje dana glasi......
Sa ove moje 5-godisnje udaljenosti s lica mjesta, moje glediste je ovakvo - drzava ne moze poceti pucati po savovima - jer, ona po njima puca vec ohohooo vremena i pitanje dana je "kad ce skroz puci ili raspuknuti se?"

Tko je glasao

@Na-Rubu-Pameti slažem se s

@Na-Rubu-Pameti slažem se s tobom da država ne može početi pucati po šavovima, a razlog tome je, što joj je privatizacijsko pretvorbenom pljačkom i tajkunizacijom HDZ rasporio utrobu.

Kako su mesari još uvijek na vlasti država se od toga reza nije nikada oporavila, a ni neće dok god se mesari ne uklone s vlasti.

Pitanje dana je isto kao i misao dana:
Wakati watu walidhani Dunia ilikuwa gorofa, walikuwa na makosa. Wakati watu walidhani Dunia ilikuwa spherical wao walikuwa sahihi. Lakini kama kudhani kwamba mawazo dunia ni spherical ni kama makosa kama mawazo ya dunia ni tambarare, halafu mtazamo wako ni wronger kuliko wote wawili kuweka pamoja.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

@kukljica, cini mi se da si

@kukljica, cini mi se da si "skuzio" (radi se o glagolu poceti) naime, kako nesto moze poceti a sto vec traje poduze vremena!
Nisam ni politicki ni ekonomski analiticar, a nemam uopce ambicija to biti.
Zakljucujem nesto na temelju promatranja, slusanja, citanja, usporedjivanja... i slazem kamencice u mozaik sliku. I to je to.

A misao dana, tjedna, mjeseca.. bi mogla biti i ova:
"Ako tri dana prije ostalih shvatis neku istinu, onda te ostali citava tri dana smatraju ludim".

Tko je glasao

@mrak, Cijenjeni kolega,

@mrak,

Cijenjeni kolega, pročitao sam dnevnik i kao i obično nemam neke zamjerke, osim one koju spominjem u svakom Vašem dnevniku. Nu, nisam baš potpuno siguran da Vam je graf 100 posto točan i ne razumijemzašto biste broj nezaposlenih pribrojili broju smanjenja zaposlenih, imam osjećaj da je to isto, ali dozvoljavam da sam u krivu.
Usput sam pogledao i postove ispod, te sam se ugodno iznenadio, da se nitko još nije domislio da ovih 740 mil. kuna, namiri iz mase branitelja, invalida i/ili socijale. Čuda se događaju, cijenjeni kolega.
Pozdrav,
Molotov

Tko je glasao

Da bi ti podaci o broju

Da bi ti podaci o broju nezaposlenih bili vjerodostojni, trebao bi proučiti zaposlene u sivoj i crnoj zoni. Takvo istraživanje nije učinjeno tamo negdje od kraja 90-tih godina, pa su svi statistički podaci o broju nezaposlenih potpuno nepouzdani.
Procjenjujem da bar 10% deklariranih nezaposlenih osoba obavlja poslove u sivoj zoni, a još 10% u crnoj. Ne može se živjeti od zraka, a mnogi "žive od zraka" i voze dobre automobile. U toj vojsci nezaposlenih, postoji i ekipa bogatih žena pomoraca, koje se javljaju na biro, a mole boga da ih se ne pošalje raditi.

My Soul

Tko je glasao

Ono što klasično

Ono što klasično razmišljanje kaže je također i to da je logično da dok nezaposlenost raste ujedno pada i zaposlenost, no mislim da u svojoj biti, te dvije brojke je potrebno zbrajati unatoč tome što se dijelom preklapaju

Mislim ipak da ne. Ta razlika od ca 30 000 duša je takodjer u nekim statistikama. neda mi se sad prekopavat točne brojke, ali jedan dobra dio je umirovljen, jedan dio se odnosi na uvoznu radnu snagu (legalnu, prvenstveno građevince), dok je jedan dio domaćih otišao trbuhom za kruhom.
No, kako god ova tendencija koju si uočio je zaista alarmantna. pored toga što je za izvjestan iznos smanjeno punjenje proračuna odn. potrošnja, za novoumirovljene kao i za ove koji su ostali bez posla, država ima dodatni trošak.
Što se tiče raspoložive radne snage ( zaposleni+nezaposleni, tzv labour force) u odnosu na ukupan broj stanovnika ona je ovime dodatno smanjena (ispod 40%) i predstavlja novu prijetnju. Slika će se malo popraviti po svršetku školske godine jer će dobar dio maturanata doći na biro, no time će narasti i broj nezaposlenih jer za pretpostaviti je da svi neće odmah naći posao.

Tko je glasao

Imam rješenje u stilu vlade

Imam rješenje u stilu vlade kako namiriti razliku od 740 milijuna kuna, dignuti poreze i ignorirati problem:)

Koje god podatke ti ovdje iznio čini se da ih vladajuća struktura zna i da ih to uopće ne zanima. A Šuker je u međuvremenu opet posudio 500 milijuna Eura i kaže da to ustvari nije novi dug nego refinacniranje starog...

Tko je glasao

Svi znamo da je manje-više

Svi znamo da je manje-više sve što je vrijedilo otišlo k vragu od svega ovo je najizgledniji kandidat za laz. Ne neku smjerno izrecenu laz nego laz kojom lazemo sami sebe vec dugo.

Kad svi nesto znaju i kad vecina nesto osjeca kao stvarno utemeljeno i neupitno onda je to to sto zovemo stvarnost.
Nacin na koji se pristupa toj stvarnosti je manje vise znan i poznat. Ovi grafikoni sluze sindikatima ili politicarima (ili javnim glasnogovornicima svega i svacega) za potrebe dolaska u medijski prostor i sindikalna, odnosno politicka malteretiranja.
Nitko uopce ne zeli misliti ili se baviti onime sto se stvarno dogada.

Stvarno se dogada da npr 500 ljudi dnevno ostaje bez posla, a onih 300 u Zeljezari Split vec nekoliko pa i desetaka godina ostaje bez posla sve ovo vrijeme, kao i gomila npr brodogradevinskih radnih mjesta, a nikako vec jednom da bez njih i ostanu. Sto je to sad, a sto prije par godina sto je ljude ostavljalo bez posla?

Kad netko u medijima vidi ovakav grafikon odmah mu se namece logicna svijest o problemu (kako kaze mrak: Svi znamo da je manje-više sve što je vrijedilo otišlo k vragu), ali rjesenje ovoga problema, a to je da Vlada i ini moraju nesto uciniti kontra toga. Nadalje, namece se i kao manje vise neupitna datost da Vlada ne cini bas nista ili cini pogresno da rijesi ovaj problem.
Moja je tvrdnja da je problem upravo ovakvo rjesavanje problema, a da je problem koji se naivno zeli rijesiti (npr slaba uposlenost i velika nezaposlenost) apsolutno nerjesiv na takav nacin vec da se vremenom stvara jos veci puno veci problem nego je onaj pocetni.

Primjerice misljenja sam da je nabujala korupcija rezultat prethodnih pokusaja "otvaranja radnih mjesta". Kako drzava moze rjesavati nezaposlenost. Moze na 100 nacina, a najlogicnije, najneupitnije kod nas dovodi do procvata korupcije, arbitriranja gospodarstva, ....

Svi vec nekako imaju razvijenu svijest kako npr prohibicija rjesava problem alkoholizma. (Prohibicija dovodi do stvaranja ogromnog i nevjerojatno zilavog korupcijskog sustava koji drzi proizvodnju, distribuciju i konzumaciju alkohola izvan regularnog sustava). Vrlo slicno je i sa drogom (od kuda dijelom i idu opravdani zahtjevi za dekriminalizacijom lakih droga).
Medutim isti, ama bas potpuno isti princip vrijedi i kad drzava pokusava nesto dobro ucintii u gospodarstvu.
Ovo sto govorim uopce ne znaci da drzava ne moze pravilno reagirati i odagrati dobar put za rjesavanje problema, to samo znaci da treba uciniti nesto bolje. Nesto sto nece biti problem sam po sebi, a ovo to jeste.

Mahanjem grafikonima o nezaposlenima, pozivanje na "ono sto manje vise svi znamo" je put u jos veci pakao (ako Vlada ili tko god vec odluci takve zahtjeve servisirati).

Tko je glasao

Mahanjem grafikonima o

Mahanjem grafikonima o nezaposlenima, pozivanje na "ono sto manje vise svi znamo" je put u jos veci pakao (ako Vlada ili tko god vec odluci takve zahtjeve servisirati).

Briga o zaposlenosti stanovništva kao osnovi blagostanja je (ili bi trebala biti) prvi na listi zadataka koje jedna vlada obavlja, i kao takav glavno mjerilo uspješnosti. To važi kako u akutnim situacijama, tako i dugoročno. Tako da graniči s apsurdom ovaj pokušaj amnestije i svaljivanje krivice na glasnike loših vjesti.

Naravno, nije Vlada ta koja treba otvarati radna mjesta i arbitrirati koja od postojećih će se zatvoriti ili opstati, ali je Vlada prva i jedina odgovorna stvoriti uvjete u kojima će se ti procesi odvijati s pozitivnih ishodom.

Ti zapravo govoriš da Vlada sve radi super, ali da nažalost ima glup i nesposoban narod.

The Observer

Tko je glasao

Ti zapravo govoriš da Vlada

Ti zapravo govoriš da Vlada sve radi super, ali da nažalost ima glup i nesposoban narod. ne. To izricito ne govorim. Prvi sam u redovima za smjenu Vlade, makar je sad operativno kasno zbog cega sam je ja htio smijeniti. (Otegotni problem je i to sto se eto bas tad /arbitrirani sporazum/ nije naslo nikoga sposobnog za tu smjenu.)

Ja govorim da narod, ali i Vlada (slusajuci na neki nacin taj jadni narod) radi nesto sto joj se cini najlogicnije (i gotovo jedino moguce) za rjesavanje nezaposlenosti odnosno povecanje zaposlenosti i blagostanja.
Ja govorim da je to najlogicnije i "manje vise svima znano sto treba uciniti" totalna tragedija. Dakle izravno optuzujem i Vladu, ali i sve nas skupno gledano koji ustvari od Vlade nista drugo i ne ocekujemo.
Ja govorim da je to "najlogicnije" rjesenje dovelo do krajnjeg divljanja korupcije, zloupotreba i svega ostalog (dao sam i uvijek aktualni primjer prohibicije i posljedica, korupcije kakvu je ona rodila u drugim sredinama u povijesti).

Vecina nasih "problema" je upravo ove prirode. Ono sto vidimo kao rjesenja nasih problema, ta "logicna" rjesenja su problemi sami po sebi cesce i puno veci od problema kojeg su pokusali rijesiti. Tako je od rjesavanja nezaposlenosti, rjesavanja problema branitelja, privatizacijskih problema, potpore gospodarstvu, turizmu, ....

Ima puno sumnjicavih ljudi prepunih primjedbi svake vrste, koji cak i jasno vide da se vrtimo u krugu kod svih ovih pitanja, medutim nitko nikako da posumnja u "samo po sebi znane i prihvacene" nacine rjesavanja tih problema koji nas drze u tom zacaranom krugu. Cak stovise svakim danom pokazujemo da bi zeljeli jos vise toga. Tako dozivljavam i ovo isticanje grafova.

Npr drzavi je dobro islo u osiguravanju blagostanja i povecavanju zaposlenosti pa je npr u periodu sijecanj-lipanj 2008.g 50.000 novozaposlenih (vidljivo i iz grafa gore). ha? je li to tko registrirao i uzvratio na taj procvat blagostanja? ne sjecam se bas. cak mislim da su povici bili jos gorji. Cacic je npr govorio da se ova zemlja cak sama vodi i da bi samo po sebi islo jos i bolje nego ovi kocnicari na vlasti. Gdje su se zaposlili tih 50.000 ljudi?
Kad drzava otvara radna mjesta onda se to uglavnom moze kasnije vidjeti kao gradevinski bum, birokratski bum, ... baloni i baloncici koji se ispuhuju ovih dana. Medutim sta, tko se uvalio u drzavnu upravu tesko ce dobiti otkaz. danas otkaze dobivaju jadnici kojima njihovi poslodavci mogu bez problema dati otkaze i koji doista propadaju ili se rjesavaju viska. Oni tipovi sto strajkaju gladu u Splitskoj zeljezari, dakako iznuduju nasu solidarnost svojim strajkom gladu, ali oni ne dobivaju otkaze vec tko zna koliko godina. Ne daju se otkazi neracionalno zaposlenima za spomenutog uzleta, a oslabljeno gospodarstvo pod naletom krize jos teze servisira ove prve.
Nadalje, posredovanje i arbitriranje drzave u zaposljavanje i npr forsiranje raznih vrsta gradnji stvara ekipu koja to sve za "drzavu" radi. Bojanje tunela, cupkanje trave uz ceste, .... sve to u tim uvjetima kosta kao Svetog Petra kajgana.
Sve to izraslo je na krilima "otvaranja radnih mjesta" i doista humanog i svijetlog zahtjeva za povecanje blagostanja.

G.B. Shaw "Postoje dvije tragedije koje mogu zadesiti covjeka. Prva da ne ostvari ono sto zeli, a druga da dobije ono sto zeli."

Edward W. Howe "Ako se ne naučite smijati problemima, kad ostarite nećete se imati čemu smijati."

Tko je glasao

Ovaj graf je prekratak a da

Ovaj graf je prekratak a da bi oslikao tragediju koju loša dugogodišnja "logična" politika, ne samo ove vlade, nego i prethodnih vlada vodi. Niti period siječanj-lipanj 2008, niti posljednjih 6 mjeseci nisu reprezentativni za oslikavanje negativnog desetljetnog trenda koji je prava omča oko vrata hrvatskog društva, a čiji su rezultati niska opća zaposlenost, rekordno niska prosječna dob umirovljenika, visoka stopa službeno nezaposlenih, još više onih u sivoj ili crnoj zoni, itd.

I to što sada Radman navodno iznosi kao veliku mudrost, već je godinama jasno ili je moralo biti jasno svima koji imalo misle glavom, a da ne govorim onima koji vode Hrvatsku. Pod maskom nevidjene svjetske konjunkture u posljenjih 6-7 godina pa do početka ove krize još je nekako i išlo, ali dok su drugi bitke vodili zbog nedostatka radne snage i zbog toga prigušivali ekonomiju, u Hrvatskoj se je umjesto da se to iskoristi i da se koliko-toliko nadoknade ranije objektivne (rat) i subjektivne (tajkunska privatizacija i njene posljedice) teškoće i da se ta zaposlenost dovede na normalan nivo, nastavilo sa održavanjem na infuziji "bolesnih" dijelova privrede, uz istovremenu raspašoj-politiku kredita i nekretnina, nevidjene muže javih poduzeća i (za odabrane) lukrativnih javnih investicija. Netto rezultat je sad, ogoljen ovom krizom, i više nego porazan.

I što, alibi Vlade je da je slušala "logične" zahtjeve "naroda", pa je eto zato sve ovakvo kakvo je? Kaj god! Zadatak Vlade je da vodi takvu politiku koja će dugoročno osigurati radna mjesta, a ne slušati "logične" zahtjeve, ma s čije strane dolazili. Slušanje "logičnih" zahtjeva je obični populizam i podilaženje s jedinim ciljem ostanka na vlasti pod svaku cijenu.

Ne može se u jednoj firmi za neuspjeh optuživati radnike, niti braniti direktora od neuspjeha jer je postupao po njihovim "logičnim" zahtjevima. A tako je i u državi.

The Observer

Tko je glasao

Ne zelis uvidjeti da tesko

Ne zelis uvidjeti da tesko difamiram Vladu, a ne narod i od te pocetne teze ne mozes uopce razumjeti sto velim. u Hrvatskoj se je umjesto da se to iskoristi i da se koliko-toliko nadoknade ranije objektivne (rat) i subjektivne (tajkunska privatizacija i njene posljedice) teškoće i da se ta zaposlenost dovede na normalan nivo, nastavilo sa održavanjem na infuziji "bolesnih" dijelova privrede, uz istovremenu raspašoj-politiku kredita i nekretnina, nevidjene muže javih poduzeća i (za odabrane) lukrativnih javnih investicija. Netto rezultat je sad, ogoljen ovom krizom, i više nego porazan. Raspasoj politika , muza i korupcija rezultat je posve plemenitih pocetnih zahtjeva i ocekivanja da drzava nesto u zaposljavanju poduzme. To sto nemamo blagostanje i zaposlenost jest problem, no veci problem od toga je sama politika koja se provodi, tj nacini na koji se zeli rijesiti pocetni problem. To kakva se politika provodi, odnosno njeni rezultati, jasno si izrakao i ti i gomile prije tebe. Ono sto je moja pocetna i orginal tvrdnja (c) jest da je ono sto tu politiku odreduje u njenim postavkama posve krivo. Te postavke odreduje i definira Vlada i ona tu jeste najodgovornija, no to nije nesto sto je izvan naroda. Narod to i ocekuje.

Uzmi bilo koji drzstv. pol. proces ili podproces koji se odvijao u zadnjih 20tak godina (i debelo prije). Uvijek ista stvar.
Za neke pocetne humano, logicno-pozitivne pocetne ciljeve koji su usmjereni rijesiti neki pocetni problem, politika koja je to izgenerirala stvorila je em veci problem od pocetnog, em pocetni problem jos produbila (a to se sve samo kumulira).

Npr kuponska privatizacija. Genijalan primjer. Pocetna prilicno dobra ideja da se ide u tzv vaucersku privatizaciju i to ni manje ni vise nego za stradalnicku skupinu (i pri tome rijesi problem koji se inace rijesava privatizacijom - sto je eufemizam za rjesavanje vecinski propalo gospodarstvo, te rijesi jos dodatni problem tj nedostatak odnosno da se pripomogne dijelu stanovnistva koji je najvise osjetio je ratna stradanja). Dakle te humane i posve "logicne" pocetne zelje sprovela politika koja je od toga stvorila monstruma. PIF-ove, koji su genrirali takvim katastrofalnim stanjem da je tesko to razmjeriti i ocjeniti i jos ce dosta godina proci dok se negativni ucinci anuliraju, ako i ikada.
Dakle, pocetni problem zamijenjen je puno gorim problemom, a koji je trebao biti rjesenje.

Mogu smjerno ukazati (kao sto vec i jesam) na literaturu koja se matematicki precizno bavi ovakvim problemima, definicijama kad je koji problem ovakvog karaktera, sto ciniti i raditi da se to zaobide.

Tko je glasao

Mislim da graf nije baš

Mislim da graf nije baš najbolje odabran. Prvo, imamo različite skale, dvije skale, a tri krivulje, skale ne počinju od nule...

Zašto bi razlika zaposleni-nezaposleni bila bitna? Mnogo je bitnije smanjuje li se broj zaposlenih kako se povećava broj zaposlenih... tako bi se vidio odljev, dakle graf u kojem je "površina na površini"

Osim toga, ovo su podaci za dvije godine. U našoj zemlji postoji poznati sezonski trend zaposlenosti i nezaposlenosti. Ako se vidi prošla godina, isto imamo relativno linearni rast nezaposlenih negdje do veljače.

Što se toga tiče koliko može ići dalje, mi imamo dosta velike rezerve, ljudi imaju rodbinu na selu, neće biti gladni, a uvijek se može i nešto raditi na crno (evo znam jednu gospođu koja je nedavno pošla u Austriju...)

Tko je glasao

Broj nezaposlenih s kojim

Broj nezaposlenih s kojim žonglira Jadranka Kosor je za oko 30% manji od činjeničnog stanja.

Svidjelo mi se umetanje misli dana. Evo da i ja po onoj o žabi opićim jednu misao dana:

Khi mọi người nghĩ rằng Trái Đất là phẳng, họ đã sai. Khi mọi người nghĩ rằng Trái Đất là hình cầu họ đã sai. Nhưng nếu bạn nghĩ rằng suy nghĩ Trái Đất là hình cầu chỉ là suy nghĩ sai lầm như Trái đất là phẳng, sau đó xem bạn là wronger hơn cả trong số họ đặt lại với nhau.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

uvjeren sam da nam je

uvjeren sam da nam je jeftinije te ljude iz škverova držati doma da ne mrdnu prstom nego da ih pustimo da nešto rade (http://pollitika.com/zasto-je-propala-hrvatska-brodogradnja-zasto-je-ele...)

Tko je glasao

hehe, stojim ja i dalje iza

hehe, stojim ja i dalje iza toga jer je trošak fakat manji :)

baš radim nešto po pitanju brodogradnje ovih dana pa sam se i toga sjetio (i nemreš belivit koliko je to točno)

Tko je glasao

Drago mi je da je Josipović

Drago mi je da je Josipović progledao, pa da te ipak vratio i stavio u sjenu. Lukav je on igrač, očito. No nije pametniji od tebe, kasno mu je. No, drago mi je da si opet u igri.
Što se tiče brodogradnje, nemoj popustiti populacijskim mjerama, kojima se Josipović hoće održati na površini. Znaš i sam da je tu potreban drastičan rez. Brodogradilišta radnicima i kraj priče o brodogradilištima. Nema povratka državi nakon pet godina stvaranja gubitaka. Naime, znaš i sam da se i vi možete dokopati vlasti nakon par godina, pa vam ne treba ponovno vruć krumpir brodogradnje. A oni, ako misle da su sposobni za samostalno gospodarenje, neka se uhvate posla i konačno sami sebe saniraju. Ako oni neće, onda ne trebaju ni postojati. Zapamti jedno, brodogradnja je bila u klincu još za vrijeme Juge, kad su uslijed velike ekonomske krize presušile državne dotacije! Pitanje je to koliko su uopće profitabilni, a ako jesu, neka polože hipoteke na svoju vlastitu imovinu i time garantiraju vraćanje kredita. Pa će biti prisiljeni raditi kako treba.

My Soul

Tko je glasao

baš radim nešto po

baš radim nešto po pitanju brodogradnje ovih dana

a kaj delaš po pitanju brodogradnje ak' se smije znati?

Tko je glasao

Sada postaje jasno da

Sada postaje jasno da hrvatska brodogradilišta nitko neće spasiti, ponajmanje oni koji su ih i doveli u situaciju da za svoj opstanak navodno trebaju čudotvorce, brodograđevnog smjera. A što se tiče odgovornosti, za početak jedno je sigurno: katastrofičnu situaciju nisu inscenirali lijeni radnici. Kako onda izgleda taj proizvodni "hranidbeni lanac" zvan brod, sada uglavnom svi znamo. Nad radnicima stoje loše uprave, u najužoj vezi s lošom lokalnom politikom. Ta je pak jasno umrežena s onom u vrhu države, gdje institucijama drmaju "velike" stranke. A taj vrh poziva se na ispunjenje zahtjeva dobivenih od naddržavne evropske tvorevine, EU. Koja da ima ekonomsku politiku. Koja se zove privatizacija. Na dnu piramide radnici rade. Ili ne rade. Trenutno se čini da je to svejedno. U takvoj situaciji radničko nezadovoljstvo u poduzećima koja su (još) u državnom vlasništvu nije prvenstveno usmjereno protiv svoga menadžmenta, niti protiv svojih sindikata, koji su sigurno do sada trebali učiniti više, već je ono usmjereno uglavnom prema "svojoj" državi! Defanzivna taktika brodograđevnih radnika, koja je do sada vladala, zasnivala se u sljedećem: postoji neizrečeni društveni konsenzus po kojem bi "vlastita" država te radnike trebala zaštititi od pogubnih vlasničko-preuzimačkih vjetrova ili/i od stečaja samog. A ti privatizacijski vjetrovi, sada svi vide, loši su za radnike kad pušu, a katastrofalni kad ih nema. No, toj radničkoj situaciji nemogućeg izbora, između zla i goreg, eksploatacije i njezinog izostanka, ipak nedostaje bitan dodatak koji sliku čini potpunom. A on glasi poput stiha jedne pjesme Jacquesa Préverta o boks meču s anđelom: "Igra je namještena!", tako da jedne dovodi u win-win, a druge u lose-lose situaciju. Tajna loše privatizacije (što je već po sebi pleonazam jer privatizacija je od početka do kraja razvlaštenje masa, dakle dobra ne postoji), ovdje je oduvijek u katastrofalnoj pretvorbi. O tome smo pisali kad su izbijali "skandali" u Hrvatskom fondu za privatizaciju (vidi: "Pretvorbeni stroj", sada i u zborniku "Društvena odgovornost kapitala"). Dakle, zna se i institucija koja namješta taj ring, navodno bez alternative. To je Hrvatski fond za privatizaciju, u čijem upravnom odboru, potpuno ironično, kao "partner" sjedi i predstavnik vrha jedne sindikalne središnjice. HFP naravno nije pravi centar moći, već transmisija onih koji ga, izvana i iznutra, kontroliraju. A to su vladajuće klase i njihove koalicije. Dođe li do štrajka radnika usred vitlanja krugovima privatizacijskog pakla oko njih, npr. u "3. maju" (štrajk bi u ovom trenutku bio radikalniji potez od okupacije škvera), izrazit će on novu kvalitetu radničkog otpora "svojoj" državi. Jer sada bi prvi put moglo postati jasno da se tu više ne radi o, kako se u socijalizmu govorilo, dobro postavljenom sistemu koji se eto loše provodi, naravno zbog mangupa u vlastitim redovima. Puno bitnijom od izoliranog pitanja tko je upropastio naša brodogradilišta, domaće izdajice ili strani plaćenici, sada postaje šansa da se jedan pokret osporavanja, k tome još radnički, postavi kao antisistemski. Da se, spram kolektiva u štrajku izvana i iznutra, otvoreno artikulira nova pozicija: radnici protiv kapitalističkog sistema! Jer, "neuspjela privatizacija" brodogradilišta ne mora više biti još jedan tranzicijski eksces. Ona može biti okidač za veliko širenje svijesti da je sama postsocijalistička tranzicija, što su pametniji odavno primijetili, jedan veliki eksces. Ukratko, da tranzicija ne vodi nikamo! Što nedostaje da bi ovaj utopijski nalog postao realan? Da se pojedini ugroženi radnici i njihovi kolektivi iz svog legitimnog, no partikularnog interesa, opstanka konkretnih radnih mjesta, redovnih plaća i sl., uzdignu do interesa cijele klase? Ili, još bolje: što možemo učiniti mi koji reflektiramo te procese klasnog iskorištavanja u društvu da bi oni, upotrijebimo inflatornu riječ, postali transparentniji? Dio odgovora već je sadržan u gornjim rečenicama: moramo uvesti klasnu analizu društva. Tada će se desiti "skandal" koji će napokon rascijepiti narodne zajednice, koje svugdje oko nas vidimo da sve bjesomučnije grizu svoj rep, u nešto novo. Od jednog (političkog) naroda tada će nam se ukaziti dva: narod buržuja i narod proletera. U mogućim paktovima, rasističkoj slizanosti, ksenofobiji, lažnom kozmopolitizmu, borbi, ratu... isprva se, nevještom oku, čini beskonačnim broj mogućih klasnih pozicija. A i manihejska podjela na eksploatatore i eksploatirane, na "njih" i "nas", isprva se može činiti neumjesnom, pretjeranom, nadasve (tu je trud ideoloških aparata države najveći) povijesno arhiviranom.
No je li tome tako? Sigurno inzistiranje na ortodoksnosti klasne podjele, bez finesa i uočavanja promjena u "funkciji" klasa, može biti znak ideološke zatucanosti. No danas je zatucanost, a ustvari teorijska zapuštenost, upravo suprotnog od nekada marksističkog smjera. Jer, sada svi oko sebe vide ogorčenu klasnu borbu, ali ni na mukama ne bi priznali postojanje društvenih klasa. Da ljudi ipak hoće van iz te "samoskrivljene nezrelosti" govori nam čitanost šok-terapije "ortodoksijom", u kritičara-provokatora suvremenog kapitalizma, poput filozofa Slavoja Žižeka. Vratimo li se mogućoj radničkoj pobuni u brodogradilištima, pa na nju sada zaključno pokušamo primijeniti klasnu analizu društva, to bi moglo izgledati ovako: tko govori o pretvorbenoj i privatizacijskoj pljački, o "pljačkaškom kapitalizmu" koji je očito na djelu u uništavanju naše brodograđevne industrije, mora sada učiniti korak dalje. Mora pokazati nosioce tog projekta podrazvijenosti. I to tako da iz grupne i slojne dinamike dobijemo predodžbu i o klasnoj prirodi tog ugnjetavanja radnika. Ukratko: moramo ukazati na domaću pljačkašku vladajuću klasu. To je klasa, najbolje bismo je mogli okarakterizirati kao lumpen-buržoaziju, koja organizira takvo iskorištavanje. Koja stvara uvjete u kojima se poduzeća njezinim pripadnicima "prodaju" za jednu kunu, da bi se u njima bezočno iskorištavalo radništvo, potpuno odijeljeno od upravljanja proizvodnjom i sudjelovanja u profitu (od bilo čega, brodova ili špekuliranja građevnim zemljištem). Naše radništvo živi u siromaštvu i neizvjesnosti da bi zadovoljavalo krezovske apetite novih rentijera njihova živog i minulog rada. A "naša" država to omogućuje! Ta država nije ni država kapitala, već država parazitskih skupina. Da djeluje u interesu kapitala u cjelini morala bi zaustaviti privatne vlasnike i njihov menadžment u pljački. Jer, ti vlasnici su dio nove parazitske klase koja i nije kapitalistička. Što ne znači da nije na neki način buržoaska. Ona se ne bavi razvojem proizvodnje, tehnološkim inovacijama i otvaranjem tržišta širom svijeta, već špekulacijama, pravnim trikovima, privilegijama koje dobiva od države, i same u službi svjetskih centara kapitalske moći. Našoj lumpen-buržoaziji bitno je da se dokopa državnih izvora, usprkos dramoleta u kojem sada brodogradilišta "nitko neće kupiti". Kao što smo u prošlom broju ovih novina rekli, što ih onda ne daju radnicima!"Naša" država plijen je takvih koalicija, iz kojih radničke klase sada istupaju, napuštajući defanzivnu poziciju klasnog konsenzusa, koji puca. Pustinja realnog u koju stižu govori im da radnici (tek sada / već sada) nemaju domovinu. Preciznije, svoju državu. A to je dobra vijest, jer govori da bi je jednom (ponovno) mogli imati.

Srećko Pulig

http://www.snv.hr/tjednik-novosti/512/klasnom-analizom-poticemo-klasnu-b...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Nepismen novinar.

Nepismen novinar.

Tko je glasao

..autoritativno zaključi

..autoritativno zaključi čuveni jezikoslovac, poznat kao obaladaleka ili Mr. Pismenost. Buahahahahahaa...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

Tim vise je to sramotno

Tim vise je to sramotno niska pismenost.
Pogledaj samo kako covjek pise recenice. Peskace tocke, zareze, pocinje kako god mu se prohtje,...
Ta je pak jasno umrežena s onom u vrhu države, gdje institucijama drmaju "velike" stranke. A taj vrh poziva se na ispunjenje zahtjeva dobivenih od naddržavne evropske tvorevine, EU. Koja da ima ekonomsku politiku. Koja se zove privatizacija. Na dnu piramide radnici rade. Ili ne rade.
Ako netko misli da je "argument pismenosti" izabran jer se ne moze naci nista "bolje" u potpunosti je u pravu. Uopce ne zelim misliti na nesto ovako nakaradno napisano i ovo je jedino.

Tko je glasao

stvar je u tome da mnogi kod

stvar je u tome da mnogi kod nas pričaju o tome kako premalo ljudi radi ali u isto vrieme misle da je bolje da škverani ne rade ili da previše ljudi živi od poljoprivrede, ili je previše ljudi u državnim institucijama i firmama ili u trgovini ili....

isti ljudi koji godinama govore da nama ne treba proizvodnja ovoga ili onoga jer drugi to rade jeftinije ili bolje sada govore da trebamo jaču proizvodnju, a verojatno su to isti ljudi koji su govorili kako je samoupravni socijalizam sjajna stvar, a sada su tržišni fundametalisti.

stvori najprije nova radna mesta i prilke pa nek se tamo presele "viškovi" radnika.

Komunizam je sustav u kojem su radnici dobivali viškove, kapitalizam je sustav u kojem radnici jesu višak.

Tko je glasao

sva sreća pa ima netko tko

sva sreća pa ima netko tko šuti i radi:

Pet Agrokorovih tvrtki koje su do sada objavile rezultate za prošlu godinu ukupno su ostvarile dobit od impresivnih 610,67 milijuna kuna.

Radi se o pet od devet perjanica koncerna Ivice Todorića čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi – Belju, Jamnici, Konzumu, Ledu i Zvijezdi.

Više od pola dobiti od 610,67 milijuna kuna otpada na najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj – Konzum, koji je ostvario 341,67 milijuna kuna dobiti, što je 3,8 posto više od dobiti iz 2008., dok su mu prihodi pali 0,7 posto.

business.hr

Tko je glasao

zašto imaju toliku

zašto imaju toliku dobit?

kako to da prošlih godina nisu imali toliku dobit i zašto su se ove godine toliko zadužili kad imaju toliku dobit.
pazi, imaš 610 milijuna kuna dobiti a zadužuješ se uz velike kamate.

meni to malo smrdi i izgleda kao izvlačenje novca. dugim rokovima isplate dobavljača i dizanjem kredita napumpava se dobit. a kad imaš dobit onda možeš i isplatiti dividende vlasnicima dionica. pa pare od dobiti skloniš na sigurno za svaki slučaj.

koliki udio u dobiti todoriću donose državne subvencije za poljoprivrednu proizvodnju u pikovima koje je dobio za par kuna od države?

Tko je glasao

zašto imaju toliku dobit?

zašto imaju toliku dobit?

A koliku bi trebali imati? S obzirom na ukupne prihode dobit je i više nego mizerna. Samo Konzum uprihoduje ca 13 milijardi kuna godišnje, nisam zbrajao, ali ova petorka godišnje okrene ca 20 milijardi kuna. 610 milijuna kuna čiste dobiti na toliki prohod u usporedbi s 2,3 milijarde kuna čiste dobiti na prihod od ca 8,5 milijardi kuna koliko ostvari jedan HT je stvarno mižerija.
Uzmi samo u obzir koliko više truda je uloženo u poslovanje Todorićebih kompanija, a ostaju im samo mrvice. Nije Švabo blesav da se otima za tamo neke PIKove i tvornice, kad uz minimalan trud može ostavriti višestruko veće profite. Ista priča i s bankama, a slijedi i s HEPom i svime ostalim gdje stranac zna da može zarađivati velike pare kao monopolista.

Glede subvencija na koje se svi toliko napaljuju, a one su u ovoj priči najmanje bitne (čak i po količini), mogu samo reći da bi mu ja dao još i više i nek čovjek radi kad zna i ima volju.
U početku sam i ja negativno gledao na preuzimanja za jednu kunu, no kad sam vidio da su firme koje je Todorić dobio od države, stale na zdrave noge i da sada posluju s dobiti (makar i minimalnom) promijenih ploču. Mogu sada samo reći kamo sreće da su svi privatizacijski tajkuni i tajkunčići bili uspješni kao Toda.
;)

Tko je glasao

sve je to što si napisao

sve je to što si napisao O.K. ali zašto se toliko zaduživao ove godine kad ima toliku dobit. zar ne bi bilo bolje da je tom novcem smanjio dug prema dobavljačima ili kreditorima?

Tko je glasao

Opet ti o dobiti koja je u

Opet ti o dobiti koja je u ovoj priči najmanje bitna (premda je dobro da je ima). Odluka još nije donesena, ali najvjerojatnije kao i do sada većina dobiti će se reinvestirati, a samo manji dio isplatiti kroz dividendu. Agrokor još nije objavio kompletne rezultate poslovanja u 2009., ali ono što se zna je da mu dug iznosi cca milijardu eura što kad usporediš s ukupnim prihodima od cca 4 milijarde eura i nije previše. Zadnje izdanje obveznica od ca 400 milja eura je iskoristio za refinanciranje postojećih obveza, a dio je vjerojatno namjenio za nove investivije i akvizicije jer ako pratiš Todorić skroz nešto kupuje i prodaje (zadnja akvizicija VUPIK), a zadnja neuspjela- Mercator. Zato čovjek pri sebi uvijek mora imati nekaj sitnoga ne?!
Ono što mene posebno oduševljava je da je u zadnje vrijeme dosta ulagao u poljoprivredu (ca 1,5 milijardi kuna) i namjerava i dalje. Subvencije koje dobija na osnovu tih poljoprivrednih investicija višestruko su manje i sigurno nisu bile ključnim razlogom investiranja.

:))

Tko je glasao

Zašto bi platio

Zašto bi platio dobavljačima kad mu to nije u interesu?!? Agrokor posluje u interesu vlasnika, a ne uz društvenu odgovornost. Dobro je da su ostvarili dobit i slažem se sa @krrrrekanim, bez obzira na subvencije (dobro je povući analogiju sa ostalima koji dobivaju subvencije i vidjet će te da nemaju dobit). Međutim, u dugom roku bih od takvih poduzeća, vlasnika i općenito svakog menadžmenta očekivao društvenu odgovornost, no to je samo moj ukus i osjećaj za pravdu.

Tko je glasao

Magarac, sve je to što si

Magarac,

sve je to što si napisao O.K. ali zašto se toliko zaduživao ove godine kad ima toliku dobit.

To ti je zbog poreza. Znaju oni dobro kak se izbjegava ta građanska obaveza, a država im to omogučuje.

Tko je glasao

Nevjerovatno dobar

Nevjerovatno dobar graf!
Pitanje je samo hoće li se ta razlika pojaviti kao priliv nezaposlenih u sljedećim mjesecima ili je već od srpnja-kolovoza prošle godine u igri nova metodologija HZZ-a, koja svakim danom sve više bježi od stvarnosti...

Tko je glasao

Stay cool, dok nam

Stay cool, dok nam komunistička govna uvode tržišnu privredu i demokraciju, nema razloga za brigu. Još jednom će drugovi zajebati Regana i Brežnjeva, nas ne, nas varaju socijaldemokrati sa pollitike!

Tko je glasao

Dio problema cini i

Dio problema cini i promatranje puko broja nezaposlenih, odnosno zaposlenih, te pokusaji smisljanja rjesenja za ove probleme.
Dio su problema i oni koji se osjecaju najpozvanijima da to rijese i njihova uvjerenost da to znaju, te skupljanje istomisljenika oko toga.
Uopce ne treba razmisljati o tome zasto se pojavljuje tako veliki broj nezaposlenih, vec sto se ustvari dogada?
Dakle ne zasto vec sto!
Problem, jad i bijedu koju izaziva marketiranje (koje je najcesce u politickoj ili sindikalnoj funkciji) velikog broja nezaposlenih preoblikovao bih u osjecaj neizrecivog zadoovljstva zbog velikog broja raspolozive radne snage za razne privatne inicijative. Dakle, radost lakseg zaposljavanja novih radnih snaga. Vaznije je uvidjeti sto stoji toj radosti na putu da se novonastala situacija povecanog broja nezaposlenih iskoristi za novo lakse zaposljavanje. Npr vaznije je danas misliti koliko je tesko odnosno lako naci dobroga covjeka (misli jednog ljudozdera) i radnika nego koliki je priliv novih nezaposlenih.

Tko je glasao

Po meni tu cijelu priču

Po meni tu cijelu priču treba promatrati iz drugog kuta. Pravo je pitanje zašto su ti radnici dobili otkaz? Cijena kapitala je narasla, dakle novac je postao skuplji, a "narodna" banka je daljnjom kontrakcijom ponude novca pogoršala stvari. Kao što možete primjetiti na ovom grafu, smanjenje broja zaposlenih kasni za smanjenjem ponude novca otprilike 9 mjeseci. A to ni nije čudno jer je ljude znatno teže otpustiti nego smanjiti ponudu novca. Nažalost, također vrijedi i obrnuto, i to čak više... povećanje ponude novca znatno sporije povećava zaposlenost.

Kada bi hrvati znali osnove ekonomije, shvatili bi da dio krivnje leži i na HNB-u. Mjere HNB-a su spasile hrvats.. ovaj.. strane banke, i to nauštrb prosječnog građanina. Cijela priča o nemogućnosti deprecijacije zbog tobožnjeg prevelikog zaduženja također je bulšit.. Naravno da postoje dijelovi populacije koji bi bili naročito pogođeni devalvacijom, no vjerujem da je njih moguće zaštiti posebnim poreznim poticajima (i to kroz porez na imovinu, jer je upravo u imovini problem). Ok, jasno je da je devalvacija opasna jer bez sređene fiskale politike, a i njezine pozitivne percepcije u očima strane investicijske javnosti igranje s tečajem postaje kocka.

Pričamo o neovisnosti centralne banke... pogledajte ovaj graf, pa mi sad recite što mislite čije interese štiti naš guverner - spasitelj.

I za kraj:
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/MMF-istocnoj-Europi-Depre...

Tko je glasao

Naravno da postoje dijelovi

Naravno da postoje dijelovi populacije koji bi bili naročito pogođeni devalvacijom
Ma, te "krokodilske suze" koje se liju nad "pogođenim" dijelom populacije meni već pomalo idu na živce. I sam, naime, spadam u skupinu ljudi koji imaju neke kredite. Od izbijanja krize kamata na iste u prosjeku mi je porasla za cca 2 posto. Preračunato u moguću devalvaciju, kuna je meni već "pojeftinila" za cca 20 posto (odnosno za toliko su mi porasle rate kredita) i to, kako mi se čini, nikoga nije zabrinulo i nitko mi nije ponudio nikakvu pomoć. EVo, neka se bankama uvede porez na razliku između nabavne cijene kapitala i cijenu po kojega iste plasiraju na tržište (što je još davno predlagao M. Babić, čemu se Roha usprotivio), a kuna nakon toga neka slobodno devalvira 15-ak posto. Siguran sam da takvu devalvaciju jedva da bih i osjetio na svom kućnom proračunu.

Tko je glasao

neka se bankama uvede porez

neka se bankama uvede porez na razliku između nabavne cijene kapitala i cijenu po kojega iste plasiraju na tržište (što je još davno predlagao M. Babić, čemu se Roha usprotivio),

Što misliš da bi banke platile tu razlike. Platili bi ju opet građani kroz povećane rate kredita a država bi novac uludo potrošila.

a kuna nakon toga neka slobodno devalvira 15-ak posto.

Svi krediti građana (uglavnom) imaju deviznu klauzulu. Devalvacija kune znači povećanje kreditnog opterećenja prema građanima i tvrtkama koje mnogi ne bi mogli pratiti. A i postoji realna opasnost da kada kreneš sa devalvacijom da to ne završi na tvojih 15%. Visok tečaj je priča koja je promašena devedesetih godina a sada je potencijalno opasna.

Postoji mnogo modela koji bi nas mogli izvesti iz krize na ovaj ili onaj način, ali svima je zajednički prvi korak. Rezanje javne potrošnje, tj da popraviš bilancu imaš dvije mogućnosti, ili povećati prihode ili smanjiti rashode. Prva opcija trenutno nije moguća bez druge. Mora nam biti gore da bi nam bilo bolje.

Tko je glasao

Pitanje dana je pogrešno iz

Pitanje dana je pogrešno iz tri razloga. Prvo, propustili ste vidjeti da stvari više ne idu. Dakle, vrijeme nam je odavna iscurilo. Drugo, gdje vi vidite državu? I treće, nema šavova. Raspali smo se poput tikve.

Međutim, sve to ne bi bilo tragično, da nije sljepila: nitko se ne želi suočiti s istinom. Ni krvnici ni žrtve.

Tko je glasao

400.000 je broj nezaposlenih

400.000 je broj nezaposlenih i "zaposlenih" koji "samo" ne dobivaju place.
Bit ce jos gore ne brini.

Tko je glasao

Država već dulje vrijeme

Država već dulje vrijeme puca po šavovima. Dokaz tome je i Porezna uprava koja se pretvorila u tržnicu. Naime, svi polako propadaju, posla je sve manje, ne uplaćuju se porezi i doprinosi pa su dugovi prema državi postali enormni (pustimo sad na stranu to koliko je država sama kriva za lanac nelikvidnosti).
Kao malom obrtniku, nakon osam mjeseci rada uz dvadesetak ispostavljenih a 5-6 naplaćenih faktura bio sam u situaciji da ne mogu plaćati davanja državi, pa ni doprinose. Od zadnjeg kvartala prošle godine do prije nekoliko dana dug je narastao na 50.000 kuna, nakon čega je uslijedila opomena pred ovrhu (nakon toga imate osam dana da podmirite dugovanja, inače Porezna ide u prisilnu naplatu).
Da stvari nisu ni izbliza takve kažu mi poznanici kojima su nekad davno opomene stizale već nakon što bi dug porastao preko 15-20.000 kuna.
Budući mi je ta situacija potpuno nova, stavio sam stvari na papir i izračunao da mi se, zahvaljujući blagom rastu gospodarske aktivnosti (narudžbi) koji je isključivo posljedica pripreme turističke sezone, isplati potrošiti 20.000 kuna ušteđevine za podmirenje dijela duga državi, dok ću o ostatku pregovarati.
I doista, šef Porezne je odmah pristao na to da platim PDV i još neke sitnice, te da u narednih 30 dana nastojim dug svesti ispod 20.000 kuna, dok ćemo za ostatak vidjeti što i kako.
Ukratko, stvar se svela na to da je Država sretna kad joj netko od poreznih podanika mahne svežnjem od pišljivih 20.000 kuna, jer porezici znaju da bi, kad bi se striktno držali slova zakona i po njemu provodili naplatu poreza, cijeli sustav urušio kao kula od karata. Jer, potraživanja države su veća od onoga što je gospodarstvo u stanju platiti.
Zato mislim da stvar već puca po šavovima, naročito ako uzmem u obzir da su jedini doprinosi koje nisam platio oni moji, te da me 3 do 4 naplaćene fakture mogu izvući iz problema, te da postoje pravne i fizičke osobe koje su državi dužne milijune, stotine milijuna kuna.

Tko je glasao

Država već dulje vrijeme

Država već dulje vrijeme puca po šavovima. Dokaz tome je i Porezna uprava koja se pretvorila u tržnicu

E da je nama sada drugova iz koalicijske vlade Ivice Račana, sva porezna dugovanja posebno onih koji nisu nimalo uplaćivali u proračun, bila bi oproštena, a drug Crkvenac bi za podizanje likvidnosti naštampao par milijardi dolara vrijednih obveznica i prodao ih na međunarodnom tržištu.
Vlast bi se u medjuvremenu sigurno promijenila pa bi na muci bili neki novi junaci, i tako u krug.

Prosto je nevjerojatno koliko nam pogreške koje je počinila koalicijsja trećejanuarska vlast, sada prave probleme.
Umjesto da se država kao i sve druge u ovo vrijeme dodatno zadužuje da bi potakla gospodarstvo, mi se moramo zaduživati odn. trošiti zalihe kako bi refinancirali Račanova dugovanja.

Tko je glasao

tako je kume, račan je

tako je kume, račan je kriv. sutra za nedjelju je najavljena kiša, i znaš tko je kriv za to pogoršanje: račan i njegova koalicijska vlada. sutra nema šetnje, bit će blato i račanova vlada je kriva za to.

dobro, od 20tak godina države imali smo jedan mandat opozicije, dakle ugrubo preostalih više od 15tak godina vlada isključivo jedna stranka, odnosno jedna grupa ljudi; ali ne, kriv će biti račan i ajmo sad možda još proširit priču i na partizne i ustaše, komunjare, bilo bi dobro spomenut blajburg i stepinca eventualno.

ja u međuvremenu želim da krema financijske inteligencije šuker virtuozno posudi još koju milju kamatarskih kredita koje će otplaćivat naši šukununuci (pojašnjavajući da kako to nije zaduženje) a tokom generacija ćemo s koljena na koljeno toj djeci tumačiti priču o dežurnoj alibabi račanu i njegovih 40 koalicijskih kompića koji su vladali jedan pišljivi mandat i sve usrali. kad me šukununuk pita što je sa ostalim mandatima i ljudima koji su vladali, mešetarili, opkradali i silovali sve one ostale godine, mali će ići stajat u kut za kaznu sa onom šiljatom kapom i natpisom 'komunjara' a mi ćemo svi otić van u dječji pješčanik zabit glave u pijesak i psovat račana.

Tko je glasao

Ma pusti ti njih, nisu oni

Ma pusti ti njih, nisu oni ništa krivi, pa svi njihovi porezi i dugovi su otišli u zastaru, zahvaljujući hrvatskom pravosuđu, kojeg su se domogli, pa im je držalo predmete u ladicama do trenutka zastara.

Tako u malom mjestu kraj Rijeke, načelnik potpisao ugovor za izgradnju sportske dvorane sa svojim kompanjonima. Dogovorili rok izgradnje i penale za zakašnjenje. Kompanjoni zakasnili, pa im načelnik u dogovoru s njima anexom produžio rok za tri mjeseca, jer je znao da će oni završiti za dva. Usput su dogovorili i nagradu za prijevremeno izvođenje radova. Dvorana bila gotova za dva mjeseca po isteku prvog roka, a općina izvođaču isplatila nagradu za prijevremeni dovršetak radova od mjesec dana. Umjesto da je općina zaradila penale zbog štete što je dvorana izgrađena dva mjeseca nakon prvobitno ugovorenog roka, općina još isplatila nagradu od 800.000 kn. Naravno da je išla kaznena prijava protiv načelnika, za nanošenje štete općini i naravno da je komunističko pravosuđe primorsko-goranske županije držalo tu kaznenu prijavu u ladici. Naravno da je načelnik viđen u banci kako polaže veliku lovu na štednju, u vrijeme kad svi grcaju u minusima na tekućim računima. Ali u PGŽ-u, rekao što, ne rekao, isto je: LADICA/ZASTARA!

Pardon, nije uvijek zastara. Naime, kad god je visoki dužnosnik sdp-a, ili njegova obitelj nekog tužila za izrečeno, uvijek bi to bilo promptno riješeno i tuženik bi morao platiti štetu za učinjene boli. Tako se moja neka parnica na riječkom sudu vukla desetke godina, a njegova je riješena u roku keks i tuženik bi redovito nastradao. Kad je bilo u interesu sdp-ovske vlasti, riječko pravosuđe je promptno tj. HITNO rješavalo slučajeve! Zbilja bi trebalo istražiti te suce, koji su ubrzavali parnice. Zna se koji je tužitelj prije predao svoju tužbu, a čiji je kasnije predan predmet prije riješen. Ima tu Uskok posla do mile volje.

My Soul

Tko je glasao

Umjesto da se država kao i

Umjesto da se država kao i sve druge u ovo vrijeme dodatno zadužuje da bi potakla gospodarstvo, mi se moramo zaduživati odn. trošiti zalihe kako bi refinancirali Račanova dugovanja.

Da, tako će isto i neke buduće Vlade morati otplaćivati i refinancirati Sanaderove i Jacine dugove. Sad će istpasti da je pokojni Račan kriv za sve dugove koje ova država ima.

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Ako ćemo biti iksreni, i

Ako ćemo biti iksreni, i je. Koalicijska vlast je pokrenula kola koja nas dovedoše u dužničko ropstvo. Ja ne kažem da se nisu zaduživali i HDZevce, no vjerujem da je Račanova vlada u tim radnjama bila opreznija da bi bila i svaka nakon nje.
Osim toga. Račanu je pošlo za rukom uduplati vanjski dug u roku od svega tri godine, dok je Sanaderu to pošlo za rukom tek nakon pet godina.
;)

Tko je glasao

Hehe...dobra ti je

Hehe...dobra ti je ova...naravno da je Račan uduplao dug za nešto manje od 4 godine kad Hrvatska u to vrijeme i nije imala neki pretjerano veliki dug koji mislim da je bio otprilike 10 mlrd(ispravi me ako griješim) i za Tudjmana je cijena novca bila poprilično skupa tako da se baš i nije previše zaduživalo. Dok se Sanader u 5-6 godina zadužio dodatnih 2o mlrd. uduplao dug na 40 mlrd. Napamet govorim brojke, pa ako je koja milijarda gore-dolje unaprijed se ispričavam, al to je otprilike to. Po ovoj računici ispada da se Sanader po godini mandata ipak više zaduživao od Račana. :))

Račan: 4 god. 10 mlrd = 2,5 mlrd po godini mandata
Sanader 6 god. 20 mlrd = 3,3 mlrd po godini mandata
Kosor 9 mj. 5 mlrd ...
;)

Kako je premijerka krenula ako nastavi ovim tempom trebat će joj samo 5-6 godina da dodje do 80 mlrd...odnosno trebat će joj isto vremena kao i njenom mentoru, da bi se zadužila duplo više...učenica bi u ovom slučaju debelo nadmašila učitelja...sva sreća da se to neće dogoditi iz više razloga. :))))

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci