Tagovi

Udruživanje artikuliranih i op?e prihvatljivih inicijativa

Nije da nismo u mogu?nosti stvoriti bolje sutra.

Nedavno nam je društvo radio Petar Macut. Op?i napadi na Vladu, kritika i bla?enje. Rješenja niodkuda.

Mala korekcija. Rješenja postoje. Ili recimo ovo.

OK. Jeli vama bitno što piše u programu SDPa? Meni zapravo i nije. Jednostavno ne vjerujem SDPu. Neki dan su dizali kaznene prijave protiv niza SDPovaca. Argument SDPa je bio da se radi o politi?kom obra?unu. Možda se i radi. Ali to je irelevantno ukoliko priznaješ postoje?e institucije.

Ju?er je Hebrang branio Ron?evi?a, govorio kako se radi o politi?kom obra?unu, prekju?er je Šišljagi? branio Glavaša. Kada se ne napada tvoj, radi se o pravnoj državi, kada se napada tvoj, radi se o o?itom primjeru nepostojanja pravne države.

Neka se više odlu?e.

Dok tako jedan SDP izgubljeno plovi bespu?ima hrvatske zbilje, imamo neki program koji ?e SDP kakti implementirati na vlasti. Neka na?ela. Prošli puta ekipa je bila izgubljena politi?kim ?arkama, stalno neko ulazi i izlazi iz koalicije, trguje se na veliko. Neka jasna obe?anja tipa Ra?anovo da ?e objaviti ugovor Države sa DT-om i ona se prekrše. ?ak i tako jednostavne, jasne stvari bile su izigrane. Da ne govorimo o op?im programskim na?elima koja se uz sve daju prili?no široko braniti ?ak i kad ništa ne štima.

Primjer je naša draga Premijerka.

Sve to oka?iti ma?ku o rep. Jer ne vodi nikamo.

Mrak kaže da je tražio objavu prora?una u EXCEL tablici. Ne znam to?no kako idu pri?e, ali upisah "državni prora?un EXCEL" i dobih ovo i bitan dio ()

Imamo državni prora?un na pladnju. Imamo pravo kao javnost i na pojašnjenja. Nedavno je Magarac rekao "6. na internet svi podaci o tome kako se troše naše pare, i to do razine da znamo koliko se troši na spajalice u pojedinom uredu.tako?er i firme i pojedinci koje subvencionira država moraju sve ra?une na internet. "

Zašto mi ne bismo znali to?no gdje se lova i za što troši? Zašto ne bismo ponudili konkretna rješenja da se prora?un znatno poboljša? Šta mislite koliko love ide na ništa?

Nedavno je izbio skandal sa HAC-om i arheološkim istraživanjima. Zna?i, otišlo 413,4 milijuna kuna na ovaj možebitno toliko vrijedan posao. Ili se ovdje radi o ?istoj malverzaciji? To smo naravno saznali nakon što je Sanader odmaglio. Koliko toga mi ne znamo?

Zbog ?ega bismo prihva?ali bilo kakve mjere štednje dok se pojavljuju ovakvi skandali kao oblik politi?kog obra?una, umjesto da smo to revidirali i prije nego što je došlo u plan?

Puno pitanja. Vjerujem retori?kih.
Malo sam zabrazdio s konkretnim primjerom.

Poanta cijele pri?e je u biti da su nam otvorene ruke.

OK. Kad ve? nitko ne?e, zašto mi ne bismo nudili konkretne prijedloge? Ili konkretne zahtjeve?

Tu ?u nabrojati Hadžija i prava na referendum, udruge Iuris protecta i zahtjev za preispitivanje odvjetni?kih tarifa, Mraka i aktualizaciju pitanja popisa bira?a ili gra?anske inicijative Matija Gubec.

Konkretni prijedlozi, konkretni zahtjevi. ?ini mi se i sasvim legitimni.

Postoji ovdje mali problem, mogu primijetiti. Haždi gura popis. Mi mu dajemo pluseve, tapšemo ga po ramenu. To je OK. Tapšemo i druge po ramenu. Tko god ho?e. Fokus pažnje traje ponekad i cijeli dan. I Hadži i dalje gura bez našeg stvarnog zale?a. I ostatak ekipe isto tako. Ako pro?e pro?e, ako neki drugi nešto uspiju super. No ništa od toga nema politi?ku snagu, prakti?ki kao dnevnopoliti?ki smijenjiva tema ostaje nebitno.

Vratimo se i na debi facebook-a u politi?kom životu Hrvatske. Banda Lopovska. Možemo taj projekt nazvati laganim treningom. Pogledajmo zahtjeve te ekipe:

1. Smanjivanje stope PDV-a 11% na sve prehrambene proizvode.
2. Oslobo?enje od participacije za lijekove i lije?enje.
3. Izglasavanje Zakona o ne zastarijevanju kaznenih djela u privatizaciji i pretvorbi.
4. Osnivanje fonda za povrat oplja?kane imovine.
5. Objava registra branitelja.
6. Ukidanje prava na mirovinu saborskoga zastupnika nakon samo 4 godine radnog staža.
7. Ukidanje zabrane prosvjedovanja na Markovom trgu.
8. Odustajanje od Pelješkog mosta i svih megalomanskih projekata.
9. Pove?anje iznosa mirovina najmanje 5%.
10. Poništenje Zakona o golfu i hitna zaštita prava gra?ana na privatno vlasništvo.
11. Ukidanje napla?ivanja visokoškolskog obrazovanja.
12. Ukidanja prava glasa dijaspori i lažnim bira?ima na nepostoje?im adresama.
13. Uvo?enje logi?ne prakse ispla?ivanja poticaja seljacima prije sjetve, ne godinu kasnije.

Zahtjevi mi globalno izgledaju korektno, no istovremeno se pleše sa ?istom demagogijom. Primjer je zahtjev za pove?anjem iznosa mirovina. Ili napla?ivanje visokoškolskog obrazovanja (jel to zna?i da bi porezni obveznici trebali financirati Njavru ?

U informati?koj smo eri. Zahtjevi mogu biti precizni i oštri kao britva. Bez šaranja sa dobrim željama. I zašto sljede?a manifestacije facebook-a ne bi bila istinski plod informati?ke ere?

Vratimo se natrag na one pojedina?ne inicijative naših aktivista. S jedne strane je u redu da inicijative budu samostalne, s druge strane uo?ava se problem nepostojanja politi?ke podrške. Nitko od tih ekipa se ne može nabaciti na prime time i zaprijetiti bilo ?ime.

Udruživanje inicijativa mada kroz sinergizam protagonista pove?ava utjecaj, postaje problemati?no zbog mogu?nosti da ?e se nekome svi?ati jedna stvar, a ne?e svi?ati druga stvar. No što ukoliko smo svjesni da samo kroz podršku svim inicijativama imamo izgled da osiguramo potreban politi?ki pritisak? Gledam sebe. Recimo imamo petnaest prijedloga. Ukoliko se s nekim prijedlogom niti ne slažem pretjerano, ako je rezultat zajedni?ke realizacije neupitno pozitivan, ne bih dvojio.

Imamo još jednu caku u ovoj pri?i.

Postoje zahtjevi koji su po sebi pretpostavljam prakti?ki samo-legitimiraju?i. Zahtjev za objavom troškova poput onog za arheološka istraživanja mi djeluje prili?no legitimnim. Ne sje?am se da se itko bunio što su ti podaci izašli u javnost.

Mi na pollitika.com-u mogli bismo i raspravljati o tim zahtjevima i ste?i prili?no dobar dojam radi li se o zahtjevu koji bi mogao dobiti najširu podršku ili ne. Imamo presjeke definitivno cijelog politi?kog profila Hrvatske, imamo alat s kojim možemo opipati legitimnost neke inicijative.

Što je više zahtjeva, oni koji bi mogli biti oštro kritizirani sa strane dijela javnosti, ne bi bili idealni jer otupljuju mogu?nost legitimacije cijelog paketa zahtjeva. No naravno, ukoliko bi po procjeni 7/8 (Rousseau) informiranog stanovništva podržalo neki projekt, ne bi imalo smisla da 1/8 ne priznaje tu volju. To bi bilo uistinu antidemokratski. Tehni?ki pak govore?i Rousseau re?e da se 1/8 može i iseliti ako ne može priznati tu volju, niti joj se pokoriti.

Dakle, upravo one inicijative koje su najšire prihvatljive na temelju feed backa na internetu. One inicijative za koje uistinu ne bismo morali sumnjati jesu li prihvatljiva aproksimacija op?eg interesa.

Zbog ?ega ne bismo pripremili jedan opak paket zahtjeva?

Zbog ?ega svatko iole upu?en u bilo koju društvenu problematiku ne bi pripremio jedan vrlo konkretan prijedlog ili barem zahtjev? Zbog ?ega mi kao polliti?ari (a i drugi) ne bismo kvalitetno obradili pitanje legitimiteta odre?ene inicijative i tako dali orijentir samim nositeljima inicijativa o prihvatljivosti udruživanja tih inicijativa?

Zbog ?ega ne bi sljede?i veliki doga?aj facebooka bio posljedica udruživanja tih zahtjeva koji su i bez formalnih procesa prepoznati kao op?i interes? Markov trg. Trebamo li pretjerano raspravljati o ovome zahtjevu?

I što kada bismo imali recimo 15 takvih zahtjeva koje bismo u globalu više manje doslovno svi potpisali (vjerujem da smo svi dovoljno zreli da prihvatimo legitimitet artikuliranog interesa 7/8 gra?ana)? Da energija probijanja praga svake od tih inicijativa bude udružena, da to više ne budu pojedina?ne inicijative, ve? kapa legitimnih zahtjeva spram Vlade?

Ho?e li itko podržati Premijerku Kosor ukoliko bi bila op?e poznata ?injenica da je Država netransparentno potrošila 5 mld kuna na potpuno suvišne stvari (recimo arheološka istraživanja?), a ta ista Premijerka šalje policiju na radnike jer zahtijevaju održanje danih obe?anja? Ho?e li u tom slu?aju pasti Vlada? Ho?e, jer vlast ?e izgubiti legitimitet poput požara. Svaki radnik, svaki gra?anin RH i svaki Hrvat naokolo znati ?e da država ima novaca, ?im ih rasipa tamo gdje nema nikakvu podršku, ve? upravo suprotno. Ukoliko Premijerka naravno nije pristala na najšire legitimne zahtjeve.

Što je sa oporbom? Može li oporba morati nastaviti glumiti oporbu ili ?e se aktivno uklju?iti u inicijativu koja predstavlja upravo op?i interes i koja je ve?a, od facebook okupljanja 1.0. Inicijativa koja bi uistinu zakora?ila u informati?ku eru. Bez demagogije, bez op?ih zahtjeva, oštra poput britve?

Kako bi mali strana?ki ljudi koji su zbog dobrih namjera u tim strankama reagirali ukoliko bi stranke ignorirale takvu inicijativu, umjesto da joj se pridruže sa svim sredstvima? Može li iti jedna stranka biti smatrana demokratskom, ukoliko ne bi podržala najšire prepoznate interese?

Zaklju?ak:

- Op?e najšire inicijative nisu artikulirane, a ?esto nisu niti suvislo obra?ene (bez široke rasprave)

- Uske inicijative su dobro definirane no nemaju široku podršku (one man band i sli?no)

- Trebaju nam široke inicijative koje ?e biti dobro definirane i koje ?e biti me?u nama prepoznate kao op?i i zajedni?ki interes na temelju najširih rasprava na internetu i drugdje.

- Takve incijative su po prirodi stvari plod sinergizma specifi?nih inicijativa koje su prepoznale kompatibilnost (pitanje politi?ke podrške i legitimiteta) s drugim inicijativama.

-Sljede?i facebook politi?ki meeting može biti plod informati?ke ere, ne iz sfere standardne demagogije.

- Da vidimo kako ?e Vlada, oporba i svi ostali u RH reagirati na takve zahtjeve? Može li se oglušiti o njih? Koja je cijena oglušivanja o takve zahtjeve koji su digli ljude na ulice? I kako takva Vlada može upotrebljavati silu nad svojim gra?anima?

Udruživanje inicijative sa širokim legitimitetom i stavljanje istih pod zajedni?ku kapu daje im potrebnu snagu i politi?ku podršku. Pritisak takvih najšire podržanih inicijativa de facto legitimira ili delegitimira vlast. Najmanja mogu?a posljedica je da nam Macut, Željka i Premijerka ne?e mo?i prodavati staru pri?u sa op?im frazama. Mišljenja sam da je ovo samo prirodan korak informatizacije politi?kog procesa. Iz njega slijede i neke nove posljedice.

No siguran sam da je ovo put udruživanja mnogih malih inicijativa i stvaranje pritiska kakav se još nije pojavio na našem politi?kom nebu.

Komentari

Bez solidne analize

Bez solidne analize dosadašnje dvadesetogodišnje vlasti i njenih rezultata, teško će nam biti prepoznati koje su to "opće prihvatljive artikulirane inicijative"i jeli ih treba uopće udružiti. Obzirom da smo svi ovdje manje više suglasni da od 1990 do danas u RH vlada lako modificirani SKH (HDZ&SDP) čiji štit i mač još uvijek čine UDBA i KOS, držati nam je da su ono i odgovorni za stanje države i nacije danas.
Jedino logično sankcioniranje takovog stanja i njegovih nositelja je donošenje i provedba kvalitetnog lustracijskog zakona. Daklen, zajednički nazivnik svim artikuliranim intiativama morao bi biti taj nezaobilazni alat svake tranzicije.
Jedino sa lustracijom kao kohezionim faktorom moguće je "udružiti" sve inicijative, a one kojima lustracija nebi bila kompatibilna, same bi otpale, jer su im demokracija, vladavina prava i civilno društvo, strane vrijednosti.

Tko je glasao

Ne. Zajednicki nazivnik moze

Ne. Zajednicki nazivnik moze biti samo opci legitimitet, s obzirom da to onda znaci najsiru mogucu kompatibilinost medju inicijativama.

Sama pak lustracija koliko mogu primjetiti jos je daleko uopce da bude prepoznata kao opci interes. A i ova ideja se ne bavi tezom politickom problematikom, vec upravo suprotno. Tamo gdje politicku podrsku uopce nije problem ostvariti, a gdje nema promjene.

Standardni primjeri su dole navedeni.

gpgale blog

Tko je glasao

O4. Osnivanje fonda za

O4. Osnivanje fonda za povrat opljačkane imovine.

Znači da će se od moje plaće i poreza nadoknađivati što je netko drugi opljačkao....

Problem sa svim tim inicijativama je što su još naivnije od vlasti: Vlast ipak pomalo uzima svima iako tvrdi da neće.

Ovi, da bi skupili pristaše, kažu da će svima davati još i više. Jedino nije jasno odakle.

6. Ukidanje prava na mirovinu saborskoga zastupnika nakon samo 4 godine radnog staža.

Jedino ovo treba podržati bez ikakve ograde. To je posao kao i svaki drugi. Ali to je sve sitno, par stotina ljudi je ukupno bilo u Saboru.

Nedavno je izbio skandal sa HAC-om i arheološkim istraživanjima. Znači, otišlo 413,4 milijuna kuna na ovaj možebitno toliko vrijedan posao.

Nekako naslućujem da je to presipanje iz šupljeg u prazno. Naime, fakultet odškoluje dosta arheologa. Ali gdje će oni raditi? Budžet nema love za financiranje toga, ostanu praznih ruku, pa se napravi solomonsko rješenje — neka državna firma to financira i neka se ljudi zaposle. Brzo se izračuna da je to svega par posto ili manje od ukupne cijene autoceste.

Osim toga takva istraživanja su i obaveza.

Ja sam rekao kad su se počele graditi silne ceste: da sam pametniji imao bih firmu koja radi studije o utjecaju na okoliš i slične stvari. Posao zagarantiran.

Tko je glasao

Pisao sam clanak u 5 ujutro.

Pisao sam clanak u 5 ujutro. Neke stvar vidim da sam prilicno lose poslozio, tako da slijedi dodatak.

Imamo recimo Hadzijevu inicijativu. Imamo inicijativu Matija Gubec. Kako ih udruziti? I treba li ih uopce udruziti?

Hadzi recimo ima aktivnu podrsku 10 ljudi, pasivnu od par stotina ljudi. Inicijativa ima potencijal da poprimi najsiru podrsku upravo zato sto je prepoznata kao legitimna. Sada Hadzi fino poziva ekipu (mi mu tu recimo mozemo pomoci) da dobro preispita legitimitet inicijative. Da dobije preporuku od sto veceg broja ljudi. Da je eventualno i korigira oko detalja koji bi mogli biti suvisno problematicni. I sada Hadzi ima prijedlog koji je preispitan na svim forumima, blogovima (svi koji zele podrzati ovaj pristup okrupnjavanja incijativa), te se moze utvrditi realan potencijal inicijative.

S druge strane ista prica sa ekipom iz Matije Gubeca. Opet ista stvar, preispitivanja i tako dalje.

Na temelju ovih parametara, Hadzi i Matija Gubec se mogu sada naci skupa i raspraviti ima li smisla da se te dvije inicijative stave pod jednu kapu? Jednu veliku inicijativu koja je zbroj partikularnih prijedloga. Inicijativa pod krovnim imenom Haguma gdje se ova dva zahtjeva ZAJEDNO guraju.

Ukoliko su obje inicijative prepoznate kao najsire legitimne i ispravne (mozemo ukljuciti i proizvoljan broj drugih inicijativa), sto moze izgubiti Hadzi ukoliko se udruzi sa Matijom Gubecom u jednu novu inicijativu? Legitimitet se nece ugroziti, ukoliko je feed back jasno naslutio da su inicijative najsire prihvatljive. Istovremeno uspostavlja se sinergizam i gdje god se furala jedna stvar, sada se furaju dvije stvari. Istovremeno, daleko je privlacnije i novinarima i javnosti i bilo kome kada ima nesto sto je krupno, nego nesto sto je tamo negdje malo pogurano.

Hadzi i Matija Gubec ukoliko su uspjesno prosli pitanje legitimacije koliko mogu primjetiti ovim mogu samo dobiti.

Jasno. Postoji problem uspostave zajednicnke operative, no poanta je da je sada to jedna inicijativa Haguma. Sto tek kada se ekipi recimo prikljuci i Iuris Protecta i ostali koji budu prepoznati kao predstavnici legitimnog interesa, necega iza cega cemo svi zajedno stati?

Meni osobno kao promatracu, ne da se ici na trg, niti gurati nista od toga partikularno, no ukoliko se ekipa potrudila, ukoliko je postavila zajednicku frontu, onda je to nesto veliko i po prirodi stvari im se pridruzujem. Kao i vecina nabrijanog gradjanstva.

Bitno za naglasiti je naravno da kada gledamo tu ukupnu inicijativu ala Haguma, da mada nam se mozda i ne svidja parcijalno neki dio pretjerano (tipa, zahtjev za referendum nije nam napet ili se cak previse niti ne slazemo s njime), da je nuzno pucati na sve ili nista. Inicijativa je ostvarena samo ako su svi zahtjevi realizirani. To je naime preduvjet da se ne bi bilo tko iz grupne inicijtive osjecao iskljucenim, niti prevarenim.

Dakle. Koliko mogu primjetiti, spajanjem inicijativa, parcijalne inicijative doslovno nestaju. Jer svi sada guraju sve. Bez toga nema niti mogucnosti uspostave zajednicke fronte, jer oportunost sprijecava tako nesto.

gpgale blog

Tko je glasao

Postoji ovdje mali problem,

Postoji ovdje mali problem, mogu primijetiti. Haždi gura popis. Mi mu dajemo pluseve, tapšemo ga po ramenu. To je OK. Tapšemo i druge po ramenu. Tko god hoće. Fokus pažnje traje ponekad i cijeli dan. I Hadži i dalje gura bez našeg stvarnog zaleđa.

moram napomenuti da nije bas tako crno. u procesu lobiranja za promjenom clanka 86. pomoglo mi je nekoliko osoba s pollitika.com. ne znaci da neka inicijativa nema konkretnu podrsku ako ta podrska nije javno objavljena.

inace, slazem se sa tvojim zakljuckom / usporedbom sirokih inicijativa bez fokusa i uskih inicijativa bez baze. stovise, smatram da bi bilo korisno napraviti nesto u smjeru kojeg propagiras, no jednu sam stvar naucio: nuzni uvijet prolaska neke inicijative jest pojedinac (ili manja grupa) kojemu je dovoljno stalo da stvar gura, pogotovo u pocetku, dok se ne zakotrlja. isto se odnosi i na ovu tvoju inicijativu.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Definitivno. No, meni se

Definitivno. No, meni se cini da dokle god se politika vodi na zakulisni nacin, kroz lobiranja i pokoravanja autoritetu (u lobiranju je to nuzno ukoliko se radi o opcem interesu bez opce podrske), mi ne govorimo o procesu gradjanske emancipacije, niti opcenito taj put nekamo vodi. Govorimo samo o priznavanju lose konstelacije odnosa koja je po sebi i uzrok lose politicke situacije.

Ono sto mi s druge strane ima zapravo jedino smisla, to je da politika postane javna stvar, te da se na taj nacin nadidje postojeci klijentelisticki pristup koji je zagadio ne samo hrvatsku, vec i svjetsku politiku. Na ovaj nacin i kroz priznavanje ovih metoda, te zanemarivanje autohotnog demokratskog, a to je javnog politickog procesa, mi se mozemo samo oportuno postavljati prema losem trendu.

A nama treba ipak jedan prilican zaokret u samom shvacanju politike.

Jasno, do tebe je kako ces realizirati svoj interes i svoj projekt, te hoces li se osloniti na javnost ili zakulisne odnose. Ukoliko zelis iza sebe javnost, trebat ces slijediti i samu logiku jacanja moci javnosti. Ukoliko pak ne zelis, odnosno, smatras je viskom, tada je postojeci proces zakulisnih dogovora, lobiranja, trgovanja, sasvim zadovoljavajuci.

Sto se tice guranja, apsolutno si u pravu. Neko mora pogurat u datom momentu uvijek.

gpgale blog

Tko je glasao

Danas smo tehnički sposobni

Danas smo tehnički sposobni realizirati najveći san čovječanstva, ispuniti potrebe svih stanovnika ovog planeta, a zadatak prepustiti mašinama i strojevima koje smo upravo zbog toga i stvorili, da rade i proizvode umjesto nas ljudi.
Iako novca ima svuda oko nas u doista nevjerovatnim količinama, za ovaj povijesni korak ljudske civilizacije, međutim nedostaje nam baš novca.
Istražujemo svemir, spremamo se poslati ljudske posade na druge planete, kako je moguće da na vrhuncu evolucije naše vrste nismo u mogućnosti ni izbliza u potpunosti shvatiti razloge zbog kojih postojimo i mi sami i monetarni sustav?

Easy Rider, 1969 godina. Dennis Hopper, Peter Fonda i Jack Nicholson. Kontra-tendencije i želja za bjekstvom i slobodom od bolesnog građanskog društva. Priroda, noć, parkirani motori, vatra i dijalog između bajkera: "Ovo je nekada bila vraški dobra zemlja. Ne razumijem što se to događa. Čovječe, svi su se usrali, to se dogodilo... ne možemo ući ni u drugorazredni hotel... mislim, drugorazredni motel, kužiš, ljudi bi nam prerezali vratove koliko su uplašeni. Ne boje se oni tebe, već onoga što predstavljaš. Čovječe, mi za njih predstavljamo samo neke tipove kojima je potrebno šišanje. O ne, ne, ne, ono što im ti predstavljaš je sloboda. Pa što je loše sa slobodom, u njoj i je bit svega? O da, u pravu si, sloboda je poanta svega, točno o tome se radi, ali pričati o slobodi i biti slobodan su dvije različite stvari, jako je teško biti slobodan kada te kupuju i prodaju na tržištu, i nemoj im nikada reći da nisu slobodni jer će se potruditi i ubiti te da bi ti dokazali da jesu; o, da, oni će ti pričati i pričati o individualnoj slobodi, ali kada vide slobodnu individuu, to će ih uplašiti. Pa, ne vidim da bježe. Ne, to ih čini opasnima".

U ranim 1990-im godinama, u svijetu je postojalo otprilike 300 komplementarnih valuta, danas ih ima preko pet tisuća.
Iako su rijetki u to vjerovali, braća Wright su početkom 20 stoljeća svima dokazali da čovjek ipak može letjeti, danas znamo da su i alternativne valute moguće.

Alternativnim novcem možemo izgraditi mostove između pojedinaca, poduzeća, država i njihovih neispunjenih potreba i objektiva kojih zbilja ima i previše.

Neka povijest zabilježi ovaj period kao razdoblje u kojem je konačno pobijedio zajednički zdrav razum. Neka vjetar vremena u kamen ukleše da su muškarci i žene početkom 21 stoljeća preskočili sve prepreke i pobijedili sve čovjekove neprijatelje pretvarajući ljudsku civilizaciju u katalizator veličanstvenosti, podstičući preokret paradigme čime je započela nova dimenzija ljudskog postojanja.

Više:

Čovjek I Novac U Novoj Dimenziji Postojanja

.

Tko je glasao

Puno riječi, a stvari su

Puno riječi, a stvari su vrlo jednostavne. Sve što čovjeku treba su vrijeme i novac zajedno. To je sloboda. I to u današnjem svijetu nije teško postići. Štoviše, vrlo je lako u par godina imati viška novca i viška vremena, ali svakako ne zarađujući. Novac treba naučiti stvarati, a onda novac radi za nas, a ne mi za novac. Samo, strah, taj izmišljeni kurvin sin, ljudima ne da misliti vlastitom glavom.

Tko je glasao

Poteškoća je u tome što

Poteškoća je u tome što se ljudi upuštaju u popravljanje stvari koje čak ni ne razumiju. Uvijek nešto popravljamo, zar ne? Nikada nam ne padne na pamet da stvari ne treba popravljati. Zaista ne treba. To je veliko prosvjetljenje. Stvari treba shvatiti. Kada biste ih shvatili, promijenile bi se.

Želite li promijeniti svijet? Kako bi bilo da započnete sa sobom? Kako bi bilo da vi budete preobraženi prije toga? Ali, kako se to može postići? Opažanjem. Razumijevanjem. Bez vlastitog suđenja ili miješanja, jer ono što sudite ne možete shvatiti.

Hoćete li djelovati, a da niste svjesni što radite; hoćete li govoriti a da niste svjesni svojih riječi? Hoćete slušati, a da niste svjesni onoga što čujete, ili gledati stvari, a da niste svjesni što vidite? Sokrat je rekao: "Nije vrijedno živjeti, ako nisi svjestan da živiš". To bi trebalo biti samo po sebi razumljivo. Zašto nije? Mnogi ljudi nisu svjesni da žive. Žive mehanički, misle (redovito tuđe misli) mehanički, osjećaju mehanički, reagiraju mehanički. Ne slažete se? Hoćete dokaz. Evo vam dva. Kako se osjećate kada vam netko kaže: Imate lijepu košulju; ili: Kako vam je lijepo ovo mjesto gdje živite? Sjajno se osjećate kada to čujete. Zbog košulje i mjesta? Ponosni ste na svoju košulju i mjesto? Možete li zamisliti nešto gluplje od toga? Gdje su granice ljudske gluposti? Je li to čovječno?

Moje iskustvo s ovakvim zbrčkanim inicijativama mi govori da upravo oni koji ne znaju što bi učinili s vlastitim životom, gorljivo i zabrinuto razmišljaju o drugom životu. Mene to ne zanima. Tako nešto ne funkcionira. Pogledajte rijeku na putu u more. Sama stvara svoje korito. Koristi unutarnju moć da bi se probila do mora. Tako i svjestan čovjek ima i koristi svoju moć da bi oblikovao vlastiti život.

Netko je rekao:" Hvala ti, Bože, za stvarnost i za načine kako da pobjegnemo od nje". To se, dakle, događa. Bijeg od stvarnosti. Bijeg od sebe. Hoćete reći da sve razumijete, a sebe ne? Da ćete, bježeći od sebe, spašavati druge?. Nije li to krajnje ludo? Ne samo da je ludo, nego je i žalosno.

Tko je glasao

"Pogledajte rijeku na putu u

"Pogledajte rijeku na putu u more. Sama stvara svoje korito. Koristi unutarnju moć da bi se probila do mora. Tako i svjestan čovjek ima i koristi svoju moć da bi oblikovao vlastiti život." (poveznik)

Onda ljudi naprave brane, kanale, hidroelektrane, nuklearne elektrane, kanalizacijske odvode, ...
I tako rijeka koristi "unutarnju moć" ( nema unutarnje moći koliko god joj se to "činilo", nego samo vanjskoga razloga, razlike gravitacijskih potencijalnih energija između izvora i utoka)?
Slične stvari motiviraju i čovjeka, a brane, kanale, energane, kanalizacijske odvode.. izgrađuje nadređena državna i društvena struktura. Ni rijeka ni čovjek nisu ono što bi bili po svojoj unutarnjoj moći.
Galetova inicijativa možda je zalaganje za puno manje direktnoga ispuštanja kanalizacijskih cijevi u rijeku, ili makar prethodno pročišćavanje istih.

Tvoj bijeg je sličan vadima - rijekama koje presušuju u periodima suše.

Tko je glasao

Moj komentar se odnosi i na

Moj komentar se odnosi i na vas, koliko i na galeta. Dok ne razumijete poruku, baviti ćete se branama, preprekama i kanalizacijskim cijevima. Nažalost ili na sreću. Nekome tko ne želi pomoći sebi, nitko ne može pomoći.

Tko je glasao

Filozofija je rješenje svih

Filozofija je rješenje svih problema!

Tko je glasao

Ne. Novac i vrijeme zajedno-

Ne. Novac i vrijeme zajedno- rješavaju probleme.

Tko je glasao

Gale, bravo, sjajno, sve

Gale,
bravo, sjajno, sve pohvale.
"Zbog čega ne bismo pripremili jedan opak paket zahtjeva?"
U zaključku si dobro opisao što nam treba.
Znam, kao što si Ti ustvrdio, da mi to zajedno možemo.
Podržavajući Tvoje dobre ideje, pozovimo pollitičare da zajedno složimo paket zahtjeva, listu važnih projekata, koje kao zajednica možemo osmisliti.
Vjerujem da će biti odaziva i dibrih prijedloga.
Pozdravi
Mirtaflora

Tko je glasao

Eventualno znam sebe

Eventualno znam sebe motivirati. Druge i ne pretjerano. U svakom slucaju, ova tema otvara po meni dva bitna pitanja.

Prvo je pitanje sire legitimacije neke inicijative i upotrebe neformalnih internet kanala u tom procesu.

Drugo pitanje je postupak udruzivanja inicijativa pod zajednickom kapom.

To bi bilo po pitanju pitanja.

Po pitanju rjesenja i zajednistva, pretpostavljam da se radi o klasici koju i Hadzi gore primjecuje. Kad se nesto zarola, onda ekipa pocne uskakati. Dok se nesto ne zarola osudjeni smo na sitne korake i pojedinacne akcije. U najboljem slucaju manje timske.

Ovo je pak princip koji podrazumjeva da su se stvari zarolale. Da su pojedinci prepoznali smisao udruzivanja inicijativa i da su voljni uloziti angazman upravo u tom smjeru.

E sad. Koliko mogu primjetiti, prilicno si entuzijasitna osoba, sto i meni imponira. Iz iskustva jedino sto mogu reci je da svako nastavi slobodnim stilom, a smjerove cemo kroz ovakve teme, pa i zajednicke projekte u skorije vrijeme uspjesno pretvoriti u sinergizam.

Lp.

gpgale blog

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci