Tagovi

Grad i država

Malo bih o današnjoj tribini na ff: Bunt s razlogom, anatomija razvojne krize. Odnosno moje natuknice sa njihovih izlaganja. Još mi se nisu slegli dojmovi. Najdomljivija mi je bila slika Europe prikazana kao urbanisti?ki plan jednoga grada sa nekoliko zelenih parkova. Politolozi, sociolozi, filozofi, ekonomisti, arhitekti....pokušaj osvještavanja preko slu?aja Cvijetni - Varšavska gdje smo i kuda idemo, da li smo nemo?ni promjeniti tokove. Odgovori na važna pitanja nisu se iznašli. Jedino je iz skupštine grada jedna mla?a žena dala naslutiti da ima neke nade, skupština je mislim 18.03. prije nego li istekne rok za žalbe na novo rješenje ograde gradilišta.
Dakle ovo su natuknice iz mog bloka, nešto je presko?eno, uglavnom nedovoljno razjašnjeno, ali dovoljno da sami zaklju?ujete. Ina?e ?e sigurno biti po medijima, ali ovo vam je friško, iz prve ruke:

Ognjen ?aldarevi?:
- korporativni interes je postao javni interes
- država se sklonila
- garaža ne rješava promet u centru

Snješka Kneževi? (povijesni?arka umjetnosti) o urbanom razvoju:
- grad prije i poslije potesa 1880
- trg, Vlaška, do?ek Franje Josipa
- 1912 veliki štrajk srednjoškolaca ispred HNK
- Trgovi grada kroz povijest, naro?ito 19. i po?etak 20. st
- 1865 prvi gup
- 1960 postoji izraz kulturno dobro: Lenucijeva potkova, Tuškanac, Mirogoj, kanalizacija
- 1964 Venecijanska povelja (o zaštiti urbanih cjelina)
- 1953 zašti?ena Tkal?i?eva
- 1962 zašti?en Donji grad
- 1965 zašti?en Gornji grad
- 1968 dobija status velike povijesne cjeline (Donji i Gornji grad)
- 1986 GUP obnovu i spomeni?ku cjelinu imenuje ekonomskom kategorijom
- Novi gup spomeni?ku cjelinu ukida kao zašti?enu, a javno postaje servis privatnog

Ivo ?ovi? (doktorirao na održivom politi?kom razvoju i održivoj energetici, prof u Milanu):
- metropola, što je to?
- urbane politike i urbanih politi?ara (misli se na stru?njake a ne na politikante) nema kod nas, naši sociolozi se ne slažu sa njegovom tvrdnjom
- nema dobrog razvoja ako nema strategije i vizije razvoja prostora
- postoji vladanje (government) ali ne i upravljanje (governance) prostorom
- prikazao je megalomansku kartu europe koju je vidio u jednom turisti?kom uredu u Gratzu gdje je evropa prikazana kao jedan veliki grad, parkovi su djelovi Francuske, Švicarska, Bavarska, Austrija, Slovenija i Jadran, ostalo je zona urbaniteta bez zelenih površina.
- Izgradnja uništava prostor
- Kopenhagen svake godine ukine 2 do 5 % prometa u centru tako da ?e za desetak godina 100% osloboditi uži i širi centar od prometa
- Milano pak trenutno ima 7 velikih rupa za garaže koje su gra?ani zaustavili, unato? što je prethodila prometna studija (koje Zagreb niti nema)
- Villplan – gra?anima zelene površine za vrtove (Kopenhagen a i gradovi po njema?koj)

Nenad Starc (ekonomski institut):
- zamagljivanje termina, naro?ito JPP
- nema govora o JPP,
- intervencija u Varšavskoj nema ništa sa javnim interesom, ovdje nema zakonskih elemenata za JPP
- poglavarstvo je samostalno objavilo da je javni interes privatna gradnja i financiranje obnova fasada...to je odluka iz 2007
- sada više niti nemamo poglavarstvo
- zakonski je otvoren placet svim gradona?elnicima da sami odlu?e što je javni interes što je direktno naslije?e iz „socijalizma“
- pozdravio je u?estalu pojavu na ovakvim skupovima a to su policajci, iskreno bez sarkazma sa porukom da je ovo naš grad pa i njihov

Damir Grubiša:
- model Zagreba nije izoliran
- vlade europskih zemalja sudjeluju u urbicidima svojih gradova
- vlasti po gradovima su u principu iz oporbenih stranaka, pokušavaju dokazati da je centar degradacije grada u vladaju?oj stranci
- EU mimo vlada ?lanica plasira prigrama URBAN 1 kao pliot program nakon što su uo?eni veliki graditeljski bumovi po raznim gradovima. Me?u prvim ispitanim bili su London i Marsseilles. Šema kao kod nas:gradona?elnici sa kumovima koriste?i se planovima i institucijom javnih natje?ajima preta?u prostore grada u svoje interesne sfere - svojevrsna fašizacija grada koje idu u 7 stupnjeva:
1. Politi?ka demagogija
2. Politi?ka hipokrizija koju karakteriziraju gradona?elnici iz oporbenih stranaka – jedno zastupaju rade suprotno
3. Manipulacija planovima i javnim natje?ajima
4. Sveop?a korupcija
5. Politi?ka paranoja – svi su neprijatelji, sustavno se širi strah
6. Politi?ko nasilje
7. Totalna kontrola (što je i bio cilj)

- Novo fašisti?kim pokretima temelj je proces sveukupne privatizacije (državina=vlasništvo)
- Alternativa je stvaranje civilne svijesti i stvaranje alternativne interesne mreže

Nenad Fabijani? :
- koristi se izrazom Borisa Podrecce (ina?e projektanta horvatin?i?a) retardirani grad, retardirani gra?ani (dokaz su izbori za gradona?elnika)

Žarko Puhovski:
- grad je skup privilegija po Benjaminu
- rezultat je bezo?ne eksploatacije
- privilegij da živiš u gradau o?uvavaš na dva na?ina: izbaciš druge ili uspostavljanje kriterija urbaniteta
- svijesti o gradu nema
- naša interventna policija su male mace prema ovima po svijetu

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/58333/Gori-od-rusenja-na-Cvjetnom...

Komentari

Naime, od ranije je poznato

Naime, od ranije je poznato da je za građevinski iskop rampe u pješačkoj zoni za privatnu podzemnu garažu gradonačelnik Milan Bandić dogovorio s Horvatinčićem kako će mu refundirati 11 milijuna kuna iz gradskog proračuna, iznos koji će poduzetnik prvotno platiti svom izvođaču poduzeću 'Tehnika'.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/58625/Bandic-Horvatincicu-izabrao...

Tko je glasao

Zasto nitko ne spominje

Zasto nitko ne spominje NEPOBITNU CINJENICU da su sve te cjeline, i zasticeni spomenici, od vlaske i tkalciceve, cvjetnog i jelacic placa SKORO PA UVIJEK REZULTAT PRIVATNOG ULAGANJA.

Ne slazem se sa cvjetnim i garazom, ali ne kategoricki, vec vise na razini "objasnjivanja".

Tko je glasao

trgovi i ulice nisu rezultat

trgovi i ulice nisu rezultat privatnog ulaganja (ovdje je riječ sada konkretno o pješačkoj ulici koja je javni prostor i intervencije na tome investira Grad Zagreb a ne o privatnom vlasništvu) oni svugdje spadaju u infrastrukturau koju financiraju gradovi, a ceste županije ili država.
Što se zaštićene jezgre tiče i zgrada koji su kao spomenici vrednovane, ovisno o kategoriji zaštite grad potpuno financira ili sufinancira obnovu konstrukcije, krova i fasade (različito za uličnu i dvorišnu)
1. Sredstva spomeničke rente mogu se koristiti isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Radi korištenja tih sredstava Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je Pravilnik o kriterijima i korištenju spomeničke rente i Program korištenja spomeničke rente za 2009.
2. Prema Programu za 2009. ovaj je poziv upućen fizičkim i pravnim osobama vlasnicima stambenih i pretežito stambenih kuća koje su unutar zone prioriteta:
a. - Gornji grad,
b. - Kaptol i ulične građevine, uključivo uglovnice u sljedećim ulicama: Gundulićeva, Preradovićeva, Gajeva, Petrinjska, Palmotićeva, Tomićeva, Frankopanska,
c. - ulične građevine, uključivo uglovnice u sljedećim ulicama: Masarykova, Teslina, Amruševa, Ilica do Britanskog trga (sjeverna strana) i do Kačićeve (južna strana), Varšavska, Đorđićeva do Palmotićeve, Jurišićeva do Palmotićeve, Berislavićeva, Boškovićeva od Palmotićeve do Hebrangove i Hebrangova do Trga Maršala Tita.
Građevine s područja Gornjeg grada - 1., kod utvrđivanja liste prioriteta imaju prednost u odnosu na građevine iz zone 2. i 3......

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=11436

Tko je glasao

Koliko mogu iščitati iz

Koliko mogu iščitati iz tvojih bilješki, naši se stručnjaci još uvijek ustručavaju govoriti o temeljnoj krizi - krizi političkog. Čak i onda kad spominju političare (kao Grubiša, primjerice), spominju ih kao fenomene, a razloge devastacije političkog (javne sfere zajedničke brige slobodnih i jednakih građanki i građana oko dobra zajednice/politeje) traže na pogrešnom mjestu - sukobu interesa, koji uvijek završi pobjedom jačeg, iz čega slijedi (pogrešno) da je alternativa jakom interesu neki drugi, još jači, interes.

Zašto mislim da je to pogrešno? Zato jer iza privatnog (pojedinačnog ili grupnog) interesa uvijek stoji snaga (novca, toljage, mišića) kojoj građani i građanke, ma kako dobro organizirani bili, ne mogu parirati. Dovoljno je nekima (najčešće šljamu) dobacit koju pinku, da bi se slabo integrirani građanski interes efikasno neutralizirao. I sve dok se igra drži na terenu interesa, to će tako biti. Nekima je interes da se najedu, drugima da se obuku, trećima da ih se pusti da žive na miru. Dobar otac nacije to podmiri dok si rek'o keks, a ako nije dobar, onda ima socijalnu revoluciju (u domaćem žargonu: dosad ste ga vi nama, sad ćemo ga mi vama).

Igra se mora prebaciti na drugi teren. Radi se o sferi javnog dobra. Javno dobro nije i ne može biti predmetom ničijeg interesa, nego je njegovo postojanje temeljni uvjet mogućnosti da ljudi žive zajedno jedni s drugima kao slobodni i jednaki. Ono što danas imamo je uništenje javnog dobra, odnosno njegovo falsificiranje (za što više nije potrebno nagovaranje birača, nego gola kupoprodaja), od strane interesne sfere, što je definitivno znak infarkta političkog. Utoliko je Grubiša u pravu kad upozorava na fašizaciju grada. Fašizam je, naime, najčistiji oblik negacija politike.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Primjer Cvjetnog trga

Primjer Cvjetnog trga prikazuje nametanje privatnih interesa pojedinaca iznad javnih interesa građana, odnosno u ovom slučaju osobnoga profita i utjecaja iznad javnoga korištenja i upotrebe gradskoga trga
http://hrcak.srce.hr/file/39351

a tako je Varšavska i ostali djelovi grada, drugih gradova i cjelokupnog prostora RH.
Stvarni neprijatelj je zapravo malobrojan iako ne potpuno goloruk, a napokon šire društvo izlazi iz magluštine u kojoj su se podmetale razne cece, vlatke, thompsoni, ustaše, četnici, antifašisti, pa lepe brene...onda nešto zapelo kod slaganja pa krenuli slojevi afera, paa zagorilo, pa otišo ivo, pa neki ministri, pa neki u pritvoru, pa izlaze iz pritvora....i odjednom nama dosta tih složenaca,, bilo je i prije, ali nekako sada je vatra jača pa pokipilo, prelilo se....a onda izlaze složeni slojevi uvčenosti u razne kredite života iznad stvarnih mogućnosti, bespravnih gradnji, dugovanja i ostalog - nas šireg društva. Jura stublić bi rekao: Svezala si me radosti draga Okovima od zlata, rukama oko vrata.....

Tko je glasao

i tko ce zastititi javno

i tko ce zastititi javno dobro, ako to javno dobro ide protiv interesa onih koji nece igrati tu igru? ukratko, igra moci i u sferi javnog dobra postoji, s obzirom da je upravo moc ta koja stiti javno dobro od privatnih interesa.

ovaj dio naglasavam jer nisam siguran negiras li koncept moci u svojem razmisljanju?

gpgale blog

Tko je glasao

i tko ce zastititi javno

i tko ce zastititi javno dobro, ako to javno dobro ide protiv interesa onih koji nece igrati tu igru?

Javno dobro istovremeno onemogućava dominaciju pojedinačnog ili grupnog interesa nad interesima zajednice/politeje i predstavlja uvjet mogućnosti ostvarenja individualnog interesa (sreće, blaženstva) za najveći broj ljudi. Drugim riječima, politeja organizirana na principima participativnog i deliberativnog političkog procesa trajnog konstituiranja slobode i jednakosti (generiranjem moći kroz zajedničku akciju/djelovanje) predstavlja najveće dobro za sve svoje članove i članice.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

nisi mi odgovorila na

nisi mi odgovorila na pitanje. negiras li koncept moci, odnosno ako ga ne negiras mozes li ga postaviti izmedju javnog i privatnog interesa?

gpgale blog

Tko je glasao

Političko razumijem na

Političko razumijem na tragu analiza i spoznaja H. Arendt, a ona je moć situirala upravo u sferi javnog djelovanja slobodnih i jednakih ljudi koji zajedničkim akcijama generiraju moć. Iako ima različitih definicija moći, meni se ova od Arendt, gdje se moć razlikuje od snage i sile, čini najprimjerenijom kad govorimo o političkom kao autonomnom podsistemu društva. U tom smislu, iza privatnog interesa može stajati samo snaga, ali moć, po definiciji, ne. Stoga je primjena snage/sile u politici contradictio in adiecto.

Već sam prije u jednom komentaru napisala da se u slučaju javnog prosvjeda "Ne damo Varšavsku" događa generiranje kontra-moći. Ono je postalo aktualno gubitkom legitimiteta javne vlasti u Gradu Zagrebu, zbog njezine antipolitičke sprege s privatnim interesima. Ako si pažljivo pročitao bilješke @3103, mogao si uočiti da se takva sprega opisuje kao "fašizacija grada" (tj. negacija slobode i uvođenje tiranije). Više o tomu ovdje. Zadržavanje diskusije na polju interesa (makar i javnih), po meni, isključuje iz igre moć, a otvara prostor (kao što se vidi iz recentnih zbivanja) za odmjeravanje snaga i primjenu sile.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

malo ću vam ponovno

malo ću vam ponovno "upasti" u diskusiju, ali ima jedna vrlo bitna stvar što je primjetio Ivo Čović - nema zapravo stručnjaka koji povezuje planiranje, politiku i sociologiju - sada mi se čini da je to pomalo i pažljivo dugotrajan proces. Recimo na arhitekturi se ne uči sociologija. Isto tako nije mi više čudno što Vesna Pusić stvarno u nekom trenu misli da je eto to prvi GUP,, a na ovom skupu povjesničarka umjetnosti tumači povijest zaštite urbanih cjelina....sve je to nabadanje. Naravno da se sa tom konstatacijom neće složiti sa jedne strane sociolozi, sa druge urbanisti, sa treće politolozi.....mogu oni i uskladiti svoje rijetke pojedinačne stavove, ali nema pravog ozbiljnog i odgovornog pristupa tome. Recimo ja o tome pišem kao arhitekt, ali tvrdim da zapravo sve što znam to je malo i iz same prakse rješavanja svojih predmeta. I tako, dok miševi kolo vode mačke igraju igre. I drago mi je za saznanje o tom Perkoviću...eto recimo tek tamo shvatim da je to postala svojevrsna biblija za sociologe.

Tko je glasao

nema zapravo stručnjaka

nema zapravo stručnjaka koji povezuje planiranje, politiku i sociologiju

To je prava dijagnoza stanja, a ujedno i problem kojeg treba najhitnije riješiti. Bolji dijelovi svih struka polako postaju svjesni devalvacije znanja kroz njegove instrumentalizacije (prisiljeni su suočiti se s tragedijom zajedničkih dobara prouzročenom idejom beskonačnog rasta i pijanke na zajednički račun) koja dovodi do netolerabilnih rizika. Upravo ti rizici (casino kapitalizam/financijalizam) prisiljavaju sve nas da se ponovno pozabavimo osnovama (znanje nije roba!).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

ok. ovako ti ja stvar vidim.

ok. ovako ti ja stvar vidim. imas ekipu koja je odlucila politici pristupiti kroz opci interes. i ta ekipa ima odredjen utjecaj, mogucnost cak i prisile i drugih mehanizama nametanja volje. iz tvoje perspektive, ekipa koja je politici pristupila kroz opci interes, ne svoj osobni, konstituizira i sam politicki proces. ok. to je stvar definicije.

iz moje perspektive, ta ekipa ulazi u siri proces gdje mora pokazati nadmoc kroz nametanje vlastite volje nad ostalim interesnim grupacijama. no i dalje u vanjskom vankonttitucijskom svemiru ta grupacija se bori istim dijapazonom sredstava nametanja volje kao i ostale grupacije, s time da je razlika u mogucnosti generiranja sire podrske upravo zato sto ekipa stiti siri to jest opci interes.

borba volje, sa svim svojim manifestacijama ostaje prisutna, a bogami ce i ostajati prisutna i nadalje. jedina moguca razlika je upravo u ovoj konstitucionalizaciji gdje se pojedinci svjesno odricu odredjenih osobnih sredstava nametanja volje kako unutar takvog sistema jednakih mogli zajedno s drugima nesputani uskim interesima graditi politicku zajednicu.

same pak definicije politike i antipolitike stoje, no koliko mogu primjetiti politika je upravo plod istih uvjeta koje mora priznati.

gpgale blog

Tko je glasao

Čaldarević je počeo sa

Čaldarević je počeo sa objašnjavanjem da ono što je bilo u domeni države, a to je da zastupa i štiti javni interes pretočeno je korporaciajma, tako da "javni interes" kao i da ne postoji.
Ali tone Dubai, tonu razni, nije taj dio nešto novo, ali imamo ispred sebe (a i naša elita) potope u koje ne moramo uletiti do grla kao grčka, iako smo jako blizu

Tko je glasao

na tome je prvi inzistirao

na tome je prvi inzistirao Starc, čak navodio članak 13. zakona (?) po kojem nema niti zakonske osnove da se proglasi javnim interesom služenje privatnom. Neki su mutili, neki su bili jasniji.
Malo me muči što je na moje riječi da u našoj žalbi nije navedeno da za javni prostor po čl. 59. GUPa je obavezan arhitektonsko-urbanistički natječaj neko od istaknutih iz publike me prekinuo/la sa tvrdnjom da je bilo, što je namjerna opsjena. Ličnost je istaknuta u borbi za Cvijetni i Vrašavsku.
Ipak je ocjenjujem napokon jednom dobrom voljom da se ta učmala akademska zajednica malo razbudi.
Komentar gospođe Dušice Seferagić je bio zanimljiv meni najviše u djelu gdje navodi knjigu Perkovića: Bijeg u neozbiljnost. Pretpostavljam po naslovu da malo usmjerava na ha-ha, koji često ovakve tribine od strane glavnih sudionika čini neučinkovitim, odnosno učinkovitim u pasiviziranju inteligencije da bilo što pokrene.
Mogu samo sa svoje stručne strane reći da onaj dio oko manipulacije planovima čini legalnim nešto što je potpuno nelegalno a to je uzurpiranje javne površine. Starc je o tome pričao kao ekonomist i jasno izčitao članak zakona po kojem nema govora da je to što se dešava javvno-privatno-partnerstvo ili još gore javni interes.
Sa ha-ha je dočekano i moja tvrdnja i repliciranje puhovskom da se ne radi o kapitalizmu nego o bogačenju na zajednički račun svih nas koji nije niti zarađen nego na kreditima. Nisam stručnjak pa ne znam obrazložiti, ali se Starc uopće nije smijuljio, što su si dozvolili puhi i maković

Tko je glasao

Zorislav Perković : bijeg u

Zorislav Perković : bijeg u neozbiljnost

http://hrcak.srce.hr/file/39351

Kad god me nešto "svrbi" oko nedavnih događanja na Cvjetnom trgu i u Zagrebu općenito, pa onda imam potrebu pobjeći u novi "neozbiljni tekst", posvećen očekivanom silovanju "Bandića i drugova" - na ovoj ili nekoj od brojnih drugih gradskih lokacija - sjetim se onog što je Zorislav Perković pisao prigodom obnavljanja zagrebačkog Trga Republike, pred Univerzijadu, 1987. godine. Perković je pristup obnovi središnjeg gradskog trga usporedio s ambicijom seoskog gazde koji se zadužuje da bi organizirao bogatu svadbu - u njemu stranom urbanom prostoru. Pritom je arhitektima "usputno poručio" - da su oni muzikanti na takvim svadbama. Muzikanti, a ne muzičari!
http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue...

Tko je glasao

Da, shvatila sam iz tvojih

Da, shvatila sam iz tvojih bilješki da je Starc bio najprecizniji u identifikaciji problema, što je svojevrstan paradoks. Naime, za očekivati bi bilo da ekonomist po defaultu zagovara privatnu inicijativu, poduzetništvo itd. i da brani sistem u kojem dominiraju interesi. Umjesto toga, status quo održavaju istrošeni ideolozi i "toking hedsi". S druge strane, taj paradoks bi mogao biti znakom polaganog otvaranja mogućnosti javnog govora odgovornih stručnjaka/stučnjakinja (Ulrich Beck govori o "profesiji kao političkom djelovanju" na sub-sistemskoj razini refleksivne moderne) i da se u perspektivi oslobodimo i prevladanih ideologija i korumpiranih političara.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Gledaj, meni se učinilo

Gledaj, meni se učinilo zapravo stanje puno gore negi li mi je bilo u mislima. Potpuno prolupavanje je jačeg zamaha što u ostalom pokazuje svjetska kriza. Mislim da čak nitko niti ne može predvidjeti ništa. Niti je u pitanju da li je neko u procesu tranzicije ili ne, nema uopće pravila. Jedino je neke zahvatilo jako a neki nisu uopće prolupali (zemlje, odnosno mikro kulture) iako teško odolijevaju.
Kriza je spas. I sada je stalo. Još se nama uspjevaju prodavati shooping centri i slične podvaljotine + zakoni o golfu i poljoprivrednom zemljištu. Ovu ekipu u saboru treba lijepo zamoliti da se maknu jer nisu sposobni ni brinuti se o vlastitom dvorištu kako spada, a sada i bez revolucionarnih preokreta bi bilo dobro i za njih da se mirno povuku. Nismo još u bankrotu kao grčka, ali kada i mesić priznaje da je rasulo onda možeš mislit.
Mislim ne znam kako sada, ali vidjelo se da ima ljudi koji iz raznih područja ipak nešto znaju.
Ovo što govoriš o cehovima - i tu se stvari mijenjaju. Urša Raukar je negdje na kraju malo patetično zamolila taj dio akademske zajednice za pomoć, kaže može si dopustiti svašta jer pripada cehu koji je pokapan van groblja, pa veli ona može i u kontejneru. Ceh arhitekata je najpoznatiji po tome da ide niz dlaku faraonu, ali predosjećaj jakih potresa malo im stavlja u usta neke pitijevske rečenice. Ekonomisti bi se mogli naći odmah uz arhitekte i građevinare prvi na osuđeničkoj klupi za nevolje u kojima je zemlja, jer mi zapravo nemamo ne samo viziju razvoja prostora Kako kaže Ivo Čović (ali ne ovaj naš iz Holdinga, nego ovaj mladi proga iz Milana), mi nemamo nikakve vizije.
Međutim ovaj Strac mi izgleda neko ko stvarno razumije uzroke i razmišlja. Ali baš kako je on poručio policajcima to se zapravo odnosi i na Tolking Headse - draga gospodo, kakvi god sitni, prizemni ili razumljivi bili vaši interesi i poslanja, ovo je i vaša zemlja a igra je završena.

Tko je glasao

3103 - krasno rečeno! Sve

3103 - krasno rečeno!

Sve mi ovo miriši na viozionarskog Sam Becketta - krećemo se od "Waiting for Godot" prema "Endgame".

Evo kako bi Sam opisao mentalni sklop Horvatinčića, Bandića, Jelavića i drugih srodnih im (pt)-ića:

'His plan therefore was not to refuse admission to the idea, but to keep it at bay until his mind was ready to receive it. Then let it in and pulverise it. Obliterate the bastard.'
(More Pricks Than Kicks)

Ljudi koji su svaku vlastitu originalnu, drsku misao i primisao zatukli u startu još odavno. A sad bi htjeli sve nas uvaljati u vlastito bezidejno, nehumano i korumpirano blato. Misery loves company. ooh yeeah

Tko je glasao

postoji problem više u

postoji problem više u širem društvu i to u nazovi elitnijim i obrazovanijim koji podržavaju takve odnose, pa ovi sami po sebi i nisu toliko bitni. Možda ipak mali ispravak što se Puhovskog tiče - on zapravo blago ovaj put usmjerava kada potcrtava riječi reardirani, malo na retardante misli i na kružok koji se okupio, bar nažalost na njegov veći dio, vjerovatno i na samoga sebe.
Nametanje privatnog interesa pojedinaca ili grupice je iznad javnog interesa i to je omogučeno novim GUP-om usvojenim
od strane Skupštine grada Zagreba krajem 11. mjeseca 2007. godine...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci