Tagovi

Zašto je loše da mi je predsjednik agnostik (i što ja mogu u?initi po tom pitanju)?

Ivo Josipovi? nam se u kampanji predstavio kao agnostik. ?injenica da je premo?no pobijedio svog naglašeno katoli?kog protukandidata u dominantno katoli?koj zemlji izazvala je mnoge zanimljive reakcije u javnosti. Nije bilo nezanimljivo pratiti pristrano nesnalaženje Crkve tijekom kampanje i zasigurno ?e nove reakcije s Kaptola biti interesantne. No mene, kao neprakti?nog nevjernika, ipak više zanima jedan drugi aspekt ove pri?e - što to zna?i za naše društvo i za afirmaciju sekularnog svjetonazora. Je li, dakle. dobro da imamo predsjednika koji nije vjernik, ali nije ni ateist? Da bih mogao jasno odgovoriti na ovo pitanje, trebam prvo precizno definirati pojmove agnostik i ateist.

Što je agnostik?
Prema Hrvatskom jezi?nom portalu agnostik je pristaša ili sljedbenik (uf!) agnosticizma. Agnosticizam pak ima nekoliko definicija pa je najbolje da ih sve navedem ovdje:

agnosticizam
1. fil. pravac koji u?i da se bit stvari i objektivna realnost ne mogu spoznati, koji op?enito odri?e mogu?nost spoznaje
2. teol. u?enje koje dopušta opstojnost neke više sile, ali odri?e da je ljudski um može spoznati
3. op?enito, stav da na mnoga bitna pitanja ne postoje i nikada ne?e postojati odgovori, da su pred njima nemo?ni i znanost i filozofija i teologija, odnosno da apsolutne istine nema

Pretpostavljam da je teološka kategorija (izlog broj 2) ona na koju se Ivo Josipovi? referirao u predizbornoj kampanji, jer bi bilo koja od druge dvije bile pomalo (da se ne zezamo, poprili?no) zastrašuju?e. Dakle, agnostici dopuštaju da postoji neka viša sila, ali odri?u da je ljudski um može spoznati. Zanimljivo. A zašto? Što je to u ljudskom umu tako ograni?avaju?e? Naš um može prodrijeti u nutrinu atoma, spoznati sam sebe, razumijeti kako je nastao svemir i svake godine udvostru?iti (odokativno) naše znanje (i neznanje) o nama i svijetu oko nas. Ali možda ima neka viša sila. E, a tu višu silu (koju ne znamo da li postoji ili ne) ne možemo spoznati. Kako dovraga znamo, ako ne znamo ni da li postoji ili ne? Ma sigurno negdje postoji definicija agnostika koja kaže da je to osoba koja ne isklju?uje da možda negdje neka neprimje?ena viša sila i postoji, ali da živi svoj život drže?i se znastvenih spoznaja. No, prije nego potražim dalje, možda ipak da napišem i definiciju ateizma.

militant agnostic

Što je ateist?
Ateist je, prema gore spomenutom portalu, osoba koja pristaje uz ateizam. Zanimljiva razlika - ovdje je pristaša, ali ne i sljedbenik. A što je ateizam?

ateizam
Svjesno odricanje od religije i vjerovanja koja iz nje proizlaze, objašnjavanje ukupnog materijalnog i duhovnog svijeta bez nadnaravnog bi?a svojstveno znanstvenom shva?anju svijeta; bezboštvo, bezbožnost

?ekaj, ?ekaj... ne valjda... Pa nije li to ono o ?emu Josipovi? pri?a kad kaže da je agnostik.

U ?emu je zapravo problem. Živimo ve? dvadeset godina u kakvoj-takvoj demokraciji i prigrlili smo tu demokraciju prakti?no od kad je došla. Mnogi od nas smo ?itali i razmišljali o njoj - nau?ili da je demokracija vladavina ve?ine uz poštivanje prava manjine - još samo da se to jednom i implementira (a ho?e, onog trenutka kad dovoljno ljudi shvati da je svatko od nas manjina u nekom aspektu). Dakle dvadeset godina živimo u toj demokraciji (a neki od nas su proveli neko vrijeme i u bivšoj nam socijalisti?koj i federativneoj republici). Ali meni ništa od toga nije pomoglo da shvatim što zapravo mu?i sve te ljude - od Josipovi?a nadalje. I tek sad mi se ?ini da mi postaje jasno - neki ljudi se boje da ?e im netko - u ovom slu?aju valjda predsjednik - nametati vjeru, odnosno bezboštvo. Pa ako predsjednik ne vjeruje u Boga, to je 'ajd nekako ok; ali da bude ateist - to je ipak previše.

atheism

Je li onda opasnije da je predsjednik ateist ili agnostik?
Da smo još uvijek u socijalisti?koj i federativnoj republici, bilo bi logi?no da je ugodnije da predsjednik koji ima mogu?nost da name?e vjersku ne-pripadnost (barem ?lanovima partije) bude agnostik nego agresivni ateist. No mi nismo više u takvoj državi i ljudi su se ve? trebali na to naviknuti - a prema rezultatim izbora, reklo bi se da idemo u tom smjeru. Dakle, u demokraciji ateist odri?e SEBI postojanje nadnaravnog bi?a. Svatko ima slobodu vjerovanja u što god želi (pa i u to da Bog ne postoji) i na slobodnu manifestaciju vjere (u zakonskim okvirima) - uz žalosne iznimke, poput nedavnog referenduma u Švicarskoj.

Da zaklju?im - Kad netko u demokraciji propagira agnosticizam kao protutežu ateizmu, to je loše, jer na taj na?in poti?e i produljava zabludu ljudi da je ateizam neka baba-roga i da svatko tko je ateist brani drugima da vjeruju u Boga. To je pogrešna slika koja je dijelom potencirana agresivnim socijalisti?kim ateizmom iz prošlosti, ali dobrim dijelom i umivanjem biografija bivših komunista koji su 1990. promijenili strana?ke boje pa su kukali kako nisu smjeli u crkvu (da, nisu, jer su bili u Partiji). Ateizam je potpuno normalna pozicija koju ima svaki vjernik prema svakoj religiji osim prema svojoj. Ateisti idu samo jednu religiju dalje, i to je sve.

Dobro, to je loše - i što ja sad mogu po tom pitanju napraviti
Evo, napisao sam dnevnik. Mogu još možda razmisliti je li to Josipovi? rekao zbog politi?kih bodova, ili je ?ovjek pristojan pa isticanjem razlike izme?u ateizma i agnosticizma (da agnostici ne odbacuju mogu?nost da Bog postoji) želi dodatno naglasiti da ?e poštivati i tu?e vjersko opredjeljenje. Kako postoji mogu?nost da je ?ovjek doista dobronamjeran, ja ?u to prihvatiti kao takvo i nadati se da ?e u javnosti strah od bezboštva ipak jenjavati i da ?e ljudi polako sami shvatiti da svatko ima pravo misliti i vjerovati što god želi - sve dok to ne name?e našoj djeci.

being polite

Komentari

@poveznik Ipak, znanost je

@poveznik
Ipak, znanost je otkrila činjenicu da je naš mozak biološki opremljen građom, koja omogućava da budemo duhovna bića.

Znanost ti je otkrila činjenicu da kod nepravilne (smanjene ili pretjerane aktivnosti) sljepoočnog režnja (pored još mnogo drugih problema) dolazi do pretjerane obuzetosti religijskim idejama.

Znači, nije sljepoočni režanj centar duhovnosti, nego onaj tko je obuzet religijskim idejama ima nepravilan rad sljepoočnog režnja.
(Danijel Amen: Seks i mozak, str.49).

Tko je glasao

da kod nepravilne (smanjene

da kod nepravilne (smanjene ili pretjerane aktivnosti) sljepoočnog režnja (pored još mnogo drugih problema) dolazi do pretjerane obuzetosti religijskim idejama.

Što ako pretjerana obuzetost religijskim idejama dovodi do nepravilne aktivnosti sljepoočnog režnja, koji možda samo prima impulse?

My Soul

Tko je glasao

Frane, pod hitno provjerite

Frane, pod hitno provjerite razliku između religije i duhovnosti. Osobno nisam religijski opterećen i nikada, ali doslovce nikada, nisam bio pripadnik bilo koje religije ili prakticirao vjeru na crkveni način. Čak ni kao dijete.

Citiranjem Danijela, izgleda da ste nešto temeljito pobrkali: nismo govorili o seksu, nego duhovnosti. Nismo govorili o nepravilnom radu sljepoočnog režnja ( zašto bi njegov rad bio nepravilan ako je čovjek obuzet religijskim idejama?), nego o činjenici da je znanstveno ispitano i dokazano da je sljepoočni režanj tzv. Božanska točka mozga ili centar ljudske duhovnosti, ali ne u religijskom smislu, već duhovnom. Božanska točka je dobila to ime kao točka koja objedinjuje sva ljudska i svemirska duhovna iskustva. Nikako religijska, jer religija i duhovnost su dvije potpuno različite stvari. Ni po čemu se ne mogu uspoređivati.

Tko je glasao

@poveznik Frane, pod hitno

@poveznik
Frane, pod hitno provjerite razliku između religije i duhovnosti

Provjerio. Umjesto riječi duhovnost (koji ima duha - a za one koji ne vjeruju duh ne postoji; vjerski, pobožan) upotrebljavam riječ moral.

Citiranjem Danijela, izgleda da ste nešto temeljito pobrkali: nismo govorili o seksu, nego duhovnosti

Doktor Danijel, jedan od najpoznatijih neuroznanstvenika, ima nekoliko knjiga različitih naslova (a slučajno spomenuta knjiga ima u naslovu riječ seks) u njima iznosi nepravilnosti u radu mozga.

zašto bi njegov rad bio nepravilan ako je čovjek obuzet religijskim idejama
Biti obuzet religijskim idejama iskazuje se nepravilnim radom dijela mozga - točnije sljepoočnog režnja (bilo pojačan ili oslabljen, također predstavlja nepravilan rad). Mozak se snima kompjuteriziranom tomografijom. Zašto je rad mozga nepravilan? Zato što tako pokazuju snimci.

Božanska točka je dobila to ime kao točka koja objedinjuje sva ljudska i svemirska duhovna iskustva
Postoje dijelovi mozga, a tzv. božanska točka je izmišljotina (što bi značilo da oni koji ne vjeruju nemaju tu točku, he, he).

Tko je glasao

(što bi značilo da oni

(što bi značilo da oni koji ne vjeruju nemaju tu točku, he, he)
ne, već da imaju vražju :)))

My Soul

Tko je glasao

Frane, toliko ste se

Frane, toliko ste se zapetljali u stvari koje ne razumijete, da ste upali u vlastitu zamku. Vaša je konstrukcija, pogrešna dakako, da oni koji nisu vjernici nemaju božansku točku. Svi je imaju, što je znanstveno dokazano. I to baš snimanjima mozga koje spominjete. Međutim, vaša "logika" je zbilja fantastična. Dajte nam objasnite kako je moguće pojačan ili oslabljen rad nekih djelova mozga tumačiti kao nepravilnost? Znači li to isto kao i dodavanje i oduzimanje gasa u vozilu? Znači li da je rad motora neispravan, ako se dodaje ili oduzima gas? Znači li nepravilnost ako mozak na podražaje odgovara većom aktivnošću? Pa čovječe, upravo to što ističete kao dokaz nepostojanja božanske točke je dokaz njenog postojanja. Stimulacijom božanske točke duhovnim iskustvima i utjecajima, ona reagira pravilno i predvidljivo. Ali ona nema nikakve veze s religijom.

Da je doktor Danijel zastupao vaša pogrešna uvjerenja, sasvim sigurno ne bi bio jedan od najpoznatijih neuroznanstvenika. Duhovnost je nešto puno više i vrijednije od morala i ona, odnosno njeno postojanje ne ovisi o voli čovjeka. Bio netko vjernik ili ne, priznavao to ili ne, svatko je duhovno biće. da nije tako, bili bismo isto što i životinje jesu.

Tko je glasao

Ne pali se previše, o

Ne pali se previše, o doktoru Danijelu njegovo prezime sve govori :)

My Soul

Tko je glasao

@poveznik Dajte nam

@poveznik
Dajte nam objasnite kako je moguće pojačan ili oslabljen rad nekih djelova mozga tumačiti kao nepravilnost?

Zahvaljujem @seneki na kvalitetnonm odgovoru na tvoje pitanje.

Preporučujem ti da pročitaš Danijelovu knjigu "Kako radi vaš mozak". Tu ćeš saznati da postoje fMRI (funkcionalna magnetska rezonancija), PET (pozitronska emisijska tomografija), CAT (kompjutorizirana aksijalna tomografija).

Danijel se služi nuklearnom medicinom u istraživanju mozga metodom nazvanom SPECT (Single-Photon Emission Computed Tomography - jednofotonska emisijska kopjutorizirana tomografija) koja trodimenzionalno, uz upotrebu radioaktivnog izotopa ubrizganog u žilu pacijenta, mjeri moždanu cirkulaciju i metaboličke aktivnosti u mozgu. Pacijent leži na stolu, a SPECT 'gama' kamera mu polako kruži oko glave. Za petnaest minuta kamera registrira radioizotop, koji se s obzirom na aktivnost mozga, ponaša kao svjetlosni signal. Uz pomoć kompjutera iz niza uzastopnih snimaka (obično tri: horizontalno - od vrha prema dnu, zatim presjek sprijeda - straga i s jedne prema drugoj strani) dobijemo kartu moždane aktivnosti. Zato je SPECT analiza, u osnosu na prije spomenute načine, bolja kod proučavanja aktivnog mozga. Dobije se snimak u boji. Analiza snimka, simertičnosti i sl. i usporedba sa normalnom aktivnošću mozga (mrežasta pozadina) daje podatke o normalnom, oslabljenom ili prekomjernom (svijetlija boja) radu određenih područja mozga. Dakle, kaže se da snimljena aktivnost nije normalna kada je aktivnost mozga u određenom području prejaka ili preslaba ili ako su pojedina područja aktivnosti asimetrična, a trebala bi biti simetrična.

Meni riječ duhovnost dolazi od riječi duh (koji za mene ne postoji), pa zato tu riječ ne upotrebljavam i ništa mi ne znači. Čovjek prihvaća znanja za svog života, a kad umre njegovo znanje odlazi s njim i nestaje kao i tijelo.

Tko je glasao

A jadni moj bidni

A jadni moj bidni čoviče!!! Raspravljati o čovjekovu smislu postojanja i života, a onda priznati da smisao za vas ne postoji i da čovjek nije duhovno biće je više od besmislene katastrofe.

U suvremenom društvu kolektivna duhovna inteligencija je niska. Živimo u duhovno tupom društvu koje karakterizira materijalizam, probitačnost, usredotočenost na sebe, nedostatak smisla i manjak predanosti. Ipak, kao pojedinci možemo učiniti puno da podignemo razinu svoje duhovne inteligencije. Štoviše, daljnji razvoj društva ovisi upravo o tome da se dovoljan broj pojedinaca upusti u tako nešto. Duhovnu inteligenciju možemo podići tako da više koristimo treću neurološku podlogu mozga- sklonost da pitamo zašto, da tražimo vezu među stvarima, da izvučemo na površinu odgovore o smislu, koji leži u pozadini i srži stvari, da postanemo refleksivniji, da segnemo izvan sebe, da preuzmemo odgovornost, da postanemo više svjesni sebe, iskreniji prema sebi i hrabriji.

Naša kultura je preplavljena potrebom za instant rješenjima, materijalnim, sebičnom manipulacijom dobara, iskustava i drugih. Zloupotrebljavamo svoje odnose i svoj okoliš, baš kao što zloupotrebljavamo i svoj najdublji ljudski smisao. Mašta nam je strahovito siromašna. Zanemarujemo svoje čovještvo usmjereni na bezumno zgrtanje i trošenje. Strahovito zanemarujemo ono uzvišeno i duhovno u sebi, drugima i u svome svijetu. Sve to čak negiramo. I time se još i hvalimo.

Frane, koliko ste ludi u svojim tumačenjima tuđeg rada govori i činjenica da Websterov rječnik definira duh kao "pokretački ili životvorni princip, koji za razliku od njegovih materijalnih elemenata, fizičkom organizmu udahnjuje život". Još su stari Latini tvrdili da duh pokreće materiju. I istina je, ali naš Frančesko, u svom neznanju i ignoranciji to ne priznaje. A da je, umjesto čitanja teških znannstvenih radova, naučiti bar prirodni zakon dva stvaranja? Hoćete li i njega negirati? Kao i ostalih dvjestotinjak?

Neće se moj Frane promijeniti svijet zato što ste vi na životnoj stranputici. Očito niste klasičan daltonista, ali da ne vidite životni smisao je opasnija vrsta daltonizma.

Tko je glasao

Smisao postojanja čovjeka

Smisao postojanja čovjeka postoji (pročitati definiciju u biokibernetici), a čovjek je misaono, a ne duhovno biće.

Prenapadno (i nepristojno - admine evo ti još jednog!) ti je zaključiti da sam lud, i da sam na životnoj stranputici zato što se ne slažem sa tvojim stavovoma.

Ja isto pogledao u rječnik i našao tumačenje "duha" vezano za vjerovanje i religiju. Sasvim se dobro može živjeti, a to dokazuju mnogi moji prijatelji, poznanici i kolege, bez tih tvojih duhova.

Tko je glasao

Mene naš poveznik s ovim

Mene naš poveznik s ovim svojim brijama neodoljivo podsjeća na Pavunu - a to mu (k)od mene nije kompliment.

Tko je glasao

Uvijek sam mislila da je

Uvijek sam mislila da je duh znanstvenika daleko širi od običnog materijalnog. Čudi me da tako kategorički tvrdiš da čovjek umre kad umre, a da nisi riješio pitanje na koji način njegov duh počme živjeti, kad zaživi. Otkud misao jednoj običnoj stanici, koja se množi. Ja bih se u najmanju ruku suzdržala kategoričkog odgovora, ako nisam proživjela iskustvo smrti, što bi bio stvarni dokaz tvojoj tvrdnji. Ima nekih činjenica, koje mi govore suprotno, od toga što si ti napisao, ali je izvan domene politike, pa se neću upuštati u tu raspravu ovdje.

My Soul

Tko je glasao

@Soulice Sposobnosti i

@Soulice
Sposobnosti i inteligencija znanstvenika su veći od prosjeka (prijevod tvoje rečenice: duh znanstvenika daleko širi od običnog materijalnog).

Kad se čovjek rodi ne "počme živjeti njegov duh" već beba počinje upoznavati svijet oko sebe.

Stanice mozga nisu obične stanice već imaju mogućnost pohrane i analiziranja informacija.

Tko je glasao

Varate se, moj Frane. Vi ste

Varate se, moj Frane. Vi ste u svojim razmišljanjima ograničeni materijalnim i informacijama. Ni materijalno ni informacije nisu duh. Svatko se rađa potpuno psihološki i duhovno formiran, a pohrana i analiziranje iskustva uništava vrijednosti s kojima se čovjek rađa. Tako da je situacija dijametralno suprotna onoj koju vi vidite. Ali drugačije i ne može biti, jer vi duhovnost ne priznajete kao činjenicu koja pokreće Svemir.

Nije vam pala na pamet ideja da je duhovna inteligencija urođena svakom čovjeku i da je ona objedinjavajuća inteligencija? Ni intelektualna ni emocionalna inteligencija nisu dovoljne da objasne svu složenost ljudske inteligencije ni beskrajno bogatstvo ljudske duše i mašte. Računala imaju savršen IQ, jer su programirana na poznatim pravilima. Životinje imaju moćniju emocionalnu inteligenciju od ljudi, jer često osjećaju situaciju u kojoj se nalaze i kako treba pravilno i preventivno reagirati. Ali ni računala ni životinje ne postavljaju pitanja zašto ta situacija ili ta pravila postoje i mogu li se ona promijeniti ili poboljšati. Oni djeluju unutar ograničenja, igraju zadanu igru. Samo duhovna inteligencija omogućava ljudima da budu kreativna, da mijenjaju pravila, izmijene situaciju. Ona nam omogućava da se igramo s ograničenjima , da zaigramo bezgraničnu igru.

SQ nam daje sposobnost razlikovanja. Daje nam smisao za moralno, sposobnost da pomoću razumijevanja i sućuti ublažimo kruta pravila, ali i da uvidimo gdje su granice razumijevanja i sućuti. Omogućava nam da se nosimo s problemom dobra i zla i da zamišljamo neostvarene mogućnosti- da sanjamo, težimo i izdignemo se iz blata.

Možete li na temelju ovoga uvidjeti zašto je čovječanstvo u dubokoj krizi smisla?

Tko je glasao

Svatko se rađa potpuno

Svatko se rađa potpuno psihološki i duhovno formiran

Jedan je psihoanalitičar rekao: dajte mi dijete napravit ću od njega što hoću ...

Ja znam za urođenu, emocijonalnu i socijalnu inteligenciju. Života ti @povezniče, daj me uputi u litetaturu za tu tvoju DUHOVNU INTELIGENCIJU, ali da to bude stručna, a ne teološka literatura!

Svemir ti pokreću fizikalni, a ne "duhovni" zakoni.

Tko je glasao

Ne znam kako bi ti onda

Ne znam kako bi ti onda objasnio mogućnost predviđanja događaja. Jer po tvome, moždane stanice su obične memorije s procesorima, koje obrađuju ono što se u njih upiše, a nema onoga što nije upisano.

My Soul

Tko je glasao

Sve je upisano. Danom

Sve je upisano. Danom rođenja.

Tko je glasao

Još ćeš mi reći i da

Još ćeš mi reći i da vjeruješ u horoskop i utjecaj zvijezda udaljenih mnogo svjetlodnih godina?

Za pojedinu osobu i njen život datum rođenja ima zanemariv utjecaj (ima: što se ranije rodiš to si stariji). Čovjekove naslijedne osobine zapisane su u genima, a ne u datumu rođenja.

Tko je glasao

kako bi ti onda objasnio

kako bi ti onda objasnio mogućnost predviđanja događaja

Treba imati određenu količinu sadašnjih informacija (i dobar rad mašine za analizu) da bi se s povećanom vjerojatnošću predvidio neki događaj u budućnosti.

Evo, ja ću ti sa velikom sigurnošću predvidjeti da će iz više bacanja novčića 50% vjerojatnosti biti pismo, a 50% glava.

Tko je glasao

Analiza je isto što i

Analiza je isto što i paraliza.

Tko je glasao

Očito ti je promakla

Očito ti je promakla teorija informacija, analitika, informacijski sistemi i sl.

Tko je glasao

A kakva je vjerojatnost da

A kakva je vjerojatnost da nekoga ne vidiš 20 godina, onda ga se sjetiš nakon 20 godina i sutradan ga sretneš? Ok je da ti njega zamisliš u svojoj glavi, jer to tako vjerojatnost nalaže, ali otkud onda on, kao druga fizička jedinka tamo, na tom mjestu. A u međuvremenu nisi ni mislio o njemu, pače, potpuno si ga izbacio iz svoje svijesti. Ima tu ipak nešto više od pukog materijalističkog shvaćanja svijeta i ono što ja sa sigurnošću mogu tvrditi jest da danas imamo ograničena saznanja, pa ne mogu prihvatiti da si u pravu kad kategorički tvrdiš da je smrt smrt tj. kraj tog složenog života, samo zato jer još nemamo dokaze o onom iza. Iako osobno baš ni to ne mogu tvrditi, jer su mi ponuđena dva dokaza, koje još uvijek kritički preispitujem.

My Soul

Tko je glasao

A kakva je vjerojatnost da

A kakva je vjerojatnost da nekoga ne vidiš 20 godina, onda ga se sjetiš nakon 20 godina i sutradan ga sretneš?

Kakva je vjerojatnost: mala!

Tko je glasao

Frane, vjerojatnost da

Frane, vjerojatnost da dobiješ ono na što misliš je apsolutna! Misli su stvarne! Prije tri mjeseca sam uključio čovjeka u posao. Trebalo je platiti upisninu i kupiti neke proizvode po želji i do neke vrijednosti koja bi se mogla platiti. Čovjek mi je rekao da trenutno taj novac nema, već da mora nekoliko dana pričekati ženinu platu. O.K. Kada smo ispisali uplatnicu rekao sam mu da se ne brine. Kroz tih nekoliko dana, bude li mislio na potreban novac, dobiti će ga iz druga dva izvora, a ne iz ženine plate. Nasmijao se i rekao uvjereno da ne govorim pizdarije.

Idući dan me nazvao i uzbuđeno govorio nepšto o nekakvim novcima s kojima nije računao. Škola na kojoj je studirao u Italiji mu je na njegov račun vratila 240 eura preplaćenog novca. To je bilo gotovo dvostruko više od iznosa na uplatnici. Za deset minuta je ponovno nazvao. Sada šokiran. Nakon što je smjesta uplatio iznos sa uplatnice, otišao je u trgovinu kupiti dvije stvari. Ponesen viškom novaca, kupio je neke dodatne stvari. I nije morao platiti račun! Blagajna mu je čak trebala vratiti 29 lipa! Naime, točno koliko je kupio je od trgovine dobio bonusa!

Bilo je to praktično otkrivanje djelovanja duhovnog zakona privlačenja. Nakon te prve demonstracije načela, čovjek je počeo svjesno isti prakticirati. I ne može doći sebi od zaprepaštenja kako to djeluje.

Tko je glasao

Ti sigurno i vjeruješ u

Ti sigurno i vjeruješ u Tarot karte. Čovječe, poznajem čovjeka koji je stvarno želio raditi i zaraditi ali nije mogao dobiti posao, a u međuvremenu, iako to nije želio, gazda mu je dao otkaz jer je bio podstanar. Evo, ja ti se javljam za pokusnog kunića, igrat ću i strašno želim dobiti na lotu, a jel to ja sam to trebam željeti ili mi ti trebaš dati savjet i to naplatiti?

Ajd me uputi u DJELOVANJE DUHOVNOG ZAKONA PRIVLAČENJA, pa da i ja malo budem šokiran i da ne samo ja nego i dugi od toga imaju koristi (i da Lijepa naša procvijeta) ...

Tko je glasao

Pa tako nekoliko puta

Pa tako nekoliko puta :))))

My Soul

Tko je glasao

My Soul, Iüel sam poslovno

My Soul,

Iüel sam poslovno u Dubravu i kak me je na jednom mjestu ulovila nostalgija, sam krenul prema Slavonskoj ulici. Tam mi je stanovala velka ljubav.

Nisam prošel ni 50 metri po toj istoj, kad mi u susret ide jedna žena sa poznatim korakom. Bil sam u autu i na par metri od nje ju prepoznam. Nisam stal jel nisam imal hrabrosti.

To je bilo prije 5 godina. Zadnji poljubac je bil kad sam 65-e krenul u vojsku.

Tko je glasao

komad se dobro drži kad

komad se dobro drži kad još ide poznatim korakom :)

Tko je glasao

I ja sam o tome mislil.

I ja sam o tome mislil.

Tko je glasao

Dajte nam objasnite kako je

Dajte nam objasnite kako je moguće pojačan ili oslabljen rad nekih djelova mozga tumačiti kao nepravilnost?

Moguće je. Što više gotovo je to pravilo (uz iznimke naravno). Problem pretraga je što o funkciji često dobijamo indirektne dokaze , koji nisu visoko specifični. Napredak u dijagnostici su bile funkcijske snimke MR i PET scan. Koriste se kao markeri pojačani ili smanjeni metabolizam glukoze i pojačani ili smanjeni protok krvi. U EEG-u također smanjena ili pojačana el. aktivnost obično pokazuju na nepravilnosti. Medicina nema inženjersku logiku iako je i ona sastavni dio jer pomaže objektivizirati puno parametara. Problem istraživanja mozga u kognitivnoj neuroznanosti i psihičkih funkcija per se je u stvaranju znanstvenih modela (koji su puno napredovali i još napreduju) i koji bi trebali omogućiti objektiviziranje i daljnja istraživanja. Anatomsko morfološka odstupanja se lako prikazuju no ona nisu uvijek znak bolesti ili poremećaja. Npr. neka osoba može imati znantna odstupanja, ali nema nikakvih simptoma i obratno neka osoba ima znatne tegobe, a anatomsko morfološki je bez odstupanja. Tu i jeste važnost funkcijskih prikaza no iako specifičnija pretraga ima iste probleme jer i tu osoba s promijenjenom funkcijom (pojačani ili smanjeni rad nekih zona mozga) ne mora imati tegoba i obratno. Pitanje tzv. božanske točke je u tom kontekstu specifično. Veliki dio autora smatra da je potreba za vjerovanjem dovela do razvoja religija i da je to evolucijski mehanizam. U temporalnom režnju se zaista nalaze zone koje su uključene. Bilo je primjera kad zbog temporalne epilepsije, ozljeda tog dijela mozga, tumora ili nekih funkcijskih poremećaja te zone mozga, osobe koje su bili visoko religiozne ili svećenici prestanu to biti i postanu vulgarne, ali i obratno. Također je poznata neurobiologija religijskih sumanutosti u shizofreniji gdje je utvrđena prekomjerna dopaminergična aktivnost u mezokortikalnom putu. Naravno da treba sve uzeti s gramom soli jer smo zapravo na početku putovanja kojim ćemo objasniti puno toga što za sada ostaje nerazjašnjeno.

Znači li to isto kao i dodavanje i oduzimanje gasa u vozilu? Znači li da je rad motora neispravan, ako se dodaje ili oduzima gas? Znači li nepravilnost ako mozak na podražaje odgovara većom aktivnošću?

Ne znači. To bi bilo više kad se gas sam smanjuje ili pojačava bez da je papučica pritisnuta.
istina je da je to jedno fascinatno područje koje daje neslučene mogućnosti za daljnja istraživanja i nekako sam dojma da upravo pucaš na to kako cijelu stvar ne treba gledati u suženim okvirima što je zapravo i prvi preduvjet kako bi se dalje napredovalo, kako na osobnom, tako i na istraživačko znanstvenom planu.

Tko je glasao

Doktore, ja ne pucam, nego

Doktore, ja ne pucam, nego nisam ograničen vašim stručnim znanjem. Meni je većina vašeg stručnog objašnjenja potpuno nerazumljiva, ali mi je jasno da vi govorite o znanstvenom ispitivanju rada mozga. Međutim, mene ne zanimaju fizički utjecaji na rad mozga poput metabolizma glukoze ili smanjenog dotoka krvi u mozak. Mene ne zanimaju anomalije u građi mozga ili vama fascinantno otkriće da anomalije građe ne moraju značiti i anomaliju u duhovnosti čovjeka.

Duhovna inteligencija je duševna sposobnost stara koliko i čovjek. Do prije dvadesetak godina znanost i psihologija se nisu upuštale u raspravu o smislu i njegovoj ulozi u našem životu. Spominjanje duhovne inteligencije dovodi znanstvenike u nepriliku, jer nemaju dovoljno znanja o tome, a i današnja znanost nije opremljena za proučavanje onoga što izmiče objektivnom mjerenju.

Najnovija neurološka, psihološka i antropološka istraživanja ljudske inteligencije, ljudskog razmišljanja i lingvističkih procesa već su pružila obilje dokaza o postojanju duhovne inteligencije i "božanske točke". To ugrađeno duhovno središte smješteno je među živčanim spojevima sljepoočnih režnjeva mozga. Na slikama dobivenim snimanjima, ovi skupovi živaca zasvijetle čim se ispitanik upusti u raspravu o duhovnim ili religioznim temama. Ispitanici različitih religioznih kultura reagiraju na različite religijske simbole, kojima je obilježena njihova religija, ali na isti način. Bez obzira na religijska uvjerenja, svi isto reagiraju na duhovna pitanja i pitanja smisla. Osim toga, postojanje "božanske točke" se dokazuje i kod uvjetno rečeno "normalnih" ljudi koji nisu religiozni. "Božanska točka" ne dokazuje postojanje Boga, ali pokazuje da se um razvio dotle da postavlja suštinska pitanja, da posjeduje i primjenjuje osjećaj za širi smisao i vrijednosti.

Stvari ne bi trebalo mistificirati. Objašnjenja su puno jednostavnija nego što ih mi vidimo. Iz vaših primjera je očito kako su u ljudskom umu pohranjene informacije tko zna otkada. Vrlo vjerojatno se radi o beskonačnoj inteligenciji i beskonačnom iskustvu. Na nama je da ih mudro iskoristimo. Našu duhovnu inteligenciju mi možemo bezuvjetno i razvijati i prepoznati. Zašto to ne radimo? Baš zato!

Tko je glasao

Slažem se s Vama

Slažem se s Vama poveznik,suvremena ispitivanja mozga izvode zaključak: religija izvire iz određenih područja mozga. U svakom slučaju, ova nas spoznaja uopće ne smije čuditi. Odakle bi religija trebala izvirati,ako ne iz mozga? za istraživače mozga religiozni se ljudi razlikuju od nereligioznih samo po tomu što je njihov "Božji modul" osjetljiviji na podražaje ili se iz bilo kojih razloga nalazi u stanju stalne nadraženosti. Ipak, tvrdnje istraživača mozga o nastanku religioznih osjećaja izazivaju u nama određeno nezadovoljstvo. Naime, izgleda kao da je religiozno vjerovanje samo posljedica prenadraženih ili magnetski stimuliranih moždanih režnjeva. Dakle, proizvod mozga u kojim se uobičajeni rad poremetio. " Normalan" čovjek nebi prema tomu nikad bio religiozan. Religioznost bi se svela na manje ili više poremećenu biokemiju mozga. Lošija ocjena religioznog vjerovanja nemože se zamisliti. Za Boga tu nebi uopće bilo mjesta. Na prvi pogled, rezultati tih istraživanja potvrđuju mišljenja ateista. Oni tvrde da je čovjek stvorio Boga (u svojoj glavi) i da je religija doslovce uobrazilja. Pa što ako je i tako! Istinski božanska Bachova ili Mozartova glazba također je nastala u mozgu, a kada je slušamo to također činimo pomoću mozga. Zamišljati Boga ne znači da on ne postoji, ali čak i ako je Bog samo izum čovjekova duha, onda se taj izum ubraja u najvažnije čovjekove izume uopće. O čovječanstvu se može govoriti samo ondje gdje se Bog misli kao mogućnost. Činjenica da se to događa u ljudskom mozgu ne umanjuje vrijednost Boga i vjeru u njega. I religiozan čovjek mora priznati da religija nastaje u mozgu jednako kao glazba, pjesništvo, matematika, filozofija ili pak jednostavna sposobnost stavljanja jedne noge pred drugu. Nitko neće ljubav odjednom početi smatrati bezvrijednom samo zato što je otkrio da se ona rađa u mozgu. Rezultati suvremenog istraživanje mozga nebi se trebali tumačiti kao dokaz da Bog ne postoji. Može se reći da je Bog pri stvaranju svijeta predvidio mozak koji će proizvesti vjeru u Stvoritelja. također bi se mogao zamislit mozak u kojem nema mjesta za Boga. Ali, pitam se, što bi Bog imao od svemira u kojem nebi bilo nikoga tko vjeruje u njega? Nebi li s Božje točke gledišta to bio sasvim besmislen svijet."

Tko je glasao

Koriste se kao markeri

Koriste se kao markeri pojačani ili smanjeni metabolizam glukoze

Možeš li ovo malo pojasniti?

My Soul

Tko je glasao

Mozak radi (papa) na glukozu

Mozak radi (papa) na glukozu (dekstroza: grožđani šećer). Tamo gdje je metabolizam mozga jači, jača je i aktivnost mozga. Veća aktivnost mozga na snimku se pokazuje kao svijetlije područje (oznaka - marker) koje u obradi na kompjuteru možemo pridružiti neku posebnu boju npr. crvenu zbog boljeg prikaza (kontrasta).

Tko je glasao

Kad je riječ o ispravnom

Kad je riječ o ispravnom funkcioniranju mozga, može li se fizički utjecati na oporavak srednjoročne/dugoročne memorije stanica mozga, ako je radni procesor ok? Ukratko, što oporavlja moždane stanice? Ako je u pitanju isključivo materija, onda se vjerojatno dodavanjem neke tvari može postići oporavak.

My Soul

Tko je glasao

Ukratko, što oporavlja

Ukratko, što oporavlja moždane stanice?

Ukratko, nova saznanja: stvaraju se nove moždane stanice.

Tko je glasao

Je li, dakle. dobro da imamo

Je li, dakle. dobro da imamo predsjednika koji nije vjernik, ali nije ni ateist?

Čemu javno propitivanje (ne)vjerskog opredjeljenja neke javne osobe kad je vjersko opredjeljenje osobna stvar? Pa nije predsjednik biskup da mora biti vjernik.

Građani Hrvatske su već tri puta birali predsjednika koji nije vjernik pa su time potvrdili da kad je u pitanju prva osoba države žele upravo nevjernika.

Inače riječ NEvjernik (dakle nedostatak i negacija nečega) bi trebalo mijenjati u neki pozitivan pojam. Budući da nevjernici imaju čiste misli i um, vezano za nepostojanje nadnaravnih bića i sila, predlažem upotrebu riječi čistoumnik.

(Da bi zaista otkrili je li netko vjeruje ili ne vjeruje u nešto nadnaravno možda bi to uspjeli pomoću detektora laži.)

Tko je glasao

Da zaključim - Kad netko u

Da zaključim - Kad netko u demokraciji propagira agnosticizam kao protutežu ateizmu, to je loše, jer na taj način potiče i produljava zabludu ljudi da je ateizam neka baba-roga i da svatko tko je ateist brani drugima da vjeruju u Boga..

nije da im brani, ali vole dokazivati neukim vjernicima kako je znanost otkrila kako Boga nema. Osobno smatram kako je velik dio katolika, ako ne i većina, agnostička pod br.2). do pred kraj, onda se svi okreću Bogu, za svaki slučaj. Ateisti su s druge strane veliki vjernici.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Netko je napisao da je

Netko je napisao da je Josipović rekao da je agnostik jer se boji priznati da je ateist. I ja tako mislim, Josipović je to rekao da bude prihvatljiv ateistima ( koji agnosticizam smatraju bližim jer odbacuje antropomorfnog abramitskog boga ) i vjernicima ( pravim, unutarnjim vjernicima, koje zadovoljava takva naznaka vjerovanja ). Ne treba lomiti koplja oko toga, pitanje unutarnje vjere pojedinca nije bilo bitno na izborima niti će biti bitno nakon ustoličavanja. Jergović je dobro napisao, da ljudi vjeruju u Boga a ne biskupe. Ono što je bitno oko ove izjave je kakav će biti Josipovićev stav prema nepravednom odnosu Katoličke crkve i države. Ponavljam, to nije pitanje vjere nego novca i ustava.

Tko je glasao

Ja ponovno imam potrebu

Ja ponovno imam potrebu naglasiti da agnosticizam nije nekonfliktni ateizam ili nešto slično. S obzirom da ateisti i teisti često funkcioniraju binarno (ili si s nama ili si s njima), jasna su mi viđenja po kojima se ateizam i agnosticizam pokušava izjednačiti, no to je više produkt nemogućnosti odmaka od vlastitog pogleda, nego činjenično stanje.

Za sada ne vidim potrebu da ulazimo u dublje teološke rasprave pa stoga evo samo kratkog pojašnjenja pojma agnosticizma i nekih temeljnih oblika:

http://en.wikipedia.org/wiki/Agnosticism

Tko je glasao

Sada ću ja objasniti i svoj

Sada ću ja objasniti i svoj stav. Agnostik je jednostavno osoba koja ne pripada nikakvoj religiji, smatra da boga vrlo vjerojatno nema, zapravo skoro sigurno, ali smatra da se to ne može dokazati i ne želi razbijati glavu time jer se jednostavno o tome ne može ništa zaključiti niti razmišljanjem, niti opservacijom — bog, ako je svemoguć, može se tako prikriti da ga nikako ne možemo naći našim osjetilima i instrumentima.

Ateist je 100% siguran da boga nema, a agnostik smatra da je vjerojatnost 99,99% ali da time nema smisla razbijati glavu, i ne želi se uključivati u spor oko toga.

Vjernici različitih okusa su s druge strane ograde. Oni osjećaju da Bog postoji, ali to ne mogu dakako dokazati. Neki i svoj život organiziraju oko toga da Bog upravlja svijetom, a neki samo prate običaje i proslave na koje su navikli.

Što se tiče "vrijeđanja osjećaja" i sličnih gluposti, svaki musliman vjeruje da Isus nije bog, a isto tako i svaki Židov. Vrijeđa li njihova vjera kršćane? Pa, izgleda da su se kršćani malo ohladili oko toga i ne potežu to — složili se da se ne slažu. Isto tako, svaki musliman misli da je vjera u Sv. Trojstvo — Otac, Sin, Duh Sveti — prikriveno mnogoboštvo, ali isto ne poteže to pitanje svaki dan.

SVaki vjernik treba shvatiti da jednostavno ne mogu biti svi u pravu: ne mogu sve vjere biti ispravne, a moguće je — što vjeruju ateisti — da nijedna religija koja obuhvaća vjeru u bogove jednostavno izgrađena oko nečega čega nema, kao što je kršćanstvo izgrađeno oko Isusa za kojeg mnogi misle da nije bio Bog, a mnogi misle da jest. Ne mogu i jedni i drugi biti u pravu...

Sasvim drugi par rukava je predsjednik Republike. Čak i da je predsjednik uvjereni katolik, predsjednik je organ države, a država je odvojena od vjere i zapravo sekularna, a najbolji je opis agnostička — država se ne smije službeno izjasniti ima li boga i koja je vjera ispravna jer time diskriminira one druge. Slično bi bilo kada bi se država službeno izjasnila da su jedino Hrvati dobri građani, a Srbi, Talijani itd ljudi koji su u zabludi, koji bi se trebali izjašnjavati Hrvatima, da imaju petlje.

Mislim da Josipović neće propagirati ništa, ni teizam, ni ateizam, a agnosticizam ionako znači da se distanciraš uopće od tog pitanja, upravo ono što vlast i treba raditi.

Iako se neki ne slažu, ovo šalje jako dobru poruku svijetu: Hrvati su tolerantni, gledaju samo tko je bolji kandidat, prihvaćaju ljude druge vjere... sve plusevi za državu i društvo u modernom kontekstu. Opet ponavljam: moramo jako paziti na to kakvu sliku odašiljemo! Pola politike, pa i vanjske, je čista "promidžba".

Tko je glasao

Zašto Zorane tako često

Zašto Zorane tako često sami sebi uskačete u usta? Ja se dobro sjećam da ste me optuživali kako sam sljedbenik nekakvih istočnjačkih gurua. Zar oni nisu u religijskom smislu u pravu? Ili su to za vas sekte i fanatici? A po kojem kriteriju ih vi dijelite?

Dajte se jednom dogovorite sami sa sobom oko tih pitanja. Pa se konačno jednom javite s čvrstim stavom.

Tko je glasao

Zgodno. Recimo da se na

Zgodno.

Recimo da se na Zemlji pojavi Bog i kaže:
- "Eto mene ekipo, što ima?" (kao ne zna, šaljivdžija).

Vjernici raznih religija se okupe počnu razgovarati s njim o raznim aspektima svojih dogmi i shvaćaju da je to doista Bog. Dolaze ateist i agnostik pa se uključe u razgovor.

- "Za početak, kako si ti nastao?"
- "Dakle, ti si stvorio svemir. Zašto ima više materije od antimaterije (kao ne znamo)?"
- "A čemu služi tamna energija? (znamo bar koji ima efekt)"
- "Dobro a što se događa u singularitetu? I, ako ti upadneš, možeš li izaći (i kako)?"
- "Kako možeš dobivati informacije iz svih dijelova svemira ako informacije putuju najbrže brzinom svjetlosti?"
- "Kako izgleda tvoj svemir i koliko je tvoj um različit od našeg?"
- "Možemo sad napraviti par testova... super, hvala ... jesi možda gledao Bruce Almighty?"

I tako, nakon nekog vremena nova se pitanja počinju nametati iz odgovora koje je Bog dao, a Bog strpljivo odgovara na svako pitanje.

Ateist i agnostik konačno odlaze i diskutiraju.

- "Čovječe kako logično i razumljivo. Bog, odnosno biće koje odgovara tom opisu, zbilja postoji i čini se da više nema stvari koju ne možemo spoznati." kaže ateist
- "A, ne ne." - kaže agnostik
- "Mi ne možemo spoznati Boga."
- "Čekaj, nisi ti sad bio sa mn... ok ok ... dobro, što nam treba da bismo ga spoznali?" - pita ateist.
- "Nemam pojma." - tužno dometne agnostik i završi diskusiju.

Tko je glasao

Postoji domaći,

Postoji domaći, pojednostavljeni sofizam iz jednog davnog udžbenika sociologije (Fiamengo, ako se do dobro sjećam):

Časna sestra na ispitu iz Marksizma i xxxxx???? odgovara na pitanja i odlično poznaje materiju: dijamat, historijski materijalizam, you name it. Nastavnik joj da 5 i na kraju ipak pita: Kako to časna da vi sve to znate i menate primjedbe, zar vi ne vjerujete u Boga?

Časna: Ja vjerujem da je dragi Bog stvorio svijet po principima marksizma i lenjinizma :-)

Tko je glasao

Apsolutno, mogao je stvoriti

Apsolutno, mogao je stvoriti svijet prije 60 godina, zajedno s prašnjavim knjigama koje opisuju povijest koja se nikad nije dogodila, lažna sjećanja u mozgovima onih koji su stvoreni u trenutku stvaranja, fosili ubačeni u zemlju tako da izgleda da je povijest Zemlje stara milijarde godina... ako nema pravila sve je moguće.

Tko je glasao

I što je, po tebi,

I što je, po tebi, alternativa?

Tko je glasao

Pa upravo zato sam agnostik

Pa upravo zato sam agnostik :)))

Tko je glasao

Ovo nije rasprava o našim

Ovo nije rasprava o našim religijama (jer bih te onda pitao da li ti tvrdiš da postoji nešto što mi ne možemo spoznati).
Ovdje govorimo o tome što ćemo od beskrajnih mogućnosti odabrati kao relevantno. Tvoja mogućnost, iako se ne može potpuno isključiti - je potpuno irelevantna jer je beskorisna - osim kao zanimljiva dosjetka koja nas upozorava da mnoge stvari (a možda i sve) koje znamo ne moraju biti točne. Kao upozorenje da pazimo da ne precijenimo svoje znanje i mogućnosti - ona je super. Kao realna mogućnost, koju moramo uzimati u obzir, nema veću vrijednost vjerovanja da je zemlja ravna ploča, ali da se zaokruži svaki put kad je mi na bilo koji način promatramo i mjerimo.

Tko je glasao

Da ozbiljno uzimam

Da ozbiljno uzimam mogućnost postojanja boga (koji je zainteresiran za mene i utječe na moj život!), odlazio bih u Crkvu, molio bih se Bogu, organizirao bih moj život tako. Dakle, agnostici uopće ne vjeruju u boga. Oni samo ostavljaju malu mogućnost da boga ima ali ga ne možemo otkriti. U svemu praktičnom, u svakodnevnom životu je agnostik=ateist.

Ali opet kažem, neka supernapredna civilizacija je za nas u biti Bog. Ako ti nekakvi sluzavi zeleni tip kaže da ti čita misli i da te može spržiti ako i pomisliš nešto protiv njega (usput demonstrira neke mogućnosti), ali može te i nagraditi jako dobro (recimo... besmrtnost?) ako mu služiš, bolje je slijediti upute. Pritom on može biti jasno sasvim fizičko biće kao i mi.

Dakle pitanje je akademsko, a ne praktične prirode.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci