Tagovi

„Ispravak to?nog navoda“ (Frulaši sviraju i u mraku!)

Frulaš

Zavladao je nedavno mrak u Dubrovniku, onaj neugodni mrak koji nas je psihološki vratio u vremena rata, kojeg još nismo zaboravili, mada je ratno vrijeme daleko od nas ve? 18 godina. Kad nestane struje, a tama potraje, pomalo se gasi sve– pa tako uskoro nema ni vode, dok se fiksna telefonija drži, mobilna telefonija slabi ili se glasi, nema televizije, nema radija, nema kompjutera i interneta, vratimo se „?erožinama“ (stari naziv za svije?e od voska – šterike), pa i njih po butigama nestaje, ponestane i baterija…

Jedino naraste nervoza i nemo?ni bijes, da se u 21. stolje?u i 18 godina poslije rata opet bespomo?ni nalazimo u mraku. U ratu su na Komolac, tu centralnu i jedinu energetsku ?vorišnu to?ku napali srpske neznalice ?etnici. Ovih dana Komolac su dokraj?ili zlonamjerni doma?i sveznalice.

Kad je u listopadu 1991 godine zapo?eo rat, dušmani su dobro znali tu neuralgi?nu to?ku Dubrovnika, a to je elektroenergetsko ?vorište u Komolcu, kojeg su s Golubovog kamena ve? prvi dan s nekoliko preciznih pogodaka onesposobili. Potom je po?ela višemjese?na agonija op?eg manjka civilizacijskih obilježja. Kvaliteta življenja se odjednom srozava u devetnaesti vijek. Tko misli da je taj vijek bio romanti?niji od dvadeset i prvoga, vara se – neka do?e u Dubrovnik provesti nekoliko dana, jer ?e se u dolaze?im vremenima dubrova?ki mrak sigurno ponoviti – jer ovdje ništa nije riješeno. Dubrovnik i dalje visi o tankoj energetskoj niti, koja može puknuti svakog dana, a pogotovo u vrijeme Boži?a i Nove godine kad dolaze pove?ane potrebe za elektri?nom energijom (kuhanje, pe?enje, grijanje), a onda sve drugo stane. Zato sam pripremio paket „?erožina“ i šibica.

S nekvalitetnom strujom dolaze problemi s elektri?nim aparatima bez kojih danas prakti?ki ne možemo. Crkla mi je mašina za pranje rublja, doveo sam „meštra“ koji se morao vra?ati nekoliko puta, a onda smo izmjerili napon struje. Na jednoj fazi (gdje je radila mašina za pranje) bio je napon 192 V, na drugoj fazi gdje mi je televizor je bilo 200 V, a na sre?u, tamo gdje su nam frižideri je bilo ?ak 210 V. Normalni napon prilago?en za rad ku?nih aparata je 220 V - sve ispod toga je opasno za strojeve. Imao sam sre?e, jer u improvizirano zakrpanom elektro-energetskom sustavu, nekima je dosta toga pregorjelo - nama je na mašini za pranje samo trebalo promijeniti kondenzator ja?eg kapaciteta koji radi niskog napona nije mogao raditi.

Mra?ni kolaps u Dubrovniku jasno je otkrio ono što su ve? ptice na grani znale – da je Dubrovnik energetski opasno ugrožen, a štete mogu biti neizmjerne. Ni 18 godina iza rata se to nije promijenilo, nije osigurana opskrba elektri?nom energijom na pravi na?in, nego je sve i dalje ostalo na onoj neuralgi?noj to?ki, u tanašnom ?vorištu Komolca. Tamo je i prije postojalo transformatorsko ?vorište nedovoljne snage. Prije dvije godine je nabavljen ja?i transformator u kompaktnom kontejnerskom pakovanju, koji je radio dvije godine i nekoliko tjedana (kažu s dvogodišnjom garancijom - koja je istekla baš tih nekoliko tjedana prije požara.)

Stara trafostanica je napuštena i opelješena, prakti?ki sve je s nje vrijedno nestalo, odneseno u otpad, umjesto da se ?uva u rezervi. Kad je požar temeljito uništio kontejner nekoliko dana je trebalo skupljati potrebne dijelove da bi se osposobila stara trafostanica. A prava opskrba elektri?nom energijom Dubrovniku dolazi 35 KV dalekovodom iz pravca Stona iako Dubrovnik u Platu ima jednu od najve?ih hrvatskih hidroelektrana. No ona je zamišljena kao zajedni?ki projekt s Trebinjem, proizvedena struja se prenosi u Trebinje, i preko njega se ubacuje u negdašnji Jugoslavenski energetski prsten 110 KV mreže, koji naravno još postoji i koji komunicira sa europskim za razmjenu (kupnju i prodaju elektri?ne energije). Stonsko ?vorište se spaja na taj prsten, pa dalje 35 KV dalekovodom s 50 kilometara daljine napaja Dubrovnik, iako je Centrala u Platu cca 10 km daleko od centra Dubrovnika.

Apsurd nad apsurdima. Taj apsurd je najbolje naglasio poznati dugogodišnji na?elnik op?ine Konavle Luka Korda kad je ustvrdio da „ ima biti da ovu državu vode umobolne osobe“. Voljeli ne voljeli Luku Kordu, s njime se treba složiti, i baš to je motiv ovog napisa.

Naime, Hidroelektrana Dubrovnik se nalazi u centru dubrova?ke regije (izme?u Dubrovnika i Cavtata) sama proizvodi ogromne koli?ine energije da bi ih šibala postoje?im dalekovodnim linijama u 20 –tak kilometara daleko Trebinje, da bi se potom dalje uklju?ivala u energetski prsten, a onda 70-tek kilometara dalje sjeverozapadno od Dubrovnika dalekovodom od Stona - i vra?ala u Dubrovnik. A što je najbolje (ili najgore) veze s Trebinjem nisu toliko jake da prenesu svu proizvedenu koli?inu energije, pa Hidroelektrana Dubrovnik ?esto mora smanjivati kapacitet proizvodnje ili ?ak zaustavljati rad i puštati višak vode (jer se turbine kad smanje kapacitet rada ispod 40 % po?nu tresti i moraju se gasiti)

Umobolno, nema što.

U vrijeme rata se osjetio problem spajanje Hidrocentrale Dubrovnik, kao golemog proizvo?a?a struje u sustav koji bi ovom energetski i fizi?ki odsje?enome prostoru Hrvatske osiguralo stabilno i sigurno napajanje elektri?nom energijom, što se u današnjim vremenima može svoditi na temeljna ljudska prava. Po?ela su ve? tada i ispitivanja terena i projektiranje takvog spajanja. Šteta da se rat ubrzo završio (što je crni humor) jer se u ratu neke stvari lakše i brže rade, ne robuje se kontraproduktivnim administracijama. Tako, ništa bitno nije napravljeno osim kupnje transformatora ja?e snage, ali sumnjive kvalitete (ta ovaj je do temelja izgorio, zar ne). Energetski sustav Dubrovnika, turisti?kog bisera Mediterana i jednog od najtraženijih novogodišnjih destinacija (koji opet i ovog Boži?a i Nove Godine o?ekuje mnoštvo turista), u takvom je samo privremeno i improvizirano zakrpljenom stanju (sa naponima po fazama koje sam spomenuo), da može svaki ?as ponovno kolabirati, i dovesti u nemogu?u poziciju ne samo gra?ane nego i strane turiste. Lako je bilo ovo od nekidan, ono malo otvorenih hotela su sve svoje malobrojne goste prebacili i smjestili u jedan jedini hotel (Excelsior) koji je imao grijanje - svi drugi bez struje to ne mogu. Ako se opet dogodi „mra?ni kolaps“ goste ?e se morati evakuirati tko zna gdje. U Trebinje!?

Nije da se nije planiralo kako izbje?i ovo nesretno stanje. Postoji projekt da se Dubrova?ka Hidroelektrana spoji 110 KV dalekovodom sa Stonom, što bi uz nekoliko jakih transformatora sve u?vrstilo u jedan stalan i siguran dotok energije. To kažu košta oko 500 milijuna kuna ili cca 70 milijuna eura. Nemojte me hvatati za rije?, meni se za taj projekt to ?ini preveliki iznos, ali neka bude i takav kakav jest, raspore?en na 18 godina ne bi bio nekakav problem za visoko vrijedni potencijal regije (a da ne govorimo koliko je ovakvo stanje u tom propalom vremenu prouzro?ilo šteta). No projekt je još daleko od realizacije, jer je nekome „velikome i mo?nome“ palo na pamet upucavati goleme milijarde prora?unskog novca u neracionalni i unaprijed propali projekt Pelješkog mosta (kao - nema Hrvatske ako se fizi?ki ne spoji u jedan cjeloviti teritorij). Pa na granicama prije i poslije Neuma vas zaustavljaju i kontroliraju samo hrvatska policija i carina (BiH grani?ne snage ?ine to onako usput i vrlo rijetko - tek da opravdaju svoje postojanje). Ako nam je do nesmetanog prometnog spajanja ovih navodno odvojenih dijelova Hrvatske, na ovim grani?nim prijelazima ukinimo našu policiju i carinu: a hrvatski prioritet jest energetsko i drugo pripajanje Dubrovnika Hrvatskoj, Promet ionako nije problem ve? danas, a s autoputom sutra još manje. Od tih carinsko-policijskih ušteda bismo mogli financirati i dalekovod i autoput koji je naprasno zaustavljen na prilazima Plo?ama.

Ali, interesi su vje?ni, kao i dijamanti.. Presudilo je kupovanje jeftinog pelješkog zemljišta pod stopama pelješkog mosta, koje bi poslije organizirane paradržavne alkemije trebalo pretvoriti u skupo gra?evinsko, dok projekt kriti?nog energetskog povezivanja krajnjeg juga hrvatske s maticom zemljom je palo u drugi ili tre?i plan – a možda i nikada jer je sada zavladala kriza hrvatskim prostorima i opustošila prora?unske potencijale. Jedino hitno rješenje moglo bi biti odre?ivanje prioriteta i prema njima napraviti preraspodjelu budžetskih stavki, No to se nalazi u Hrvatskom Saboru i Vladi, a tamo sjede ljudi koji su izgleda masovno investirali u zemljište pod stopama pelješkog mosta, i spremni su taj projekt braniti do zadnjeg daha i kapi znoja s ?ela i obraza. Pa kako pored takvih onda provu?i logiku i one prave interes krajnjeg juga, kad u takvima važnim osobama, koje odlu?uju, investirani privatni novac ve? na sam spomen izaziva krv u o?ima i šum u ušima. Za Pelješki most se svim snagama svog "?on-obraza" sa Saborski visina zalagao dubrova?ki HDZ- zastupnik u Saboru, ali ovaj krucijalni dubrova?ki problem nije jednom rje?ju spomenuo. A ni oni drugi (iz HDZ-a ili drugih stranaka).

Pred nekoliko dana bio je sprovod u Župi jednog starog i poštovanog župskog Konavljanina, pa se okupilo dosta i Župljana i Konavljana. Naravno da je tema bila sveže sje?anje na nestanak struje koja život zna?i (?iju težinu nitko od onih kojima struja ne nestaje nikako ne može razumjeti). Njihovo razgovaranje bilo je poja?ano sje?anjem na ratno vrijeme. Tako se ?ulo i puno razloga: Izgleda da onima u Saboru o?ito nije stalo do izborne baze iz koje su došli, i iz koje su osobno profitirali, nego se tamo arogantno produciraju „ispravcima to?nih navoda“. A njihov kraj, njihova izborna baza - neka krepava u blokadama.

Ja ovdje ne bih akcentirao doma?eg kapoa HDZ-a i saborskog zastupnika Frana Matuši?a, na kojeg su Župljani i Konavljani ciljali, a kojemu je u HDZ-u snaga naglo porasla (otkako je Dube sjašila no radi svih njih je sam HDZ oslabio), a i kojega ovdje ogor?eno a posprdno nazivaju „ispravak to?nog navoda“ (radi njegovih pre?estih intervencija u tu?a mišljenja, dok se tamo u Zagrebu nimalo ne zalaže za rješavanje problema kraja iz kojeg je potekao - a kojega je u izbornom vremenu u direktnim nadmetanjima Jambo nazvao dobro pogo?enim nazivom frulaša).. On je u ovom slu?aju ipak ustvari e samo klatantan primjer, jer se treba se upitati i što su u?inili svi oni drugi zastupnici dubrova?kog kraja kroz ovih 18 godina od rata, i od stvaranja nove hrvatske države, osim što su se gotovanski šepurili po saborskim klupama i državnim foteljama, dok je Dubrovnik tavorio u ovoj pravoj a rizi?noj energetskoj blokadi - koja se jedino u Zagrebu mogla rješavati. No nažalost i drugim blokadama, budu?i da se u Dubrovniku još ostvaruje tek 50 posto predratnih no?enja, i još nije obnovljeno ni podosta hotelskih kapaciteta (iako bi se svaki mogao puniti, i svaki bi zapošljavao ljude).

O nekakvoj životno važnoj prometnij blokadi više nema govora - kroz Neum se ve? odavna normalno i bez zaustavljanja prolazi, autoput je na pragu Plo?a, brodovima BeHa granice ionako ništa ne zna?e, a avioni normalno komuniciraju. Da, pravo je pitanje što su svi ti „lažni mo?nici“ u?inili za svoj kraj kako bi se on stvarno integrirao u Hrvatsku, a ne se osvrtali za svojim malim i ?esto prljavim osobnim interesima.

Da, Luka Korda dobro kaže!

Komentari

U ovu mračnu situaciju u

U ovu mračnu situaciju u Dubrovniku, doveli su nas baš ovi diplaši i njima slični mangupi iz naših redova. Matušić je doista ovdje poznat kao "ispravak točnog navoda" i u Saboru sve ovo vrijeme ništa drugo i ne radi osim što malo putuje do Strasbourga i u Dubrovniku trenira kadrovsku politiku u poduzećima u većinskom vlasništvu HDZ-a. Da, da - HDZ-a, jer država, to smo - mi, zar ne? U ovu vreću frulaša i diplaša ( tako je naime Jambo svojevremeno najbolje oslikao Matušića ) lako se može utrpati i Korda, koji je do sada s njim diplio u isti rog. A mi svi na koncu u Dubrovniku dobili - svijeću. I figurativno i nažalost u - praksi.

Tko je glasao

@frederik pogledamo li

@frederik pogledamo li koliko je pravih Dubrovćana na izbornoj listi X Izborne jedinice imamo odgovor na tvoje pitanje: "što su učinili svi oni drugi zastupnici dubrovačkog kraja kroz ovih 18 godina od rata, "

Izbori 2003.

1 dr.sc. IVO SANADER
SPLIT, RIJEČKA 5
Datum rođenja: 8.6.1953.

2 LUKA BEBIĆ
ZAGREB, PETRINJSKA 31
Datum rođenja: 21.8.1937.

3 JERKO ROŠIN
SPLIT, MARINA DRŽIĆA 12 /1
Datum rođenja: 5.10.1942.

4 DUBRAVKA ŠUICA
DUBROVNIK, ANTE TOPIĆA MIMARE 6
Datum rođenja: 20.5.1957.

5 ŽIVKO NENADIĆ
SPLIT, BORISA PAPANDOPULA 25
Datum rođenja: 2.1.1956.

6 ZVONIMIR PULJIĆ
SPLIT, GLAGOLJAŠKA 16
Datum rođenja: 3.10.1947.

7 BRANKO BAČIĆ
BLATO, 47. ULICA 10
Datum rođenja: 7.6.1959.

8 FRANO MATUŠIĆ
DUBROVNIK, ČILIPSKA 12
Datum rođenja: 18.3.1961.

9 ŽELJANA KALAŠ
SPLIT, FRA BONE RAZMILOVIĆA 11
Datum rođenja: 21.9.1978.

10 mr.sc. KAJO BUĆAN
MRAVINCE, GAJEVA ULICA 44
Datum rođenja: 30.7.1961.

11 LOVRO KUŠČEVIĆ
SUPETAR, NEREŽIŠĆA
Datum rođenja: 2.8.1975.

12 mr.sc. DAMIR MENDEŠ
MAKARSKA, ZRINSKO-FRANKOPANSKA 7 A
Datum rođenja: 31.7.1964.

13 IVAN ŠKARIČIĆ
OMIŠ, PODGRAĐE 104
Datum rođenja: 12.4.1960.

14 BORISLAV MATKOVIĆ
VRGORAC, TINA UJEVIĆA 15
Datum rođenja: 10.11.1951.

i SDP

1 ŽELJKA ANTUNOVIĆ
ZAGREB, VLAŠKA 103
Datum rođenja: 15.9.1955.

2 MARIN JURJEVIĆ
SPLIT, GOTOVČEVA 1
Datum rođenja: 17.11.1952.

3 BRANKO GRČIĆ
SPLIT, ULICA SLOBODE 4
Datum rođenja: 16.4.1964.

4 TATJANA ŠIMAC-BONAČIĆ
DUBROVNIK, BOKELJSKA 33
Datum rođenja: 29.9.1957.

5 ARSEN BAUK
PUČIŠĆA, PUČIŠĆA
Datum rođenja: 7.2.1973.

6 NIKOLA HAJDIĆ
PROŽURA, PROŽURA 18
Datum rođenja: 1.10.1960.

7 VELJAN RADOJKOVIĆ
SPLIT, KOTORSKA 6
Datum rođenja: 5.11.1952.

8 IVO KARAMATIĆ
BANJA, PLINJANSKA ULICA 34
Datum rođenja: 3.11.1967.

9 VESNA PERAK BONE
SPLIT, ULICA SLOBODE 38
Datum rođenja: 15.6.1962.

10 MLADEN MARELIĆ
ČARA, ČARA 324
Datum rođenja: 8.10.1951.

11 DARKO PARIĆ
SPLIT, KIJEVSKA 5
Datum rođenja: 28.3.1977.

12 DRAGAN SRZIĆ
MAKARSKA, ALBERTA FORTISA 1
Datum rođenja: 1.1.1963.

13 BRACO CARATAN
JELSA, JELSA
Datum rođenja: 30.4.1955.

14 TONKA IVČEVIĆ
KOMIŽA, FILOZOFA PETRIĆA
Datum rođenja: 21.6.1973.

Zastupnici 5. saziva Hrvatskoga sabora
X. izborna jedinica

Bebić, Luka (HDZ)
Bekavac, Marijan (HDZ; zamjenik Dujomira Marasovića)
Bućan, mr. sc. Kajo (HDZ; zamjenik Ive Sanadera)
Čikeš, Lucija (HDZ; zamjenica Dubravke Šuice)
Jurjević, mr. sc. Marin (SDP)
Linić, Slavko (SDP)
Marasović, Jakša (HNS)
Martić, Jagoda (SDP)
Matušić, Frano (HDZ; zamjenik Branka Bačića)
Mimica, mr. sc. Neven (SDP)
Nenadić, Živko (HDZ)
Peronja, Kruno (HDZ; zamjenik Zvonimira Puljića)
Roić, Luka (HSS)
Tomašić, Ruža (HSP)

Zastupnici 6. saziva Hrvatskoga sabora
X. izborna jedinica

Ivo Sanader (HDZ)
Luka Bebić (HDZ)
Jerko Rošin (HDZ)
Dubravka Šuica (HDZ)
Živko Nenadić (HDZ)
Zvonimir Puljić (HDZ)
Branko Bačić (HDZ)
Frano Matušić (HDZ)
Željka Antunović (SDP)
Marin Jurjević (SDP)
Branko Grčić (SDP)
Tatjana Šimac-Bonačić (SDP)
Arsen Bauk (SDP)
Stipo Gabrić Jambo (HSS

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Sve s rekao, a kao dodatnu

Sve s rekao, a kao dodatnu argumentaciju trebalo bi dodati jedino još lik i djelo onih koji doista jesu iz dubrovačkog kraja.

Tko je glasao

kažu da je najteže biti

kažu da je najteže biti pjetao u svom kokošinjcu!

pa se vraćamo na na temu od prije nekih godinu dana: kokošare!

začarani krug!

Tko je glasao

@frederik u pravu si. Više

@frederik u pravu si. Više navedeni su samo saborski diplaši, a one koji se nisu uspjeli kvalificirati za metropolu, već djeluju iznutra na lokalnim razinama nisam spomenio.

Bez obzira na njihova "zvučna" imena i pedigre u koji spadaju epiteti bivši saborski zastupnici, pa čak i ministri, to su i inako stranačka spadala i poslušnici onih koji se Dubrovnika sjete samo pred izbore.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Inače jug Hrvatske je kao i

Inače jug Hrvatske je kao i njen sjever zapostavljen do boli.

Jedina razlika se sastoji u tome, što Dubrovnik zahvaljujući Jadranskom moru, tom neiscrpnom i neiskorištenom biseru naše Domovine ima predispozicije da opstane unatoč pljački i haračima iz metropole, dok sjever Lijepe Naše zbog zapuštenih i zapostavljenih potencijala Panonskog mora, umjesto riznice zdrave hrane, polako, ali sigurno postaje regija gladnih i odbačenih.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

"To kažu košta oko 500

"To kažu košta oko 500 milijuna kuna ili cca 70 milijuna eura."

Samo toliko!?

Pa mi godišnje (već podosta godina) poklanjamo Talijanima , Slovencima i ostaloj EU-sirotinji oko 350 milijuna eura, za "ulaz u EU".

Tko je glasao

Pa mi godišnje (već

Pa mi godišnje (već podosta godina) poklanjamo Talijanima , Slovencima i ostaloj EU-sirotinji oko 350 milijuna eura, za "ulaz u EU".

Hajde uputi nas kako si dosla do te cifre.

Kada bi ribe same skakale iz mora Talijanima u tanjure, sumnjam da bio dosli i blizu te cifre.

The Observer

Tko je glasao

Evo samo nekoliko

Evo samo nekoliko izvora:
http://www.labin.com/web/vijest.asp?id=876
http://www.ekoblogija.bloger.hr/post/tko-se-sjeca-zerpa-jos/1293374.aspx
http://www.monitor.hr/vijesti/hebrang-protiv-zerp-a-jer-donosi-vise-stet...

Iskaču ribe Hrvatima iz mora u talijanske tanjure, a ovdje se kuka o "pišljivih" 70-tak milijuna kunića.

Isto tako uskoro će izletjeti i "malo nafte i plina".

Nije moguće imati novca za potrebne stvari, ako iz novčanika novac ispada kroz silne rupe.

Tko je glasao

U principu se slažem s

U principu se slažem s porukom tvoga komentara, ali ovo s 350 mil. EUR poklona Talijanima jednostavno nije istina (u smislu veličine iznosa). To što tako izjavljuju pojedini političari ne znači da trebamo isključiti mozak i vjerovati sve što kažu.

Riba se može prodati tek kada se uhvati, a to jako puno košta u kapitalu (brodovi), gorivu, radnoj snazi... Kada bi se radilo o tome da se samo bez troška ubere 350 mil EURA ( tj. da ribe same skoče u tanjure), onda bismo vidjeli isti broj hrvatskih brodova na Jadranu kao i talijanskih, a znamo da to nije tako.

Ono što Talijanima poklanjamo ( ne samo zbog neaktiviranja ZERP-a, nego prije svega zbog ekonomske nemoći - tko nam brani da uzmemo svoju polovinu ribe iz Jadrana?) jesu radna mjesta u ribarstvu i vezanim industrijama (nekoliko tisuća) i time ostvarena nova vrijednost, a to sve skupa nije niti blizu famoznih 350 mil. EUR.

Objektivno, postoji opasnost od prevelikog izlova, pa da se riblji fond u Jadranu trajno ošteti ili uništi. Inače, ako se to zanemari (a ne može, kao što je slučaj u 90% svjetskih mora) i riba tretira kao obnovljivi resurs, ekonomska razlika situacije sa ZERP-om ili bez ZERP-a je minimana.

Najveća korist od ZERP-a bi bila ako bi to značilo prestanak talijanskog ribolova u našem djelu Jadrana. Ali, to je čista fikcija, i ono što bi se desilo je da bi talijani i dalje "orali", ali uz naknadu - za red veličine manju od spomenutih iznosa.

The Observer

Tko je glasao

Drzava nema love jer treba

Drzava nema love jer treba prvo ovima svima isplatiti place:

Dakle na 122.000 stanovnika:

122.000 stanovnika podijeljeno je na 5 gradova i 17 opcina...
Drzava bi prije svega trebala ovo srezati za 90%.Onda bi bilo love i za sporedne stvari.( eletricna energija, otpad, infrastruktura itd.)

Tko je glasao

Primjer diskursa na

Primjer diskursa na internetu.
Na internetu iste mogucnosti imaju i dr, prof,..., ali i neki pubertetlija koji jos nije sastavio sa svojim hormonskim burama. Ukoliko se malo potrude pristicavi imaju cak vecu sansu da budu zanimljiviji i zvucniji nego neki prof/dr.

Upravo je odlicno da He Dubrovnik kao protocna HE daje struju BH, odnosno kome vec, a da je mi od bilo kuda dobivamo po potrebi.
Protocna el. nedovoljne snage da pokriva vrsnu potraznju za strujom, a jos na "kraju", da ne velim "repu" Republike.
Dakle, minimizirani gubici, maksimiziran protok. No to ne razumije diskurs koji se od prilike do prilike bavi svim i svacim.

Tko je glasao

Po tebi dakle bi bilo

Po tebi dakle bi bilo najbolje da se protočno postrojenje ni ne gradi jer eto nije kvalitet nego jalovina

Uostalom, i gornje (trebinjsko) i donje (platsko) postrojenje kao i svaka hidroelektana su protočne. Abeceda proizvodnje struje je da ju stvaraju generatori, i ako imaju dovljno vode, i ako se turbine dobro okreću i struja je dobra, i kvalitetna ukoliko se one okreću optimalno.

Bilo bi dobro da se ostavimo tih floskula o profesorimaa, doktorima i laicima. Zašto je onda HEP napravio plan da se Hidroelektrana Plat spoji s Komolcem i Stonom, i to 110 KV dalekovodom. Valjda oni znaju da li je ova tvoja "jalovima" bezvrijedna kao što kažeš.

Kad dođe vrijeme velike potražnje onda je šteta svake turbine koja ne radi ako ima dovoljno vode, a to što ta voda najprije vrti gornje turbine, a onda donje - što ima veze s jalovinom o kojoj ti ovdje govoriš. Možda nisi čuo da ima i ona reverzibilna što pušta danju vodu dolje a noću pumpa natrag gore.

Da, i zaboravio sam reći. Danas je i premijerka objavila da se ovaj projekt počinje realizirati već slljedeće godine. Ne kažem da ona zna što je struja kao ti, ali su joj to prenijeli HEP stručnjaci (na njh se pozvala). No možda ni oni ne znaju što govore, pa bi učino dobro djelo njima i državi da se bave oko jalovine i da će samo baciti novac.

Ustalom, tema je ovdje bila crkavanje transformatorskog čvora u Komolcu, koji je jedini spoj Dubrovnika, a nije normalno da jedan ovakav prostor nema alternativu i skoro dva sata ostane bez struje (Župa i Cavat su bili dva dana).

Da i tema je bila da se umjesto energetskog i drugog integriranja u Hrvatsku, umjesto brže obnove dubrovačkih resursa koji su još polovično riješeni, novac se upucavao u jedan realno bezvrijedni projekt - Pelješki most - koji je srž hrvatske korupcije do najviših razina.

Tko je glasao

Frederik, obaladaleka je u

Frederik, obaladaleka je u pravu. Postoji velika razlika između protočne i akumulacijske elektrane: ova pva nema mogućnost akumulacije energije (potencijalna energija velike mase vode), pa mora biti dobro spojena na mrežu, u koju šalje proizvodnju. To bi bilo svakako teško postići samo preko hrvatskog teritorija, zbog nezgodnog oblika. S druge strane, očito sam Dubrovnik treba zaista bolje umrežiti. Inače, električni sustav danas se sihronizira na nivou cijele Europe, sustav UCTE (Unija za koordinaciju prijenosa električne energije), koja ujedinjuje u jedinstveni sustav sve zemlje "kontinentalne" Europe, osim ZND, Skandinavije i britanskog otočja, a sinhronizira se s Ukrajinom i zemljama Magreba. Djelujući kao cjelina, bitno se smanjuje vršno opterećenje. Slavonija je sticajem ratnih okolnosti i razaranja također godinama "visila na jednoj žici", prema Zagrebu, jer su interkonekcije prema Srbiji, Mađarskoj i Bosni bile u prekidu. Svakako je vrlo rizično ovisiti samo o jednoj vezi.

S druge strane, pojedina distribucijska područja mogu povećati svoju autonimju, dakle samnjiti ovisnost od mreže prijenosa, izgradnjom elektrana male snage koje šalju proizvodnju direktno u distribuciju (niski napon, 10 kV i manje). Tradicionalni pristup zanemaruje takve elektrane, koncentrirajući se na nekolko velikih elektrana reda stotina pa i tisuća megavata. Posljednjih 20-ak godina, razvija se pristup decentralizirane (distribuirane) proizvodnje. Odbor za distribuiranu proizvodnju hrvatskog ogranka Međunarodne elektrodistribucijske konferencije (CIRED), kojem je na čelu prof.dr.sc. Davor Škrlec, imao je važno savjetovanje u svibnju 2008. i važne zaključke.

Misli globalno, djeluj lokalno! :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@frederik Ovaj primjer

@frederik
Ovaj primjer opskrbe električnom energijom najvažnijeg turističkog grada na Jadranu, primjer je kako su privatni, egoistični interesi i nestručnost nadvladali logična rješenja i interese grada i Hrvatske. Ali, važno je da Šuica ima imovine za deset svojih života.
Ovakvih sličnih primjera ima u svakom kutku lijepe naše, i diže mi se kosa na glavi kada čitam tvoj dnevnik ili informacije o sličnim skupim gluparijama. Dubrovnik, taj biser Mediterana trebalo bi osvijeliti kao BETLEHEM,cijelu godinu a ne ostavljati ga u mraku- sramotno...
Inače, dotakao si jednu temu - biznis sa zemljištem oko Pelješkog mosta, o kojoj će se još čuti. Ne bih navodio glasinu, ali radi se o jednoj vrlo krupnoj ribi, navodno upetljanoj u taj "biznis" i o tome da je ražanj bio pripremljen, a zec nije ulovljen, pa su neki naveliko "popušili".Među njima i neki frulaši i guslari.
I dok se njih ne oslobodimo, nema nama -slobode u dubravi ni svjetla nad Dubrovnikom...
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Nikakvu jalovinu ne

Nikakvu jalovinu ne spominjem, ni sinus ni cosinus. Meni je ovo struka (polozio kod http://www.fer.hr/slavko.krajcar?@=4ql i http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1578), no kolokvijalno receno ipak ne jaka struja.
Protocna elektrana znaci da ona nema akumulacije ili je ona minimalna. Protocna znaci da njezin rad ovisi o protoku, a ako radi sa nazivnom (maksimalnom) snagom protok moze potrositi odmah. Takvi izvori imaju svoju namjenu i tako se koriste. Vjerujem da se oni racionalno koriste.
Dubrovnik vjerojatno treba dodatno pospajati ili sto vec, a za to doista treba pitati strucnjake za to, a ne lupati.
Dijelim zgrazanje koje se iskazuje spram Motusica, no ovo uopce nije nacin za to, pace kritika ovakvog tipa jos je ispod "ispravke tocnog navoda".

Tko je glasao

Tebi ću dodati ono što je

Tebi ću dodati ono što je Oštrić rekao gore:
......ova pva nema mogućnost akumulacije energije (potencijalna energija velike mase vode), pa mora biti dobro spojena na mrežu, u koju šalje proizvodnju. To bi bilo svakako teško postići samo preko hrvatskog teritorija, zbog nezgodnog oblika. S druge strane, očito sam Dubrovnik treba zaista bolje umrežiti.

Ovdje nije bila riječ o ničemu drugome HE Dubrovnik je trebala biti bolje umrežena da bi bila veće od koristi, a ne o tehničkom detaljima. Ne samo to, dubrovački ostatak Hrvatske je trebao biti bolje umrežen da bi bio sigurniji jer je to najbolji i najljepši izlog Hrvatske prema svijetu.

Dakle, stvar je u dobrom umrežavanju, pa ne bi samo bilo koristi od slabijeg kapaciteta HE Dubrovnik, nego bi se u stabilnu mrežu uključivale i manje elektrane (kao ona iz Mlina, ili drugih poduzetničkih poduhvata (sve do solarnih, vjetro i sl.). Činjenica je da to nije učinjeno, čak što više da je cijeli sustav ovisio o jednoj tankoj karici (Komolac) koja nije imala rezervu.

Osim toga, projekt umrežavanja je isprojektiran jer se ta slaba točka najbolje uočena u ratu, ali za to se nije osiguralo novaca jer se usmjeravaju u neke druge manje važne projekte. Krajnjem jugu hrvatske je važno tehnološko i ekonomsko integriranje u Hrvatsku i bolju pristupnost svijetu dakle autocesta i energetsko povezivanje, a taj nesretni most je odnio novac koji je već mogao biti korisnije upotrijebljen (npr. energetsko umrežavanje, autocesta do Ploča i obnova dubrovačkih resursa koji su još ozbiljno ispod prijeratnih.

I ti nesretni zastupnici. Tamo sjede smjerajući svoj vlastiti interes i osobnu karijeru (ambasadora, ministara ili europskih sinekura) a ne interes prostora iz kojeg su potekli a koji im je omogućio tu karijeru. Uza sve negativnosti i vjerojatno bliski kraj ministarske karijere Kalmete, ovakvi promašaji prema svom prostoru se ne može prigovoriti - cijeli Zadar se promijenio toliko da nakon četiri pet godina sam se nedavno u njemu slabo snalazio, mada sam ga odlično poznavao.

Meni osobno ne smeta ponašanje jednog mediokriteta u visokoj politici koji svoju karijeru je ostvarivao na temeljima stila politike (koji upravo kolabira). Mene je uvijek smetalo ponašanje zastupnika iz ovog kraja, koji nikada nisu shvatili da su ustvari zastupnici svog kraja a ne visoko pozicionirani politički stručnjaci. Od Kačića koji je u Saboru samo tri puta diskutirao (nijednom o Dubrovniku i njegovim interesima -od toga jednom o potrebi da Srbi promjene svoj kalendar!!), preko Jure Burića, do ovih najnovijih (bez obzira na stranke - ali su dakako uvijek najvažniji oni iz stranke na vlasti).

Tko je glasao

Ma daj lupas ko Maksim po

Ma daj lupas ko Maksim po diviziji. Tvoja prica nema veze ni s cim osim s fiksacijom na nepotrebno. Motusica i svoj politicki sentiment gradi na drugim temeljima. Ako mislis da mi je stalo do njega i njegove strane debelo se varas.
Dalekovod Ston Komolac jedinstven je u HR. Poseban, pazen i mazen. Da je bar moje elektro podrucje tako pazeno (Elektro Slavonija). On je izgraden od tzv crnih vodica, s ugradenim LOP-ovima (110 linijski odvodnika prednapona), numerickom zastitom koja uocava kvar, sustavi za mjerenje amplitude i oblika struje groma (a sve to za sto bolje minimiziranje i upravljanje ispadima), ima stupove tipa jela s tri odvojnika (jedinstvene u HR i u svijetu)... to je dalekovod koji je predmet vise strucnih radova, ....
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=55535
http://www.ie-zagreb.hr/clanci/clanciPDF/2001HKcigre/r38-13.pdf

Tko je glasao

Fiksacija na nepotrebno?

Fiksacija na nepotrebno? Ostati dva dana bez električne energije u srcu zime bilo gdje u svijetu, pa i u Dubrovniku i u Slavoniji je CIVILIZACIJSKA SRAMOTA 21.stoljeća. A što se tiče dalekovoda, nešto nisam čuo da u Slavoniji nema struje, i pored sve te nabrojane zaostale tamošnje elektronfrastrukture. Kakva li je tek ova dubrovačka ( nisam tu doma, pa ne znam), kada je lošija od vaše. Nećete možda reći da nije lošija, jer je u Dubrovniku efekat više nego očit ( i u mraku opipljiv!) - nema struje. I tko zna kada će je biti u normalnim uvjetima. Dalekovod Ston-Komolac: poseban, pažen i mažen? A ipak - struje nema. Laik sam pa mi objasni kako to može biti, osim ako nije u pitanju - lopovluk ili neznanje. A to me već ne bi iznenadilo. U tome je i poanta ovoga što Frederik piše, samo to treba htjeti i - razumjeti.

Tko je glasao

Dogada se i ozbiljnijim:

Dogada se i ozbiljnijim: http://www.rieti.go.jp/en/events/04121501/pdf/3-1_hulst.pdf
Pa da u Vukovarskom paklu bilo je kakve takve struje, a za to se trebalo potruditi (Mravak). Dijelovi bivse Vukovarske opcine bili su pospajani preko Elektro Vojvodine. Sjecam se i tih natezanja prije i pred sam pocetak rata. Show program, sjecam se skupljanja love za struju (placanje Elektro Vojvodini) prakticki pod opsadom. Sada su ti dijelovi na Elektro Slavoniji, ali na jednom jedinom kablu. Kad malo zasijeva, eto ti mraka, ne zbog stete nego ga majstori iskljuce da stetu preduhitre.

Tko je glasao

Ovdje odgovaraš nekim

Ovdje odgovaraš nekim sasvim drugačijim primjerima. Ovo u prilogu su INCIDENTNE SITUACIJE, a ovo u Dubrovniku je SUSTAVNI NEMAR. Nisam znao da je slična situacija u Slavoniji, ali i to samo potvrđuje da HEP NE RADI SVOJ POSAO, nego je očito postao debela hladovina iliti sinekura. U Slavoniji barem postoje neka dežurstva, pa električari na vrijeme ISKLJUČE sumnjive elektrosklopove, a ovdje NITKO NE NADZIRE izuzetno skupe trafostanice. Koliko znam čak ni u HE Zavrelje NEMA ŽIVE DUŠE 24 sata, već samo neka virtualna automatika. A kako sve to radi bez ČOVJEKA i njegove kontrole pokazala je trafostanica Komolac. Najmodernija i najsuvremenija. Ovo o Vukovaru nema veze sa sadašnjosti, jer je to RATNO VRIJEME. Nešto se slično događalo i u Dubrovniku, kojeg su gađali tenkovi što su za pogon koristili gorivo iz NAŠIH skladišta ( prodajom, bratskim dogovorom, švercom...?). A sve to, nakon gotovo DVA desetljeća doista nema smisla uspoređivati sa sadašnjom KAOTIČNOM SITUACIJOM. Takva je u Dubrovniku, a po tebi i u Slavoniji. I to je - to.

Tko je glasao

Dakle pozar u trafostanici

Dakle pozar u trafostanici nije incident vec sustavni nered. Lijepo.
Frederik politicku odgovornost prebacuje sa sadasnjeg gradonacelnika na nekakvog saborsko klubskog Smotusica.
Sto jos treba?
Zar ne bi trebao moralno, zapovjedno i sta ja znam odgovarati npr postojeci gradonacelnik?
Sta ne idu sad zapomaganja kako se na zapadu za puno manji "otvoreni plamen" odmah daje ostavka, a ovdje grad bez struje par dana? Tko je Dubrovniku duzan osigurati energiju? Tko je duzan buniti se ako je nema?
Ljetovao sam u Platu vise godina i to ne lezi vraze bas u odmaralistu HEPa. Prekrasni ljudi. Prekrasno je opcenito raditi u HEPu.
Mozes hvatati zjake cijelu karijeru, ali ima i izazova tko ga hoce.
Pola Dalmacije je u puno goroj situaciji nego Dubrovnik bez obzira na ovaj incidnet i nedostatak alternativnog pravca.
Zar bi sad netko iz Dalmacije trebao iskazati zelju da se izravno alternativno spoji na reverzibilnu hidroelektranu Velebit ili slicnu fiks ideju?
Pa ja na Hvar obavezno nosim bateriju (preporuka http://energicabos.com/uploads/tx_webytephaesuncatalogue/02_osram_Campin...) i tu neizvjesnost strujne opskrbe smatram Hvarskom dodatnom vrijednoscu, a di je tek podrucje oko Makarske, Vodica, ... da sad ne nabrajam to je u sezoni toliko nabrijano da se uvijek pitam kako ce izdrzati dogodine.

Tko je glasao

Ja tebe cijenim, ti to

Ja tebe cijenim, ti to znaš, ali zašto bacaš maglu na nešto što je očito.
Frederik politicku odgovornost prebacuje sa sadasnjeg gradonacelnika na nekakvog saborsko klubskog Smotusica.
Gradonačelnik može raditi stvari koje se tiču grada, ali je Hrvatska centralizirana država na mnogo razina (ponekad nepotrebno) a baš elektroprivreda je na razini države a ne grada. Tu gradonačelnik je nemoćan jer HEP nije komunalno nego državno poduzeće.

Ovo što si spomenuo mi daje još jedan argument više da sam uperio prst u pravoim smjeru. Dršavim poduzećem gospodari vlada a invcesticije su stvar državnbog proračuna, i nitko od saborskih zastupnika iz DNŽ se nije sjetio barem tražiti da nešto od toga uđe u vladibe i proračunske planove.

Pred dva dana je bio razgovor na radiju poznat kao "Kako vlada vlada" u koji se uključio Studio Dubrovnik (tehnički problemi su bili pa nije osobno mogao svojim glasom ali je prenijela novinarka) gdje joj je postavio vrlo konkretno pia nje i dobio od Premijerke da se već dogodine počinje graditi 35KV vod Ston HE Dubrovnik. E pa ni frulaš (Matušić) ni frulašice (Šuica i Zubarica ) se nisu javili.

Kad se već natežete (natežemo) budimo korektni.

Tko je glasao

Moja podrska za sibanje

Moja podrska za sibanje Matusica,.... no ne bezveze. Time im se daje za pravo i oni se od toga lako brane.
Mene je iziritirala konstrukcija: Ston Dubrovnik 50km, Dubrovnik Plat 10 km, ... elektrana je u Platu, hajdemo spojiti Dubrovnik sa Platom i evo struje Dubrovniku. To je notorno i s tim se ne treba sibati nikoga pa ni Matusica,...
Neka struka kaze kako Dubrovnik treba osigurati. Misljenja sam da to treba uciniti i protiv ekonomskih kriterija jer je rijec o Dubrovniku. Isto mislim i za Ilok, Bapsku, Lovas,... isto mislim i za Hvar, Vis, Lastovo,..., ja bih na nekim manjim nasim otocnim biserima zabranio aute i dozvoljavao samo renta e-carove domace industrije npr Doking http://www.youtube.com/watch?v=IesW7O7PO98, http://www.automanija.com/hibridi/dok-ing-xd-prvi-hrvatski-elektricni-au... .

Tko je glasao

Davno je za ovakovo

Davno je za ovakovo razmišljanje trener Hajduka ( i beogradskog Partizana za ne falit ) Stanko Poklepović lijepo rekao : pila naopako. Dubrovački gradonačelnik je svega pola godine na tom mjestu, a vi kao stučnjak ćete potvrditi da se za to vrijeme MOGLO nešto učiniti U tom slučaju - odgovornost - da! Ipak, ja kao laik mislim da se ovakovi sustavi baš ne kogu preko noći riješiti. Po meni je problem u dva puta fiktivno farbanim tunelima i sličnim novotarijama iz ZNA SE čije kuhinje. Slažemo se u jednom: ljudi iz dubrovačkog HEP-a su doista divni. A struje - nema. Doista je prekrasno raditi u HEP-u. Ali, zar požar u skupoj trafostanici nije u ovome slučaju bila stvar NEMARA: nema dežurstava zbog ušteda. E baš smo lijepo uštedjeli zbog toga. A to što je idila ići u Dalmaciju i sa sobom nositi bateriju, mogli ste ići i u Bangladeš pa bi i tamo imali istu idilu. Ovo već prelazi mjeru dobrog ukusa, jer očito Dalmaciju smatrate nekom egzotičnom destinacijom u kojoj je struja - luksuz. I još ljetujete u odmaralištu HEP-a u Platu, nadam se da ste platili ekonomsku cijenu, ili ste i to pokrili dubokim zahvaćanjem iz zajedničke kase. Po principu: 'ko je jamio - jamio. I nemojte, molim vas, pilati - naopako.

Tko je glasao

Sve je moje u Platu bilo

Sve je moje u Platu bilo prije rata i po ondasnjim cijenama i uzusima.
Dalmaciju smatrate nekom egzotičnom destinacijom u kojoj je struja - luksuz ne nego volim kad nema struje, a ne trebam je nuzno - nevjerojatno kakvu buku stvara struja, a tek internet.

Tko je glasao

Svi zaboravljaju da za

Svi zaboravljaju da za mizernu obskrbu Hrvatske sa strujom, možemo zahvalit nekadašnjem pripadanju jugoslavenskoj federaciji i hrvatskim političarima onog doba.

Tko je glasao

Ima u tome istine, ali ima i

Ima u tome istine, ali ima i istine u tome da neovisna Hrvatska nije od jučer. Mogla je i ona za onih 40 milijardi USD vanjskoga duga nešto učiniti na planu opskrbe strujom, a ne se oslanjati na SVE što je učinjeno u onoj propaloj državi. Doduše, ima nekih investicija, poput ovoga skupoga transformatora u Komolcu, što izgori dok si rekao keks, samo par dana nakon dvogodišnje garancije. Ej, dvogodišnje? Pa obična veš mašina ima garanciju 5 ( PET ) godina! Naravno, najlakše je za vlastiti nemar sada kriviti nekoga drugoga. Rahmetli Tita, na primjer. Mogao si barem Jovanku, ona je još živa.

Tko je glasao

Macy, Naravno, najlakše je

Macy,

Naravno, najlakše je za vlastiti nemar sada kriviti nekoga drugoga. Rahmetli Tita, na primjer. Mogao si barem Jovanku, ona je još živa.

Ne krivim ja nikog, ono kaj je istina, je istina.

A prava opskrba električnom energijom Dubrovniku dolazi 35 KV dalekovodom iz pravca Stona iako Dubrovnik u Platu ima jednu od najvećih hrvatskih hidroelektrana. No ona je zamišljena kao zajednički projekt s Trebinjem, proizvedena struja se prenosi u Trebinje, i preko njega se ubacuje u negdašnji Jugoslavenski energetski prsten 110 KV mreže, koji naravno još postoji i koji komunicira sa europskim za razmjenu (kupnju i prodaju električne energije). Stonsko čvorište se spaja na taj prsten, pa dalje 35 KV dalekovodom s 50 kilometara daljine napaja Dubrovnik, iako je Centrala u Platu cca 10 km daleko od centra Dubrovnika.

Nije to jedini slučaj, kaj je Frederik navel. Sličnih stvari ima više.

Tko je glasao

Jučer je nestalo tri puta,

Jučer je nestalo tri puta, jutros već dva put - krpačina je krpačina!!

Tko je glasao

Slažem se da ne treba biti

Slažem se da ne treba biti megaloman. Projekt je bio 110 KV, ali je Jaca jučer poručila da je sve spremno graditi 35 KV što je dosta, i što treba učiniti, ne samo radi Dubrovnika koji mora sigurno funkcionirati nego prikupljanja sve struje koja sada postoji (HR Dubrovnik i HE Mlini) ili koja će sutra se ubacivati u mrežu (VE Šipan koji ima sve preduvjete, i SE za koje ima kvalitetnih solarnih preduvjeta). S ovakvom mrežom to ni ne možemo.

No ti se zadržavaš samo na velikim projektima, a danas u elektroproizvodnji ima i malih i alternativnih, a za njih treba postaviti preduvjete a to je kvalitetna mreža. Ovako ne valja drugo treba odmjeriti.

No ipak bih se vratio, moj post je obuhvaćao etičku dimenziju involviranih političara, a ne tehničko-tehnološku dimenziju elektrostručnjaka pa zato mislim da su izlišna ova naša naprezanja.

Tko je glasao

O problematici u energetici

O problematici u energetici baš i nisam nešto na ti ali za ovu pšriliku stavaljamna uvid jedno viđenje našeg kolege koji je ovo napisao otprilike u ovo vrijeme prošle godine... dakle prenosim što on kaže o ovom problemu, a stručnjak je za to.

Evo nam prilike da saznamo o bojama varijanti o načinu kako da puno ranije ne ostanemo u mraku. Prate nas
BIJELI, PLAVI I ZELENI SCENARIJI. Ono što je bitno u cijeloj prići je da se u najvećem postotku te varijante slažu da nam je potrebno da se do 2020 godine osigura 3.500 MWh ili za tu instaliranu snagu približno 30.000.000.000 kWh. Ili 30.000.000 MWh. Nude se navodno navedene obojane varijante, pa da se brojkama zadržim na njima. Jasno je da to moraju biti izvori koji rade cijelu godinu, dakle 8.760 sati a ne alternativni mali izvori koji i pored malih snaga rade od 1.800—2.300 h godišnje, DAKLE 25—30 % potreba godišnje i to u pravilu kada ta proizvodnja nije potrebna, jer je osigurana iz postojećih izvora.

01. bijela varijanta predlaže termoelektranu od 600 MW i nuklearku od 1.000 MW ili ukupno 1.600 MW instalirane snage . Očito je da je to tek trećina potreba samo u instaliranoj snazi. Što sa razlikom do 4.000 MW ? Proizvodnja za cijelo godišnji rad bila bi približno 14.000.000 MWh ili cca 47% potreba

02. zelena varijanta predlaže jednu termoelektrane od 400 MW i nuklearku od 1.000 MW ili ukupno maksimalno 1.400 MW instalirane snage. Isto pitanje je što s razlikom do 4.000 MW, odnosno potrebama koje bi se osigurale ovom proizvodnjom od približno 12.200.000 MWh, ili 41% potreba.

03. plava varijanta, , predlaže još brži mrak ili dvije termoelektrane od 600 MW i plinsku elektranu od 400 MW ili ukupno 1.600 Mw ili maksimalno proizvodnju od također približno 14.000.000 MWh.ili opet 47% potreba .

Što je sa razlikom do približno potrebnih 30.000.000. MWh. koliko su najmanje predvidive potrebe za period naznačen u ovoj bilanci ili kako to «stručno” nazivaju STRATEGIJOM. Ako ništa drugo, profitirati će proizvođači svijeća, uljanica i sličnih proizvoda, jer će nam to jedino uz ovi STRATEGIU preostati. Jedna usputna napomena. Slovenija koja je tri puta manja od hrvatske planira hitno proširenje Krškoga za 1.500 MW ili proizvesti oko 13.000.000. mwh, dakle uz našu prosječnu potrošnju od 4 MWh po domaćinstvu, osigurati potrebe za približno 3.250.000 novih domaćinstava ili naravno dio te proizvodnje i za potrebe industrije.

04. Saznajemo iz tiska da će «NETKO” graditi neke vjetrenjače kojima će instalirana snaga biti čak po cijeni od približno 10.700.000 kn za proizvodnju približno 1.800.000 kWh ili približno 6.00 kn po kWh. Ako se ovome doda da ove «spasonosne” vjetrenjače rade uglavnom onda kada nam energija nije potrebna, logično je pitanje tko treba ove gluposti platiti ? Kada će se konačno shvatiti da nas čeka MRAK UZ OVAKVE BISERA ENERGETSKOG RAVODNOG RAZVOJA DRŽAVE.

Da bi u potpunosti razjasnili problematiku, zadržao bi se na davnim detaljima.
- 1974. godine HRVATSKI SABOR na prijedlog struke usvaja planove o potrebama i razvoju elektro energetike do 1985. godine i dalje do 2000 godine. Bitno je istaknuti da se već tada jasno istaknula da uz uvjet pune iskoristivosti mogućih resursa države ,već 1985. godine mora iz NUKLEARNIH IZVORA, osigurati 10,5% potreba za električnom energijom.

- 1979. godine za područje HRVATSKE potrebe se bile i sve spremno za izvođenje STALNIH IZVORA od 1.200. MWh. Na širem području OSIJEKA bile su definirane potrebe od približno 450MW.

- 1986. kao predsjednik odbora za energetiku Slavonije i Baranje, sa ostalom strukom, definirane su potrebe i spremljeni raspisi za Međunarodne natječaje za atomsku elektranu u DALJU, kao dodatne potrebe za el. energijom, sukladno ranije prihvaćenim stručnim predviđanjima o potrebama zemlje.

- Danas je od svih tih potreba samo na ovom području izgrađeno oko 100 MW, ili oko 22% potreba iz 1979. godine. Bilo kakav komentar je nepotreban, uvažavajući i značajnije smanjenje potrošnje radi ratnih djelo vanja.

TROGIR, prosinac, 2008. MIROSLAV BEM mag.ing.el.teh.v.r.

SU - Stranka umirovljenika

Tko je glasao

@DEMOS: tekst je iz

@DEMOS: tekst je iz prošlogodišnje javne rasprave o Strategiji energetskog razvoja RH, u kojoj sam i sam sudjelovao. Autor je po svoj prilici prilično dugo u penziji, jer njegove su koncepcije fakat iz daleke prošlosti.

Jesi li siguran da si točno prenio? Teško je vjerovati da je sljedeće stvarno napisao stručnjak.

Saznajemo iz tiska da će «NETKO” graditi neke vjetrenjače kojima će instalirana snaga biti čak po cijeni od približno 10.700.000 kn za proizvodnju približno 1.800.000 kWh ili približno 6.00 kn po kWh.

Bizarno miješanje snage i energije, što je uobičajeno za novinare, ali djeca za to dobivaju kulju na fizici u osmom osnovne! Navedena cijena otprilike odgovara jednoj VE od jedan megavat snage, ili možda 800 kW (mada mi se za to čini preskupo), koja bi mogla proizvesti navedenih 1.800.000 kWh godišnje (obično se projektiraju tako, da godišnje rade barem 2200 sati). Očekivani vijek trajanja je barem 20 godina, dakle onih šest kuna treba podijeliti sa 20.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@Zoran Oštrić. kako dobio

@Zoran Oštrić.
kako dobio tako i prenio...

SU - Stranka umirovljenika

Tko je glasao

Ne dovodeći u pitanje

Ne dovodeći u pitanje probleme koje navodiš, i potrebu da se dubrovačko područje bolje uključi u mrežu (koja se danas sinhronizira na nivou Europe) ima tu stvari o kojima faktički nitko ne razmišlja kad dođemo do konkretnih planova, iako načelno velika većina ljudi priča kako su obnovljivi izvori itd. prava svar.

Prvo, masovno korištenje elektirčne energije za grijanje: kao što svaki energetičar zna, nije poželjno. Koliko, recimo, ima sustava za solarno grijanje vode? U Dubrovniku, čak i zimi, takav sustav može dati solidan doprinos.

Isti sustavi, prošireni, mogu se koristiti i za grijanje prostora.

Korištenje ukapljenog naftnog plina?

Korištenje toplinskih pumpi za grijanje?

Elektrane-toplane s korištenjem biomase?

Dpdavanje agregata za proizvodnju električne energije tamo gdje se koriste veće količine toplote (kogeneracije)?

Energetska obnova zgrada (dodatna izolacija, trostruka stakla itd.) za znatno smanjivanje potreba za grijanjem ("pasivna kuća")?

Ima li neki projekt postavljanja fotonaponskih panela? Dubrovnik je idealna zona, ali desetak već postojećih kućnih solarnih elektrana u Hrvatskoj su ugalvnom u sjevernoj Hrvatskoj, jedna je u Lici, sada prvi na javnom objektu (bukobran, umjetni tunel) na Riječkoj obilaznici.

Vjetroelektrane?

Takve stvari recimo Grčka intenzivno potiče na otocima, jer ona ima problem kako dovesti struju na svaki otok (ili naftu za agregate).

Upravo ovdje diskutiramo o klimatskim promjenama. EU to vrlo ozbiljno shvaća, ima razne poticajne fondove, iz kojih se već sada financiraju i neki projekti u Hrvatskoj (jer je naime energtika glavni izvor emisija). Sposobne regionalne i lokalne vlasti mogu dobro iskoristiti takve prilike. Kod nas, još nije izumrla mantra "to je preskupo...".

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Zoran Oštrić E moj

Zoran Oštrić
E moj Zorane, kada bi se u Hrvatskoj više koristili izvori za energiju koje ti navodiš, onda bi mi bili jedna od najrazvijenijih zemalja Evrope. Ali, tada ne bi imali HEP i stotine afera oko HEP-a, Hrvatskih željeznica,INE...Daleko si u budućnosti, guslari i frulaši guslaju i ovce frulom dozivaju, a zapravo smo svi mi ovce što nemamo snage da se programi budućnosti ako treba i nametnu...I pitam te da li si čuo da je ijedan od kandidata za predsjednika RH išta govorio o ekološko-energetskim pitanjima??
Dozvoljavam si dopunu Josipovićevu programu: BUDIMO PRAVEDNI PREMA PRIRODI.
Danimir

Danimir

Tko je glasao

@Danimir: Naravno, svjstan

@Danimir: Naravno, svjstan sam situacije. Nešto se ipak pomalo kreće.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Evo nam bisera, vjetra,

Evo nam bisera, vjetra, sunca, gusala, frulica, i mana će padati sa neba. Razumije se da je gubernatoru donjeg dijela ove zemlje barba luki trebalo nestati struje u konobi da bi se napravi dalekovod. oce barba samo ga treba nazvati.
za razliku od vas na sjeveru koji imate toplane, i radijatore ostricu, mi u pasivnim krajevima se grijemo elektricnom strujom (neuspjesno el radijatorom pokusavam djeciju sobu odrzati na 22, djeca mi u krevetu izgledaju kao eskimi), jer nemamo svi recimo dimnjake u stanovima, recimo nemamo para za vjetroelektranu na brdu iznad koja bi napajala dvije ulice, a solarno grijanje na 1 stupanj vanjske temperature bi vjerojatno moglo ugrijati kucicu za ptice. ili imati panele na srdju, ili eventualno na minceti.
ovdje dakle u limbu jedini spas je plinovod, i struja, a sve ostalo je domena brace grimm. i zorana ostrica.

Tko je glasao

Oštrić pokreće dobra

Oštrić pokreće dobra pitanja, a ti, po običaju "nevjerni Toma", bagateliziraš sve što ti se ne svidja i što je izvan tvoga iskustva.

Naravno da je osnov energetske sigurnosti dobra povezanost s glavnom električnom mrežom. U budućnosti, kada el. energija postane još važnija u odnosu na naftu i plin, to će biti još važnije.

Ali, ako se govori o energetskoj racionalnosti i o vlastitoj ekonomiji, onda ima puno toga što gradjani mogu napraviti sami - da pomognu i sebi i "sistemu". Grijeh je trošiti električnu energiju za grijanje vode i zraka "uništavanjem stuje" u otpornim grijaćim tijelima, što bi trebalo spadati u pretpovijest. I ne radi se samo o energiji, nego i o snazi (zbog toga gore trafostanice), jer su ta trošila u pravilu najveća u kućanstvu (osim el. štednjaka), a svi ih "pale" sinkronizirano.

U Dalmaciji svaka familija s 4 m2 solarnih kolektora može obilno zadovoljiti sve potrebe za toplom vodom u najmanje 10 mjeseci godišnje (a vjerojatno i 11), a dijelom potpomoći i grijanje stana. Da, to radi i na 1 stupanj C, ali sa slabijim učinkom. Investicija se isplati za 4-5 godina, a to će biti i brže kad struja počne poskupljivati za ozbiljno (a hoće). Ponegdje (npr. u Dubrovniku) je objektivan problem urbana estetika, ali tamo gdje većina stanuje to ne bi trebao biti problem.

(Gotovo) svi u Dalmaciji danas imaju klima uredjaje. Oni malo savršeniji uredjaji, sa toplinskom pumpom, daju najmanje tri puta više topline nego tradicionalna električna grijaća tijela. I ovdje, investicija se isplati za nekoliko godina.

Ako se to može u sjevernoj Europi, onda bi u Dalmaciji to trebalo biti zakonski obavezno.

PS. Spavati u sobi ugrijanoj na 22C zimi je nezdravo, kako za odrasle, tako i za djecu.

The Observer

Tko je glasao

Ja sa Oštrićem vodim

Ja sa Oštrićem vodim konstruktivne rasprave ( kada netko piše o zelenoj energiji,a grije se toplanom na mazut), trudim se iznijeti pokoji argument, a ne flejmati teme; igrom slučaja imam invertersku klimu, i većina kućanskih aprata (perilica sudja, hladnjak, perilica rublja, klima inverter) su a energetska klasa uredjaja, dakle štedljiviji od klasične bijele tehnike, premda mislim da je u pitanju relativno mala ušteda. Prednosti a class klime u Dalmaciji su što priličiti dio godine ne uključujemo grijanje (pogotovu oni koji zive u starim dalmatinskim kucama debelih zidova, malih škura koje su stoljećima prije Oštrića i Al Gorea otkrili energetski učinkovite kuće), za razliku od kontinenta, no kada zahladi u kombinaciji sa snijegom u kontinentu, zna biti prilično neugodno, obzirom na pothladjivajući efekt bure, tako da mi je itekako jasan Frederikov bijes usmjeren prema odgovornima. Većina nas je jednostavno prisiljena koristiti struju (osim recimo plinskih štednjaka) i rado bi koristila druge izvore kada bi postojali, obzirom na visinu rate struje koje plaćamo.
Moj poznanik u obiteljskoj kući ima centralno grijanje na naftu i napustio ga je na račun klime, jednostavno je bila jeftinija, električna energija je htjeli to mi ili ne najčistiji i trenutno najisplativiji način grijanja i hladjenja stambenih prostora na Jugu. Razumije se da će to biti veliki problem kada jednog dana osvanemo u EU, pa se cijene energenata i vode izjednače (čitaj drastično poskupe), što će u kombinaciji sa ovim plaćama učiniti da socijalno osjetljiviji dio društva bude prisiljen ložiti namještaj. U temi o kopenhaškoj konferenciji sam naveo podatak da jedna plinska centrala daje ekvivalent svih američkih vjetroelektrana; tzv. zelena energija je vrlo skupa i mogu si je priuštiti samo najbogatije zemlje, a ne zemlje koje će cijeli svoj BDP davati na plaćanje vanjskog duga. Solarno grijana sanitarna voda je samo relativna ušteda, i opet traži novčana ulaganja koja prosječni hrvatski gradjanin sebi ne moze priustiti; to si mogu dobro stojeći likovi kojima ionako energetika nije primarna stavka kucnog budzeta. Oni se mogu igrati sa solarnim gadgetima, a običan čovjek koji se bori preživjeti golemi dio kućnog budzeta trosi na prehranu, nazalost.
Na kraju bet male bebe, posebito nedonoščad nemaju razvijen sustav termoregulacije, tako da je temperatura sobe nije odredjena prema afinitetima odraslih (posebito mene koji voli spavati pored otvorenog prozora, bez obzira na godisnje doba) već preporukama pedijatra.

Tko je glasao

@robot: Ja sa Oštrićem

@robot:
Ja sa Oštrićem vodim konstruktivne rasprave
Iskreno - baš to i ne vidim. Zašto recimo ubacuješ zločeste komentare tipa "grije se elektranom na mazut" i "izmislili prije Oštrića i Ala Gorea"? Ovo potonje - naravno da je istina, to da se obnavljaju zanemarene stare mudrosti u gradnji je jedan od bitnih elemenata u koncepciji "pasivne kuće". Kako si stekao utisak da ja pokušavam stvoriti utisak da sam nešto sam izmislio? Naravno da nije tako.

Dakako, niz ekonomskih inicijativa su potrebne, da se građane potakne na štednju i korištenje obnovljivih izvora. To je kod nas tek u začetku, npr: Župan Zagrebačke županije, mr.sc. Stjepan Kožić, donio je 17. prosinca 2009. godine zaključak o dodjeli subvencija za korištenje obnovljivih izvora energije u pedeset kućanstava Zagrebačke županije za 2009. godinu. . Kako rekoh - amabiciozna i upućena lokalna uprava može mnogo učiniti.

sam naveo podatak da jedna plinska centrala daje ekvivalent svih američkih vjetroelektrana
Zašto, ako želiš biti konstruktivan, ovako izbacuješ neke usput pokupljene citate, koji su možda bili točni prije 20 godina? Proizvodnja VE u SAD ove godine će biti oko 73 milijarde kilovatsati; za to bi trebalo oko 12-15.000 MW u TE (jer ni one, naravno, ne mogu raditi 100% vremena). Planira se da VE do 2030. zadovolje 20% potreba za el.en.. Lako je naći te podatke na webu, iz vjerodostojnih izvora.

Tu se javlja argument, koji slušam o tome već 25 godina: "ma oni mogu trošiti na to, jer imaju novaca", i tada i sada odgovaram: oni imaju novaca, jer brinu o razvoju novih tehnologija.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

pokupljeno izvjesce jay

pokupljeno izvjesce jay lehra,
http://nzclimatescience.net/index.php?option=com_content&task=view&id=47...

opet citat za lijene
The idea that you can run America on “solar, wind and biodiesel” is laughable. Since 70% of the electricity generated in the US involves the burning of coal, natural gas or oil and another 20% from nuclear, a real viable alternative energy is decades away. A single 555 Mega-Watt gas fired power plant in California generates more electricity per year than do all 13,000 of the state’s wind turbines. The gas-fired plant occupies just 15 acres. The 300-foot tall wind turbines impact 106,000 acres, destroy scenic vistas and kill tens of thousands of birds and bats every year - to provide expensive, tax-subsidized, intermittent, insufficient electricity.
The Nature conservancy predicts that by 2030 “eco-friendly” wind solar and biofuel projects will require extra land equivalent to Minnesota, to produce the energy we now get from oil, gas and coal. Interior Secretary Salazar’s proposal to have offshore wind turbines replace gas, coal and nuclear electricity generators would mean 336,000, 3.25 MegaWatt behemoths off our coasts - if they operate 24/7/365. Far more if they don’t. Where exactly will we site those turbines - and get billions of tons of concrete, steel, copper and fibreglass it will take to build and install the expensive, unreliable, subsidized monsters?
autor
Jay Lehr, Ph.D. is senior fellow and science director of The Heartland Institute, an independent nonprofit organization based in Chicago. In 2008 he was named chief hydro-geologist for Earth Water Global (EWG) corporation, one of the world’s largest providers of water supply projects. He is an internationally renowned speaker, scientist, and author who has testified before Congress on more than three dozen occasions on environmental issues, and consulted with nearly every agency of the federal government and with many foreign countries.

i ne budi mrgud, malo sam se šalio glede mazuta i al gorea, bem mu misa u duvanu, premda bi dao spaladium arenu za jednu vasu toplanu

Tko je glasao

than do all 13,000 of the

than do all 13,000 of the state’s wind turbines.
"State": znači u KALIFORNIJI, ne u cijelim SAD! Kalifornijske VE su većinom još iz prve polovice 1980-ih, malih snaga, tehnologija je znatno unaprijeđena u međuvremenu i snage povećane. Detaljan pregled na sajtu California Energy Commission. Vjetroelektrane su 2006. dale 6,8 milijardi kilovatsati, a za to bi trebalo oko 1200 MW termoelektrana, jer i one naravno ne mogu raditi sto posto vremena. Upravo kao što rekoh : onih 555 se možda odnosi na situaciju prije desetak godina.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Otprilike tako, ali i tim

Otprilike tako, ali i tim alternativnim izvorima treba pripomoć, koja izostaje rafi neracionalne države. alternativni izvori energije su svugdje stimulirani i oslobođeni poreza i sl.- - osim u Hrvatskoj.

Tko je glasao

Donesene su razne poticajne

Donesene su razne poticajne mjere (paket zakona jš 2007.), ali kako to kod nas biva, stvar šepa u praksi, užasna sporost, komplicirana procedura, nisu doneseni provedbeni propisi itd.. No, pod pritiskom ne samo političkim iz EU, nego i ekonomskim jer su lobiji vezani uz obnovljive sve snažniji, kako to postaje veliki biznis, stvari će se unapređivati.

U svemu tome, što je ovdje bitno, energična i sposobna lokalna uprava može mnogo napraviti, a mogućnosti će se povećavati slijedećih godina, kad uđemo u EU i zahuktaju se europski projekti smanjivanje energetske ovisnosti o uvozu energenata i emisija stakleničkih plinova. Npr. nekoliko žpanija je zajednički osnovalo Regionalnu enegetsku agenciju Sjeverozapadne Hrvatskerade na nekim dobrim projektima, dalmatisnke županije bi tu mnogo mogle napraviti. Npr:

Još jedan od naših gradova pridružio se naprednim europskim gradovima koji žele učiniti nešto više. Gradonačelnik grada Klanjca, gospodin Željko Kolar, potpisao je Sporazum gradonačelnika, poznatu europsku inicijativu naprednih i uspješnih gradova. Ovim pristupanjem donosi se pravi okvir za aktualne projekte koji se provode - potpuna rekonstrukcija cijele javne rasvjete, izgradnja niskoenergetskog vrtića koji će koristiti obnovljive izvore energije te sanacija osnovne štole po načelima energetske učinkovitosti.

Dakako, ostaje zadatak na državnom nivou da se osigura stabilnost mreže.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

ja bih se uglavnom složila

ja bih se uglavnom složila sa rush-om. s tim, što se to više ne može primijeniti na radnike odnosno široku narodnu masu. uz ovu stopu nezaposlenosti i otkaze koji pljušte svaki dan, ljudi rade sve da zadrže posao ukoliko ga imaju, često bez da mjesecima dobiju plaću.
al zato raznorazni lokalni dužnosnici, te općenito političari (čast rijetkim izuzecima) i dalje uredno rade što hoće, dok im je riječ odgovornost nepoznanica.
krivicu za tako nešto snosimo svi mi, birači. u biti, nismo im nikada "pokazali zube", na milijun afera ako jedna zahvati počinioca.
tako da, ne bih se ja složila sa lukom kordom.
ne vode umobolnici ovu državu, vode ju pokvarenjaci, lopovi i ljudi bez savjesti. u cijeloj toj priči umobolnici smo jedino mi, zato što im to dopuštamo.

Tko je glasao

Pgrešno je upće miješati

Pgrešno je upće miješati nekritički nazivlje sustava kroz koje smo prolazili, jer se time otupljuje oštrica odgovornosti s počinitelja na grupe,a ro znači da krivaca onda ni nema, čim se skrivaju iza gruoe - krivnja je uvijek individualna.

Uzmimo Bebića. Taj čovjek je trebao srediti i sredio je Stanka Parmaća, titovog admirala koji je uvrtio sebi u glavu da Neretvu treba meliorirati i to je na silu napravio nasuprot arhaičnom mentalitetu Neretljana. Mnogi su mu to zamjerili, a Bebić je bio partijski egzekutor Stanka Parmaća , mada je upravo Parmać napravio Neretvu poljoprivrednim Eldoradom. (BRW Parmać je bio onaj organizator oficirskog kora na školovanju u Rusiji koji se 1948 godine z sred Rudije suprotstavio Staljinu). Bebić se priključio HDZ-u jer je osjetio gdje će aterirati vlast, i cijelo vrijeme nam u Saboru servira nedemokraciju sve u ime demokracije. Sabor ovakav kakav jest je i njegovo djelo. Kad se pogleda površno može se reći da je stara komunjara se uselila u HDZ i nastavila, ali je ipak sve što je radio radio u svoje osobno ime, jer nije odgovoran prema svojoj savjesti nego kliki u kojoj jest i kojoj zahvaljuje,

Sličan je primjer Šeks koji je u zatvor zaglavio radi zazivanja Staljina da sredi prilike u Jugoslaviji i Osijeku, a onda je to kapitalizirao kao politički progon. On je danas kreator umjetnosti kako da se u Saboru izigravaju demokratske procedure i stvara partijski kadar u najvišim državnim institucijama sve do Ustavnog suda - a sve to u ime demokracije.

Uzmimo pak recimo Sanadera, koji nije bio komunjara, barem što mi ne znamo (mada je radi svoje tajnovite dimenzije možda i bio), i u 6 godina vlasti je stvorio čudovište od hrvatske demokracije.

To je pitanje njihovog osobnog moralnog habitusa i nedemokratske zrelosti a sklonosti k manipuliranju, jer kod tih ljudi nema političke ideologije, ni savjesti, ni morala - jer se takve stvari samo po djelima prepoznaju.

Istovremeno ima dosta ljudi i na jednoj i na drugoj komunjarskoj razdjelnici, gdje i dalje čuči poštenje, moral i korektnost, ali su žrtve čudovišnog sustava u kojoj su pojedinci uzurpirali vlast i to raznim pa i nedozvoljenim sredstvima. Ili mkod obih ljudi koje Diana spomije.

Tko je glasao

@frederik Pgrešno je upće

@frederik
Pgrešno je upće miješati nekritički nazivlje sustava kroz koje smo prolazili, jer se time otupljuje oštrica odgovornosti s počinitelja na grupe,a ro znači da krivaca onda ni nema, čim se skrivaju iza gruoe - krivnja je uvijek individualna.
činjenica je da smo u prošlom sustavu jednostavno bili naučeni da oni na vlasti ne odgovaraju narodu za ama baš ništa. i da se ta tradicija jednostavno nastavila i u neovisnoj hrvatskoj.
to ne amnestira nikoga od počinjenih nedjela, nego govori puno o nama, biračima.
mi jednostavno nismo dovoljno osviješteni i ne koristimo svoja demokratska prava.
ukoliko imamo vladu (nebitno čiju) čiji dužnosnici nižu aferu za aferom i pri tome mislim na afere koje debelo koštaju ovu zemlju i sve nas, ako imamo vladu koja konstantno vodi sve nas samo u jednom pravcu, u propast, zašto uvijek uredno čekamo da im istekne mandat? svaki dan više koji takvi provedu vladajući u naše ime stvara nam nove dugove, nove nezaposlene i novu sirotinju.
slaba nam je utjeha da ćemo nakon 2 ili 3 godine ponovno birati vladu i to iz dva razloga:
-kod nas se sdp i hdz smjenuju na vlasti i ja ne vidim u skoroj budućnosti šansu da se to promijeni. tko kaže da u predizborno vrijeme nije za njih najkorisnije sjesti i dogovoriti se što dobiva gubitnik, a što pobjednik izbora? nikakve stvarne konkurencije nemaju.
-predug je to period za nekog tko vlada, a nije ga briga ni za narod ni za državu, previše se štete napravi u tom vremenu.
kao što sam već napisala, mislim da je krivica na nama. i tu se mi moramo riješiti onog mentaliteta po kojem je vlada neprikosnovena i ne smije se preispitivati. nema više golog otoka (bar za sada) na koji bi nas mogli strpati ako zatražimo nečiju smjenu.
al mi to izgleda nikako da shvatimo.

Tko je glasao

@diana majhen Upis ti je

@diana majhen
Upis ti je dobar osim onoga da vlasti od ranije ne odgovaraju narodu za ništa. Usuđujem se reći da nakon pada Rankovića (od 66.) su demokratski procesi ostvarili neke rezultate i da je bilo možda više odgovornosti nego danas.Nisam siguran da bi jedan ministar ostao na položaju ako bi se dogodila serija nesreća u sektoru koji pokriva...I sada bi se mogao dogoditi rastanak s Kalmetom, ali zbog nesreća koje su samo POSLJEDICA lopovluka u državnim poduzećima.I bogami, s vremena na vrijeme u Titovoj Jugi prodrmalo bi se stablo u SK i padali bi i nesposobni i lopovi, kao kruške..Delegatski sistem imao je u osnovi baš ideju da se poveća odgovornost onih u skupštiinama i(pa i Saboru naravno,) ali se izrodio u birokratski kaos... Bilo je to sve kampanjski, malo ih je završilo na sudovima, ali nije točno da je bilo "ama baš ništa"...
Danimir

Danimir

Tko je glasao

@danimir koliko sam uspjeha

@danimir
koliko sam uspjeha shvatiti iz tvog pisanja, ti si proživio gadne trenutke u privatizaciji. kod mene je to bio slučaj u ex jugoslaviji, no drago mi je da se, usprkos tome, nastojimo shvatiti.
pokušaj zamisliti, da smo u ono vrijeme napisali nešto za nekog visokog funkcionera kp poput ovoga što pišemo za ove sadašnje, gdje bi završili? a čim nemamo slobodu izražavanja, čim je cenzura prisutna na svakom koraku i čovjek plaća svoje iznošenje istine zatvorom ili glavom, male su šanse da se nešto i otkrije, odnosno, da narod dozna što se doista dogadjalo.
danas je prisutan jedan drugi problem, a to je da možemo pisati i govoriti koliko god hoćemo, al nikoga za to nije briga. da jeste, jedan kalmeta bi odavno bio na sudu, a to se naravno ne odnosi samo na njega, nego na poveliku hrpu današnjih dužnosnika.
zato kažem, sami smo krivi.

@bet
što se tiče ovoga što je petra napisala, bar kada je italija u pitanju (za ostalo ne znam iz prve ruke pa ne mogu tvrditi), petra je i te kako u pravu. ugovori koje smo sklopili sa talijanskim tvrtkama pri izgradnji platformi obili su nam se o glavu već tisuću puta i doista se mogu smatrati čistim poklonom italiji. mi njima još uvijek, temeljem tih ugovora, prodajemo plin po niskoj cijeni, dok istovremeno uvozimo taj isti plin po daleko većoj cijeni.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci