Tagovi

Prijedlog promjena Ustava udruga civilnog društva

U ponedeljak, 23. studenog 2009. se u Saboru održao okrugli stol u organizaciji udruga civilnog društva (Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek – Centar za mirovne studije – CESI – Documenta – GONG – Gra?anski odbor za ljudska prava – Iskorak – Zelena akcija) na temu ustavnih promjena. Na tom su okruglom stolu udruge prezentirale svoje prijedloge za promjenu Ustava, te formalizirale suradnju za zajedni?ki nastup u tom procesu.

Program rada bio je slijede?i: nakon uvodne rije?i voditeljice programa, Vesne Kesi?, u uvodnim izlaganjima su prof. dr. Siniša Rodin (?lan vladine skupine za izradu udtavnih promjena) sa Pravnog fakulteta iz Zagreba, te prof. dr. Gordan ?ular sa Fakulteta politi?kih znanosti u Zagrebu, prezentirali svoj pogled na proces u kojem se nalazimo. Potom su predstavnici udruga civilnog društva predstavljali svoje prijedloge: Vesna Teršeli? je u ime Centra za mir, Documente i Gra?anskog odbora za ljudska prava o promjeni ?lanka 9. Ustava o izuzecima od na?ela neizru?ivanja državljana Republike Hrvatske drugim državama. Marko Sjekavica je u ime istih predlaga?a govorio o promjeni ?lanka 75. Ustava o imunitetu zastupnika Hrvatskog sabora. Gordan Bosanac je u ime Centra za mirovne studije govorio o dodavanju vrijednosti nenasilja i izgradnje mira u ?lanak 3. Ustava. Aleksandar Hatzivelkos je u ime inicijative „NATO na referendum“ govorio o promjeni ?lanka 86. Ustava u smislu smanjivanja broja potpisa koje je potrebno prikupiti za raspisivanje referenduma. Edo Buri? je u ime Iskoraka govorio o dodavanju spolne orijentacije kao jednog od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u ?lanke 14. i 17. Ustava.

No kako je ovo moj blog, a ne „objektivni i neutralni“ novinarski uradak, te kako mi je izrazito ?udno pisati o samome sebi u tre?em licu jednine (ipak nisam ja Bandi?), od ovog trenutka na dalje prelazim na osobni pogled na cijeli taj doga?aj.

  • Dakle, okrugli stol je uvodnim govorom otvorila moderatorica programa Vesna Kesi?, te prvo rije? dala uvodni?aru, profesoru Siniši Rodinu. Srž njegovog izlaganja svodila se na slijede?e – u ovom je trenutku potrebno provesti samo najnužnije promjene uvjetovane procesom ulaska Hrvatske u EU. Inzistirati na širenju tema ustavnih promjena je – neodgovorno. Profesor Rodin je trenutak u kojem se nalazi proces ustavnih promjena slikovito okarakterizirao kovanicom „slovenska zamka“, tj. pozicija u kojoj jedna strana može ucjenjivati drugu stranu zbog okolnosti „izvana“. Te povukao paralelu – kako je slovenski odnos prema Hrvatskoj bio neprimjeren, tako je i oporbeni odnos prema ustavnim promjenama neprijeren. Ujedno se založio za postizanje gentelmanskog dogovora izme?u vlasti i opozicije, kako bi se sada provele samo nužne promjene Ustava, dok bi se ostalim promjenama pristupilo nakon ulaska u Uniju.

    Mislim da ne trebam posebno naglašavati razinu svog neslaganja sa tim stavom. Come on, na kojoj planeti živi profesor Rodin? Gentelmanski dogovor sa HDZom? Pa oni ne bi mjenjali apsolutno ništa – bez obzira koliko se radilo o lošim i štetnim rješenjima za Hrvatsku. Kakva bi to vrsta dogovora prisilila HDZ da pristupi promjenama Ustava nakon što jednom dobije što želi. Svašta....

    Pored toga, profesor Rodin je pri?ao i o problematici uspješnosti referenduma, te pored izmjene odredbe od „50% + jedan glas od ukupnog broja bira?a“, spomenuo i alternativu – predregistraciju bira?a koji namjeravaju sudjelovati u referendumskom procesu (pa makar i neglasanjem ili poništavanjem listi?a). Time bi bio determiniran realna veli?ina izbornog tijela, na osnovu koje bi se potom ra?unali kriteriji potrebni za uspješnost referenduma.

  • Slijede?i je rije? dobio profesor Gordan ?ular sa Fakulteta politi?kih znanosti. Nakon kra?eg pregleda vladinih i oporbenih prijedloga za promjenu Ustava (od 29 ?lanaka, oba prijedloga imaju 17 zajedni?kih rješenja), profesor ?ular je više vremena posvetio temi kriterija koje treba zadovoljiti referendum o ulasku RH u EU.

    Prvo je prisutnima prezentirao pitanje – ?emu uop?e služi taj referendum. Referendum je, naime, kao institucija zamišljen kao sredstvo odlu?ivanja. No kad je referendum o ulasku RH u EU u pitanju, stje?e se dojam da je ta odluka – na više razina – ve? donesena, te da referendum treba samo poslužiti kao sredstvo aklamacije, tj. potvrde. Tome u prilog idu i najavljene promjene kriterija za uspješnost referenduma, ali i dugogodišnja zakonodavna praksa Hrvatske, koja ve? godinama radi na prilago?avanju svog zakonodavstva europskome – ?emu se danas pridružuju i najave promjena Ustava. Ustav se mijenja kao da sigurno ulazimo u EU. U takvim okolnostima, gra?ani više ne prepoznaju referendum kao sredstvo donošenja odluke, što ih dodatno demotivira za sudjelovanje – ?ime se krug zatvara.

    Potom je obratio pažnju i predloženim izmjenama vezanim uz uspješnost referenduma, plasti?no ih oslikavaju?i paradoksalnim primjerom. Recimo da imamo kriterij uspješnosti referenduma definiran na slijede?i na?in – ve?na od onih koji iza?u na referendum, uz uvijet da je na referendum izašlo 50% + 1 bira?.

    Pod tim uvjetima, ukoliko na referendum iza?e 50 (od 100) bira?a, i svi glasaju ZA ulazak u EU, referendum propada, budu?i nije zadovoljen kvorum. Ukoliko se nakon nekog vremena referendum ponovi, te ovoga puta iza?e 50 bira?a koji glasaju ZA i 1 bira? koji glasa PROTIV, referendum je uspio, mada se podrška ulasku u EU smanjila (sa apsolutne, stopostotne podrške koju je imala u prvom izlasku).

    Ova slika plasti?no opisuje demoraliziraju?u narav takvih kriterija, budu?i je protivnicima ulaska najoptimalnija taktika rušenje kvoruma (izlaznosti) umjesto rušenje odluke. A kriteriji koji djeluju na na?in da potenciraju apstinenciju nisu dobri za demokraciju.

    Jednako tako, profesor ?ular je kritizirao i oporbeni prijedlog koji je na tragu ukidanja eksternog glasovanja. Po tom prijedlogu, svi državljani imaju pravo glasati, no to svoje pravo mogu konzumirati jedino unutar granica RH. Takav model je u suprotnosti sa praksom koja prevladava u svijetu – više od 150 zemalja prakticira neku vrstu eksternog glasovanja. Osim toga onemogu?ava glasanje gra?ana sa prebivalištem u Hrvatskoj koji su se na dan izbora zatekli van zemlje, i dugoro?no onemogu?ava uvo?enje glasanja putem pošte i interneta, što tako?er postaje trend u zapadnim demokracijama.

    Iako poštujem stavove profesora ?ulara, te prihva?am njegov rezon (posebno u kritici oporbenog prijedloga), smatram kako je principijelnost po pitanju referendumskih kriterija neopravdana, budu?i se, IMHO, u za?etku radi o lošem i nedemokrati?nom rješenju. Biti principijelan oko loših rješenja, samo zato jer su izmjene o?igledno politi?ki motivirane, po mom mišljenju nije opravdano.

  • U ?etrdesetak minuta, koliko su potrajala ova dva predavanja, publici su se u Maloj vije?nici pridružili Vladimir Šeks i Josip Leko. U tom je trenutku, voditeljica programa, po mom mišljenju napravila ozbiljnu grešku u koracima – odlu?ila je odstupiti od zacrtanog programa, te iskoristiti prisustvo glavnog vladaju?eg i oporbenog stratega za ustavne promjene, kako bi od njih ?uli poneku rije? na tu temu.

    Taj postupak smatram izuzetno lošim iz dva razloga – navedeni dvojac tako i onako ima dovoljno prostora u medijima, te drugo još važnije – na tom smo se mjestu okupili kako bi mi, predstavnici civilnog društva, prezentirali njima, politi?arima, naše prijedloge za promjenu Ustava. A ne obrnuto.

    I tako smo prvo saslušali (relativno kratko) Leku, koji je fokus stavio na tezu da se promjene ne rade „radi Europske unije“, ve? zbog nas samih, i da samim time treba u?i u šire promjene Ustava. Potom se nazo?nima obratio i Šeks koji se, nakon po?etne izjave „kako ovdje ipak nije došao govoriti nego slušati“, pokazao kao prvoklasni stoj za pravljenje magle i trošenje vremena. Nakon opsežnog uvoda o tome što se mijenja i kako se došlo do situacije u kojoj smo danas, te nakon požurivanja moderatorice, ?uli smo i novu informacije: oporba i vladaju?i provode uskla?ivanje prijedloga, te na papir stavljaju sve usuglašene odredbe, kao i one oko kojih se ne mogu dogovoriti. Te radne skupine nemaju mandat za donošenje kompromisne odluke, ve? razlike idu predsjednicima stranaka (tu je Leko usko?io sa ispravkom – „predsjednicima klubova, ipak se radi o parlamentarnoj proceduri“) na kojoj ?e se razini onda donositi odluka.

    Na tom je mjestu moderatorica napravila pauzu, a saborski je dvojac napustio okrugli stol. Great. Kako lošim moderiranjem ubiti smisao.

  • Nakon pauze nastavili smo po programu – ali bez relevantne publike, budu?i su skup, osim politi?ara napustili i novinari. Doduše, Radio 101 je u ponedeljak u aktualcu pustio vijest o okruglom stolu, ali sa izrazito suženom informacijom o prijedlozima civilnog društva. Potpuno ih razumijem. Koji novinar može ?ekati dva sata kako bi ?uo osnovnu poruku okruglog stola. O?igledno u nekim glavama postoji još uvijek prevelika fascinacija ulogom politi?ara u politi?kom životu.
  • Na po?etku drugog dijela, Sandra Pernar je u ime GONGa predstavila inicijativu za promjenom Ustava, kako bi u Ustav ušlo i pravo na pristup informacijama. Doduše to pravo je integralni dio hrvatskog zakonodavstva, no praksa po kojoj javna uprava redovito ignorira zahtjeve javnosti za informacijama, kao i standardna praksa hrvatske Vlade vo?enja sjednica zatvorenih za javnost, daju opravdanje ovoj inicijativi.
  • Nakon toga je Vesna Teršeli? je u ime Centra za mir, Documente i Gra?anskog odbora za ljudska prava o promjeni ?lanka 9. Ustava o izuzecima od na?ela neizru?ivanja državljana Republike Hrvatske drugim državama, na na?in da se izru?ivanje hrvatskih državljana prestane braniti ukoliko je „odluka o izru?enju ili predaji donesena u skladu sa me?unarodnim ugovorom ili pravnom ste?evinom Europske unije.

    Iskreno, nisam pretjerano upu?en u ovu problematiku, no ?ini mi se da se taj problem može riješiti i bez promjene Ustava, sklapanjem me?unarodnih ugovora o izvršenju pravomo?nih presuda – kao što se sad najavljuje u slu?aju bjegunaca pred hrvatskim pravosu?em (i obrnuto) u BiH. Zapravo, najviše bih volio vidjeti jedno argumentirano su?eljavanje po tom pitanju, jer trenutno ne posjedujem dovoljno relavantnih informacija.

  • Marko Sjekavica je u ime istih predlaga?a govorio o promjeni ?lanka 75. Ustava o imunitetu zastupnika Hrvatskog sabora, na na?in da se u slu?aju postojanja osnovane sumnje u po?injenje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, zastupni?ki imunitet ne primjenjuje, te da se o pokretanju takvog postupka jednostavno izvjesti predsjednik Hrvatskog sabora.

    Taj mi se prijedlog ?ini potpuno opravdanim i suvislim – zastupni?ki imunitet se proceduralnim smicalicama previše koristio kao sredstvo destrukcije ozbiljnih kaznenih istraga (od ratnog zlo?ina do ošte?ivanja državnog prora?una), i vrijeme je da se tome stane na kraj.

  • Potom je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije predstavio inicijativu da se u ?lanku 3. kojim se definiraju najviše vrednote ustavnog poretka, rije? „mirotovorstvo“ zamijeni rije?ima „izgradnja mira i nenasilje“.

    Argumentacija za ovu promjenu sadržana je u ?injenici da je pojam „mirotvorstva“ zastario u me?unarodnoj upotrebi. . Novi koncept se naziva “izgradnja mira” (eng. peace building) i kao takav je prihva?en i od strane Ujedinjenih naroda. Što se “nenasilja” ti?e, i sam Gordan je iskazao sumnju u spremnost zakonodavca da prihvati taj koncept, no vjeruje kako Hrvatska kao zemlja koja je nedavno prošla ratne strahote, izme?u ostalog me?unarodnoj zajednici i Europskoj uniji treba ponuditi promociju i zagovaranje nenasilja kao unikatan hrvatski model, svojevrsnu “dodatnu vrijednost” izraslu na našim nedavnim iskustvima.

  • Došao je i moj red. Na okruglom stolu sam predstavio inicijativu za promjenom ?lanka 86. Ustava, kako bi se broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma sa deset spustili na tri posto od ukupnog broja bira?a. Ne?u sada detaljno ponavljati ono što sam na ovim stranicama ve? iscrpno obradio, no navodim ukratko razloge zbog kojih se ova inicijativa treba provesti.
    1. Uskla?ivanje kriterija sa ostalim kriterijima koji se koriste u politi?kom životu Hrvatske.

      Kriterij od deset posto prikupljenih potpisa u bitnom je nesrazmjeru sa ostalim kriterijima koji se prakticiraju u politi?kom životu Republike Hrvatske. Tako je na primjer za podnošenje kandidature za predsjadnika države potrebno prikupiti 10 000 potpisa, saborski se zastupnik u prosjeku bira sa 15 000 glasova, dok parlamentarna stranka sa 850 000 glasova na izborima dolazi u poziciju sastavljanja i vo?enja Vlade. U tom je kontekstu pretjerano zahtjevati prikupljanje 450 000 potpisa za samo raspisivanje referenduma.

    2. Uskla?ivanje kriterija sa praksom koja se provodi u Europskoj uniji

      Države Europske unije koje poznaju ovakav na?in raspisivanja referenduma koriste kriterije koji su višestruko slabiji od kriterija propisanih ?lankom 86. Ustava. Tako je primjerice u Sloveniji za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti potise oko 2,3%, a u Italiji manje od 1% bira?a.

    3. Svo?enje kriterija za raspisivanje referenduma u ispunjive okvire

      Sadašnji kriterij propisani ?lankom 86. Ustava u praksi potpuno onemogu?uju raspisivanje referenduma putem prikupljanja potpisa. Vjerujemo kako Ustav, kao temljni zakonski akt države, treba propisivati ispunjive kriterije, budu?i bi osnovna svrha Ustava i zakona trebala biti provo?enje i afirmacija pravnog sustava, a ne njegova destrukcija i negacija.

    4. Afirmacija sudjelovanja javnosti u politi?kim procesima

      U situaciji kada je kriterij za raspisivanje referenduma realno ispunjiv, mijenja se na?in na koji gra?ani percipiraju i sudjeluju u politi?kom životu zemlje. Neposredna posljedica je pove?ana participacija u svim demokratskim procesima (od javne rasprave do sudjelovanja na izborima), kao i potreba za odgovornijim ponašanjem politi?ara.

    5. Legitimitet ovog zahtjeva

      Pored navedenih argumenata, vjerujemo da zahtjev za promjenom ?lanka 86. posjeduje jasno izražen legitimitet. 128 000 ljudi se svojim potpisom na zahtjev za referendumom aktivno iskazalo stav da žele sudjelovati u neposrednim procesima odlu?ivanja.

  • Posljednji je, prema predvi?enom programu, Edo Buli? u ime udruge “Iskorak” predstavio inicijativu za dodavanje spolne orijentacije kao jednog od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u ?lanke 14. i 17. Ustava.

    Da podsjetim, ?lanak 14. glasi:

    Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, politi?kom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro?enju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
    Svi su pred zakonom jednaki.

    dok ?lanak 17. glasi:

    U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajam?ena Ustavom mogu se ograni?iti.
    ...
    Opseg ograni?enja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

    Iz ova dva ?lanka jasno je vidljivo da diskriminacija po spolnoj orijentaciji nije zabranjena Ustavom (iako jest zakonom). No u praksi je upravo ta vrsta diskriminacije ?esta, te je potrebno dodatno promovirati slobodu na spolnu orijentaciju uklju?ivanjem u spomenute ustavne odredbe. Tu jednostavno nemam što dodati, budu?i se sa prijedlogom u potpunosti slažem.

  • Na samom kraju, Tomislav Tomaševi? je u ime Zelene akcije predstavio inicijativu da se u ?lanku 49. stavku 3. koji glasi:

    Država poti?e gospodarski napredak i socijalno blagostanje gra?ana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

    rije?i “gospodarski razvitak” zamijene sa rije?ima “održivi razvoj”. Prema njihovim iskustvima, pa i pred Ustavnim sudom, zaštita ekoloških tekovina (btw, “o?uvanje prirode i ?ovjekova okoliša” je u ?lanku 3. Ustava navedeno kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske) ?esto sukobljavala da obavezom države da poti?e gospodarski napredak, formuliranom u citiranom ?lanku. I u tom sukobu je pravo na o?uvanje prirode i ?ovjekova okoliša redovito gubilo, iako je specificirano kao najviša vrednota ustavnog poretka. Stoga Zelena akcija smatra da termin “gospodarski napredak” – kao bezuvjetno podilaženje interesu kapitala – treba zamijeniti terminom “održivog razvoja” – kao modela razvoja gospodarstva koji u obzir uzima posljedice na svoje okruženje.

Ovime ?u završiti ovaj pregled doga?anja na spomenutom okruglom stolu – koji se unato? mojoj želji da sažmem sadržaj, poprili?no raširio. Svjestan sam da ?e se i ovoga puta na?i pojedinci koji ?e raspravu usmjeriti ka kriterijima za uspješost referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. No mislim da ta tema tako i onako ima dovoljno javnog prostora – kako u mainstream medijima, tako i po internetskim forumima. s druge strane, inicijative civilnog društva nisu u toj poziciji, pa bih molio da se rasprava na ovom dnevniku prvenstveno bavi prijedlozima ustavnih promjena udruga civilnog društva.

Komentari

Uistinu me je zapanjila

Uistinu me je zapanjila niska politička razina predstavnika tih tzv. udruga civilnog društva koji se u ovakvoj situaciji u kakvoj se nalazi Republika, s časnim izuzetkom prijedloga oko refernduma, bave efemernim stvarima. Ako o takviom civilnom društvu ovisi kakve će biti izmjene Ustava onda se Hrvatskoj i njezinim građanima loše piše. Ovdje se radi o suštini a ne o kozmetici, ali je očito da svim tim predstavnicioma udruga, ali i službenijim osobama poput dr. Rodina i prof. Čulara nije jasno niti shvaćaju da je zemlja u ozbiljnim problemima koji proistječu iz postojećeg Ustava nametnutim od Račanova ljevičarska koalicija nakon pobjede na izborima 2000. godine.
Tko ne shvaća da Hrvatskoj nije odgovarao tzv. Božićni ustav koji je predsjedniku Tuđmanu u ratno doba dao autokratske ovlasti, te drugi Račanov Ustav koji je tzv. polupredsjednički sustav pretvorio u kancelarski, jer je jedan bivši komunistički aparatčik jedino vodio računa kako da pojača osobnu vlast, onda takav uopće ne razmišlja kako bi trebalo urediti ovu državu. Za radikalnu promjenu stanja u Hrvatskoj potreban je Ustav koji će građanima garantirati više prava na upravljanju državom, potrebna je unutarnja politička i sadržajna ustavnopravna rekonstrukcija države koja odgovara ustavnopravnoj tradiciji ovog naroda. S kozmetikom se ništa bitnije ne će promijeniti.

Tko je glasao

Hatz, pozdravljam tvoju

Hatz, pozdravljam tvoju inicijativu o vraćanju načela demokratičnosti sustava pa i kroz instituciju referenduma i njegove smanjene inicijalne kvote. Ali dozvolit ćeš da je u konačnici to samo i samo kozmetika posebice ako je razvidno da se radi o parcijalnim "željama mojeg". Ustav i njegovi alati su definitivno u raljama partitokratske elite koja svoje legitimno gledište može braniti primjenom legalne sile nad onima koji su kao ranjive skupine oslonjene i štićene Ustavom. U crnom socijalizmu smo o puno manje važnim stvarima imali javne rasprave po mjesnim zajednicama - danas je ta uloga ćak na državnoj razini svedena na folklor. Bojim se da ništa normalno dobrog ni alkoholni Vladek ni proceduralni meštar Leko Hrvatskom populusu donijeti ne mogu. Glasnost nazoćnih je u konačnici samo u funkciji glasnosti - nažalost, opet zahvaljujući sili...

Tko je glasao

@Golgota: u crnom

@Golgota:
u crnom socijalizmu smo o puno manje važnim stvarima imali javne rasprave po mjesnim zajednicama
Da, to je jedan od oblika sudioničke (participativne) demokracije, koji je možda i važniji od referenduma kao oblika direktnog odlučivanja, koji ima poznata ograničenja. Vidimo primjer kako država radi s nacrtom novog Zakona o sveučilištima, gdje obećava i zadovoljenje zahtjeva studenata, ali nikome ne da, da nacrt vidi.

Godine 1989./1990. bila je široka javna rasprava po mjesnim zajednicama na Žitnjaku, mislim 17 ukupno, o gradnji spaljivaonice otpada. Aktivisti tada upravo osnovane Zelene akcije, na čelu s Ivanom Pjekovićem iz Jakuševca, tada su išii na sve rasprave i argumentirali protiv spalionice. Svi zborovi građana su se izjasnili protiv. Tada se tek počelo nešto raditi na recikliranju otpada u Zagrebu, međutim, oko 1997. je taj razvoj zaustavljen (osnivanje podizeća ZGOS, koje je preuzelo bitni posao od ZGO, naime trošenje kredita EBRD od 250 milijuna eura za sustav zbrinjavanja otpadom - sav novac je otišao u pročistač otpadnih voda, a sustav recikliranja je unazađen, umjesto da se dalje razvija). Danas, naravno, nikakvih javnih rasprava nema.

Velika javna rasrpava bilaa je donošenju novog ustava u ljeto i jesen 1990.. Jako mi se urezalo u sjećanje kad je na jednoj tribini Vladiir Šeks izjavio da su javne rasprave "komunistička izmišljotina". Sve stranke i političari su prihvatili, da je "demokracija" = svake četiri godine birači biraju tko će vladati, i šlus.

Pisao sam o tome, kako u ovom trenutku i bližoj budućnosti ne vidim šanse za valjanu političarsku, odnosno stranačku akciju u Hrvatskoj. Također sam duboko razočaran učmalošću postojećih udruga, koja potječe od toga, što ne traže širu podršku građana nego za financiranje ovise od "institucionalnih donatora". Ipak, ovo su dobre inicijative. Treba ih prikupljati i pamtiti. Za dvije-tri godine, možda čak i prije, tko zna, možda će se moći pojaviti nova stranka ljevice, koja će takve stvari staviti u svoj program. (Međutim, ne rečunam da će joj gore spomenute udruge, koje ovise o državi tj. velikim strankama, pružiti pomoć. To se već pokazalo i sa "Zelenom listom".)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@Aleksandar Hatzivelkos

@Aleksandar Hatzivelkos zanimljiva i kompleksna tema i štivo. Osobno smatram da je tema zanimljiva za emisiju otvoreno, ali dok je Hloverka na prisavskoj maloumnici udruge civilnog društva i njihovi predstavnici minutažu dobiju samo na kapaljku.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Kad ce civilno drustvo

Kad ce civilno drustvo predloziti zakon o ispitivanju podrijetla imovine?
Kao sto je rekao Dragan Primorac: svi su umrezeni.I navukao si sve ove ex. SKJ kadrove na vrat hahahahaha!
Zakon ima smisla jer postoji mogucnost da to sve sto u novinama i dnevnim nastavcima izlazi kao meksicka sapunica o pljackama u 90% drzavnih tvrtki moze izlaziti jos 25 godina.
Bez toga ce ispasti da smo se svi mi zaduzili i ocerupali te firme pa zato moramo godinama vracati te kredite sa kamatama.
Niti me tko sto pitao, niti sam nekome nesto duzan.
Prema tome nije li vrijeme da politika oporbe i tzv. NGO konacno odraste?
Mislim da bar u 0,0001% vidimo razliku izmedju HDZ-a i navodne oporbe.

P.S. Taj famozni GONG koji je jedna paratizirajuca komedija nije do sad ni jedne izbore proglasio neregularnima.
Jako dobro znaju o najmanje 150.000 glasova razlike u odnosu na broj glasaca.Ali koga briga.

Tko je glasao

Kriterij od deset posto

Kriterij od deset posto prikupljenih potpisa u bitnom je nesrazmjeru sa ostalim kriterijima koji se prakticiraju u političkom životu Republike Hrvatske. Tako je na primjer za podnošenje kandidature za predsjadnika države potrebno prikupiti 10 000 potpisa, saborski se zastupnik u prosjeku bira sa 15 000 glasova, dok parlamentarna stranka sa 850 000 glasova na izborima dolazi u poziciju sastavljanja i vođenja Vlade. U tom je kontekstu pretjerano zahtjevati prikupljanje 450 000 potpisa za samo raspisivanje referenduma.

U potpunosti se slažem sa prijedlogom za spuštanje kriterija na 3% od ukupnog broja glasača za raspisivanje referenduma.
Time bi postigli bolju afirmaciju građana i realizaciju struktura vlasti kao uslužnog servisa građanima, a ne vlast sama sebi za svrhu.
Skupilo bi se i ovih famoznih 10%, ali treba puno,puno više vremena.
Ovo sa datim kratkim vremenskim periodom za prikupljanje tolikog broja potpisa je nemoguća misija.
Da trebate u tako kratkom vremenu prikupiti potpise od građana kojima bi darovali 10 kn, zasigurno ne bi uspjeli prikupiti potpise, iako bi imali novac na raspolaganju. Ljudi jednostavno ne vole davati svoje potpune podatke, niti potpisivati peticije.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci