Tagovi

Nije baš svako kretanje akcija

'Ako se ponovi kriza poput one u jesen 2008, naše mogu?nosti obrane daleko su manje. Potrošili smo sve mehanizme i rezerve koje smo imali i moramo priznati sebi da smo prošli mnogo bolje nego što se itko mogao nadati', rekao je Željko Rohatinski, guverner HNB-a obra?aju?i se prisutnima na 19. konferenciji Zagreba?ke burze u Splitu. (tportal)

Nisam ve? dugo drobio na temu ekonomije pa eto, posložilo se nekoliko doga?aja koji su mi taman razvezali jezik. Rohatinski je ju?er govorio o krizi. Ono što je on otprilike rekao je to da je HNB u proteklim godinama pokušavaju?i obuzdati pretjerani unos gotovine u državu banke natjerao na velike rezerve. Taj potez je pove?avao hrvatima cijenu kapitala, no u ?asu kada je pukla kriza imali smo padobran u obliku velikih bankovnih rezervi ?ijim je otpuštanjem održana koliko-tolika likvidnost sustava. S druge strane, zbog pretjerane osjetljivosti državnog prora?una na fluktuacije u zemlji, osobito na potrošnju koja je dramati?no pala (od uvoza pa na dalje) - država je u stvari ta koja je "posaugala" sve novce na tržištu te je financiranje banaka prema stanovništvu i poduzetnicima prakti?ki stalo (ne baš, ali otprilike). Problem je u tome što je rohatinski svoje karte ispucao i sada o?ajni?ki za stolom pogledava druge igra?e sve se nadaju?i da ?e netko nastaviti njegov niz. Nekako si mislim da je neshva?en i usamljen.

Ako malo bolje razmislite, i imaju?i u vidu što HNB može napraviti, ono što se desilo je da je HNB svojim mjerama kupio državi vrijeme, a što je država morala iskoristiti da sredi svoje financije (a pritom osobito mislimo na potrošnju države). Naravno, i država je imala svoj set problema, po?evši od neo?ekivano visokog pada prora?unskih prihoda, akutnog problema državne potrošnje pa do odlaska prethodnog premijera u samom središtu krize. Novo/staro vodstvo ne pokazuje neke osobite znakove razumijevanja problema i ?ini se da maksimalno pokušavaju iskoristiti vrijeme koje im je Rohatinski kupio ali bez osobitog cilja ili barem ne metode kojom ?e nastaviti gore spomenuti pobjedni?ki niz. U tom smislu i ju?erašnje upozorenje Lovrin?evi?a koje ukratko kaže kako financijskih rezervi ima za još nekih 5 mjeseci što (vidi ?uda) se poklapa baš s krajem predsjedni?kih izbora.

Obol cijeloj stvari ?e dati i Milan Bandi? koji je tako?er o?ito zate?en krizom u koju smo uletili pa je tako Zagreba?ka blagajna praznija za nekih 600mil kuna. Kako se to moglo desiti, nitko pojma nema, no to po svoj prilici ne?e biti Bandi?ev problem jer on želi svoje gradona?elni?ke uspjehe preslikati u predsjedni?ke dvore.

Kada ve? govorimo o neodgovornoj državi, spomenuo bih još dva detalja. Unato? po?etnim skepsama oko Jadranke Kosor, ono što se posljednjih dana pokazuje (ili barem meni to tako izgleda) je to da se žena pokazuje kao sasvim solidni komunikator. Prodala nam je uspješno pri?u o Slovencima, s nekoliko sjajnih izjava je pokopala ve? potkopanu oporbu i u stvari njoj stvari idu sjajno. Problem je što hoda po nasapunanoj dasci koja ?e prije ili završiti, a proždrljiva svjetina dolje ?eka i pjeni (iako ne osobito organizirano) ve? mjesecima. Kriti?na masa nije ovdje ali smo blizu. Da bi sprije?ila neminovno, Jadranka je o?ito gurnula Pedra u liku i djelu Berislava Ron?evi?a. ?ini se kako ?e Bero biti prvi predan svjetini, a sve valjda u nadi da ?e glad malo splasnuti. Mislim da je Berislav Ron?evi? samo još jedna od antikriznih mjera za dobijanje na vremenu, no isto tako je to i važna paradigma u našem društvu koja se s ovim primjerom pomi?e. Ovo je prvi puta da ministar odlazi na optuženi?ku klupu i ako smo u stanju optužiti (bivšeg) ministra obrane tko je onda siguran u svoju poziciju? Nije to niti tako loše, makar je sam potez u svojoj biti neiskren i krajnje sebi?an.

Dolazimo u doba državnog prora?una i opet ?emo gledati bijesnog Šukera po TV ekranima. Unato? o?iglednome, prijedlog prora?una ?e biti na liniji ovogodišnjeg (valjda posljednje verzije) makar o?ekujemo daljnji pad gospodarstva, a savjet gore navedenog Rohatinskog je štednja. O?ito ?e i ovi prora?uni biti zamišljeni s rebalansom na pameti, a što ?e se morati rješavati tamo negdje kada istekne petomjese?ni rok kojeg spominje Lovrin?evi? a što (možda) više i ne?e biti problem ove vlade.

I da se vratimo na Rohatinskog, iako su motivi bili sasvim sporedni, Rohatinski se pokazao u posljednjih godinu dana kao jedini igra? u ovoj državi s kakvim-takvim kartama. No njegov pobjedni?ki niz je na izmaku i on ?e pokupiti svoje žetone i oti?i; statistika radi protiv njega i tu nema pomo?i. Nitko ne o?ekuje da ?e Šuker ili Jadranka izvu?i asa iz rukava (jer je Rohatinski aseve do sada ve? potrošio) i svi se pitaju što je dalje.

Koja je vaaš exit strategija?

Misao dana:
I have all the money I’ll ever need – if I die by 4:00 p.m. today.

Komentari

exit strategija... moja?

exit strategija... moja? koprcati se dok me ne satru do kraja. Onda šaka apaurina i zbogom!
Ako smo potrošili sve mehanizme i rezerve, što nam preostaje?
Opsadno stanje - pritvoriti svih! uništili su nas.
I to ne ići po principu - nevini su dok im se ne dokaže krivnja, nego - krivi su dok ne dokažu nevinost!
Momentalno obustaviti bilo kakve isplate na razini države, gradske i općinske uprave, Ostaviti, za sad, samo školstvo, zdravstvo i hitne službe, i to ne uprave nego radnike.
Unajmiti neku vanjsku revizorsku firmu i kome god nađu nepravilnosti - obustava plaće i doprinosa.
Bandiću, fali 600 mil. kuna - sad u zatvor, blokada svih bankovnih računa, i dok ne nađeš di je lova i vratiš je - nema vani!!
I tako jednog po jednog, iza rešetaka, zatvoriti špinu i nema vani dok ne vratiš što si pokrao.
Pregled imovinskih kartica, lovu nazad, za pokretnine aukcije na međunarodnoj razini, nekretnine preraspodijeliti, prenamijeniti - vile u jaslice, upravne zgrade u vrtiće, škole, bolnice i sve ono za što država "nije imala novaca" - nacionalizacija, konfiskacija.
I onda reforma - ukinuti sva izmišljena radna mjesta, i izmišljene troškove i uvesti odgovornost na svim razinama. Odgovornost narodu. Nama koji ih plaćamo.

I ova akcija bi koštala, puno. I sve bi zaštekalo. Kompletan sustav. Ali uvjerena sam da bi građani to potrpili.

Preživili smo ratne uvjete, bez vode, bez struje... Za slobodu, za neovisnost, za bolju budućnost, za svoju djecu, za demokraciju...
Kažu, što te ne ubije - ojača te.

Pa preživili bi i ovako nešto - za opstanak!

Tko je glasao

Milijarde bilijuni trilijuni

Milijarde bilijuni trilijuni spadaju u velike brojeve
Kažu u 2010 vanjski dug će biti 42 mld eura
Nije problem možda taj vanjski dug
Koliki je dug unutra
Koji je odnos
Koliko novca nestaje po labirintima raznih hodnika
Koliko u „dobrotvorne“ svrhe na privatne računčiće
Da ne bi bilo potpuno virtualno
40 mld duga je recimo 400 000 stanova
ZG ima skoro 10 000 neprodanih
Problem je negdje drugo
Koji su uzroci naše krize
Jel` balkanski turbo tajkun
Jel` stalno isisavanje malih i stanovništva
Jel` zakoni pogodni za gigant monopole
Jel` to kao iz one priče o kapitalizmu
Zašto je hladno
Zato što nema ugljena
A zašto nema ugljenaa
Zato što nema novaca
A zašto nema novaca
Zato što tata ne radi
A zašto tata ne radi
Zato jer ima ugljena
Po tome veći dio građevinarstva će neko vrijeme stati.
Koliko ljudi tu radi i kolko će ih ostati bez posla
Koliko će široko zahvatiti ta lavina
Za što uopće plaćamo harač
Koji su to tekući troškovi
Bio bi spas u zaustavljanju vampira
Ali kako
To bi bilo pitanje za prijedlog izlaska iz krize
Kamate bi se spuštale a ne rasle
pdv bi se spustio a ne rastao
.......ponovno pokrenule industrija, poljoprivreda, pažljivo zaštitio prostor i druga bogatstva.....
a trenutno bi pomoglo istresanje sa računčića na koje smo zakonski bili prisiljeni ulagati naš rad koji je preminuo u zadnja dva desetljeća za dobrotvore i isto tako takođe vratiti nekretnine zakonski otuđene za male pare koje su naglo sposobni pretvorili u dragocjene. Usput zakone prilagoditi da onemogućavaju monopole a da pogoduju malima i stanovništvu. Isto i financijska politika da ide na ruku malima, velikim ograničiti bogaćenje uvjetovanim ulaganjima i raspodjelama......

Tko je glasao

nije baš svaka akcija

nije baš svaka akcija kretanje.
možda je za sada najbolje čekati, nismo još dovoljno potonuli da bi došle promjene.

Tko je glasao

Država je sredila

Država je sredila financije. Povećanjem prihodne strane.

Tko je glasao

@PROF. DR. BRANKO SMERDEL

@PROF. DR. BRANKO SMERDEL PROFESOR USTAVNOG PRAVA, O NOVIM IZMJENAMA HRVATSKOG USTAVA
Za referendum o EU treba nam registar – prijaviš se i glasaš
Registracija birača po uzoru na SAD eliminira »mrtve duše« i osigurava da na referendum izađu svi zainteresirani birači, a da njegov rezultat ne ovisi o apstinentima

Neven ŠANTIĆ
Neovisni stručnjaci, kao uostalom ni stručni neovisni novinari, nisu u modi i općenito su većinom zašutjeliDr. Branko Smerdel, profesor ustavnog prava, sudjelovao je kao član radnih skupina u svim ustavnim promjenama u Hrvatskoj od 1990. godine na ovamo. I sada je član takve radne skupine te, istovremeno, i saborskog Odbora za Ustav i poslovnik. Razgovaramo o najnovijim prijedlozima ustavnih promjena te njihovim implikacijama.
Kruta ustavna odredba o udruživanju i razdruživanju sada se pojavljuje kao »europski referendumski problem« koji se želi riješiti ustavnim promjenama. Je li se ona mogla izbjeći?
– Uvjerenje koje je vladalo u doba borbe za neovisnost, da nam neposredno predstoji ulazak u Europu i da o tome postoji vrlo visoko suglasje, utjecalo je i na stroge ustavne odredbe o udruživanju i razdruživanju. Vladalo je veliko povjerenje u neposrednu demokraciju koje se ubrzo i potvrdilo. Hrvatski građani su u prvoj i jedinoj primjeni ustavne norme o udruživanju i razdruživanju, na referendumu 19. svibnja 1991. većinom od 93,94 posto, uz izlazak 84,94 posto upisanih birača, jasno izrazili svoj stav da ne žele centraliziranu federaciju po modelu Miloševića i njegovih saveznika. I 2000. godine izgledalo je kako nema sumnje da će hrvatski građani na jednako racionalan način biti u stanju prosuditi opći interes o ulasku u europske integracije, tako da smo u stručnoj skupini najviše raspravljali o ukidanju ustavne zabrane pokretanja postupaka koji bi mogli rezultirati obnovom »neke balkanske državne sveze« koja je 1997. unesena u članak 141. Ustava. Većina nas je smatrala da tu odredbu ne treba dirati, upravo zato što je jasno da »želimo u Europu, a ne natrag na Balkan«, dok je vođa skupine, prof. Veljko Mratović napisao izdvojeno mišljenje, smatrajući da bi ova odredba mogla biti preprekom svakom udruživanju.
Biste li sada promijenili mišljenje?
– Naivno ili ne, osobno i dalje vjerujem u sposobnost građana da donose racionalne odluke o sudbinskim pitanjima, bez obzira na velike opasnosti manipulacije, te bez obzira na to što su se posljednjih dvadeset godina pogledi na referendum europskih vladajućih elita iz korijena promijenili. Po mojem mišljenju zato što je prevladalo uvjerenje da takozvani demokratski deficit nema alternative. Usput, Nobelova nagrada profesorici Elinor Ostrom, u čijoj sam »Radionici« i sam više puta sudjelovao, pokazuje visoki ugled »samoupravnih« alternativa demokratskom deficitu suvremene države u modernim društvenim znanostima. Naglašavam to stoga što se u našoj sadašnjoj raspravi o referendumu ne prepoznaje ili prikriva bit problema, a to nije referendumsko odlučivanje, nego: prvo, činjenica da danas imamo skoro jednak broj birača kao i stanovnika Republike Hrvatske; drugo, da dvadeset godina nismo uredili biračke popise, tako da na njima ima nekoliko stotina tisuća nepostojećih birača; treće, da po postojećem uređenju, kao i po Vladinom prijedlogu, svaki neizlazak na referendum, svaka nevoljkost, lijenost ili nezainteresiranost, znači glas protiv.
Vlada predlaže da u Ustav uđe odredba da će za uspjeh referenduma biti odlučujuće da na njega izađe većina ukupnog broja birača, a da presuđuje većina birača koji su glasali u Hrvatskoj. Može li to proći?
– Bojim se da to može tako proći, ali to neće riješiti bit problema, niti će odluka o udruživanju u EU biti donesena bez svake sjene i sumnje da ona odražava pravu volju građana. A to, s obzirom na hrvatska iskustva sa državnim savezima i saveznicima, koja sažima dugački Proslov Ustava, držim najvažnijim. Zbog toga tumačenja da odredbe o udruživanju i razdruživanju treba zanemariti kao preživjele, a posebno navodna tumačenja da referendum nije niti potreban, držim krajnje neprimjerenim. Ako je istina da to već zastupa i lider jedne od političkih stranaka, onda bih se usudio upozoriti tog lidera i tu stranku da se radi o »opasnim namjerama«.
Što onda predlažete kao alternativu?
– Moj je prijedlog, iznio sam ga na radnoj skupini, ali i na Odboru za Ustav, da se ustavno regulira i zakonski razradi sustav registracije birača za glasovanje na referendumu – po uzoru na SAD, koje su uvijek prednjačile u nalaženju razboritih i pragmatičnih rješenja. Registracija i provjera državljanstva mogla bi se dobro organizirati i pojednostavniti, ako bi se konačno stavile u funkciju sve već postojeće uprave i agencije za e-upravu i hitro rješavanje problema. Time bi svaki hrvatski državljanin imao priliku dati svoj glas na referendumu o udruživanju, uz minimalan zahtjev da se unaprijed registrira, poštivao bi se zahtjev iz članka 45. o glasovanju u inozemstvu, a glasovi lijenih ili nezainteresiranih ne bi značili »protiv«. Uz to, dobili bismo pročišćeni birački popis, jer bez točnih biračkih popisa nema poštenih izbora, pa tako niti referenduma. Međutim, naši političari oklijevaju napustiti fikciju kako se u nas vode i stalno ažuriraju birački popisi, što naprosto nije točno.
Čuju se i prijedlozi da se uz EU referendum u Ustav ugradi i nezastarjevanje pretvorbenog kriminala. Je li kasno?
– Kažnjavanje ratnih profitera i pretvorbenog kriminala bilo je nužan uvjet demokratskog razvoja Hrvatske. Mene i danas neki poznanici s podsmjehom podsjećaju na moja upozorenja kako upravo to slijedi nakon pobjede u ratu. Profesorska naivnost! Ne ulazeći u opravdanost i svrhu političke odluke da se u Ustav zapiše kako »tko je jamio, jamio je« ne vrijedi, sa sasvim stručnog stajališta moram upozoriti da općenita formulacija kakvu je predložila Vlada, bez sudjelovanja radne skupine, ne smije ući u Ustav, jer zadire u same zasade pravne civilizacije, a previše ovlasti ostavlja zakonodavcu.
U čemu je greška?
– U najmanju ruku mora se odrediti na koje se vrijeme ona odnosi, na koja kaznena djela, osnove postupka pri kojima se moraju sačuvati osnovna načela kaznenog postupka i prava okrivljenika u tom postupku, itd. I svakako taj se prijedlog mora dopuniti najstrašnijim oblikom imovinskog i pretvorbenog kriminala, a to je ratno profiterstvo. Ograničavajući se dakle na strogo stručnu argumentaciju, to je nužno učiniti ako ustavotvorac želi da ijedna presuda po tom osnovu opstane pred međunarodnim sudbenim tijelima odnosno da je podrže međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih sloboda i prava. U protivnom, moram kazati da Ustav i ustavne odredbe ne smiju služiti za političku propagandu i natjecanje među strankama i to ne samo zato što je to Ustavu neprimjereno, već zato što otvara mogućnosti političkih obračuna izvan dosega prava i pravnog sustava.
S obzirom da prije osam godina predsjednik države »razvlašćen«, kako gledate na ponovne prijedlo
Čisti parlamentarni sustav u zbiljskom svijetu ne postoji

Na trajno, tobože teoretsko žalovanje što naš model »nije čisti parlamentarni sustav« odgovaram da čisti parlamentarni, kao ni drugi sustavi ne postoje u zbiljskom svijetu, nego postoje jedino najrazličitije inačice parlamentarnih sustava, kojima je zajedničko da vlada proizlazi iz parlamenta, da može vladati dok ima povjerenje parlamenta, te da se sporovi i blokade rješavaju voljom građana na izborima, dok šef države ne vlada, ali jamči stabilnost institucija pa zato ima određene ovlasti za slučajeve blokada i unutarnjih ili vanjskih opasnosti. Na obnavljanje rasprave o prijedlozima da predsjednika Republike bira Sabor, preporučam autorima da se ogledaju oko sebe, kako bi uvidjeli svu promašenost tog prijedloga nakon što smo uveli sustav u kojem se svaki općinski i gradski načelnik bira neposredno od građana, te nakon što se cijeli politički sustav dobro potresao, uz goleme gospodarske, financijske štete, nakon što je neupitni nadzornik i vođa saborske većine, iz do danas neobjašnjenih razloga, iznenada odstupio s premijerskog položaja. A za razumijevanje mojeg inzistiranja da se politički sustav mora oslanjati na institucije, a da svaki pojedinac mora biti kontroliran i odgovoran, važno je i obrazloženje koje je dao bivši premijer. Ono pokazuje kako su i najviši dužnosnici obični ljudi, koje vode obični ljudski i čovječanski nagoni i motivi, a koje ustavno pravo nastoji usmjeriti, ograničiti i civilizirati u interesu političke zajednice.

Predlagao sam uvođenje osnova građanskog obrazovanja

Je li netko ikada predlagao da se formira permanentno tijelo koje bi sustavno analiziralo ustavna rješenje i zakonodavno-političku praksu te nakon određenog broja godina predlagalo eventualne promjene Ustava nezavisno od političkog pritiska?
– Među ostalima predlagao sam i ja, usmeno i pisanim putem u stručnim časopisima i u novinama, u vrijeme velikog optimizma početkom tisućljeća, bez ikakvog javnog odjeka, a uz potajne optužbe da si želim osnovati svoj institut. A predlagao sam i da se u osnovne i srednje škole uvedu osnove građanskog obrazovanja. Na to nitko od vlasti, jedne kao i druge, nije reagirao sve dok nisu stigli strani stručnjaci, pa se sad započelo grotesknim objašnjavanjem dječici u vrtićima da trebaju izbjegavati korupciju i zloporabe službenog položaja (valjda se to u vrtiću kaže »korupcijica« i »položajčić«).
ge da mu se »ojačaju prava«?
– Na stalno otvaranje rasprave o sustavu ustrojstva vlasti gledam kao izraz neprihvaćanja Ustava kao okvira političke borbe, koji valja čuvati jer na dugi rok koristi i vlasti i opoziciji, a najviše stabilnosti temeljnih političkih institucija, koje ne smiju zavisiti o pojedinim ličnostima i trenutnim odnosima snaga. Dakle kao na poigravanje argumentima u službi različitih pojedinaca i ideja. Prije nekoliko godina, nakon promjene vodstva jedne jake političke stranke odmah su lansirane ideje o promjeni odnosa između predsjednika i Sabora, kako su se bližili predsjednički izbori nuđeni su »modeli po mjeri« pojedinih lidera, sada se to ponavlja i intenzivira.
Tvrdi se da je demokracija kod nas sazrela da može podnijeti veće ovlasti pojedinaca radi bolje djelotvornosti sustava!
– Na argument da je sada demokracija u Hrvatskoj toliko stabilizirana i sigurna da nam više ne trebaju uzajamne kočnice i kontrole na najvišim razinama vlasti, gledam kao na apsurd i čisti sofizam. Nikada nijedna demokracija nije bila toliko stabilizirana da nadzor i kočenje pojedinaca na vlasti ne bi bili potrebni. Smiješno je kad se kaže: »istina je da je predsjednik Mesić umirovljenjem generala koji su se umiješali u politiku pridonio stabiliziranju demokracije izbivši iz glave ideje o državnom udaru onima koji nisu imali dobre namjere, ali sad više ne postoje nikakve opasnosti, pa predsjedniku treba dati samo reprezentativne funkcije.« A groteskno je kada se kaže – a kaže se i piše se – »kao što je to u Italiji«, koja je dobar primjer što sve može učiniti jaki i beskrupulozni premijer koji strogo nadzire parlamentarnu većinu, a koji je upravo objavio rat samom Ustavnom sudu te ugledne i jake parlamentarne države.
Ima li ipak predsjednik države manje prava nego bi trebao imati?
– Parlamentarna većina u Saboru je 2000. i 2001. godine u euforičnom razvlašćivanju predsjednika, protivno prijedlozima stručne Radne skupine u kojoj sam sudjelovao, predsjednika Republike razvlastila i od nekih ovlasti koje su nužne, potrebne i korisne za osiguranje redovnog funkcioniranja državnih institucija. Jedan od tih tradicionalnih ovlasti šefa države u parlamentarnom sistemu je da svojim potpisom proglašava zakone, čime potvrđuje da se radi o aktu koji je na ustavom propisan način donio parlament i koji onda protekom roka za upoznavanje stupa na snagu. Nekad su takve intervencije služile dobroj svrsi u funkciji vladavine prava, nekad omogućavaju zlouporabe. No svaka ovlast i svaka institucija može poslužiti raznim svrhama. Uzmimo baš primjer talijanskog zakona o izuzimanju najviših državnih dužnosnika od kaznenog progona, koji je nedavno ukinuo talijanski Ustavni sud. Rješenje u našem Ustavu po kojem predsjednik Republike mora potpisati zakon nije dobro, jer se primjenjuje zakon za koji sam predsjednik smatra da nije ustavan. Ako se o tome, primjerice o Zakonu o »kriznom porezu« i umjetnoj oplodnji, spore predsjednik i Vlada, odnosno sam Sabor koji je zakon donio jasno je da takav spor mora biti hitno riješen.
Na koji način?
– Rješenje po kojem predsjednik može uskratiti potpis te zahtijevati odluku Ustavnog suda nije loše, ali pod uvjetom koji smo mi u Radnoj skupini predlagali, a političari ga izbrisali, da Ustavni sud mora odlučiti u kratkom roku – primjerice osam dana. To nije nemoguće, a s obzirom na ozbiljnost takve predsjedničke intervencije u zakonodavstvo bilo bi nužno. Međutim, mi danas u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, koji ima jednaku pravnu snagu kao i Ustav, imamo nelogično rješenje, tako da članak 36. određuje hitno postupanje Ustavnog suda (najduže 30 dana) kad predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pokreće pitanje ustavnosti zakona, jer smatra da je njime povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu, dok za zahtjev predsjednika Republike takvog zahtjeva nema.
Je li Ustavni sud, mimo te nelogičnosti, ipak mogao drukčije postupiti?
– Za mene nema nikakve dvojbe da je naš Ustavni sud, po uzoru na aktivnije i hrabrije europske ustavne sudove, uzevši u obzir komparativna rješenja i povijest »razvlašćivanja« predsjednika Republike, imao izvrsnu osnovu da zahtjevima predsjednika Republike dade prednost i riješi ih po ubrzanom postupku u oba slučaja. To se u pravnoj teoriji naziva »argumentiranjem od manjeg na veće« ili, mogao je jednostavno zaključiti: »ako smo ne samo ovlašteni, nego i dužni, hitno postupati po zahtjevu općinskog vijeća općine Mrduša Donja, tim više smo ovlašteni hitno postupiti po zahtjevu predsjednika Republike, jer je to logično iz cjeline ustavnog sustava, a nije nam izrijekom zabranjeno.« Naši su se ustavni suci ponovno odlučili zaštiti gramatičkom interpretacijom i komocijom pravnog formalizma. A to se osvećuje kroz desetke tisuća prijedloga kojim sada građani opterećuju Sud, zahvaljujući lošem rješenju promjenama Ustavnog zakona iz 2002. godine. Mogu reći da sam u udžbeniku Ustavno pravo iz 2005. godine upozorio da će se takvo kolektivno podnošenje događati sve češće, kao rezultat promašene ocjene da će se time ograničiti broj prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti od strane pojedinaca i pravnih osoba.
Jesu li, u usporedbi s drugim zemljama, naši ustavni stručnjaci marginalizirani? Koliko uopće utječu na politiku i političare?
– Iz prethodnih odgovora proizlazi odgovor na ovo pitanje. Neovisni stručnjaci, kao uostalom ni stručni neovisni novinari, nisu u modi i općenito su većinom zašutjeli. Pri imenovanjima na položaje koji zahtijevaju tu vrstu stručnosti stranke nastoje izabrati svoje ili barem poslušne ljude. Vraća se vrijeme kad se smatralo da je prvenstvena zadaća ustavnih pravnika da pišu i predlažu ustavne promjene. Ljudi koji se bave ustavnim pravom malobrojni su, specijalizacija u ustavnom pravu još je uvijek ograničena na akademske kadrove, suci slabo poznaju Ustav i rijetko se na njega pozivaju. Riječju, položaj ustavnih stručnjaka uvjetovan je ugledom Ustava u redovima političkih elita, a u skladu s time je i njihov marginalni utjecaj. Ako se neke stručnjake sluša, onda se smatra da je bolje da dolaze iz dalekih zemalja nego sa hrvatskih sveučilišta. A ja tvrdim da se od stranih stručnjaka može mnogo naučiti, ali samo pod uvjetom da imate domaće stručnjake sposobne procijeniti prilike, tradicije i mogućnosti implementacije ponuđenih rješenja.

Objavljeno u Novom listu, 18. listopada 2009.

Tko je glasao

Ne sumljam u znanje

Ne sumljam u znanje uvaženog gospodina prof. dr i ostale titule, ali osobno mu nebi dao ni dvi ovce nacrtane da brani iz razloga što sam
formalno pravno kao radnik bio jedan od malih valasnika svega u Hrvatskoj
a dotični gospodin je 1990g. je sve to ustavno pravno stručno predao
gospodi Todoriću, Kutli,Rajiću,Vidoševiću i ostalim uspješnim poduzetnicima
Iz navedenih razloga ako imaš kojeg moralnijeg lika citiraj.
Pa jesam glup ali ne debil dabi me isti likovi zajebali dva puta.
To pošalji upartiska glasila HDZ, SDP, a možeš i u Glas Koncila.

Tko je glasao

predugačko za moj ukus i

predugačko za moj ukus i kao komentar u full copy/paste performansu.

zato minus.

Tko je glasao

čitao sam jednom analizu

čitao sam jednom analizu američkog mirovinskog sustava (mislim da je Greenspanova biografija to bila, nisam siguran), odnosno činjenice da kroz 10-20 godina babyboom generacija ide u penziju i da je vrlo izvjesno da američki mirovinski sustav tada neće moći generirati dovoljno penzija za nove umirovljenike. slična paralela je bila i sa japanskim gdje je populacija sve starija.

Uglavnom, stari majstor to komentira riječima - para za sve sigurno neće biti, ali rješenje će se već naći nekako (jer mora se naći) i sustav neće krahirati. tako nekako bi povukao paralelu i sa nama. najgore što se moze dogoditi da nekoliko godina zivimo loše ili lošije kad sustav pukne. a kad pukne, tad će se prilagoditi realnosti, smanjiti će se drzavna potrošnja i stvari će se vratiti u ravnotezu. a što se tiče lošijeg života, sve je to ionako relativno jer ne mogu se oteti dojmu da sam u stojadinu od staroga bio sretniji nego u novom passatu sa kožnim sicevima i automatskim mjenjačem.

exit strategija: ne prodajem didovinu u slavoniji i dalmaciji, sadićemo krumpir i zelje, čuvati ovce i peći lozu

Tko je glasao

SAMO (R)EVOLUCIJA

SAMO (R)EVOLUCIJA SPAŠAVA
nažalost drugog izlaza ne vidim. Pri tom ne mislim nešto krvavo već kulturna, umna.Naime dok svi ne shvatimo da se na izborima ne bira dužnosnik, vladar...već dobar SLUGA do tada će nam ovako biti- biramo tko manje krade. U našim je glavama dobar vođa i vladar koji će znati uzeti i svome dati. Nama treba sluga koji će sa nama misliti, ne o sebi već o Hrvatskoj, veliki su vizionari- koji vide sutra, kako će našoj zemlji i unucima biti kada nas ne bude, ovo use nase i podase, je bolest koju treba iskorjeniti. Onda su tu još sposobni PR-ovci koji nam maglu i jarane zapakiraju u proizvod koji je manje zlo i eto Hrvatskoj novih nevolja. Diskusije se vode tko je bolje obućen, tko je više oteo, tko ima i šta nema - a nitko ne pita (ili rijetko) samo jedno -KAKVU HRVATSKU VIDITE! i kako ćete to postići.Jaca komunicira pa imamo dojam da sluša- pitanje je šta je napravila?Ništa sve je to jedan spin.Bandić se rastepel po cijelom svijetu da dobije podršku naroda, evrope, rusije- a od Zagreba je napravio jaransku mahalu, sve je preskupo, i u dugu- a dobar PR će od njega i predsjednika napraviti- imamo dojam da je narodni čovjek- a zapravo je vladar života i duga zagreba. Jedino je sposoban bio staviti Zagreb i zagrepčane u dužničko ropstvo! Dok narod ne postane vladar a "dužnosnik" SLUGA NARODU -dotle jao nama.

Tko je glasao

iskustva smo da nam

iskustva smo da nam revolucije donose onog koji nastavlja masovno krasti, odnosno revolucija (u zadnjem slučaju rat) dovodi ong koji jedino što zna uopće je isisavati, odnosno infantilne razmažene ekipe koje nikako da se otrgnu od sise, i navlače na sisu šire društvo, pa dok većina tako upravo proba isisati po koju kap, oni su se neprimjetno prikačili na pumpu-muzilicu

Tko je glasao

Pogledaj još jednom

Pogledaj još jednom napisala sam (r)evolucija.......nikakvo valjanje cestom i agresiju- dapaće kulturna i evolucija uma!

Tko je glasao

Nema za boljitak veće

Nema za boljitak veće filozofije od same realnosti i potrebe zagovaranja jedine opcije izlaza; čist račun, duga ljubav.
- u mirovinskom osiguranju(koliko je tko uplatio u fond, tolika mu mirovina)
- u fondu zdravstvenog osiguranja(svatko ima pravo na osiguranje,ali to treba i platiti, kada-tada)
-Socijalna pomoć do trenutka kada možeš istu vraćati
-U privatizaciji; privatizirati maximalno, ali vratiti novce onima kojima su se kroz godine oduzimali za održavanje potencijala( primjer brodogradnje u koje je svaki zaposleni u RH, investirao oko 38000 kn u zadnjih 10 god.
Sada treba tim ljudima kojima je novac oduzet dati dionice za kvalitetne parcele koje se nalaze u blizini pomorskog dobra.
Pomorsko dobro je vlasništvo svih građana i kao takvo se ne može privatizirati, ma kako se kome mililo.
Mišljenja sam da bi građani RH rado investirali u brodogradnju u zamjenu dodjeljenih dionica vrijednog zemljišta na kojem će se graditi hoteli marine i odmarališta.(građani RH imaju u inozemstvu kapitalnih sredstava u vrijednosti većoj od 70 milijardi dolara)
Neka brodogradilišta grade brodove tj jahte koje mogu prodati, a ne ulupavati novac u brodove koje potom ne mogu prodati ni za vrijednosti materijala od kojih su plovila izgrađena.
Ovako građani RH djelomice financiraju obrtna sredstva sa kojima će kapital zgrtati oni koji su te brodove naručili.
Radnici ne trebaju ostati bez posla, jer će u razgradnji škverova trebati potrošiti tisuće i tisuće radnih sati svih zaposlenih, a potom sljedi uređenje prostora i pripremu terena za turističke usluge.
Neki djelatnici će raditi i bez naknade, ako im se dodjeli koja parcela u blizini pomorskog dobra.
Ne vidim zašto se stvara problem oko nečega što vrijedi milijarde eura( samo zemljište na kojem su izgrađena brodogradilišta vrijedi desetak puta više nego što je iznos dugova),a vrijedi i nešto staro željezo, zar ne?
Treba samo smiriti strasti i rješenje je tu.
Ovo naše sveto tlo će biti sve vrednije, pogotovo kada navale na kupnju, potencijalni kupci, svi oni koji bježe iz trenutnih boravišta, a zbog klimatskih promjena.
Imamo toliko vrijednosti, a kukamo gore od onih koji nemaju ništa, a to je apsurd.

Tko je glasao

Slažem se stobom treba

Slažem se stobom treba smiriti strasti. Ni ja nevidim problem stim više
što je svjetli primjer naslonjen na žicu škvera ,,Jugoplastika(ispričavam se Hrvatinama za ono jugo),, ,Pomgrad,,,Dalmastroj,, i još neke firme.
Ovo naše sveto tlo je pošteno prodato i podjeljeno Kerumu i ostalima.
Nije loše ni radnicima oni su dobili kontejnere, a jebi ga nije nije država kriva što ima malo kontejnera pa se isti cipaju za kontejnere

Tko je glasao

a ni kerumu nije više lako,

a ni kerumu nije više lako, kaže ono što radi nije u skladu sa njegovim nazorima.
Rascjepljeni gradonačelnik.
Split faker.

Tko je glasao

Slazem se... TAKO JEEEE!!!

Slazem se... TAKO JEEEE!!! Rvolucija demokracije i istinske slobode zahtjeva revoluciju uma!

A sto cemo sa onom vecinom koja zeli instant rjesenje?

Vecina koliko vidim nisu spremni na dugotrajni proces, i ne zele promjene.. jer se boje promjena.. i nepoznanice koje promjene donose u nase (njihove) zivote.

Kako ce pojedinac napredovati ako nema mogucnost pozivanje veze i vezice?
Kako ce ostvariti nesto na posten nacin kada vec desetljecima je sve temeljene na korupciju i mito?
Kako ce moci traziti nesto sto nije zaradio... ako mu sustav dozvoljava da zaradi kao i svakom drugom drzavljaninu?

Strah ravnopravnosti u ovom drustvu je nesto sto meni nije jasno... i nikada nece biti jasno.... ako ne probas ne mozes znatio jel ti se nesto svidja ili ne... ali uporno gledamo u jelovnik i narucujemo "becki" jer smo ga probali nekada davni dana i nije bio los.. pa zasto onda bi probali rump steak ili jastog ili bilo sto novo!

Jaksa
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

HNB ima problema već sada

HNB ima problema već sada zbog umjetnog održavanja tečaja kune... ali bolje je i tako nego da jadni ljudi plaćaju još skuplje kredite... To zna i ova banda na vlasti pa svim mogućim mjerama održavaju taj tečaj kune... Problem je veći što se naše devizne zalihe brzo tope ... i što se njima nazire kraj...
Šta će biti kada nestane love ... ne bi volio prognozirati....

Justice for all !

Tko je glasao

Busola, onaj mucavac

Busola, onaj mucavac Rohatinski morao je predvidjeti da će precjenjena kuna kad tad paralizirati gospodarstvo. Nikakav stručnjak on nije. Takvu novčanu politiku provodila je i Jugoslavija pa je sa manjim unutarnjim i vanjskim dugom ekonomski propala.

Tko je glasao

Busola, onaj mucavac

Busola, onaj mucavac Rohatinski morao je predvidjeti da će precjenjena kuna kad tad paralizirati gospodarstvo.

monetarna politika nije jedina poluga koja utječe na ukupno gospodarstvo neke zemlje. paralelno je trebalo voditi adekvatnu fiskalnu politiku i na taj način relaksirati realni sektor što je osnovna zadaća Vlade.
Takvu novčanu politiku provodila je i Jugoslavija

ne novčanu, već istu fiskalnu politiku koje je današnja čista preslika. da je i monetarana politika ostala ista, danas bismo imali galopirajuću inflaciju i bili u većoj banani čak i od zimbabvea.
no ukoliko Vlada ne poduzme konkretne poteze, nije nemoguće da ih (zimbabveance) još i sustignemo pa i prestignemo.

Tko je glasao

krrrrrrrkani, hvala na

krrrrrrrkani, hvala na korekciji, u pravu si upotrijebio sam pogrešan termin. U svakom slučaju smo se razumjeli a to je najvažnije. Zasmetalo ni je kako su svi spremni od Rohatinskog napraviti heroja-alkemičara koji će od dreka praviti zlato, a sa komunistima i udbašima parlamentarnu demokraciju. Malo morgen!

Tko je glasao

Vidim da se gospon ministar

Vidim da se gospon ministar odlucio posuditi $ u SAD.
Kao $ pada pa je to jako pametno, a najveci uzas se dogodi kad ovdje pocinju te "pametne" odluke.Taj ce listic proci, ako $ bude padao dolje nego je rok kredita, a u suprotnom...
SAD drze 25% svjetske proizvodnje, a Japan, Njemacka i sve vise Kina imaju tamo veliki izvoz.Daljni pad $ bi ih odveo u duboku krizu.Japanci sad apeliraju da se to zaustavi, mada ce se morati strpiti...
A mi kupujemo vrijeme dan po dan, jer tko uopce razmislja dugorocno?!
Zato je drzava i otela sva sredstva iz banaka, a koga briga sto ce poduzetnici. Treba zapravo reci sto si sam i napisao da je to bila mjera u vrlo kriticnoj situaciji kako sad priznaje Rohatinski.No love i dalje za "male" nema.I nece biti prije cistke gutaca budjeta!
Rezanje birokracije, rijesavanje viska umirovljenika, likvidacija gubitasa, curenje love u BiH i sl. ce morati prestati, ili cemo mi lagano na 150€/mjesece prosjecne place.

USA import partners: China 16.5%, Canada 15.7%, Mexico 10.1%, Japan 6.6%, Germany 4.6% (2008)

China export partners: US 18.6%, Hong Kong 12.7%, Japan 8.2%, South Korea 5.1%, Germany 4.2% (2008)

Germany export partners: France 9.7%, US 7.1%, UK 6.7%, Netherlands 6.6%, Italy 6.4%, Austria 5.4%, Belgium 5.2%, Spain 4.4%, Poland 4% (2008)

Japan export partners: US 17.8%, China 16%, South Korea 7.6%, Hong Kong 5.1% (2008)

PS: Rezultati napuhanog €.

Tko je glasao

Vidim da se gospon ministar

Vidim da se gospon ministar odlucio posuditi $ u SAD.
Kao $ pada pa je to jako pametno,

moglo bi biti. dugoročno dolar može samo slabiti jer će silni bail-outovi tek doći na naplatu. možda bi bilo mudro sve naše dugove koji su indeksiranu uglavnom u euru, konverzirati u dolarske i čekati i moliti se Bogu da Amerika bankrotira (inače ova je ideja o konverziji već iznesena u javnosti na nekom drugom portalu). dolar je sve manje safe haven.

Tko je glasao

No love i dalje za "male"

No love i dalje za "male" nema.I nece biti prije cistke gutaca budjeta!
I ova jesen nekako odugovlači, prolazi i listopad a lišće nije popadalo. Svi znamo da će pasti, makar naglo, možda zajedno sa snijegom, olujama...
Hrvatska jesen stiže izgleda svakih desetak godina, možda i svjetska ima nekakav ritam, ovaj put su se izgleda poduralile.
Prognoze su za neke možda nepoznanica, možda namjerno neće izlaziti s istinom, ili ako i iziđu s njom ne uspjevaju utjecati na prevenciju elementarne nepogode ali neka mi kostobolja veli da je tvoja prognoza vrlo vjerovatna.
Inače imamo svjetski uglednu meteorologiju, pa je u tom smislu malo nejasno zašto nema volje za elementarno

Tko je glasao

...parafrazirat ću stari

...parafrazirat ću stari vic:
Gdje je izlaz iz ove situacije?
Na Macelju!

Tko je glasao

Ne treba biti jako pametan

Ne treba biti jako pametan za izlaznu strategiju. Rashodi. No za to nema političke volje. Jaca je jučer odgovorila Rohatinskom da treba pokazati gdje to treba štedjeti pa je ispalila kao iz topa da po njoj "ne bi trebalo štedjeti na rodiljama". Meni je malo bio upitnik u glavi što je htjela reći i kakve veze rodilje imaju sa savjetmo Rohatinskog (osim što u nekom mizernom obliku učestvuju u rashodima države).

U svakom slučaju ova izjava pokazuje dvije stvari:
1. Premijerka ne želi preuzeti odgovornost za ono što je izabarana. Naime, tko bi to osim premijera ove države trebao ukazati na čemu treba štedjeti?
2. Nema političke volje za za stvarnim i korisnim reformama u ovoj državi, malo pretresti administraciju, lažne branitelje (koji ugrožavaju prava stvarnih branitelja) itd po svim osnovama gdje bi trebalo štedjeti. Stečena socijalna prava ovo gospodarstvo ne može plačati i samo je pitanje vremena do kolapsa.

No ima još jedna izlazna strategija a to je MMF. U slučaju scenarija koji spominješ možda MMF obavi stvari za koje premijerka nema snage.

Oporba je kako kažeš na koljenima zbog toga jer ni oni nemaju snage napraviti drastične refrome koje su potrebne. Nalaze se u pomalo šizofrenoj situaciji gdje bi i ne bi došli na vlast. Zahvaljujući tome premijerka komotno živi unatoš stvarno katastrofalnoj gospodarskoj politici ove vlade. U zadnjih vrijeme Polančec je npr predmet kritika. No kada malo bolje pomislim što bi bilo tko mogao napraviti u takvoj situaciji i na njegovom mjestu i usred takvih politika vlade gdje je socijala sve a ekonomija ništa? Malo, vrlo malo.

Još da spomenem sindikate koji kao da su sa neba pali i odmažu gdje god stignu.

Tko je glasao

Ipak se veći dio

Ipak se veći dio komentatora slaže da postoji mir Rohatinski i da je monetarna politika u zadnjih 7-8 godina itekako podložna kritici!Istina je da u lošem društvu njegov image izgleda bolji nego što u stvari jest! Kupovao je vrijeme Vladi stvarajući rezerve koje su dobro došle, ali je u trenutku kada je vidio kako su rezerve korištene (za krpanje proračunskih rupa a ne za "kurblanje" posrnule ekonomije!) trebao biti daleko glasniji!
I nije baš točno da bi realni kurs kune odnosno jedna manja devalvacija bila kontarproduktivna. Vjerujem da je ona učinjena prije turističke sezone, kao mjera poticanja turizma, dovela bi još veći broj turista!
Rohatinski je čvrstom kunom stao ne na stranu malog čovjeka nego na stranu - krupnog kapitala i naravno, države, bez obzira što ju je naizgled kritrizirao.
Vjerujem da nam monetarna politika može biti bolja a da bi to bila, oni koji su je do sada kreirali trebali bi predati svoje pozicije drugima. Iluzija je da će isti igrači igrati sada bolje utakmicu nego što su je igrali do sada!To se odnosi i na Rohatinskog koji je postao sinonim za NBH! Pa valjda tamo postooje i neki drugi - viceguverneri, visoki savjetnici...?? Hoćemo i njih čuti, a ne samo Rohatinskog!
Usput, nisam iz Zadra, a ovo pitanje zdravstvenog hendikepa otvorio sam jer se sjećam kako je Austrija imala sličan problem s ministrom vanjskih poslova dr. Aloizoim Mockom, na kraju njegove karijere.

Danimir

Tko je glasao

Ipak se veći dio

Ipak se veći dio komentatora slaže da postoji mir Rohatinski i da je monetarna politika u zadnjih 7-8 godina itekako podložna kritici!Istina je da u lošem društvu njegov image izgleda bolji nego što u stvari jest! Kupovao je vrijeme Vladi stvarajući rezerve koje su dobro došle, ali je u trenutku kada je vidio kako su rezerve korištene (za krpanje proračunskih rupa a ne za "kurblanje" posrnule ekonomije!) trebao biti daleko glasniji!
I nije baš točno da bi realni kurs kune odnosno jedna manja devalvacija bila kontarproduktivna. Vjerujem da je ona učinjena prije turističke sezone, kao mjera poticanja turizma, dovela bi još veći broj turista!
Rohatinski je čvrstom kunom stao ne na stranu malog čovjeka nego na stranu - krupnog kapitala i naravno, države, bez obzira što ju je naizgled kritrizirao.
Vjerujem da nam monetarna politika može biti bolja a da bi to bila, oni koji su je do sada kreirali trebali bi predati svoje pozicije drugima. Iluzija je da će isti igrači igrati sada bolje utakmicu nego što su je igrali do sada!To se odnosi i na Rohatinskog koji je postao sinonim za NBH! Pa valjda tamo postooje i neki drugi - viceguverneri, visoki savjetnici...?? Hoćemo i njih čuti, a ne samo Rohatinskog!
Usput, nisam iz Zadra, a ovo pitanje zdravstvenog hendikepa otvorio sam jer se sjećam kako je Austrija imala sličan problem s ministrom vanjskih poslova dr. Aloizoim Mockom, na kraju njegove karijere.

Jednostavno sve se to umjetno održava , a veliki je problem kod toga što nema prave logike zašto npr. je tečaj eura koji u svijetu raste kod nas pada u odnosu na kunu...

http://www.hnb.hr/tecajn/htecajn.htm

Gospodarstvo EU izlazi polako iz krize , dok gospodarstvo Hrvatske tek sada počinje tonuti u još puno goru krizu (Pevec, SMS, Dalmatinka, brodogradnja...) Jednostavno ekonomski i monetarno nema nikakve ama baš nikakve logike da tečaj kune jača... u odnosu na strane valute...

Ali normalno postoji jedan vrlo važan politički razlog... izaslanstvo MMF-a je u Hrvatskoj ovih dana kako bi vidjelo kako će Hrvatska svoj dug otplaćivati...

http://www.index.hr/vijesti/clanak/mmf-dosao-u-hrvatsku-ispitati-kako-pl...

Normalno kuna je namjerno ojačana kako bi izgledalo da mi imamo manje duga za otplatiti nego što je to u stvarnosti...

Nažalost tako kočimo i ono malo izvoza što imamo ali koga briga glavno da mi dugujemo "samo" 42 milijarde eura a ne npr. 43 milijarde eura... (ovo je ono od oka napisano ... da neko ne ispravlja...) Zato i je zanimljivo da mi ustvari ni ne znamo koliko dugujemo to samo MMF ustvari zna ... a političari i bankari pred narodom taj dug na sve načine pokušavaju umanjiti iako je stvarni dug daleko veći...

Justice for all !

Tko je glasao

Nije to prvi slučaj da je

Nije to prvi slučaj da je ministar dospio na optuženičku klupu. Prvi je bio bivši ministar turizma Ivan Herak koji je par godinica i odležao, ali je nakon 9 godina suđenja i žalbi ipak u 11. mjesecu 2008. oslobođen.

DORH je tvrdio da su s 1,8 milijun kuna Ministarstva turizma, namijenjenih pomoći u poslovanju rapskoj turističkoj tvrtki Imperijalu, Herak i partneri željeli podmiriti obveze trgovačkog društva Midinvest iz Poreča, na čijem je čelu bio Herak.

Tko je glasao

Rak rana ovog društva je

Rak rana ovog društva je isprepletenost politike i privrede na takvom stupnju međusobne korumpiranosti da su oba sustava postala totalno disfunkcionalna. Čitamo u ovom dnevniku kako je Rohatinski svojim potezima ovaj put za dlaku spasio nacionalnu ekonomiju od totalnog kolapsa, a svakodnevno saznajemo kako proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji postupno oslobađa sistemske instrumente razdvajanja politike i ekonomije iz koruptivnog klinča. Čini mi se da su ta dva momenta ključna i za izlazak iz krize ili barem za osiguranje da se neće pasti još dublje od ovog gdje smo sada.

Još bih samo istaknula da bi po mom mišljenju sada bilo pogubno ulaziti u razradu nekih velikih strateških planova (tipa Jurčićevog), bez da se raspetlja gordijski čvor politika/privreda. Jer gore od toga da politika služi privatnom interesu je samo to da politika dirigira privatnom interesu. Dakle, politička i interesna sfera moraju biti striktno odvojene operativno jedinstvene cjeline. Da bi se to postiglo, trebaju nam hrabri ljudi koji su u stanju ne diskriminirati interes malog xy u korist velikog Todorića ili još veće države, a to znači takvi/e koji mogu osigurati da u privredi SVI plaćaju za kupljenu robu i usluge. Sve nakon toga je piece of cake :-)

nemesis

nemesis

Tko je glasao

imaš pravo, vrijedi

imaš pravo,

vrijedi dometnuti kako herak nije bio stranački ministar, a osim toga uhićen je doslovce u času kada mu je istekao imunitet
no načelno, situacija je slična

Tko je glasao

Exit strategy - No.1 - throw

Exit strategy - No.1 - throw out the gang; No.2 - throw out the gang; No.3 - throw out the gang...

Tko je glasao

ja bih dodala naivno ali

ja bih dodala naivno ali ipak- legal action- for everyone @ everything

Tko je glasao

Rješenje Bilo bi

Rješenje
Bilo bi jednostavno da nije komplicirano
Recimo jednostavno bi bilo ili uopće ne bi bilo raznih sanacija da nije velike potrebe za isisavanjem love. Tu ovisničku potrbu jedino ovakva kriza ukida, nikako prijedlozi.
Isto tako jednostavno bi bilo refundirati štete nastale raznim kompliciranim međudjelovanjima zbog kojih su štete nastale, ali ako bi se to tako jednostavno rješavalo zakompliciralo bi razne druge navike, a velika je prijetnja da se istanji tim višim silama akumulacija zakonski akumuliranog.
Prijedlozi danas izgledaju kao da pušeš protiv oluje.
Ali već sutra ili prekosutra....možda će neki i pristati davati prijedloge.
Na Ambienti su danas zajedno nastupale domaće drvne industrije i proizvođači namještaja pod motom Drvo je prvo. Vrlo dobro organizirana prezentacija i kratka predavanja gdje jasno večina govori: imamo sve ali dizajn nam je u komi. Za sve ostalo smo konkurentni.
Neki čak i 80% svoje proizvodnje plasiraju vani. Ipak narudžbe opadaju zadjnjih par godina, pa su recimo neki lani imali npr 600 zaposlenih, ove godine 430.
To je recimo isto jedna od grana nepotrebno piljena, drveta ima vrlo kvalitetnog, ali zbog raznih razloga uvozi se i često koriste parketi italija-afrka, finsko, novo zelandsko i kakvo god.
Ovdje je samo malo trebalo pažnje i oblikovanja što je puno jeftinije nego propast i nezaposlesonost. Čini se nasljeđena inercija u kojoj i nije bilo konkurencije.
Definitivno dolazi drugo vrijeme.

Tko je glasao

Drvna industrija ima još

Drvna industrija ima još poneki problem osim dizajna. Čim malo naraste, padne produktivnost. Radio sam u salonu namještaja i imam dosta loših iskustva. Roba se isporučuje jako sporo, ili je krivih dimenzija, ili krive boje. Recimo Klek sa Krka. Super im ide, rade dobar namještaj, šire se, ali zeznu svaku desetu isporuku. Iako smo im radili i po milju prometa godišnje, i dalje se nisu potrudili recimo ne kasniti. Ako obećaš kupcu krevet u roku od 14 dana, a tvornica ga je tebi obećala dostaviti za 10 dana, onda jednostavno nemožeš nakon 25 dana dostaviti 10cm predugi krevet boje trešnje umjesto oraha. Ili dio drugih koristi najjeftinju ivericu i recimo kratke šarafe (!). Probaš im objasniti da ih bolji okov košta oko 5 kuna po krevetu, i da se nebi raspadali nakon par tjedana, ali te ne slušaju. A kad ih izbaciš iz salona se čude.
Najbolje su male garaže u okolici Zagreba sa po dva, tri majstora. Za 7 dana ti stigne šta želiš, povoljnije i skoro svaki put na nivou. Oni dokazuju da se može i bez skupih dizajnera, marketinga i strojeva. I uz to dečki super profitiraju na malo ulaganje, a i zaslužili su jer zbilja rade.
A da ima potencijala, ima ga, marže su ogromne, i sve bi se to moglo puno bolje napraviti. Recimo, krevet dimenzija 200X90, koji je u salonu 1000 kuna, tvornica naplati 550 kuna, a izrada je oko 100. Svatko tko može osigurati malo ozbiljniju proizvodnju i sigurnu opskrbu, tko ne koristi najgori škart za izradu (kao recimo Žir, koji još uvozi otpad iz Poljske), tko ne zeza trgovine, može pošteno zaraditi. Ali nažalost se naši često vode logikom koja ubija kravu za jedan odrezak :(

P.s. - Obično ne tračam anonimno poslovne partnere, ali Klek je zaslužio. A Žir sam obišao kao kupac i bio šokiran šta oni prodaju i po kojim cijenama, zbilja besramno.

Tko je glasao

Mislim da nije trać ako se

Mislim da nije trać ako se kaže istina, to je nešto što je osnov komunikacije u svemu- kada znamo problem onda ga se može popraviti- sve drugo je muljanje i zamuljavanje- a to i jeste problem Hrvatske- istina , istina i samo istina- je naša nasušna potreba!

Tko je glasao

s istinom ti nije niti malo

s istinom ti nije niti malo lako. Ovo sada ti je u stvari ratno stanje (iako ga mnogi nisu svjesni) a znaš kako je u ratu - neki teritorij je oslobođen ili osvojen, istina vrlo relativna. Neprijatelj ti je sada tu do tebe ili čak u tebi. I jedan vidi tvoju istinu a drugi (drugi dio) je ne vidi (njegova je drugačija) ili ne želi vidjeti. Teško se izmire suprotnosti. Prisilit će Viša sila (strašna oluja krize) ne na revoluciju nego na suživot a da se ne pojedemo. Dok traje pljačka traje nastojanje u diskriminaciji po naciji, spolu, rodu, starosti, bogatstvu....kada toga šire društvo bude svjesno više će se pažnja okretati na to kuda idu tokovi naše zajedničke love

Tko je glasao

navijam za garažne ekipe

navijam za garažne ekipe

Tko je glasao

Ali i tu je naravno

Ali i tu je naravno situacija zakomplicirana do krajnosti. Na primjer, ako čak i znaš sastaviti jednostavan komad namještaja kao što je okvir za krevet, a imaš neku garažicu, volju, potreban alat....ali nisi stolarske struke a želio bi raditi legalno, morat ćeš prvo ići u srednju školu na prekvalifikaciju, zatim dvije godine raditi kod nekog majstora da bi stekao pravo na pristupanje polaganju majsorskog ispita pri Kommori, da bi napokon stekao pravo na otvaranje obrta. Ali to nije sve, jer su prema novom zakonu o drvetu uvedeni kao obavezni i MTU (minimalni tehnički uvjeti) za prostorije u kojima se obavlja djelatnost proizvodnje namještaja, tako da ni garžica, pa ni neki solidniji prostorčić više ne igra u toj šemi. Što onda činiš? Radiš na crno! Prodaješ na crno, saloni od tebe na crno naručuju, imaju shemu da to zakamufliraju kroz knjige....
E sad, da bi proizveo jedan kuhinjski element ili okvir za krevet od iverala kojeg naručuješ u firmama koje se distribucijom istih bave realno ti treba: jedna-dvije bušilice, nekoliko svrdala, par odvijača, čekić, olovka, kutnik i znanje. Za proizvode od pravog drveta potrebo je puno više strojeva i alata, i pravog obrtničkog znanja, tako da u tom dijelu zakonska odredba možda i nije loša.
Zar ne bi bilo jednostavnije da onaj koji povremeno proizvede nešto poznatom kupcu kao fizička osoba jednostavno kupi blok računa,ovjeri ga pri nadležnoj službi, na njemu upiše svoj oib, oib naručitelja, opis radova ili usluge i cijenu. Nakon toga ima 15 dana da uplati porez i to je cijela priča. A vlastitom voljom odlučuje želi li ući u sustav i uplaćivati doprinose za mirovinsko, po mjesečnoj stopi koju sam odredi u dogovoru sa nadležnim službama.
Neki tu odmah vide mogućnost za muljavinu, međutim radi se o tome da se ta muljavina zapravo cijelo virjeme događa, pa ove uplate poreza i doprinosa sada ionako nema, pa ako bi barem dio onih koji sada rade na crno ušao u ovakav sustav, a vjerujem da mnogi bi, dosta bi to pridonijelo i punjenju proračuna i samozapošljavanju iako se o zapošljavanju (hrvatski model) de facto ne radi. Većina razumnih ne otvara obrte ili poduzeća i svjesno radi na crno jer ukoliko nemate (a obično nemate) pozamašnija sredstva za start u smislu da vas sustav ne može pojesti kroz par godina ako posao ne krene najbolje, za par takvih godina svakako vas čekaju dugovi, ovrhe, zatvaranje ..... jer u ovakovom sustavu na pošten način kao pošten obrtnik ne možeš ekonomski opstati ako samo na kratko stvari krenu u lošem smjeru.
Imao posla ili nemao, šerif ti je uvijek za vratom, a tarifa je uvijek ista. Ako ne platiš i ono što si do sad imao, više tvoje biti neće. Kupit (dobit) će to pošteno za trećinu cijene neki šerifov prijatelj na dražbi za koju realno samo njih dvojica znaju.
Na kraju priče šerif kroz otvorena vrata ponovo vikne: "Idemo dalje, slijedeći!"

Tko je glasao

Istina, ima krdo

Istina, ima krdo birokratskih komplikacija, kao i sve ostalo u našoj maloj domovini ... Toliko je lakše državi kada se uvozi šrot opaliti carinu i porez nego se zezati sa proizvodnjom, radnicima, poticajima, ovim, onim ...

Ekipa obično prijavi d.o.o., ako nema stolara fiktivno ga zaposli na minimalac, MTU nisu prestrašni ( bar nisu bili prije par godina) ali ako im nešto sitno fali (recimo, visina stropa nije 3.2m nego 3 metra) to se može srediti sa par stotina EU ... Ali istina, napraviti recimo krevet nije teško, prodati ga je malo teže, a najteže je srediti papire. A saloni neće previše muljati jer mogu pokupiti preveliku kaznu za premalu dobit. Ili će muljati u startu, dok ne središ papire (svaki artikl mora imati i atest), ali ako to ne obaviš u relativno kratkom roku letiš van.
Čisto na crno se radi ili preko oglasnika ili preko preporuke. Samo, tako imaš puno manji promet ... Dosta sam razmišljao o svemu tome jer sam imao mjesto za plasirati proizvod, dobre uvjete, poznavao trgovce, imao neke veze u pilani, ali na kraju me odgovorio moj knjigovođa kada mi je objasnio kako to sve ide sa papirnate strane :(

Drugi dio tvoje ideje je jednostavan i logičan, ali šta bi onda svi oni birokrati radili?

Tko je glasao

Ovo je odgovor anonimusu,

Ovo je odgovor anonimusu, ali zbog reda neka ga tu.
„Sustavu“ normalno i nije bitno, nego obrnuto pa su i „zaduženi“ svi cehovi da koče a ne da štite svoje pojedince.
Gospodarstvo tradicionalno pola stolječa počiva na kamatarenju, pranju i isisavanju, a ostalo je samo dekor. „Sustav“ ne zanima proizvodnja, gospodrenje resursima, obrazovani ljudi srednjeg (imaš nadebljalu agenciju za strukovno obrazovanje koja se možda i trudi u tom smjeru – ali gdje zaposliti te ljude) i visokog obrazovanja (to nam je najbolji izvozni proizvod – brand)....logično je da se u svakoj branši propisi i zakoni tako slažu da samo pogoduju gigantskim tvrtkama jer s ovima je lakše izvoditi operacije pranja i peglanja i ima se "gospodarstvo" pod kontrolom. Garažne ekipe u svim branšama samo smetaju toj "nacionalnoj ekonomiji" "sustava".
Zato i navijam za legalne i nelegalne garažne jer oni zapravo nose stvar, naša su nada i uzdanica (možeš zaposliti nekog koji je sada ostao bez posla iz industrije namještaja, on na burzi, tebi radi na crno – u ovoj situaciji jedan manje socijalni slučaj)
Inače tu mi je donekle poznata situacija pa koliko znam više manje kućanstva na koncu ipak u najmanjem postotku nabavljaju od naših velikih proizvođača, nešto malkicu više iz uvoza (dok ne uđe ikea) a najviše se oslanjaju na garaže i to je čvrst trend zadnjih 4 do 5 godina koji stalno raste tako da saloni možda i nisu toliko bitni - sada u salonima uopće nema prometa.
Okačiš na internet to ti je bolji salon ili podjeliš letke.

Tko je glasao

Dio sa "sustavom" je dobar,

Dio sa "sustavom" je dobar, potpisujem sve, samo mislim da su saloni ipak bitni. Nemožeš kupiti stolicu ili krevet samo po letku ili fotografiji sa neta, moraš to ipak vidjeti uživo i isprobati dali ti paše. Ali za to salone dobro zamjenjuje usmena preporuka, ono, odoš kod nekoga, vidiš recimo zgodnu kuhinju i pitaš ga otkud mu i koliko je platio ... A onda zbilja dobri majstori imaju slatke muke da nestignu obaviti sve poslove :)

Tko je glasao

Slažem se samo za stolicu,

Slažem se samo za stolicu, već krevet je u nestvarnom okruženju salona kada su u pitanju stvarni omjeri. Ti po naruđbi napraviš duljinu kreveta , a udobnost ovisi o vrsti podnice i madracu. Na netu možeš zatražiti od potencijalnih kupaca tlocrt sobe (svako zna izmjeriti dimenzije i ucrtati gdje su vrata, prozor i radijator pa nacrt, koji može biti i rukom, pošalje ti faxom) i predočiti im stvar u 3d, malo te košta i nije veliki rizik ulaganje u rascrtavanje ako i ne dođe do posla. Uvijek imaš paletu materijala sa strane i vrste uz objašnjenje što je mediapan a što iveral ili koje su sve prednosti masiva itd.
Stolica je stvarni problem, a to ponudiš donijeti za probu (svaka stane u auto, za nju ti i ne treba pokretati kombi ili kamiončić, a usput uzmeš i potrebne mjere)
A što se tiče brzine posla to je jako bitno pa preporučam da u pričuvi imaš još koju garažu ili se poveži s nekom drugom garažom kada je stiska - jer jedna je stvar kada ti kuhinja stigne za dva mjeseca a druga kad je tu za desetak dana - e ova druga ti nosi poso, ali ne gomilaj, bolje je imati reputaciju da nešto napraviš kvalitetno i brzo nego zavlačiti

Tko je glasao

Pet mjeseci? Ajd baš da

Pet mjeseci? Ajd baš da vidimo...
Exit strategija? Ne očekivati rješenje od ljudi koji su imali inside strategiju. Predlažem svima koji mogu da se ove zime griju na drva...

Put za pakao je popločen dobrim namjerama...

Tko je glasao

Moja stročna prognoza bi

Moja stročna prognoza bi bla; sa 42 miliarde ino duga nebi ja rado u premijere.
Zoran Milanović
ps. Sad nam više neće trebati lustracija, rješićemo neke probleme na drugačiji način!

Tko je glasao

Svi napadaju Bandića zbog

Svi napadaju Bandića zbog manjka u proračunu grada, a svatko normalan zna da je iz gradskog proračuna financirana nabava novih zetovih buseva i tramvaja.
Što ste očekivali da će gradske vlasti napraviti nakon prošlogodišnjeg posezanja države u gradsku blagajnu i isisavanja 800 miliona kuna radi financiranja lokalne uprave i samouprave?
Da je kojim slućajem bilo viška, opet bi "maca popapala".
Ovako se bar vozimo gospodski.
Treba pogledati za što je utrošen novac koji je Zagreb donirao lokalnoj upravi i samoupravi tj. "siromašnim" općinama u RH.
Kupovala su se službena vozila, uređivali prostori i zapošljavali službenici po rodjatskim vezama.
Nisu sve te općine tako siromašne kakvima se prikazuju, niti su siromašni stanovnici tih općina.
Država je ulupala enormna sredstva za poticaje u poljoprivredi, a mi uvozimo glavninu hrane.
Tko je tu lud?
Poljoprivreda bi u ovim trenucima krize trebala vratiti građanima RH dio onih sredstava koje je od početka samostalne RH posisala za poticaje i raznorazne subvencije.
Ne trebaju proizvođaći poljoprivrednih proizvoda ništa poklanjati, nego samo spustiti cijene proizvodima na razinu evropskih.
Na taj način ćemo uštedjeti na transportu, a i roba koja se gomila na skladištima će biti potrošena.
Uvoz će biti prepolovljen, a ne zato što naši građani nemaju novaca, nego zato što kupuju domaće proizvode.
Treba zabraniti nabavu novih službenih vozila, zabraniti obnavljanje javnih ureda, a onome tko inzistira na drgačijem uredu, omogućiti da sam financira uređenje, samo pod uvjetom da će urediti bolje nego što je bilo.

Tko je glasao

Poljoprivreda bi u ovim

Poljoprivreda bi u ovim trenucima krize trebala vratiti građanima RH dio onih sredstava koje je od početka samostalne RH posisala za poticaje i raznorazne subvencije.

Vratit ćemo vam da ne kažem što! Od 2000. na ovamo u cestogradnju je ulupano min 36 milijardi kuna, građani hrvatske su plaćali najskuplje kilometre autocesta na svijetu, i da sada prestanu, a neće jer nije još sve gotovo, građanima ostaje obveza za cestogradnju od 60 lipa/litri što je samo po toj osnovi 1,35 milijardi kuna godišnje. Kroz ubiranje cestarine na samim autocestama (naplatnim kućicama) država ubere još 2 milijarde kuna (+PDV), a meni nepoznati iznos ubire i kod registracije automobila što je okvirno 4 milijarde kuna TRAJNOG opterećenja na džep hrvatskog građanina.

Od 2000. na ovamo u hrvatsku brodogradnju ulupano je barem toliko koliko i za cestogradnju. 12 milijardi kuna (što se zna) ulupao je Račan, 10 milijardi kuna ulupao je Sanader u prvom mandatu, a procjene su da je trenutna dubioza daljnih 14-17 milijardi kuna. Samo 3. maj ima 2,8 milijardi kreditnih obveza + 2,1 milijarda kuna gubitaka iznad visine temeljnog kapitala (što će reći da je 3.maj pojeo sam sebe barem 5 puta.)

U tom istom periodu godišnji prosjek subvencija POLJOPRIVREDI, LOVU i RIBOLOVU iznosio je ca 2,6 milijardi kuna, ukupno dakle oko 24 milijarde kuna. Ukinimo subvencije poljoprivredi, min 500 000 Hrvata postaje socijalnim slučajevima (premda su oni koji od toga žive već sada na rubu egzistencije), ili cijena hrane raste nebu pod oblake. Pored turizma, poljoprivreda i s njom povezana prerađivačka industrija su jedine svjetle točke hrvatske ekonomije. Sve ostalo predstavlja nam trošak ili proizvodi gubitke.

Tko je glasao

@blade 777 Nisu sve te

@blade 777
Nisu sve te općine tako siromašne kakvima se prikazuju, niti su siromašni stanovnici tih općina.

Vjerojatno ce bit takvih koji ce mi, radi ovog teksta, imputirati govor mrznje, sovinizam, rasizam i kojesta drugo. No, bez ozira sto god tko bude, ipak cu vam ispricati ovo:

Poznato nam je da su, ne samo u Hrvatskoj vec i u mnostvu drugih drzava, aktivni ulicni prosjaci, koji pri prosjacenju glume siromahe, bolesnike i bogalje nesposobne za privredjivanje. Iako neki medju njima posjeduju solidne stambene prostore, otmjene namjestaje, luksuzna vozila, unatoc tomu prilicno vemena provode u lutanju, kukanju i prosjacenju. Pa radi cega oni to cine? Radi navike. Medjutim, ukoliko ih davatelji milostinje razotkriju, promijene "radnu" sredinu pa Jovo nanovo. Njima na nesrecu, vijesti dopru i u nova mjesta njihova djelovanja pa im se, zahvaljujuci tomu, zatvara krug. Svatko ij pocme podsmijavati, ignorirati i prezirati.

Izvoli primjer iz jednog "siromasnog" mjesta: Vec preko cetrdeset godina se u njemu obiljezava zavrsetak berbe jabuka. Nekada je to trajalo dan-dva, docim danas zna potrajati i dva tjedna.
Na ovogodisnjim, 42-im po redu "Vinkovackim jesenima" sudjelovalo 2500 sudionika, na zavrsnom cinu manifestacije je nazocilo preko pedeset tisuca osoba, dakle vise nego sto grad ima mjestana. Nekoliko mjeseci prije njih, opsezna proslava je uprilicena 20-tak kilometara zapadno od Vinkovaca, "Djakovacki vezovi", za nekoliko mjeseci ce se upriliciti 20-tak kilometara istocno od Vinkovaca "Sokacko sijelo". Takve mega projekte, u vrijeme ekonomske krize, ne priredjuju siromasne zajednice. Jamcano tvrdim.

Država je ulupala enormna sredstva za poticaje u poljoprivredi, a mi uvozimo glavninu hrane.Tko je tu lud?

Premda se agro-tehnologija svakodnevno usavrsava, ipak jos ne moze svugdje nadomjestiti ljudsku ruku. A ako bude mogla, potom ce se mozda popraviti stanje u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Da, kad budemo imali kompjuterizirane i robotizirane cistace staja, plugove, kombajne, Hrvatska ce moci proizvesti dovoljno hrane za vlastite potrebe, a i za izvoz.
Ako talijnski, nizozemski, spanjolski, svicarski, danski poljoprivrednici mogu prodavati hranu Hrvatskoj po nizim cijenama nego li hrvatski - tu nesto ne stima. Posebno ako imamo na umu da su u Hrvatskoj place nekoliko puta manje od placa u drzavama izvoznicima hrane.
Mnostvo je takvih nasih poljoprivrednika koji u sedam sati skoknu u kafic na kavicu. Uz nekoliko pajdasa do devet sati ih popiju nekoliko. Eh, u devet sati je vec vrijeme za drmnuti nesto "konkretno". Priblizi se i podne, a tada je dobro poci na popodnevni odmor. Poslije njega im je kasno ici na njivu. Oni koji ne prakticiraju takve navike, imaju dosta hrane i za obitelj i za trziste. Takvi se ne zale se na drzavu.

Tko je glasao

@Pavao Jelovic Oni koji ne

@Pavao Jelovic

Oni koji ne prakticiraju takve navike, imaju dosta hrane i za obitelj i za trziste. Takvi se ne zale se na drzavu.

Uz dužno poštovanje, ovo nije istina.

Tko je glasao

Klipane, dopustit cu da si

Klipane, dopustit cu da si donekle i u pravu. Ali ipak u povjerenju cu ti kazati, pola moja studentske generacije je, poslije rasformiranja bivsih polj. kombinata, ostavsi bez posla preslo u zemljoradnike. Susreli su se potom sa napornijim radom, ali ni od jednog nisam cuo da se na ista tuzi.

Tko je glasao

Lovrinčević mi je sve

Lovrinčević mi je sve više počeo ličiti na Šukera, tj. poreznika koji samo razmišlja kako da napuni državnu blagajnu. Exit strategija? Prvo i osnovno, riješiti nelikvidnost i poduzetnicima osigurati osjećaj stabilnosti time što mogu naplatiti svoja potraživanja. Drugo, razvijati nove tehnologije jer pameti u Hrvatskoj ima, i treće - ne mijenjati zakone svakih par mjeseci. Srezati poreze, doprinose i druge namete kako bi se potakla potrošnja i olakšalo zapošljavanje. Napraviti dar - mar po državnim tvrtkama. Dovesti profesionalce, a ne političke poslušnike.
Jadranka bi se u budućnosti moglo spominjati u pozitivnom kontekstu, samo kada bi se riješila onih ministara koji su nas i doveli u ovu situaciju, a na njihova mjesta dovela ljude koji znaju i kojima bi dala odriješene ruke da u ovoj zemlji napokon nešto pozitivno pokrenu.

Tko je glasao

Kratkoročno odn. trenutno

Kratkoročno odn. trenutno što bi se moglo je pored štednje koju spominje Rohatinski, povećati financijsku kontrolu i naplatu poreznih primanja. Navodno samo INA u državnu kasu duguje izmedju 1,5 i 2 milijarde kuna, a sumnjam da je slično i s mnogim drugim javnim poduzećima. Najkomičnija mi je izjava Kosorice kako joj se plan proračuna za 2010. temelji uprav na Ininom poreznom dugu. Nadam se da će im obračunati i zakonom propisane zatezne kamate (14%) kako ih obračunavaju i expeditivno naplaćuju nama malim poduzetnicima ( što je svojevrsna diskriminacija i kršenje Ustava prema kojemu smo pred zakonom svi jednaki).
U svrhu štednje sva javna poduzeća kojima upravlja država trebaju doživjeti korijenite kadrovske i organizacijske promjene da bi se razbucale mafijaške strukture koje su godinama uspješno građene. Nije dovoljno smijeniti čelnog čovjeka i njegove uske suradnike jer je u javnim poduzećima sistem truo iznutra sve do onog najsitnijeg kotačića.

Dugoročno, fiskalnu politiku usmjeriti prema poticanju malog i srednjeg poduzetništva usmjerenog ka proizvodnim aktivnostima s posebnim naglaskom na zatvaranje kruga u poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkoj industriji kojega je započeo Todorić.

Takodjer pažnju usmjeriti na nove inovativne tehnologije i proizvode koji mogu konkurirati na medjunarodnom tržištu. green technology, green energy i sve što je in i globalnom fokusu.

Samo jedan globalni proizvod dobrodošao u svakom kućanstvu, riješio bi većinu naših problema (nezaposlenost, osobne prihode, rast BDP-a itd...)
:)))

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci