Tagovi

Državna matura: udar na u?enike, nastavnike, roditelje, zdravlje i prora?un

Prosvjedi, izbori, gospodarska i moralna kriza, teme su koje zaokupljaju i ve?inu politi?ara, novinara, ali i polliti?ara.
U sjeni tih važnih doga?aja, obi?ni život ipak te?e dalje. Nova ekipa u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, nastavlja utabanim stazama odbjeglog ministra: udžbenici su nevažni za u?enike (mjesec dana bez njih nije problem- kaže ministar),ali važni su za nakladnike (Ž. Janji? u Dnevniku izjavljuje Dijani ?uljak- Š: dozvoljeno je i dalje do 9 razli?itih udžbenika po programu ,a umjesto nastavnika birati njihovi stru?ni aktivi), projekt državne mature koliko košta nek´ košta, koliko koristi nije bitno, glavno neka se kamen gurnut nizbrdicom nastavlja kotrljati. Do kada i kamo opet nije bitno,jer sve ?e to, kao i more «besplatnih» udžbenika, narod platiti.

Samo nekoliko natuknica o razlozima za uvo?enje državne mature:
http://drzavnamatura.skole.hr/ABC/zasto
Isti?em: «Uvo?enjem državne mature unaprijedit ?e se i osigurati kvaliteta obrazovanja, a još jedan od ciljeva je da državna matura, s vremenom, zamijeni prijamne ispite na visokim u?ilištima. Drugim rije?ima, nakon uspješno položene državne mature ne?e biti potrebno prolaziti stresno razdoblje pripreme za polaganje prijamnih ispita na fakultetima, kao ni polaganje samog prijamnog ispita. Na taj se na?in osigurava pravednija selekcija kandidata za upis na fakultet jer se svima pružaju jednake mogu?nosti.»
Iz .. http://www.metkovic.hr/medij.asp?vijest=38
nismo uspjeli!
Ivana Kalogjera-Brki?, Jutarnji list 19. velja?e '07.

....I u Hrvatskoj se matura predstavlja kao glavni antikorupcijski element pri upisu na fakultet. Dapa?e, o?ekuje se da ?e uvo?enjem državne mature u potpunosti nestati sumnje o upisu preko veze, plavim kuvertama i sli?no.

Motivi uvo?enja državne mature stvarno su lijepo navedeni i još ljepše zvu?e, ali:

1. Vremenik održavanja prve državne mature i upisi na fakultet: http://drzavnamatura.skole.hr/matura
(na http://drzavnamatura.skole.hr/matura(kalendar))

Gledaju?i taj vremenik, jasno je kako je on prilago?en samo NCVVO-u ( Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) i mogu?nostima ispravlja?a, a uop?e ne vodi ra?una o optere?enju u?enika tijekom zadnjih mjeseci svoga srednjoškolskog obrazovanja.
Usporedimo staru maturu s novom:

Po staroj, u?enici su nakon mirno odra?ene 4.godine imali 30-tak sasvim slobodnih dana u kojima su se poja?ano pripremali za maturu. Nakon uspješno položene mature imali su još 10-tak slobodnih dana da usavrše znanje za prijamni ispit. (naravno da su za maturu birali ispit koji ?e biti ispitivani i na prijamnom ispitu). Tu isti?em i jedan veliki motivacijski element za u?enje: osloba?anja od polaganja mature odli?nih u?enika (sve 4 godine), kojega više sada nema.

Po novoj državnoj maturi, ispiti koji odlu?uju o upisu na fakultet (dakle bez dodatne šanse za popravak na samom prijamnom ispitu) teku paralelno s nastavom drugoga polugodišta i redovitim ispitivanjem i ocjenjivanjem. Ako vam se dijete npr. odlu?ilo za Medicinski fakultet ima sljede?i put: 17.03. esej iz hrvatskog jezika, 18.03.esej iz stranoga jezika, 14.04. izborni predmet fiziku, 21.04. izborni biologiju, 22.04.izborni kemiju ( u vrijeme «najžeš?eg» ispitivanja pred završetak drugoga polugodišta i kona?nog ocjenjivanja iz svih razrednih predmeta), 27.05. je matematika, 28.05.je hrvatski jezik 31.05. je strani jezik. Me?utim, uvijek postoji strah, kako se usprkos trudu, netko ne?e uspjeti upisati, pa ?e ve?ina izabrati još koje izborne predmete.
Što je s onima koji ?e imati i popravni ispit?

I tako, 31.05. gotova je i nastava i državna matura, a u?enici valjda još živi nakon dvostrukog ispitivanja u 4. i 5. mjesecu za maturu i redovan završetak 4. razreda, trebaju samo ?ekati (bez ikakvog posla, savršeno slobodni od u?enja i upisne treme) rezultate koji stižu 2.07.2010, dok 16.07. stižu svjedodžbe u školu. Nakon toga se mogu?e prijaviti na željeni fakultet i ?ekati 14 dana za rezultate upisa, pomicanje lista, itd.
http://drzavnamatura.skole.hr/ocjenjivanje
http://drzavnamatura.skole.hr/studiji
Je li sve to u skladu s onim gore istaknutim razlozima uvo?enja državne mature?

2. I državna matura u Sloveniji, koja nam je bila jedan od uzora, jednostavno je propala iz slijede?ih razloga, koji i nas o?ekuju:

Iz .. http://www.metkovic.hr/medij.asp?vijest=38 , isti?em:
“Rezultati državne mature u Sloveniji više se ne?e koristiti kao klju?ni element za upis na fakultet. Potvrdio je to u razgovoru za Jutarnji list slovenski ministar obrazovanja prof. dr. Milan Zver.

Matura ?e i dalje ostati završetak srednjoškolskog obrazovanja, ali više ne?e imati takav utjecaj na nastavak školovanja - pojašnjava ministar Zver. Prema njegovim rije?ima, matura je do sada previše utjecala na sam pedagoški proces u srednjoj školi. - Doga?a nam se da su u zadnje dvije godine obrazovanja ?aci fokusirani isklju?ivo na pripreme za državnu maturu i skupljanje bodova pa škola gubi svoj puni smisao i postaje ratište za bodove. Jedna slovenska teoreti?arka rekla je da tada 'rep po?inje mahati psom, a ne više pas repom' - slikovito je opisao Zver. Dodao je da se cijela situacija vrlo lako može usporediti s natjecanjem u skijanju.

Možeš dobro voziti cijeli život, a ako jednom kiksaš, ispadaš iz utrke - kaže Zver. Dodatni je problem, isti?e ministar, to što su djevoj?ice na maturi postizale bolji uspjeh od dje?aka, pa su se, kako se ona uzimala kao klju?ni element pri upisu, neke atraktivne profesije u Sloveniji po?ele feminizirati. Preveliku su korist od svega, smatra ministar, imali i izdava?i knjižica s ispitnim pitanjima koje su slovenski ?aci koristili pripremaju?i se za državnu maturu. Zato ?e slovenska prosvjetna vlast, najavljuje Zver, promijeniti status državne mature, na isti na?in na koji je to lani u?injeno i s malom maturom.”

Glavni razlozi za redefiniranje koncepta državne mature
? u 3. i 4. razredu škola gubi svoj pedagoški smisao jer su djeca fokusirana samo na prikupljanje bodova na maturi;
? djevoj?ice na maturi postižu bolje rezultate od dje?aka pa se feminiziraju neka atraktivna zanimanja;
? kako bi na rang-listi škole bile što bolje plasirane, pojedine u?enike u sustavu umjetno zadržavaju još jednu godinu;
? od svega na kraju profitiraju izdava?i ispitnih materijala koje ?aci koriste kao pripremu za maturu;
? fakulteti ?e sada dobiti priliku da sami odlu?e o tome na koji ?e na?in birati kandidate, možda nekima neformalno obrazovanje postane važnije od formalnog

3.Razlozi opisani na http://pollitika.com/drzavna-matura-putuje-na-fakultet

4.Objektivnost vrednovanja eseja iz hrvatskog i stranog jezika
Upitno je vrednovanje eseja,koje je uvijek nužno subjektivno, a subjektivnost bi morala biti isklju?ena iz vrednovanja testa koji odre?uju odabir životnog zanimanja.

5.Stres
Najmanje cijelo drugo polugodište ?aci i njihovi roditelji bit ?e izloženi stalnom stresu. U?enici ?e istodobno morati svladavati gradivo 4. razreda, biti ocjenjivani i usput polagati sadržaje cjelokupnog gradiva sve 4 godine srednje škole iz 3 obvezna i proizvoljnog broja izbornih predmeta(nimalo stresno?). Rezultati ?e sti?i mjesec dana od zadnjeg ispita (nimalo stresno?). Nakon toga prijave i ?ekanje(nimalo stresno?)
Sve ovisi o uspjehu na državnoj maturi, koja se obavlja u vremenskoj stisci i nema mogu?nosti popravka rezultata mature još jednom prilikom- prijamnim ispitom(što je prije bilo). Drugo polugodište bit ?e rascjepkano stalnim ispitima.
Nakon velja?e, nema više predomišljanja na koji ?e fakultet maturant po?i ,dok se prije moglo odlu?iti i u zadnji trenutak. Što ako se predomisli, a izabrao je krivi izborni predmet, a ne potrebni?

6. U?enici strukovnih škola upisani su pod druga?ijim uvjetima za dalje školovanje,od onih kojima su sada izloženi na kraju srednje škole. To se pokušalo riješiti „besplatnim subotnjim instrukcijama”, ali to ipak ostaje pod upitnikom.

7.Financijski razlozi:
Kolika je cijena toga projekta? Koliko smo ve? do sada izdvojili za materijalne uvjete(prostor i oprema), ljudski potencijal (dodatni broj zaposlenih koje pla?a MZOŠ, odnosno porezni obveznici), dosadašnji troškovi pisanih materijala (samo za ilustraciju tiskano je 50000 knjižica „državna matura”), nacionalnih ispita i probne državne mature?
Posebna pri?a su ogromna sredstva koja se izdvajaju za ocjenjiva?e testova (15kn za nižu i 25kn za višu razinu znanja po testu) i njihov boravak na mjestima kolektivnih ispravljanja, te autorska prava na zadatke.
Što je sa u?enicima strukovnih škola? Za njih su prošle godine organizirani dodatni sati subotama (opet platili porezni obveznici)? Ho?e li to biti i ove godine i kolika je cijena?

Koliko je ljudi zaposleno u NCVVO-u? Kako oni štite svoje interese?

Kao prvo, poslani rezultati probne državne mature, tako su povoljni za u?enike, da su se gotovo svi virtualno upisali prema svojim željama. Osobno su svi iz moje okoline upisani na farmaciju, stomatologiju, medicinu, arhitekturu... Zbog objektivnosti, bilo bi potrebno usporediti broj „virtualno upisanih” s upisnim kvotama pojedinih fakulteta.
Ovakvim rezultatima, nastojala se izbje?i nova pobuna u?enika protiv državne mature.

Kao drugo, o?ito su u nadležnom Ministarstvu svjesni problema s dodatnim sredstvima koje bi iz prora?una trebalo izdvojiti za ovaj megalomanski projekt, te se ve? odvijaju pripremne radnje. U tijeku je „napad na nastavni?ku normu”, kako bi se ona pove?ala, a time smanjila cijena nastavni?kog sata i tako posredno teret toga projekta prebacio na ve? ionako zapostavljeni, najslabije pla?eni visokoobrazovani kadar( još im je na le?ima, kao i svima ostalima, odricanje od dogovorenoga u Kolektivnom ugovoru , te krizni porez). http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/35508/Norme-nastavnika-moraju-se-...

Stiže novi krizni prora?un. Ho?e li biti sredstava za ovaj megalomanski eksperiment koji je i kod bolje organiziranih društava doživio pravi fijasko?
Moramo li i mi udariti glavom o zid da bismo se uvjerili kako to ipak boli i košta, ili ?emo ipak odustati na vrijeme?

Komentari

Najnoviji biser o državnoj

Najnoviji biser o državnoj maturi i onima koji su je osmislili:
http://www.vecernji.hr/vijesti/veliki-propust-drzavna-matura-moze-se-izb...

Tko je glasao

"Prosvjedi, izbori,

"Prosvjedi, izbori, gospodarska i moralna kriza, teme su koje zaokupljaju i većinu političara, novinara, ali i pollitičara.
U sjeni tih važnih događaja, obični život ipak teče dalje."

... i tako je u petak održan prvi roditeljski sastanak 7.d razreda.

Sveo se uglavnom na moju kritiku ravnatelja škole, mišljenja sam da je trebao izvjesiti popis knjiga u visini očiju (a ne 70 cm iznad poda) da ne moram prepisivati 3 A4 čučeći, i zamoliti profesore da, ukoliko osim autora i nakladnika, ulogu pri kupovini knjige ima i godina njenog izdanja - to i naznače (da nam se ne dogodi da moramo kupiti 2 knjige iz zemljopisa, jer starije izdanje, kupljeno polovno ne odgovara - moramo kupiti baš ovo)

A, dobili smo i jednu obavjest - od ove godine uvodi se i državna mala matura!

Sad stvarno više ne znam što bi rekla... kako može 7 učenika, koji su učili iz 7 toliko različitih knjiga (koje su tako nužne) polagati isti ispit?

Ili, zapravo, knjige onda i nisu TAKO različite?

I onda kaže razrednica, učenici u profesorima ne vide autoritet? Pa i ne mogu ga viditi ako ja već 2 mjeseca sustavno pljucam po njima (žao mi je, natjerali su me na to).
Profesori moji, zahvalite svom ministarstvu!

Tko je glasao

U Sloveniji je ukinuta i

U Sloveniji je ukinuta i mala matura.
Nažalost prosvjeta je negativnom selekcijom kadrova postala i ostala takva kakva je: inertna, poslušnička, samodovoljna sebi. Kako će autoritet imati netko tko je stalno u puzećem stavu? Zašto se profesori organizirani u aktive i stručna vijeća ne izjašnjavaju u zaštitu svojih učenika i njihovih roditelja u pitanjima udžbenika? Oni se jednostavno drže kako ih se to ne tiče. A kada im smanje plaću, onda su glasni, jer eto najslabije su plaćeni. Koliko se trude u čuvanju svoga dostojanstva toliko ga i dobiju.

Nije mi jasna i njihova šutnja povodom glupog i neprimjerenoga kalendara održavanja nacionalnih ispita. Vlada opći muk, kao da se ne radi o njihovim učenicima i kao da oni ne znaju koliko je opterećenje učenika redovnom nastavom i ispitima u mjesecu travnju i svibnju.
Tko to još ima ispite, bez ijednoga slobodnoga dana za pripremu?
Kakvi smo mi to neljudi, kada svoju djecu ostavljmo na milost i nemilost bezdušnoj prosvjetnoj svježe ustoličenoj birokraciji u NCVVO-u. Pojma oni nemaju, o učenju i polaganju ispita, kada su mogli ubacilti državnu maturu vodeći računa samo o svojim potrebama i mogućnostima - briga njih za učenike, našu djecu i hrvatski podmladak.

Tko je glasao

P5ra, U Sloveniji je ukinuta

P5ra,

U Sloveniji je ukinuta i mala matura.

Vidiš u Zagorju je nije nikad ni bilo.

Zagorci se rađaju, s malom maturom.

Tko je glasao

Meni nije jasno iz kojeg

Meni nije jasno iz kojeg razloga država ne uvede jedan standard obrazovanja za sve učenike i iste udžbenike za sve korisnike tog standarda! Kad je već jedinstveno gradivo za maturu. Ne mogu naći drugog razloga za izbjegavanje jedinstvenih udžbenika na nivou države, od korupcije i podjele koruptivnog kolača! Dakle, to je još jedno područje, koje bi Uskok trebao istražiti. Apsolutno nema jednog jedinog razumnog razloga da ne bi svi učenici 7. razdreda u državi učili po jednoj knjizi matematiku ili zemljopis! Apsolutno je nemoguće da se gradivo zemljopisa ili matematike bitno izmijenilo u prethodnih 5 godina, a da bi to bilo bitno za izmjenu udžbenika svake godine, pogotovo kad profesori nove stvari mogu ispredavati, ili dati djeci da za domaću zadaću istraže to područje!
Žao mi je što roditelji nisu dovoljno svjesni da istjeraju tu stvar na čistac, već se puste iz godine u godinu manipulirati od strane škole. Da ja kojim slučajem imam djecu te dobi, došla bih u knjižaru i pitala knjigu iz zemljopisa za 7. razred. Kad bi pitali izdavača ili izdanje, rekla bih da mi treba najjeftinija knjiga iz zemljopisa za 7. razred. Tada bih s tom knjigom došla k profesoru i rekla mu da će moje dijete učiti po NAJJEFTINIJOJ knjizi, jer mu mater "ne sisa ćošak Erste banke", a da ni profesoru nije plaća bajna, pa bar toliko njegov um može shvatiti!

My Soul

Tko je glasao

U pravu si My Soul, jedini

U pravu si My Soul, jedini razlog ovakve zbrke s udžbenicima je zarada grupe okupljene oko MZOŠ-a i nakladničko-tiskarskoga lobija. Gospodina Ž. Janjića, koji je brojnost udžbenika opravdavao nekakvom prosvjetnom kvalitetom i slobodom izbora, trebalo bi biti stid nastupa u dnevniku 3 ,kod D. Š. Čuljak.
Gledajući ga jasno mi je kako se ta klika neće nikada odreći svoga profita, ostvarivanoga na gluposti u rastrošnosti oko udžbenika.
Ogromna krivnja leži na nastavnicima, ne zbog njihove koristi oko toga, već zbog nedjelovanja , šutnje, i stava: "što se to nas tiče, ionako mi ništa ne možemo promijeniti". Čak su bili i skladištari i djelitelji tih udžbenika.
Istina, krivnja leži i u roditeljima, kojima sve to nije bila briga dok su bile "besplatne knjige"- nema veze jer to ionako država plaća. Nisu morali ni nabavljati knjige, jer su sve oko toga odrađivali ponizni nastavnici.

Tko je glasao

čekam da mi stigne "nova"

čekam da mi stigne "nova" knjiga - pa da vidim što se to promijenilo!
Najjadnije je to što je profesorica svjesna da se neću doći žaliti, da se ne okomi na moje dijete (žena je predavala još dok sam ja išla u školu, i još onda je bila upitne uračunljivosti)
A u Zadru ne možeš doći u knjižaru i tražiti knjigu; tu se knjige kupuju isključivo po narudžbi!

Sve u svemu, prestrašno!

Tko je glasao

Istina je,

Istina je, prestrašno.
Hiperprodukcijom udžbenika ne samo što su poskupili obrazovanje, nego su i snizili kvalitetu istoga, stalnom potrebom prilagođavanja profesora novim radnim materijalima i udžbenicima.

Tko je glasao

Da malo nadopunim o novim

Da malo nadopunim o novim trendovima, nimalo usklađenim s državnom maturom.

U pripremi je novi pravilnik o ocjenjivanju u školama. Prve informacije objavljene su u Jutarnjem listu, a pravilnik bi stupio na snagu u listopadu.
http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,9,21,,177024.jl

Nauče djecu silnim ograničenjima u ispitivanju i ocjenjivanju: ne smije ih se pismeno ispitivati više od dva puta tjedno i to samo male izdvojene dijelove gradiva, a onda im se bubne ovakav neprilagođeni i stresoviti kalendar ispita državne mature.
Predlažu kako učenike treba postupno pratiti i nagrađivati za svaki napredak - lijepo, i davati im umjesto ocjena "smješka" (?)u rubriku sa strane gdje se pišu bilješke. Objedinili su sve razine obrazovanja u svojim zakonima i pravilnicima i spustili ih na četvrtu razinu : predškolske odgojne ustanove.
Ali ipak, na kraju, takve"čuvane" i "mažene", treba na kraju dovesti do razine kompjutora u zapamćivanju, umjetnika u "esejskom ispitivanju" i osoba spremnih za objedinjavanje svih znanja u rekordno kratkom vremenu.
Iz jednoga komentara ispod navedenoga teksta u Jutarnjem listu :

"Opet donose pravila oni koji ne rade u učionici, nego si iz udobnih ureda zamišljaju idilične fantazije o nastavi. "

Tko je glasao

ovo je gore nego što sam

ovo je gore nego što sam mislio. Time matura postaje jedino mjerilo znanja za svu tu djecu, ulaznica za život na osnovi jednog ispita. strašno.. time se de facto ukida učitelj kao osoba koja odgaja vašu djecu (u što spada i ocjenjivanje)a, a od djece kreteni

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Sve vrsni nastavnici do

Sve vrsni nastavnici do nastavnika trkeljaju po komentarima. Da ste se samo jedan dan našli s druge strane katedre teško da bi ovako baljezgali-u-prazno-bez-kvalitetnog-argumenta.

Ideja državne mature sama po sebi je odličan projekt. Napokon bi se uvelo reda u određivanje težine ocjene. Znate li koliko je odličnih učenika danas a koliko je bilo prije 10 godina? Jeste li svjesni problema "realnosti ocjene" učenika iz malih područnih škola. Mislite li da njihova 5 ima istu težinu kao i 5 iz neke zagrebačke osnovne ili srednje škole? Što mislite kako učitelji ocjenjuju djecu u malim selima gdje nakon škole učitelj peče rakiju s tatom djeteta kojem predaje? Državna matura idealan je alat za realno sveukupno vrednovanje učenika te potpuno objektivno rangiranje učenika prema njihovom znanju!

Tko je glasao

Ako si ti anonimuse proveo

Ako si ti anonimuse proveo iza katedre više od jednoga dana, onda si mnogima podario puno izgubljena vremena. Kažeš, kako je ideja državne mature odličan projekt. Za koga? Slažem se s tobom da je to odličan projekt za zaposlene oko nje i NCVVO. Tu su odlična, dobro plaćena radna mjesta i briga samo za sebe.
Pogledaj samo kalendar polaganja i ako si ikada polagao ikakve ozbiljnije ispite, trebalo bi ti biti jasno, kako nisu poštivane nikakve zakonitosti o učenju, zapamćivanju, procesu zaboravljanja, potrebama ponavljanja gradiva i vremena potrebnoga za to.
Misliš kako ćemo biti uspješniji od neuspješnih Slovenaca na tom polju? Naivno, ili si i sam uključen u poslove oko državne mature?

Znaš li ti uopće što znači za srednjoškoca ispit cjelokupnog srednjoškolskoga gradiva iz više predmeta u tijeku redovite nastave(i to baš završnih tjedana), bez slobodnih dana prije toga za ponavljanje? Pitaj srednjoškolce koliko pismenih ispita i provjera imaju u tim zadnjim tjednima nastave. Isto tako, pitaj ih koliko sati tada stignu odspavati. I još im se u to razdoblje ubacuju ovi testovi provjere cjelokupnoga srednjoškolskoga gradiva iz hrvatskoga jezika, matematike i stranoga jezika, te izbornih predmeta.

Trebalo bi tebi , i svima koji podržavaju takve nebuloze kao što su ozbiljni ispiti višegodišnjega gradiva bez ijednoga slobodnoga dana za ozbiljnu pripremu ili makar ponavljanje gradiva, prirediti slična ispitivanja, pa biste možda shvatili što toj djeci i njihovim roditeljima slijedi.
Za državni ispit u raznim strukama dobivaju se plaćeni slobodni dani za završnu pripremu, a ovdje djeci natrpavaju tolike silne ispite u kratkom vremenu tako da ne stignu čak ni pročitati gradivo, a kamoli naučiti.

Ali sve to, projektantima državne mature nije nimalo bitno - oni pred sobom ne vide izmorene i neispavane učenike, ne vide stresovitost takvoga ispitivanja koje traje mjesecima i za učenike i za njihove roditelje, već ih samo vide kao ostvarenje svrhe svoga (već petogodišnjega) postojanja.

Oni su bitni sami sebi.

Državna matura je propali projekt bivšega ministra prosvjete, ali mnogi to još ne žele priznati. Stoga će nas natjerati da sami lupimo glavom o zid, a onda uvjeravati u to kako su imali dobre namjere.

Tko je glasao

evo ti baš potvrđuješ

evo ti baš potvrđuješ moju prijašnju tvrdnju, neku jednakost, standard u ocjenjivanju kak ti..

ajde da se to koristi na prelazu iz osnovne škole u srednju, jer tamo nema prijamnih ispita još bi taj argument i važio. važnost te mature kao takve je iovako ionako simbolična, školske ocjene čine 30% uspjeha pri upisu na fakultete, a 10% onih koji najbolje riješe prijemni upadaju automatski. matura kao neka praktična mjera znanja je beskorisna jer postoje različiti prijamni ispiti za različite fakultete. uvođenje državne mature ima za cilj ukinuti prijemne ispite za fakultet, time direktno određujući tko će ići gdje na razini države. kažu pobornici, ocjenjivanje nije pravedno u školama, ali na državnoj maturi će kao biti. moš si mislit. centralna konrola obrazovanja. no to isto nije sve. s vremenom će se vjerojatno i ocjene morati centralno pohranjivati u neku bazu podataka, pa će svaki ispit biti kao državna matura. uz državno doneseni program što bi to moglo značiti za naše obrazovanje, pitam se? pogotovo ako znamo da našim obrazovnim sustavom upravljaju raznorazne mutne međunarodne skupine i agencije.

Fakultete su već preuzeli kroz sustav Bologne, gdje se studenti (i doktorandi) svode na skupljače bodova na bezbroj kolegija i "praktičnih vježbi", strogo određenih i gusto natrpanih da slučajno ne bi zaglavili negdje izvan pažljivo napisanog nastavnog programa. no to nije dovoljno. cilj je kontrola "obrazovanja" od kolijevke pa do groba

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ovo je ono što meni nije

ovo je ono što meni nije jasno:
PRVO
-državna matura je kriterij za upis na fakultet
-netko položi državnu maturu maturu s odličnim uspjehom, ali iz nekih razloga se odluči ne upisati studij
- nakon 15 godina odliči studirati npr. informatiku i njegovo znanje od prije 15 godina i sjajni esej iz povijesti mu omoguće upis
- što ako su se u međuvremenu kriteriji promijenili, postrožili

DRUGO
-državna matura je kriterij za upis na fakultet
-netko položi državnu maturu maturu s lošim uspjehom
-nakon nekog vremena zaželi studirati, marljivo uči godinama i sprema se za faks, odluči ga upisati 15 godima nakon mature
- loši rezultati od prije 15 godina mu onemoguće studiranje

Tko je glasao

Naravno da sve to nema

Naravno da sve to nema smisla. Imalo bi smisla ako možeš polagati maturu i naknadno, ako želiš popraviti svoje rezultate. Dakle, ako želiš, platiš parsto kuna, tri dana ideš već negdje gdje je to organizirano i dobiješ novi papir.

Amerikanci npr. imaju http://en.wikipedia.org/wiki/GED

Tko je glasao

Državna matura je

Državna matura je idiotizam. Što je dijete naučilo u srednjoj školi, naučilo je i ništa ga više neće moći naučiti od toga! Državna matura nije ispit naše djece, već profesorske profesije. Kako god djeca prođu na maturi, krivi su profesori, koji su se njima bavili prethodne 4 godine. Postavljam pitanje: hoće li profesori, čija su djeca loše položila državnu maturu, dobiti otkaz? Državna matura je potpuna besmislica dokonih ljudi, koji ne znaju što bi sami sa sobom. Ono što bih ja napravila da mogu, jest poslati sve te dokone ljude na tu istu državnu maturu svakih godinu dana. Pa tko od njih ne položi: marš van iz državne uprave! Jer ako se nešto moralo naučiti u srednjoj školi, mora se znati svake godine, idućih 35 godina!!! Pitanja koja se postavljaju na državnoj maturi jednako su besmislena kao i um onih koji su ih pripremali! Nadalje, državna matura ne služi umjesto prijemnih ispita na fakultetima, jer svaki fakultet provodi svoje prijemne ispite, bez obzira na državnu maturu. Odrediti djeci dva tako strašna ispita odmah po završetku školske godine je umobolno i suludo! Ja sam za to da se ukine državna matura i prijemni ispiti na fakultetima i da se pusti slobodan upis svima koji žele studirati, a da kasnije s faksa otpadnu oni kojima ne ide! Sve se to ionako kasnije sazna.
Jedino čemu državna matura zapravo služi jest izazivanje nenormalnog STRES-a kod djece! Iz stresa se rađaju raznorazne boleštine!

Gospodo draga, ako želite djeci pružiti standard obrazovanja, onda TESTIRAJTE PROFESORE! I to cijele godine. Pa na kraju neće trebati nikakve državne mature, jer je neka škola iz provincije lošija od neke škole u gradu i slično! Pružite djeci ISTI STANDARD! pa će iz škole i bez mature izlaziti obrazovani i pametni mladi ljudi!
Što se može saznati o djetetu u par dana državne mature, što se nije saznalo u 4 GODINE OBRAZOVANJA???
Idioti kretenski!! Sve bih vas ja na testiranje, pa bi blenuli u testove ko telad!

My Soul

Tko je glasao

My Soul (Aisha bi rekla da

My Soul (Aisha bi rekla da pišem samoj sebi), moram ti reći da si malo prežestoka i preradikalna za mene.
Istina je, mnogi bi "blenuli u testove" kada bi im drugi "uvalili takve stresove".
Nažalost, predviđeno je da ova državna matura posluži umjesto prijamnih ispita (bilo je samo malo prijateljskog uvjeravanja od strane MZOŠ-a prema fakultetima) koje fakulteti neće provoditi (osim posebnih sposobnosti : za umjetničke akademije, kineziološki fakultet, manuelna spretnost za buduće stomatologe..).
Nisi se baš toliko trebala okomiti na profesore, oni su samo obični pijuni koji ništa ne odlučuju, već slijepo provode naputke odozgo, bez obzira na njihovu svrhovitost i smislenost. Oni su donedavno bili skladištari "besplatnih knjiga"( i baš ih je bilo briga što su zbog toga mnogi radnici iz knjižara ostajali bez posla), besplatni pomoćni radnici nakladničkih kuća, a bili bi to i dalje da blagajna nije presušila. Isto tako, biti će poslušni izvršioci državne mature, bez volje i želje da zaštite svoje učenike makar od bezobzirnog kalendara testiranja prilagođenog samo NCVVO-u.

Tko je glasao

Gdje si ti uopće pročitala

Gdje si ti uopće pročitala da sam se okomila na profesore?? Okomila sam se na krojače ideje o državnoj maturi i prijemnim ispitima na fakultetima!!! A to zacijelo nisu profesori sami sebi učinili! Ono što ja zahtijevam jest da se djeci pruži STANDARD i to kroz sve 4 godine i onda se nema šta djecu na kraju ispitivati jesu li što naučili, jer se tada već ZNA DA JESU NAUČILI PREMA STANDARDU!!! Razumiješ poantu?
Ako se primijeni standard, onda nema potrebe ni za prijemnim ispitima na fakultetima!!!

P.s. osjećam se kao da ovo pišem sama sebi. Aisha, upomoć, jesam li ovo ja napisala, ili ppetra?? Ajd, ti sve znaš, pa reci, riješi me dileme, upomoćććć

My Soul

Tko je glasao

Najporaznije kod svih tih

Najporaznije kod svih tih školskih reformi je da pojedine generacije stradaju bez ikakve mogućnosti popravka nastale štete. No to je očito tradicija na ovim prostorima.

Svrha državne mature bi trebala biti je dobivanje ujednačenih rezultata za sve škole u državi. Ono što danas imamo je izrazita neujednačenosti i besmislena proizvodnja odlikaša koji to po ničemu nisu. Postotak odlikaša u osnovnim školama i gimnazijama se popeo do 70% što nas vjerojatno čini najpametnijom nacijom na svijetu. Jasno da tako nešto nema nikakvog smisla i zapravo predstavlja varanje, prvenstveno te djece koji vjeruju u svoje znanje nakon takvog lažiranog ocjenjivanja.

Ono gdje ja vidim kao problem kod državne mature je što nije uspostavljen sustav gdje će se u određenim intervalima pratiti i ocjenjivati količina znanja koju škole realno daju učenicima u unificiranom sustavu na državnom nivou. Osobno ne vidim poseban problem da se učenici svaka 3 mjeseca podvrgnu testiranju koji je identično u cijeloj državi. Takve ocjene su ujedno realna ocjena znanja pojedinog učenika kao i ocjena rada pojedinog profesora ili nastavnika te ocjena pojedine škole. Sljedeća posljedica takvog načina je izbjegavanje šoka koji može nastati kad se na kraju školovanja učenik prvi put susretne s kriterijem na koji nije naviknut i tek onda shvati koliko je realno znanja dobio. Jasno da je onda to puno prekasno da bi se nedobiveno znanje moglo nadoknaditi.

Realnije i ujednačeno ocjenjivanje u svim školama bi trebalo dovesti da se veći dio prijemnih ispita za fakultete zamjeni bodovima dobivenih na temelju ocjena iz srednjih škola, što sad mnogi fakulteti izbjegavaju svjesni nerealnosti tih nabildanih ocjena.

Dakle, nije državna matura nešto loše, problem je da ona mora biti dio razrađenog sustava koji je integriran u školovanje a ne u vremensko-prostornoj koliziji kako u ovom trenutku izgleda.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Svrha državne mature bi

Svrha državne mature bi trebala biti je dobivanje ujednačenih rezultata za sve škole u državi. Ono što danas imamo je izrazita neujednačenosti i besmislena proizvodnja odlikaša koji to po ničemu nisu.

Po tome državna matura uopće nema SVRHE!! Jer na kraju srednjoškolskog obrazovanja provesti maturu i zaključiti da rezultati nisu ujednačeni jest upravo smiješno!!! Ujednačene rezultate za sve škole u državi treba postići kroz cjelokupno četverogodišnje obrazovanje! Dakle, stalnim i sustavnim nadzorom nad radom i profesora i učenika kroz godinu! A ne na kraju detektirati stanje i što onda? Ništa! Ne možeš djecu onda vratiti natrag 4 godine i ponovno ih učiti. Što su naučili, naučili su. Prema tome, matura je apsolutno nepotrebna!!! Dovoljne su 4 svjedodžbe i kraj priče!

My Soul

Tko je glasao

Ujednačene rezultate za sve

Ujednačene rezultate za sve škole u državi treba postići kroz cjelokupno četverogodišnje obrazovanje! Dakle, stalnim i sustavnim nadzorom nad radom i profesora i učenika kroz godinu!
Nešto mi se čini da sam ja to napisao u svom komentaru.

Prema tome, matura je apsolutno nepotrebna!!! Dovoljne su 4 svjedodžbe i kraj priče!
Matura, kao i diplomski rad, imaju apsolutno smisla i predstavljaju provjeru cjelokupnog znanja akumuliranog kroz cijelo školovanje, mogli bi to nazvati nakakvom vrstom "završnog računa". Svakako je važno da učenici ili studenti na kraju svog školovanja osvježe cjelokupno dobiveno znanje i takva ocjena prikazuje njihovu sposobnost shvaćanja, stvarno usvojenog znanja te dugotrajnog pamćenja za razliku od onog kratkotrajnog gdje je neko gradivo naštrebano samo za određeni ispit i nakon toga tabula rasa!

Ostaje samo pitanje provedbe završnog ispita, bio on državni ili ne, te njegove objektivnosti na nacionalnom nivou.
Tu postoji jedan problem kojeg je naš sad bivši ministar-maneken Primnorac zgurao pod tepih, a to je pitanje po čemu učenici mogu spremati završni ispit kad su sve besplatno dobivene udžbenike vratili? Vjerojatno je danas najracionalnije rješenje da udžbenici postanu public domain i da budu dostupni na internetu. To ne bi smio biti nikakav problem budući da svi već postoje u nekom digitalnom obliku, a cijena takve akcije je neusporedivo niža od love koja je potrošena za besplatne udžbenike. No to je neka druga priča koja zadire u zaradu izdavačkih kuća i svih mutnih poslova vezanih za "uvjeravanja" pojedinih profesora.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Pa mogli bismo imati

Pa mogli bismo imati standardizirani test na kraju svake školske godine. S tim da ga imaš pravo ponoviti sljedeće godine i računa ti se onaj rezultat koji je bolji.

Ali je jako teško standardiziranim testom ispitati razumijevanje. Amerikanci imaju SAT i kunu se u to, a pažljivo razmatranje pokazuje da stvar baš nije najbolja.

Možda bi bila najbolja kombinacija standardnog ispita (pustimo esej i slične stvari koje se opet ocjenjuju po dojmu) i mišljenja nastavnika.

Ali, budući da sam privatno upoznao neke ljude koji rade/radili su u stručnim službama školstva i visokog obrazovanja znam da nećemo brzo napraviti nešto dobro jer je previše suprotstavljenih interesa u tome.

Tko je glasao

Ali je jako teško

Ali je jako teško standardiziranim testom ispitati razumijevanje.
Očito da je prilično teško, ako ne i nemoguće, sve ispitati standardiziranim testom. Doduše Talijani imaju već godinama državnu maturu i tema za pismeni rad iz talijanskog je na nacionalnom nivou, kako se vrši ocjenjivanje mi je nepoznato no očito su nešto smislili.

Svakako to što se ne može baš sve ocijeniti nije razlog da ocijenim onaj dio koji se može.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

djevojčice na maturi

djevojčice na maturi postižu bolje rezultate od dječaka

Zanimljivo da postižu na maturi a ne na prijemnom ispitu. U čemu je razlika, ili je ovo samo izgovor?

Sasvim odvojena stvar, znanje naših srednjoškolaca je u prosjeku vrlo loše.

Tko je glasao

djevojčice na maturi

djevojčice na maturi postižu bolje rezultate od dječaka

Mislim da ne postizu samo na maturi, vec tijekom cijelog skolovanja, a razlog bi pretpostavljam bio da su 'vrijednije', 'poslusnije', vise vremena provode uceci. Mislim da je danas odnos diplomantkinja i diplomanata dobro u korist onih prvih. Medjutim, iako bolje skolovane, u prosjeku su jos uvijek slabije placane.

Sto se znanja tice, tu se apsolutno slazem, i sva medjunarodna istrazivanja u koja su bila ukljucena i hrvatska djeca, pokazuju da im je znaje debelo ispod europskog prosjeka.

Tko je glasao

Samo bih se osvrnula na

Samo bih se osvrnula na navode kako hrvatska djeca pokazuju znanje "debelo ispod europskog prosjeka". Mislim da to baš i nije točno. Evo nekoliko uspjeha naših srednjoškolaca na međunarodnim natjecanjima:
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/080918a.php
http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=159&solo=85&l=h
http://www.index.hr/vijesti/clanak/uspjeh-zagrebacke-gimnazije-na-inform...
http://www.index.hr/vijesti/clanak/uspjesi-ucenika-zagrebacke-glazbene-s...
http://www.2gimnazija-varazdin.hr/nastavagal.php?what=1&tip=1&id=114&mid...
http://www.vtv.hr/aktualno/1-vijesti-dana/235-veliki-uspjeh-mladih-varad...
http://www.javno.com/hr-hrvatska/split--njemacki-mladi-fizicari-prvi-hrv...
Za SAD imam saznanja, iz prve ruke (nekadašnji profesor iz hrvatske srednje škole, koji već petnaestak godina radi sa američkim srednjoškolcima), kako tamo iz škola izlaze "doslovno nepismeni", sa znanjem koje je daleko ispod znanja naših prosječnih srednjoškolaca. Istina, postoje elitne privatne škole, ali one su dostupne samo rijetkima. Nadam se da mi ne težimo postizanju istoga standarda u obrazovanju (tj. nikakve državne škole za većinu i elitističke dostupne samo "odabranima").
Mi smo u teorijskom znanju izvrsni, ali što se tiče stvarnoga, praktičnoga rada (strukovne škole i neki fakulteti ), smo užasno loši. Umjesto da iz takvih škola izlaze gotovi kadrovi, oni se tek uključivanjem u rad počinju poučavati svome stvarnom zvanju. Tu dobrano zaostajemo za razvijenima. Još uvijek je važnije što imamo reći, nego što znamo napraviti, odnosno raditi.

Tko je glasao

Mislim da ti mijesas

Mislim da ti mijesas izdvojene primjere izvrsnosti s prosjekom. Jedina relevantna istrazivanja na ovom podrucju su PISA (The Programme for International Student Assessment) koja se provode svake godine. Hrvatski ucenici su sudjelovali mislim da prosle godine i svakako nisu blistali (mozes lako naci rezultate na internetu). Sto se Amerike tice, to su jako pausalne ocjene kako su njihove skole grozne u usporedbi s nasima, i vrlo se lako mogu opovrgnuti. U znanosti, vecina novijih dostignuca i istrazivanja dolazi upravo s americkih sveucilista i razlicitih obrazovnih i znanstvenih institucija, sto bi bilo nemoguce da su njihovi srednjoskolci 'skoro pa nepismeni'. Istina je da oni znaju 'locirati' elitne (po znanju) ucenike vec na pocetku skolovanja i onda ih pratiti do kraja.

Tko je glasao

Točno je kako znaju

Točno je kako znaju "locirati" elitne učenike i pratiti ih do kraja, ali njihovi uspjesi u znanosti velikim dijelom pripadaju i velikom "uvozu mozgova" iz cijeloga svijeta i odličnoj materijalnoj podlozi.

Srednje vrijednosti nekih veličina, ovise i o uzorku koji je ispitivan, iskustvu u načinu prethodnih ispitivanja i slično, te ne moraju biti odraz pravog stanja.
Npr. gledajući rezultate naših atletičarki, daleko smo ispod prosjeka, ali gledajući rezultate naših izvrsnih izdvojenih primjera to baš ne izgleda tako. Je li bolje imati makar i jednu- izvrsnu skakačicu uvis koja osvaja zlatne medalje, ili puno osrednjih?
Izvrsne osobe na pravim mjestima mogu društvu doprinijeti više nego nekoliko osrednjih.
Ipak, sve je to relativno.

Tko je glasao

Kakogod prevrces stvari u

Kakogod prevrces stvari u hrvatskom skolstvu, cinjenica je da su ucenici uvijek jako losi pri samostalnom zakljucivanju. 'Teorijsko' znanje je potpuno nebitno, ako je onda kasnije neprimjenljivo.
Sto se Amerike i 'uvoza mozgova' tice, slazem se da se i tu krije dio njihova uspjeha, a li svakako ne samo u tome. Na kraju, nekako su i morali doci do materijalne podloge kojom danas privlace znanstvenike, a to bi bilo nemoguce uz skoro pa nepismeno stanovnistvo.
Kad smo vec kod sporta i skolstva, mislis li da je vaznije osigurati svakom djetetu mogucnost da se rekreativno bavi sportom ili financirati jedan osrednji ili bolji nogometni klub? Lijepo je imati izolirane otoke izvrsnosti (ali to ima vecina drzava), ali vaznije je imati dobro skolovanu vecinu stanovnistva.

Tko je glasao

Ipak, nemojmo previše

Ipak, nemojmo previše potcjenjivati hrvatsko školstvo, a precjenjivati ostala.
Temelji američke moći,ne leže u kvaliteti njihovog obrazovnog sustava na svim razinama, nego u: ogromnom kapitalu, prirodnim bogatstvima, tehnološkom napretku (zbog priljeva mozgova iz cijeloga svijeta), monetarnim povlasticama i privilegiranom položaju dolara, kulturnoj i političkoj hegemoniji. O moralnosti svega moglo bi se puno pisati.
Američka elita studira na Harwardu, Stanfordu, Yaleu, UCLA-i, Berkeleyu..., ali uz to vrhunsko i za obitelji preskupo obrazovanje, osnovno i srednje školstvo je više nego osrednje:
citat iz knjige "Kapitalizam protiv kapitalizma", Michaela Alberta: "Ne treba se čuditi što 45% odraslih Amerikanaca nisu u stanju označiti na zemljopisnoj karti položaj Srednje Amerike i što većina njih ne zna gdje se nalazi Velika Britanija, Francuska ili Japan. Na jednom drugom području, i to mnogo životnijem, iznenadit ćemo se doznavši da 40% mladih Amerikanaca koji, navršivši 18 godina, ulaze u colleges priznaju da ne znaju ispravno čitati.
U kojoj je zemlji najveći broj nepismenih? U Portugalu ili Ujedinjenom Kraljevstvu? Odgovor: u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Poljskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama? Odgovor: u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako je to moguće?"....
Slažem se s tobom da su nam učenici jako loši pri samostalnom zaključivanju. Ta nam je osobina zbog toga toliko prisutna i u politici (često oazi slabijih u toj disciplini).

Važnije je djeci omogućiti rekreativno bavljenje sportom, nego financirati bilo koji nogometni klub. Neka se klubovi pretvore u dionička društva i ne opterećuju svojim poslovanjem porezne obveznike.
Stipendiranjem treba omogućiti napredovanje talentiranima, a osrednjima pružiti najviše što je u realnim mogućnostima države.

Tko je glasao

To s Amerikom i zemljopisnim

To s Amerikom i zemljopisnim kartama se cesto cuje i mislim da je stvarno otislo predaleko. Pitaj ucenike u prosjecnoj hrvatskoj srednjoj skoli da ti pokazu Litvu na karti i kazu koji je njezin glavni grad. Moja poanta je da ne ocjenjujes pausalno i anekdotalno skolske sisteme. Postotak nepismenih je veci u Portugalu nego u VB(http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_literacy_rate). Ne znam gdje si dobila svoje podatke. Istina je da je veci u SAD-u nego u Poljskoj, ali to je zato sto se je socijalizam sustavno obracunao s nepismenoscu (kao i mnogim drugim stvarima). Tako je zemlja s najmanje nepismenih Kuba, a sve ostale bivse komunisticke drzave su na samom vrhu.
Problem s podatcima o razlicitim stvarima u skolstvu je da oni postoje za SAD i zapadnoeuropske drzave jer se istrazivanja sustavno rade vec godinama. Koliko 18-godisnjaka u Hrvatskoj ne zna citati s razumijevanjem? Ja bih rekao mnogo, ali podatak ne postoji.
Ja uopce ne mislim da je americki (ili bilo koji) obrazovni sustav savrsen, ali u Hrvatskoj vlada misljenje da je hrvatski medju najboljima na svijetu. Kao netko tko je iskusio vise obrazovnih sustava (i kao ucenik, djak, student, ali i kao ucitelj), mogu reci da to nije istina. Ima prednosti i nedostataka. Recimo, jedna od najvecih dogmi u hrvatskom sustavu je kako su djeca (a i ucitelji) strasno opterecena (to i nekako proizlazi i iz tvojeg clanka). Vjeruj mi da to nije istina. Opet, sva istrazivanja koja postoje govore da su hrvatska djeca na dnu u Europi po danima ugodini koje provedu u skoli, kao i satima u tjednu koja provedu ili u skoli ili uceci. Satnica ucitelja je isto najniza u Europi. U drzavi gdje sad zivim ucitelj radi u razredu od 9 do 2, a od 2 do 5 je na raspolaganju roditeljima ili ucenicima za konzultacije. Ucenici su isto tako u skoli od 9 do 4 ili 5.

Tko je glasao

Makar i paušalno, još

Makar i paušalno, još jednom ću izjaviti: djeca su nam stvarno preopterećena.
I to : ili s previše sadržaja, ili s preuranjenim znanjima za njihov trenutni intelektualni nivo . Od toga se brane razvojem pukog zapamćivanja ( jer nemaju vremena i trenutne sposobnosti svladavanja neprimjerenih sadržaja), a ne zaključivanja. Onda im to prijeđe u naviku i "zbogom logiko" ,"zbogom čitanju s razumijevanjem".

Za te tvrdnje nije mi potrebna ni wikipedia, ni ostalo. Pollitičarima, kojima su djeca trenutno u osnovnoj školi, preporučam puno strpljenja dok i sami utvrđuju neprimjerena gradiva za tu djecu, a ponekad i njihove roditelje.

Moraš praviti razliku između osnovne, srednje škole i fakulteta. Učitelji imaju jednu satnicu, srednjoškolski profesori drugu, a fakultetski treću. Svi su "odlično" plaćeni.
Ne govorimo o provedenim satima u školi godišnje, nego o opterećenju učenika nastavom i sadržajima.
Kod nas je nemoguće organizirati nastavu u jednoj smjeni.

Tko je glasao

Meni sasvim OK. Rade više,

Meni sasvim OK. Rade više, manje lupaju loptu, sve pet.

Morat ću posvetiti jedan poseban dnevnik obrazovanju. Gledam malo ove udžbenike za OŠ i pada mi mrak na oči...

Tko je glasao

moramo udarit

moramo udarit glavom!
(Hrvatska inače podsjeća na igru "ćorave babe" - to je ono, stavi se povez preko očiju, zavrti par puta oko svoje osi i glavinja uokolo - trebalo bi po opipu prepoznati di si...)

Nikako mi nije jasna ta stvar sa školstvom; u odnosu na cijeli svijet imam osjećaj da smo uvijek bili nekako superiorniji - bilo da se radilo o strukovnim zanimanjima za koja vani uglavnom ne postoji škola, bilo da se radilo o fakultetskom obrazovanju. Dakle, hrvatska frizerka, hrvatski pomorac, hrvatski konobar, kao i hrvatski arhitekta su bili cijenjeni. Ne vidim što je tome falilo.
Sve škole su trajale 4 godine, svi su mogli odmah početi raditi, ili nastaviti školovanje bez puno peripetija. E onda to nije bilo dobro - strukovnim zanimanjima su skratili školu na tri godine. Pa moraš upisivati 4. stupanj, polagati razlike, pusta čuda...
Sve je to jin jang. Stvarati tzv. fah idiote, ili široko obrazovane na pr. mesare?
Činjenica je da dijete od 14 godina nije u stanju izabrati zvanje, a često to nije u stanju ni 18ogodišnjak.
Ali ovoliko kompliciranja... eseji iz Hrvatskog... gomile matematike... koliko je to sve uopće prilagođeno praksi? Ja se sjećam svoje statistike u srednjoj, pa statistike na fakultetu, pa na kraju znanja statistike potrebnog na bilo kojem radnom mjestu koje je u današnje doba opremljeno računalima i računalnim programima.
Možda bi bilo pravednije da se za upise na fakultet, kao i za one u srednju, boduju zaključne ocjene predmeta ključnih za taj fakultet, a za one predmete koje učenik nije imao u svojoj školi da se polaže prijemni.
Sve srednje škole imaju predmet hrvatski jezik kroz sve godine. Dakle stvarno mi nije jasno zašto se moraju dodatno potvrditi 3 ili 4 zaključne ocjene iz hrvatskog nakon 11,12 godina škole...

U svakom slučaju, skloni smo donositi neprovedive zakone i naputke koji onako, moćno zvuče i izgledaju, a, u konačnici, naprave više štete nego koristi.

Tu bi možda trebalo ono - javna rasprava, nekakav referendum - imamo li mi ikakvo pravo utjecati na odluke o školovanju naše djece ili kojekakvi Primorci mogu na nama eksperimentirati do besvjesti, a kad im dosadi jednostavno - dati otkaz?

udariti glavom o zid....

Tko je glasao

Ppetra, Nije mi namjera

Ppetra,

Nije mi namjera kritizirat tvoj dnevnik, no jednu stvar bi u vezi tog cjelog školovanja, ispita i uečnja napisal.

I ja sam išel par dana u školu i na kraju u Njemačkoj s dobro pređenih 40 godina života, malo više od te iste iz nutra pogledal.

Kad se nisam spremil kak treba je ispit bil tak teški, da sam iz minute u minutu bil nervozniji i zadatci su izgledali sve teži i teži. Na kraju je i ocjena bila tak velka ko i moje znanje.

Primjetil sam i jedan fenomen kod tih ispita, a to je: Stvari koje sam i površno znal su bile teške, jel je pitanje bilo tak postavljeno, da samo onaj može optimalno i zadovoljavajuče odgovorit, ko se je sa temom malo više pozabavil.

S malo više truda i učenja su ispiti bili sve lakši i lakši i na kraju sam na njih išel sa zadovoljstvom.

Poprilici na polovini školovanja je ministarstvo školstva doneslo zakon o državnom ispitu, a među nama je došlo do revolucije.

Dolazeči ispiti se nisu razlikovali baš puno od predhodnih, no dolazili su zapečačeni i niko nije znal kakvi su. Manipulacije je bilo i tad, no puno, puno manje.
Oni za koje se je znalo da su prije dobivali pitanja na taci, su naj više galamili, a ocjene su im posle bile ko i njihovo znanje.

Tko je glasao

Nisam protiv

Nisam protiv standardiziranih testova za mature . Upravo suprotno, trebalo ih je standardizirati, jer su u nekim školamanpr.ispitna pitanja iz matematike bila preteška i za same profesore. Nastao je trend u kojem su neki svojim prezahtjevnim pitanjima dokazivali svoj "ozbiljni rad".
Treba imati "banke pitanja i zadataka za maturu" i upućivati ih u škole Međutim, protiv sam ovakvog nestručnog, opterećujućeg i nadasve preskupoga načina izvođenja mature,i njenoga odlučujućega utjecaja na upis na fakultete.
Trebalo je samo doraditi staru maturu , ukinuti subjektivnost u ocjenjivanju sa što više "strojnog ispravljanja testova" i slično.
Pročitaj još jednom iskustva slovenske državne mature na napisanim linkovima i pogledaj koji su tamo navedeni njeni propusti. Slažem se s time.

Tko je glasao

Upravo suprotno, trebalo

Upravo suprotno, trebalo ih je standardizirati, jer su u nekim školamanpr.ispitna pitanja iz matematike bila preteška i za same profesore.

Da, to je ključno. Ako je moje dijete tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja npr. iz matematike imalo stabilnu 3jku ili 4orku, a na maturi ne zadovolji, to bi značilo samo jedno. Da ga tijekom te 4 godine njegova škola/profesor nisu dobro podučili i da ocjene koje je cijelo vrijeme dobivao, nisu bile realan odraz njegovog znanja.
U tome slučaju mislim da bi tužba protiv dotične škole, odn. predmetnog profesora, odn. Ministarstva prosvjete, bila opravdana.

Mislim da o tome drugovi iz "društva znanja" nisu razmišljali, a trebali su.

U razvijenim demokracijama, kamo stremimo je sve utuživo pa zašto ne bi bilo i ovo?!

Tko je glasao

ne bojim se da će državna

ne bojim se da će državna matura i kada bude uvedena biti zamjena za prijemni.
autonomija sveučilišta obuhvaća pravo sveučilišta da određuje kriterije i uvjete za upis i mzoš je napravio kardinalnu pogrešku kada u priču o matura=prijemni nije uveo sveučilište kao ravnopravnog partnera. ovako čitavu priču može okačiti mačku o rep jer to neće proći. fakulteti će i dalje sami odlučivati koja će znanja testirati (koliko god odabir bio nelogičan), na koji će ih način testirati (koliko god mjerenje bude bilo neadekvatno) i sam će odlučivati kako će slagati rang liste.
maksimum koji državna matura može postići je biti zaista državna matura i taj dio priče podržavam. mislim da bi trebalo staviti na papir koje su oscilacije u "krajnjem proizvodu" koji iz različitih škola izlazi jer razlike zaista jesu velike. ponegdje petice pršte, a ponegdje se na njima itekako škrtari i to onda dovede do neravnopravnog položaja učenika kada pokušavaju postati studenti.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Upravo je prijamni

Upravo je prijamni ispit,koji je samo jednim dijelom vrednovao prethodno obrazovanje, a većim dijelom uspjeh na samom ispitu koji je tražio točno određena znanja, davao svima šanse da se uspješno pripreme i upišu.
O utjecaju državne mature na upis na fakultete,najbolje će moći reći dekani i uprave fakulteta, koji su bili izloženi neviđenim pritiscima od strane MZOŠ-a , kako bi državna matura zamijenila prijamne ispite. Inače, takav projekt bez toga, baš ne bi imao nikakve šanse.
U samom početku priče "projekta državne mature", većina srednjoškolskih nastavnika ga je podržavala, naivno misleći, kako će većim utjecajem na budućnost svojih učenika dobiti bolji status u društvu, odnosno veću plaću. Ovako, dobili su samo novi posao, troškove mature prebacili bi još na njihova leđa (predviđenim povećanjem norme), fakulteti su oslobođeni posla kojega su radili za svoje redovne plaće, a društvo skupo plaća ovaj "unaprijed propali" projekt (slovenska iskustva).
Ovo je samo isječak istine o "bogatom društvu", koje je imalo novaca (u eri vladavine bivšega ministra) za more "besplatnih udžbenika", za preskupu državnu maturu, silne dvorane, te predviđeni rad u jednoj smjeni (samo bi trebalo duplirati kapacitete svih školskih zgrada u Hrvatskoj , što je i bilo planirano u vremenu "građevinskog buma" i sveopćeg "bogatstva").
Posebna priča su udžbenici, a svaki roditelj bi mogao ispričati priču o udžbeničkom apsurdu i ministarstvu, koje se zbog silnih poslovnih veza s nakladnicima i dalje uporno drži činjenice kako su udžbenici "lako pokvarljiva roba" pa ih brzo treba izmjenjivati. Rok trajanja udžbenika od 4 godine, planiran novim zakonom o udžbenicima, neće bitno utjecati na hiperprodukciju udžbenika, jer će i dalje ostati preveliki broj odobrenih za svaki program (da im je stvarni interes napredak hrvatskoga školstva, a ne zarada nakladnika, autora i onih "blizu njih", prvo bi to promijenili).

Tko je glasao

Državna matura ima samo

Državna matura ima samo jednu svrhu, a to je još veća centralizacija prosvjetno-indoktrinacijskog sustava i daljnja standardizacija prihvaćenog "znanja", te više trajno centralno pohranjenih informacija o svakom učeniku i budućem radniku. kao i svi takvi manevri ima površinski validan rationale "jednakosti". sa prosvjetnog stanovišta nema nikakvu praktičnu vrijednost.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Po staroj, učenici su nakon

Po staroj, učenici su nakon mirno odrađene 4.godine imali 30-tak sasvim slobodnih dana u kojima su se pojačano pripremali za maturu. Nakon uspješno položene mature imali su još 10-tak slobodnih dana da usavrše znanje za prijamni ispit. (naravno da su za maturu birali ispit koji će biti ispitivani i na prijamnom ispitu.

Apsolutno netočne stvari iznosiš u dnevniku baš kao i ovu.
Naime ja sam ove godine maturirala.
Nismo imali 30-tak slobodnih dana za pripremu mature jer nam je raspored bio ovakav:

15.5 kraj škole
25.5. obrana maturalnog rada na dva jezika
5.6. pismeni hrvatski
8.6. usmeni hrvatski
15.6. usmeni geografija, engleski i organizacija turističkog poslovanja

Tako je bilo i u drugim školama uz malo razliku među datumima i naravno, drugim predmetima za polaganje.

I ne razumijem ovu tvoju tvrdnju:
naravno da su za maturu birali ispit koji će biti ispitivani i na prijamnom ispitu.

Kakvo biranje ispita?
Kao prvo radi se o usmenom polaganju predmeta u većini slučajeva.
Kao drugo eventualno biranje polaganja izbornog predmeta imaju samo gimnazije, koliko ja znam. primjerice uzmeš psihologiju kao izborni na maturi i ideš upisati psihologiju na fakultetu.

Opet to nije većina škola, pa se drugi put bolje raspitaj.
Inače, kad sam ja kretala u srednju školu oni koji su kretali u gimnazije jasno su dobili na znanje da će nakon obuke u školi imati državnu maturu.
Dakle moja geenracija gimnazijalaca je pripremljena na to a opet su se išli buniti.
Iako su jedini imali svake godine kvalitetne pripreme i iako je državna matura sastavljena po njihovom programu.

Problem je sa školama koje nisu gimnazija.
Zašto?
Jer se nastavni plan bitno razlikuje, a testovi državne mature nisu prilagođeni strukovnim školama.
Dakle to su čiste nebuloze.

Primjerice, jedan medicinar se 4 godine priprema za neke opće znanje vezano za medicinu i onda ga na državnoj maturi driblaju sa programom iz gimnazije.

Apsurdno.

Tko je glasao

Ti si išla u strukovnu

Ti si išla u strukovnu školu i imala si završni ispit, a ne maturu.
Obrana završnog rada, odnosno mature (gimnazijalci) kojega su učenici pisali od veljače do svibnja, te pisanje zadaće iz hrvatskog jezika na zadanu temu, uglavnom nisu bile nikakava teškoća za učenike. Prvi pravi ispit četverogodišnjega znanja ( s unaprijed danim popisom pitanja) kod tebe je bio 8. 06.tj, imala si 23 sasvim slobodna dana za učenja. Tek 15.06 imala si ispit iz stručne skupine predmeta (s unaprijed poznatim popisom pitanja).
Nije tako bilo u većini škola, jer si ti pohađala samo jednu i iz tebe govori samo to iskustvo, a kao što se već zna: tvoje osobno iskustvo = znanje koje vrijedi za sve= apsolutna istina. Postoje kalendari poslova u kojima je točno naznačeno, kada se što odvijalo. Većina je s maturom završavala pri kraju šestoga, a ne petoga mjeseca (kao što je sada predviđeno u kalendaru državne mature).

Svaki učenik, njegov roditelj i nastavnik dobro zna kakvi su posljednji tjedni pri kraju školske godine, a sada se u njih upetljavaju ozbiljni ispiti četverogodišnjeg učenja.
Državna matura sada bi završavala 31.05, a tvoj završni ispit bio je gotov 18.06. Pobroji koliko si još imala slobodnih dana za razliku od budućih maturanata. Imala si i dovoljno vremena ( dvadesetak dana ) do otprilike 08.07 za svoj prijamni ispit na odabranom fakultetu (samo si ponovila ono što si učila za maturu). Kao što vidimo, stigla si dodatno usavršiti svoje znanje iz materinjeg jezika i uspješno se upisati do 10.07.
A što je s budućim studentima, piše u dnevniku.
Pitaš o biranju predmeta. Što se čudiš? Državna matura tiče se samo gimnazijalaca i o njoj pišem. Za strukovne škole ostaje završni ispit, a oni koji žele na fakultet moraju još ići i na državnu maturu.
Iznosiš krive tvrdnje, jer ne znaš i nisi sama proživjela, a nisi dobro ni pročitala dnevnik. Nigdje nisam napisala kako gimnazijalci nisu znali za državnu maturu, već je to istina za strukovne škole, pa im je Ministarstvo zbog osjećaja krivnje i nepoštivanja zakona "poklonilo" "besplatne instrukcije" subotama.. Da si godinu dana mlađa, osjetila bi na vlastitoj koži, jer bi za tvoj fakultet morala ići na državnu maturu, inače bi ti bio sasvim zatvoren put na fakultet, odnosno visoko školstvo.
Tvoja generacija gimnazijalaca se išla buniti i , kao što znamo, uspjeli su ostvariti upis po starim (boljim) kriterijima.
Nabacuješ se riječima poput "nebuloze", a sama ih iznosiš. Srednja strukovna škola daje manje općeg znanja za medicinski fakultet od gimnazija, jer ona daje velika praktična znanja za medicinske sestre i ostala zanimanja.Ti tvrdiš da ih, citiram te :"driblaju sa programom iz gimnazije".
Medicina je fakultet koji treba temeljna znanja iz prirodnih predmeta (biologija, kemija, fizika), zbog silnog oslanjanja medicine na znanost i sve više napredne tehnologije, a ne praktičnih znanja iz njege bolesnika, pa više odgovara gimnazijskom programu. Očito nisi shvatila, kako će strukovnjacima biti još teži put do fakulteta jer je državna matura još više prilagođena gimnazijama (polaganje obvezne matematike, koju strukovnjaci najčešće daleko slabije uče u školi -smanjen broj ne samo sati, nego i godina učenja).
U svojim tvrdnjama suprotna si sama sebi. Ako već imaš potrebu komentirati, ne oslanjaj se samo na svoje životno iskustvo, jer ono najčešće nije dovoljno, a isto tako vrlo često dovodi do pogrešnih zaključaka.

Tko je glasao

do otprilike 08.07 za svoj

do otprilike 08.07 za svoj prijamni ispit na odabranom fakultetu (samo si ponovila ono što si učila za maturu).

E pa vidiš da nisi u pravu. pripremala sam se i za fakultet psihologije i nisam ga uspjela upisati. Zašto? Jer se za prijemni učilo iz dva udžbenika iz srednje gimnazijske škole a ja sam u svojoj imala poslovnu psihologiju 1 godinu.
Dakle, što je sa budućim studentima koji nisu išli u gimnaziju, a htjeli su upisati primjerice pravo, psihologiju, sociologiju itd...?
Opet dolazimo do toga da ni nama sa običnom maturom nije uopće lako kako ti tvrdiš.

Srednja strukovna škola daje manje općeg znanja za medicinski fakultet od gimnazija, jer ona daje velika praktična znanja za medicinske sestre i ostala zanimanja.Ti tvrdiš da ih, citiram te :"driblaju sa programom iz gimnazije".
Medicina je fakultet koji treba temeljna znanja iz prirodnih predmeta (biologija, kemija, fizika), zbog silnog oslanjanja medicine na znanost i sve više napredne tehnologije, a ne praktičnih znanja iz njege bolesnika, pa više odgovara gimnazijskom programu.

Ovo je nešto najapsurdnije što sam ikad čula. Ti tvrdiš da su gimnazijalci bolje osposobljeni za medicinski fakultet od onih koji su pohađali srednju medicinsku?

Sorry, ali to nije istina. Sestra mi je završila srednju medicinsku i sad je na medicinskom fakultetu - sestrinstvo.
Gimnazijalci nisu imali praksu od 6 - 10, pa onda od 10.30 - 16h nastavu.
To je poprilično iscrpljujuće.
Nisu nikad vadili krv, brisali stražnjice, okretali i prali nepokretne, bili u vizitama itd.

To što ti tvrdiš da je njihovo znanje bitnije ( teorija) od znanja medicinara ( praksa) je čista glupost.

Osim ako ti ne bi da ti operaciju srca radi gimnazijalac pomoću udžbenika.

Dakle mišljenja sam da se gimnazijalci nemaju zašto bunit kada su od početka bili svjesni što upisuju i da će morati polagati maturu.
Svake godine imaju pripreme za to i program koji je identičan onome ne državnoj maturi.

Dok se strukovne škole "podcjenjuje" pa im se ne želi prilagoditi program, što je definitivno čista glupost.
Jer onda ajmo svi u gimnaziju. Mislim čemu se truditi 4 godine ići za medicinara, kada će ti na državnoj maturi biti program gimnazije?

Tko je glasao

Kada sam rekla Medicinski

Kada sam rekla Medicinski Fakultet, to se odnosilo na studij za doktore medicine, a ne na visoke škole poput sestrinstva i sličnoga.

Kažeš: "Nisu nikad vadili krv, brisali stražnjice, okretali i prali nepokretne, bili u vizitama itd.
To što ti tvrdiš da je njihovo znanje bitnije ( teorija) od znanja medicinara ( praksa) je čista glupost.
Osim ako ti ne bi da ti operaciju srca radi gimnazijalac pomoću udžbenika."

Niti će operaciju srca raditi gimnazijalac, niti će to raditi medicinska sestra, a niti liječnik bez specijalizacije iz kardiokirurgije. Do toga je daleki put. Ja sam samo istakla kako gimnazija daje bolje predznanje da se uopće može krenuti tim putem. Isto tako, nikada nisam rekla da je "strukovnjacima" lakše upisati fakultet, nego baš naprotiv. To je i normalno zbog razlike u programima. Izvrsni iz strukovnih škola uspijevali su se uz više učenja i dodatnim pripremama upisati na željene fakultete, ali ipak u daleko manjem broju od učenika gimnazija. Stalno mi namećeš potcjenjivanje učenika strukovnih škola, što je daleko od istine.
Ne možeš imati i novce i ovce: kada se upišeš u strukovnu školu imaš sigurno zanimanje nakon 4 godine škole. Ukoliko iz bilo kojih životnih okolnosti ne završiš fakultet , za razliku od gimnazijalaca bez fakulteta opet si u prednosti. Stoga ne budi kivna na njih, i oni moraju imati neke prednosti u životu.
Iz tvojih komentara izbija ono zbog čega meni namećeš potcjenjivanje strukovnih škola: osjećaj inferiornosti prema gimnazijalcima prekriven određenom agresivnošću.
Pitaš čemu se truditi 4 godine za medicinara, kada je na državnoj maturi program gimnazije? Pa valjda zato što stječeš zvanje medicinske sestre ili tehničara , a to treba također zaslužiti. Za liječnike trebat će ti viši stupanj znanja i šire obrazovanje od onoga što nude strukovne škole. Do sada su to učenici strukovnih škola stjecali pripremanjem za prijamne ispite, a sada će to raditi za državnu maturu. Ja sam istakla da će im taj put biti teži od prijašnjega. Ne vidim razloga za tvoju ljutnju, osim neshvaćanja napisanoga.

Tko je glasao

Kada sam rekla Medicinski

Kada sam rekla Medicinski Fakultet, to se odnosilo na studij za doktore medicine, a ne na visoke škole poput sestrinstva i sličnoga.

Sestrinstvo nije visoka škola nego studij:
http://www.medri.hr/studiji/sestrinstvo/o%20studiju.htm

I još jedna napomena: studij sestrinstva košta isto koliko i studij medicine tj. 9 000kn.

Dakle, i tu si fulala.

Tko je glasao

Sa stranice koju si

Sa stranice koju si navela:
"Studij sestrinstva traje t r i godine, što je jednako trajanju studija u zemljama Europske zajednice i gotovo svim drugim europskim državama."
Može se to nazvati i akademija sestrinstva, umjesto studij sestrinstva , to je ono što se zvalo viša ili kasnije visoka škola i trajalo je 2 do 3 godine. Bilo je svega u doba bivega ministra Primorca. Da je ostao, možda bismo dobili i studij dimnjačarstva, a možda i nešto više od toga - zašto bi se ljude ograničavalo da se usavršavaju u svome zvanju.

"Nakon završetka studija stručni prvostupnik sestrinstva imat će usvojena znanja i vještine za obavljanje sestrinske prakse. Bit će sposoban raditi po načelima jedinstvene sestrinske skrbi, primjenjivati proces sestrinske skrbi te voditi sestrinsku dokumentaciju. Njegova uloga u zdravstvenom timu na raznim razinama zdravstvene zaštite bit će p r a ć e nj e zdravstvenog stanja bolesnika i životno ugroženih osoba."

Iz opisa poslova nakon završetka toga "studija", jasno je kako se može uspješno povećavati administriranje i nepotrebno produžavati školovanje.
Valjda će (srednje) medicinske sestre raditi praktične poslove njege, liječnici obavljati dijagnostiku i liječiti pacijenta, a studijske sestre sve to p r a t i t i. Još je samo pitanje kakav će studij trebati onaj "tko će im pridržavati stolicu."
Napominješ, jednako koštaju?
Nakon završetka studija, netko vodi i vrši liječenje, a netko p r a t i to isto.
Ali ipak, nije isto 3 puta po 9000kn i šest puta po 9000 kn.

Cijena godine studija , ne govori o višoj ili manjoj vrijednosti studija i "studija", te izvodiš krive zaključke iz vlastitih pretpostavki, poput :"Dakle, i tu si fulala."

Problem je što ti ciljaš u cilj , koji postoji samo u tvojoj glavi, a stalno ga projeciraš drugima.

Tko je glasao

Problem je što govoriš o

Problem je što govoriš o stvarima u koje nisi upućena.
Kada govoriš o nečemu o čemu neznaš ništa onda makar provjeri googlanjem,.

Za tebe je sestrinstvo viša škola, što je apsolutno netočno.
Kao drugo sestrinstvo traje 3+2 godine , baš kao i većina ostalih fakulteta, samo što za ove dodatne 2 godine moraš ići u Zg jer u Rijeci još nije moguće odraditi taj preostali program.

Dakle nije 3 puta po 9 000kn
Već je 5 puta po 9 000kn

Dakle, i tu si fulala.

Ja iznosim provjerene činjenice, a ti iznosiš svoje zaključke, pa neznam baš ko tu cilja u cilj koji postoji samo u nečijoj glavi.

Tko je glasao

Može trajati i 55 godina i

Može trajati i 55 godina i koštati 55 puta 9000kn, biti visoka najviša ili još viša sestra nakon završetka studija, magisterija, doktorata....
Sve je to umjetno školovanje radi školovanja, a ne zbog složenosti i potreba društva. O tome bi se moglo puno pisati, ali nije mi to sada u fokusu interesa( s takvim produljenim školovanjem javlja se potreba za predavačima, opremom, novim zaposlenicima, a tu je iz određenih razloga puno zainteresiranih i .....).
Mogli bismo ustrojiti i fakultet za "forsiranje infinitiva", našlo bi se i za to dosta predavača, ali i studenata.

Liječnik je taj koji određuje, vodi liječenje i odgovara. Budući da nam prijeti smanjenje njihova broja, bolje da su povećavali kapacitete tih studija, jer njihov prateći kadar neće imati što pratiti, a još će uzaludno potrošiti silan novac ( i svoj, ali i državni).
Isto tako povećavao se i broj godina studiranja na učiteljskom fakultetu i dogurao je do 5 godina, zatim se se opet smanjio... Što je sada neću se s time zamarati, ali ti se možeš potruditi i iznijeti provjerene činjenice.
Sve je to posljedica nenormalnog rasta velike gljive čiji je sljedeći stadij, opće rasprsnuće ili prije toga ugibanje domaćina na kojem raste.

P.S.Jedna godina "doktorskog" fakulteta, meni više "vrijedi" od 55 godina školovanja onoga tko će p r a t i t i to liječenje, a ne smije ga samostalno ni određivati, a ni provoditi.
O tome nisam namjeravala pisati u dnevniku, ali ti to stalno nabacuješ. Kada te već to toliko zaokuplja, napiši dnevnik o tome, a ne nabacuj se silnim provjerenim činjenicama.

Tko je glasao

Ajme koliko nagomilanih

Ajme koliko nagomilanih frustracija! Potpuno se slažem da praksa i "brisanje guzica" nemaju APSOLUTNO NIKAKVE veze sa studijem medicine. Cilj školovanja trebao bi biti poticanje izvrsnosti, a ne težnja jednakosti žrtve! Učenici gimnazija imaju bolju podlogu za upis na medicinu, i to je tako. A to što medicinari imaju praksu bi im trebala biti olakotna okolnost? Kao, "oni su se više patili u srednjoj, ajmo im dati popust"! Svašta. Između ostalih stvari, mase privilegiranih grupa su nas i dovele tu gdje jesmo. A što se viših medicinskih sestara tiče, sasvim je dovoljno "regrutirati" ih iz redova medicinskih sestara sa dugogodišnjim iskustvom. Toliko o tome. Aisha, generaliziranje na osnovu unaprijed cementiranih zaključaka ne vodi ničemu.

Tko je glasao

mase privilegiranih grupa su

mase privilegiranih grupa su nas i dovele tu gdje jesmo

Sam si sebi kontradiktoran, jer upravo privilegirane mase u ovom slučaju i jesu gimnazijalci.

Think about it.

Baš zato što nam se sustav obrazovanja sve više svodi na "štrebanje" od "praktičnog rada" i jesmu tu gdje jesmo.

Imamo mali milion "stručnjaka" koji samo znaju govoriti, ali ne i napraviti.
Inače, ne prolazak kroz svaku sferu medicine pa i brisanje tuđih stražnjica, dovodi do sve većeg porasta ne trpeljivosti na poslu.

Pa tako imamo doktore koji ne uvažavaju poslove sestara nego ih podcjenjuju. Ali ni to nije najgore, imamo doktore opće prakse, koji neznaju ni krv izvadit, a davno prije su morali obavljati i taj dio posla.

Zamisli koliko bi se gužve i čekanja rješilo time da doktor opće prakse izvadi krv ili bar njegova sestra?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci