Tagovi

Hrvatska lisnica u hrvatskom džepu

Prije nekog vremena je kružila (pa i na pollitika.com) teorija kako "strane banke plja?kaju Hrvatsku". ?inile su to velikim kamatama, lošim uvjetima kreditiranja gospodarstva itd. Lova je odlazila van Hrvatske u ruke svjetskih bankarskih grupacija i mo?nika... štoviše, ta teorija i još uvijek kruži.

Uvijek sam odgovarao jednim kontraargumentom: zašto HPB (Hrvatska poštanska banka) kao državna i ?isto hrvatska banka, ne ponudi bolje uvjete?

Na to naravno nije bilo odgovora. A odgovor je, najvjerojatnije, da je bolje uvjete bilo nemogu?e ponuditi.

HPB venera

Tkogod prati TV, gleda plakate po cesti, svjedok je da se HPB stvarno reklamira, pokušava privu?i štednju, i to dosta lijepim kamatama.

Hrvatska poštanska banka vam omogu?uje ugovaranje fiksne kamatne stope na štednju do 12 mjeseci uz najpovoljnije kamatne stope na oro?enu kunsku štednju koja se kre?e od 4,5% na rok oro?enja od mjesec dana te 6,5% na rok oro?enja od 12 mjeseci

(HPB)

Šest i pol posto uop?e nije mala kamata. Dakle, moraju dati 6,5 onom tko ulaže novac, koliko moraš uzeti od onog kome posu?uješ? Da ne govorimo da ne smiješ sve posuditi dalje — zbog obavezne rezerve koju propisuje HNB (ispravite me ako griješim!)

Najbolji dokaz je da se HPB našao u ne baš divnoj situaciji. Nešto nije štimalo, jer današnji Jutarnji kaže:

U suradnju s EBRD-om idemo kao sa strateškim partnerom jer Vlada nema ni najmanju namjeru prepustiti njima ve?insko vlasništvo - istaknuo je Mari? i napomenuo da nije posve otklonjena mogu?nost spajanja banke s Croatia osiguranjem.
...
HPB je ovogodišnji drugi kvartal završio s gubitkom od 85,4 milijuna kuna.

Dakle, ne?e se prepustiti ve?insko vlasništvo, ali manji dio ho?e — što je drugo ulazak strane banke kao "partnera"?

Toliko o bankama u doma?em vlasništvu. I toliko o tome da banke "imaju novaca". Imaju, kad posude izvana. Znam da je HPB kreditirala razne stvari tipa brodogradilišta, ali doma?a banka upravo treba da povoljno financira takve stvari ako strane "gulikože" ne žele.

Jedino što ?emo sve to platiti prodajom dijela te banke EBRD-u. No dobro, to je ionako nekakva me?unarodna državna banka, a iz ove karte (plavo: ulažu, naran?asto: dobivaju kredite) jasan je profil te institucije.

Komentari

Da se pokušam uključiti u

Da se pokušam uključiti u diskusiju malom provokacijom zvanom dokumentarni film i"Venus project".
Molim cijenjeno spisateljstvo ,da pogleda predmetni dokumentarac koji ima i hrvatski "titl".
Izdržite do kraja jer film traje 2 sata i ima neke interesantne postavke naročito o bankama,krupnom kapitalu,dužničkom ropstvu država poput naše itd.
Nakon 42 minute počinje priča o bankama a ispočetka u režiji ima tzv. prekida veze u svrhu npr. umjetničkog dojma,ne prekidajte odmah jer" smetnje " traju par sekundi.

http://dotsub.com/view/7281f5dc-d4b1-4315-abb7-143becd34f49
http://www.thezeitgeistmovement.com/
http://www.thevenusproject.com/ & http://www.youtube.com/watch?v=HcoNVOgjZhI&feature=player_embedded
"The Venus Project presents a bold, new direction for humanity that entails nothing less than the total redesign of our culture. There are many people today who are concerned with the serious problems that face our modern society: unemployment, violent crime, replacement of humans by technology, over-population and a decline in the Earth's ecosystems.
As you will see, The Venus Project is dedicated to confronting all of these problems by actively engaging in the research, development, and application of workable solutions. Through the use of innovative approaches to social awareness, educational incentives, and the consistent application of the best that science and technology can offer directly to the social system, The Venus Project offers a comprehensive plan for social reclamation in which human beings, technology, and nature will be able to coexist in a long-term, sustainable state of dynamic equilibrium.

Bilo bi zgodno čuti vaše komantare!

Tko je glasao

Uvijek sam odgovarao jednim

Uvijek sam odgovarao jednim kontraargumentom: zašto HPB (Hrvatska poštanska banka) kao državna i čisto hrvatska banka, ne ponudi bolje uvjete?

A kako će sinko kad država koja joj je vlasnik ni sama nema para, već se mora zaduživati kod stranaca. Pa nismo mi Amerika ili ECB da možemo štancati dolare ili eure kad i koliko nam zatreba. Uvjeti s time nemaju nikakve veze. U stvari imaju, ali to je drugi par opanaka.
Slične kamate koje daje HPB, daju i ostale banke pa i ove velike u stranome vlasništvu, a naši štediše vidimo da više povjerenja imaju u njih nego u domaću banku.
Kad bi samo pregledao koji bilten HNB-a bilo bi ti jasno da većina kreditnih plasmana svih poslovnih banaka, potiče uglavnom od štednje/depozita domaćih štediša, a samo manji dio (ali bitan i koji je dostupan bankama u stranom vlasništvu) potiče od kredita uzetih izvana.
Šest i pol posto uopće nije mala kamata. Dakle, moraju dati 6,5 onom tko ulaže novac, koliko moraš uzeti od onog kome posuđuješ?

12% koliko u prosjeku poslovne banke i uzimaju, tako im je neto prihod od kamata skoro duplo veći od rashoda i u tome leži cela poanta priče. A Rohatinski na te stvari žmiri, a žmire i ostali čimbenici koji bi trebali nešto poduzeti, a ne poduzimaju. Čak je i susjedna Bosna, a i srbija po tome pitanju i zaštiti zajmoprimaca učinila neke bitne poteze, no u nas je to još na razini preporuka od kojih naravno još ništa.
Po meni bi bilo korisnije podnijeti Ustavnu tužbu za ocjenu zakonitosti po kojoj je bankama dozvoljeno dizati kamate kako se njima digne, a da nikoga ne moraju ništa pitati, čak ni partnere kojima su posudili novac (naravno govorim o ranije dodijeljenim kreditima s promjenjivom kamatom), nego ovo što je utuženo u vezi harača.

Tko je glasao

Gledam ja što objavljuje

Gledam ja što objavljuje HNB, bez brige.

Što se tiče kamata, ja npr. posuđujem po 10% godišnje (kartica) a kredit i manje, oko 9.70%. Ono što imam dobro osigurano je mislim oko 8%.

No banke imaju i dosta velike troškove, nije sve zarada. Kako bi inače HPB završio u minusu? Savršen posao — preprodaješ lovu skuplje nego je kupuješ.

Po meni bi bilo korisnije podnijeti Ustavnu tužbu za ocjenu zakonitosti po kojoj je bankama dozvoljeno dizati kamate kako se njima digne

Pa potpisao si takav ugovor. Nitko te nije tjerao da uzimaš kredit. Kredit nije pravo.

Tko je glasao

ti si zaboravio na visoke

ti si zaboravio na visoke troškove monetarne regulacije koji su doduše u zadnjih godinu dana smanjeni ali su kompenzirani rastom troškova izvora sredstava( koji btw. nikad nisu ni bili mali a znamo zbog kojih rizika). ako ćemo gledati profitabilnost, povrat na bilančani kapital hrvatskih banaka je u 2008. bio 9.9%. jedan konzum ima oko 30%. to što ljudi padaju na milijardske iznose je stvar neznanja. da, zagrebačka banka jest ostvarila dobit od 1.4 milijarde kuna u 2008. ali na ogromnih 13 milijardi kuna kapitala. a onda to ne izgleda tako profitabilno.

Tko je glasao

kompenzirani rastom

kompenzirani rastom troškova izvora sredstava

Da to je Bohačekovo "opravdanje" prema čijoj računici bi poslovne banke sve odreda trebale poslovati s minusom, a znademo da to nije tako i da posluju najbolje u regiji, pa čak i u odnosu na veći dio EU.
Profitabilnost koju spominješ je sasvim ok čak i za normalne prilike, no naše banke posluju navodno u otežanim uvjetima pa i takva profitabilnost iznenađuje. osim toga tako "niska" profitabilnost bi se mogla opravdati visokom adekvatnošću kapitala koji se unas kreće oko 16-17% dok je u zapadnom svijetu on 10-12%. I eto učas bi došli do profitabilnosti od min 15% što je za segment banakarstava jako dobro, pogotovo u ova krizna vremena.
Profitabilnost Zabe uspoređivati s profitabilnošću Konzuma je uspoređivanje krušaka i jabuka, ali kad si već naspomenuo, uvidom u bilancu Konzuma primjećujem da je njihov kapital jako nizak, svega milijardu kuna i to uglavnom zahvaljujući rezervama. Osnivački kapital, imovina procjenjena u pretvorbi i privatizaciji davnih devedesetih je i dalje bijednih 227 miliona kuna što znači da nije bilo niti jedne dokapitalizacije, revalorizacije, bilo čega, a znademo da je Konzum u medjuvremenu progutao dosta toga (na pamet mi pade osječki Alastor kao jedan od većih zalogaja). Kvalitetnom revalorizacijom profitabilnost Konzuma bi se umah spustila na nekih 5-7% max.

to što ljudi padaju na milijardske iznose je stvar neznanja. da, zagrebačka banka jest ostvarila dobit od 1.4 milijarde kuna u 2008. ali na ogromnih 13 milijardi kuna kapitala.

Pored ove dobiti koja je čista dobit nakon izmirenih svih
obaveza, strani vlasnik ubire i dobit od kta. po osnovu depozita, a koje u RDG Zaba prikazuje kao trošak. Matična banka ima pristup jako jeftinom kapitalu (koliki je ono EURIBOR u posljednje vrijeme?) kojega oplođuje dvostruko, npr. Unicredit na interbankingu eur dobije s kamatom od 3%, posudi ga našoj Zabi po 6% koja ga plasira svojim komitentima u prosjeku po 12%.
;)

a gdje su još ostali aranžmani i "troškovi" za koje mi laici nikad čuli nismo.
Banke na ime kta i naplate ostalih usluga godišnje Hrvatima išćupaju preko 20 milijardi kuna, dok im kroz kte. na njihove depozite vrate jedva 5 milijardi kn.

Tko je glasao

govorim o profitabilnosti za

govorim o profitabilnosti za 2008. kad banke još nisu bile pogođene krizom. sad tek slijedi nezgodno razdoblje po hrvatske banke i dugo neće ponoviti rezultate zadnjih par godina.

osim toga tako "niska" profitabilnost bi se mogla opravdati visokom adekvatnošću kapitala koji se unas kreće oko 16-17% dok je u zapadnom svijetu on 10-12%.
da, svakako! no to je već spomenuto.

usporedba različitih sektora je sasvim legitimna kad govorimo o profitabilnosti. zato su i uzeti ZABA i Konzum kao primjeri tih dvaju sektora. a cijelo vrijeme slušamo o enormnoj profitabilnosti banaka što je kao što vidimo glupost. naravno da je konzumov kapital nizak no to je i poanta. zabi je potrebno skoro 3 puta više kapitala da bi ostvarila jednaki profit.
i zbilja ne vidim kako se može profitabilnost konzuma spustiti na 5-7% s obzirom da sam uračunao i kapital i rezerve pod kapital i dobio 28% za 2008.

Pored ove dobiti koja je čista dobit nakon izmirenih svih
obaveza, strani vlasnik ubire i dobit od kta. po osnovu depozita, a koje u RDG Zaba prikazuje kao trošak.

a kakve to veze ima sa Zabom? dve različite banke!

Matična banka ima pristup jako jeftinom kapitalu (koliki je ono EURIBOR u posljednje vrijeme?) kojega oplođuje dvostruko, npr. Unicredit na interbankingu eur dobije s kamatom od 3%, posudi ga našoj Zabi po 6% koja ga plasira svojim komitentima u prosjeku po 12%.

pa nije kamata u Hrvatskoj bez vraga više nego u EU. rizici, remember? mogli bi vrlo skoro vidjeti te rizike na djelu i topljenje dosad nakupljenog. osim toga u hrvatskoj je veća obvezna pričuva nego u eurozoni.

Tko je glasao

sad tek slijedi nezgodno

sad tek slijedi nezgodno razdoblje po hrvatske banke i dugo neće ponoviti rezultate zadnjih par godina.

Oh jadničci "naši", baš mi ih je žao. Sada im dobit neće rasti po stopama od nekoliko desetaka posto godišnje, već će nastupiti manja stagnacija, nedaj Bože pad dobiti jer bi to stvarno bilo strašno za sve nas i našu uvozničku ekonomiju i ne znam kako budemo to preživjeli.

usporedba različitih sektora je sasvim legitimna kad govorimo o profitabilnosti.

rekoh, nemoš uspoređivati kruške i jabuke i izuzimati samo one pokazatelje profitabilnosti koji tebi idu u prilog. Aktiva odnosno kapital kod banaka i kod trgovačkih društava je neusporediva zbog različitog karaktera pa tako i ova dva parametra koja si uzeo za usporedbu. Uz ROE (povrat na kapital) i ROA (povrat na imovinu) imaš još masu pokazatelja profitabilnosti. npr. EBIT maržu koja je kod Zabe za 2008. visokih 49,87% dok je kod Konzuma svega 5,06%. Zarada po dionici (EPS) kod Konzuma ti je 14,50 kuna dok kod Zabe 21,79 kuna, itd...ali zato si npr. mogao usporediti poslovanje naše najveće banke i npr. Slovenske najveće banke NLB (Nova Ljubljanska Banka) .
http://www.nlb.si/lp2008/slo/1_1.html

Eto ako je vjerovati ovim podacima objavljenim na stranicama NLB, čista dobit NLB-a (samo banka) je u 2008. iznosila svega 49 milijuna eura, a godinu dana prije čak 118 milijuna eura. Što je to u usporedbi s našom Zabom koja je prošle godine ostvarila 1,39 milijardi kuna čiste dobiti odnosno 190 milijuna eura? NIŠTA!

No nebi tu bilo ništa čudno kada ne bi pisalo da je Aktiva NLB 14,477 milijardi eura što je "samo" 17 milijardi kuna VIŠE od aktive naše Zabe.
Istovremeno kapital NLB iznosi svega 1,2 milijarde eura, što je u usporedbi s Zabom MANJE za ca 600 milijuna eura. Uz te parametre naša Zaba ima povrat na kapital (ROE) od 10% dok NLB svega 5,3%, povrat na imovinu (ROA) kod Zabe je 1,95 dok kod NLB svega 0,4%.
Baš zanimljivo, ja bih stoga preporučio ovima iz NLB da se prebace na trgovinu i prodaju robe (po mogućnosti kineske) na placu jer bi tako sigurno puno više zaradili na ukupni kapital kojim raspolažu.
:)

I sad reci da našim bankama i našim bankarima nije lepo u ovoj našoj banana državi koja čak nije niti u EU.

zbilja ne vidim kako se može profitabilnost konzuma spustiti na 5-7% s obzirom da sam uračunao i kapital i rezerve pod kapital i dobio 28% za 2008.

povećanjem rezervi ili realnijim vrednovanjem temeljnog kapitala (revalorizacija) koji je u slučaju Konzuma zaista mali. BV Konzuama je svega 1,2 mlrd kuna, a ostvaruje prihode deseterostruko veće. ostali pokazatelji koji su u nesrazmjeru s ovim signaliziraju da tu nešto ne štima zbog čega moramo širom otvoriti oči.

a kakve to veze ima sa Zabom? dve različite banke!

je, ali je jedan vlasnik i sve se njemu slijeva u džep. Otprilike trećinu sredstava koje naše banke posude od svojih matica, deponiraju nazad kod njih uz duplo manju kamatu nego što je njima plaćaju.

pa nije kamata u Hrvatskoj bez vraga više nego u EU. rizici, remember? mogli bi vrlo skoro vidjeti te rizike na djelu i topljenje dosad nakupljenog. osim toga u hrvatskoj je veća obvezna pričuva nego u eurozoni.
Pa naravno da nije bez Vraga, jer upravo on u svemu tome i ima svoje prste. Da je Hrvatska u EU, "naše" banke bi zarađivale siću poput one slovenske NLB, što trenutnim vlasnicima nikako ne ide u korist.
Glede rizika, mislim da je najgore prošlo i da bi u skoro vrijeme kamate opet trebale biti pristupačnije pogotovo u svjetlu približavanja EU i uvođenja njihovih pravila igre na što se polako pripremaju i jedni i drugi. Roha najavom daljnjeg smanjenja regulatornih troškova, a banke povećavanjem prihoda po drugim (nekamatnim) osnovama.

Tko je glasao

Oh jadničci "naši", baš

Oh jadničci "naši", baš mi ih je žao. Sada im dobit neće rasti po stopama od nekoliko desetaka posto godišnje, već će nastupiti manja stagnacija, nedaj Bože pad dobiti jer bi to stvarno bilo strašno za sve nas i našu uvozničku ekonomiju i ne znam kako budemo to preživjeli.
što je ovo? to što je tebi njih žao ili nije žao je apsolutno irelevantno za ovu raspravu.
ja sam se referirao na tvoju tvrdnju kako "naše banke posluju navodno u otežanim uvjetima pa i takva profitabilnost iznenađuje" jer podaci o profitabilnosti se nisu ticali poslovanja u otežanim uvjetima. tek ćeš ove godine vidjeti što znače otežani uvjeti.

rekoh, nemoš uspoređivati kruške i jabuke i izuzimati samo one pokazatelje profitabilnosti koji tebi idu u prilog. Aktiva odnosno kapital kod banaka i kod trgovačkih društava je neusporediva zbog različitog karaktera pa tako i ova dva parametra koja si uzeo za usporedbu. Uz ROE (povrat na kapital) i ROA (povrat na imovinu) imaš još masu pokazatelja profitabilnosti. npr. EBIT maržu koja je kod Zabe za 2008. visokih 49,87% dok je kod Konzuma svega 5,06%. Zarada po dionici (EPS) kod Konzuma ti je 14,50 kuna dok kod Zabe 21,79 kuna, itd...ali zato si npr. mogao usporediti poslovanje naše najveće banke i npr. Slovenske najveće banke NLB (Nova Ljubljanska Banka) .

a ja rekoh da mogu uspoređivati različite sektore u ovom kontekstu. ja govorim o karakteru biznisa. bankarski biznis generalno nije visokoprofitabilan. tako da je usredotočenost na to kriva . ROE je ključan za investitora jer njega zanima koliko mu se svake godine vraća na njegovo vlasništvo, na uloženi kapital kroz godine. njega ne zanima EBIT marža, bruto marža, neto marža. ako je prvotno uložio sto kuna, dokapitalizirao sa još 50 i iz dobiti zadržao dodatnih 50, njega zanima koliko će dobiti para na tih 200 uloženih kuna - 10% ili 30%. može firma imati ogroman promet, kao što ima konzum, sa niskom maržom no to je za investitora nebitno ako je profit na uloženo visok.

Eto ako je vjerovati ovim podacima objavljenim na stranicama NLB, čista dobit NLB-a (samo banka) je u 2008. iznosila svega 49 milijuna eura, a godinu dana prije čak 118 milijuna eura. Što je to u usporedbi s našom Zabom koja je prošle godine ostvarila 1,39 milijardi kuna čiste dobiti odnosno 190 milijuna eura? NIŠTA!
No nebi tu bilo ništa čudno kada ne bi pisalo da je Aktiva NLB 14,477 milijardi eura što je "samo" 17 milijardi kuna VIŠE od aktive naše Zabe.
Istovremeno kapital NLB iznosi svega 1,2 milijarde eura, što je u usporedbi s Zabom MANJE za ca 600 milijuna eura. Uz te parametre naša Zaba ima povrat na kapital (ROE) od 10% dok NLB svega 5,3%, povrat na imovinu (ROA) kod Zabe je 1,95 dok kod NLB svega 0,4%.
Baš zanimljivo, ja bih stoga preporučio ovima iz NLB da se prebace na trgovinu i prodaju robe (po mogućnosti kineske) na placu jer bi tako sigurno puno više zaradili na ukupni kapital kojim raspolažu.
:)

mogao si napraviti i komparaciju za 2007. i 2006.. u 2007. je NLB imala ROE od skoro 19% a u 2006. od 16%. zaba je u 2007. imala ROE od 9,6%, dakle upola manji, a 2006. znači prije dokapitalizacije 12,5%. investitor u NLB je bolje prošao od investitora u Zabu.

povećanjem rezervi ili realnijim vrednovanjem temeljnog kapitala (revalorizacija) koji je u slučaju Konzuma zaista mali. BV Konzuama je svega 1,2 mlrd kuna, a ostvaruje prihode deseterostruko veće. ostali pokazatelji koji su u nesrazmjeru s ovim signaliziraju da tu nešto ne štima zbog čega moramo širom otvoriti oči.

kako god okreneš ROE od 5-7% je premali i nerealan za trgovački sektor. karakteristika tog biznisa je da posluje sa malim kapitalom koristeći polugu i tako ostvaruje visoku profitabilnost.

je, ali je jedan vlasnik i sve se njemu slijeva u džep. Otprilike trećinu sredstava koje naše banke posude od svojih matica, deponiraju nazad kod njih uz duplo manju kamatu nego što je njima plaćaju.
Pa naravno da nije bez Vraga, jer upravo on u svemu tome i ima svoje prste. Da je Hrvatska u EU, "naše" banke bi zarađivale siću poput one slovenske NLB, što trenutnim vlasnicima nikako ne ide u korist.
Glede rizika, mislim da je najgore prošlo i da bi u skoro vrijeme kamate opet trebale biti pristupačnije pogotovo u svjetlu približavanja EU i uvođenja njihovih pravila igre na što se polako pripremaju i jedni i drugi. Roha najavom daljnjeg smanjenja regulatornih troškova, a banke povećavanjem prihoda po drugim (nekamatnim) osnovama.

Slovenija nije samo u EU, ona je u eurozoni a to bitno, bitno mijenja situaciju po pitanju rizika. Matične banke iz eurozone koje posuđuju van prostora eurozone, pogotovo ovog tranzicijskog su daleko izloženije riziku. Slovenske banke u većinskom vlasništvu stranih banaka kao i one koje to nisu imaju daleko povoljnije uvjete zaduživanja od banaka u eurozoni( pa i matičnih) nego hrvatske banke.
pa nije valjda su stranci baš na Hrvatskoj odlučili zarađivati.

Tko je glasao

jer podaci o

jer podaci o profitabilnosti se nisu ticali poslovanja u otežanim uvjetima.

Ma koji podaci o profitabilnosti ulaganja pobogu čovječe? Uhvatio si se tog jednog jedinog (ROE) kao pijan plota i ne puštaš. Ja se slažem da bankarski sektor možda nije najprofitabilniji i da ima profitabilnijih, ali da je baš tako niskoprofitabilan kao što želiš prikazati, jednostavno ne stoji.

Investitor svoj kapital ne uvečava samo kroz prinos od dividendi. Njegova vrijednost raste izmedju ostalog i rastom tržišne vrijednosti same banke, kao i banke same. A upravo u slučaju Zabe taj podatak je ključan za ostanak investitora u igri jer da nije tako, budi siguran da bi ju sutra prodao i uložio u nešto unosnije.
Za ilustraciju uzet ćemo ključne podatke iz fin. izvješća Zabe za 2002. godinu.
Aktiva= 46 milijardi kuna ( 2008.=89,4 milijarde)
Kapital i rezerve= 4,1 milijarda kn ( 2008.= 12,96 mlrd kn)
Neto dobit = 0,56 mlrd. kn ( 2008. =1,4 mlrd. kn)
Nominalna vrijednost dionice= 379 kn (2008. = 20 kn)
TRŽIŠNA VRIJEDNOST DIONICE = 1 000 kn ( 2008. = 262 kune)

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA = 3,7 milijardi kuna ( 11.09. 2009. = 16,8 milijardi kuna s tendencijom daljnjeg RASTA)

Zaključak: tržišna vrijednost imovine investitora u periodu od 31,12.2002. do 11.09.2009. porasla je 4,5 PUTA.

Tako "malo" samo zato što je tržište još uvijek zbog globalne krize, PODCIJENJENO.
;)
I za sve to vrijeme investitor je primao i "crkavicu" od 10-15% god. po osnovu povrata na uloženi kapital.

tek ćeš ove godine vidjeti što znače otežani uvjeti

Većina ekonomskih analitičara se slaže da je najgori dio krize IZA nas, i ako pogledaš kako je u tome periodu poslovala Zaba ( a imaš izvješće za 1H 2009. na stranicama ZSE http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/ZABA-fin2009-1H-NotREV-N-HR.pdf ),
uočit ćeš da se "naša" Zaba drži prilično dobro. Dobit prije oporezivanja, vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke je gotovo identična dobiti u istom periodu prošle godine. Čista dobit je manja isključivo zbog višestrukog porasta rezervacija za ev. gubitke.

može firma imati ogroman promet, kao što ima konzum, sa niskom maržom no to je za investitora nebitno ako je profit na uloženo visok.

Nije mi bilo teško pa sam zavirio i u izvješće Konzuma za prvo polugodište o.g. i pogodi što?
Dobit im je za prvih šest mjeseci svega 20 milijuna kuna što bi kumulativno odgovaralo povratu na uloženi kapital ( koji je vidim i revaloriziran za čak 462 mio kuna od posljednji puta kada sam gledao) od svega 2,7%. što je pad u odnosu na kraj 2008. od ca 10 PUTA. No možda se Konzum do kraja godine išćupa opet nekom izvanrednom dobiti kao lani.
:)
mogao si napraviti i komparaciju za 2007. i 2006.. u 2007. je NLB imala ROE od skoro 19% a u 2006. od 16%. zaba je u 2007. imala ROE od 9,6%, dakle upola manji, a 2006. znači prije dokapitalizacije 12,5%.
Dobro kad sve to znaš, možeš li objasniti što se desilo NLB da mu je ROE u posljednje vrijeme tako drastično pao, sa 19% 2007. na svega 5% 2008.??? Zaba koliko vidim i dalje se dobro drži unatoč kulminaciji krize unas u 1H ove g.

Slovenija nije samo u EU, ona je u eurozoni a to bitno, bitno mijenja situaciju po pitanju rizika.

Takva je percepcija i znam da se tu ne može nešto puno promjeniti osim da nas sutra prime u EU i €-zonu. Ali me ljuti jedna druga stvar, a to je da naši bankari (prvenstveno tute mislim na predsjednike uprava naših najvećih banaka) znaju da situacija u nas i nije baš tako krizna ( npr. postotak rizičnih kredita je porastao minimalno i iznosi 5% u odnosu na slovenskih 2,8%) , a nije bilo niti nekog drastičnog otpuštanja radnika kao npr. u USA i EU i ts.
Zato sam uvjeren da su naše banke mogle voditi umjereniju kamatnu politiku i ne dovoditi sebe i nas (zajmoprimce) u nezgodnu situaciju.

Tko je glasao

Većina ekonomskih

Većina ekonomskih analitičara se slaže da je najgori dio krize IZA nas

Evo cak se i mesic nesto uskomesao...

To sto Jaca i ekipa proglasavaju kraj krize je komesarski nemar. Jos se dno nije dotaklo, a pitanje je kada ga dotaknemo da li ce to biti soft ili hard landing. sudeci po aktualnoj politici biti ce to hard landing.

Uostalom, hrvatska kaska za ostatkom svijeta 2-4 tromjesecja (mala otvorena ekonomija na rubu periferije)

Ako se sada govori na dodirivanje dna, to se odnosi na to da je BRZINA PADA USPORENA. SPORIJE PADAMO; ALI JOS UVIJEK PADAMO!(kao u onome vice kada tip pada sa zgrade, i kraj svakog kata govori: jos je u redu!)

Tko je glasao

"Evo cak se i mesic nesto

"Evo cak se i mesic nesto uskomesao..." hoces reci uskomesicao?

Tko je glasao

Uhvatio sam se podatka koji

Uhvatio sam se podatka koji je najrelevantniji i najviše govori o profitabilnosti sa aspekta vlasnika kapitala. ostalo, a i sam si to ustanovio nema toliku težinu. trgovina ima vrlo niske operativne i neto profitne marže no zato vlasniku u pravilu vraća jako lijepu sumu na uloženo.

Investitor svoj kapital ne uvečava samo kroz prinos od dividendi. Njegova vrijednost raste izmedju ostalog i rastom tržišne vrijednosti same banke, kao i banke same.
malo si odlutao. uopće ne govorimo o dividendi niti o rastu vrijednosti dionice. većinskom vlasniku ZABA-e je to sporedno jer je više love ulupao u zaba-u nego što je iz nje kroz dividendu izvukao niti ima u planu prodavati dionice.
to da su zabi kapital, aktiva i profit pa i vrijednost dionice rasli uopće nije sporno. međutim to nije bitno za našu raspravu koja se vodi o tobožnjoj visokoj profitabilnosti hrvatskih banaka.

Većina ekonomskih analitičara se slaže da je najgori dio krize IZA nas, i ako pogledaš kako je u tome periodu poslovala Zaba ( a imaš izvješće za 1H 2009. na stranicama ZSE http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/ZABA-fin2009-1H-NotREV-N-HR.pdf ),
uočit ćeš da se "naša" Zaba drži prilično dobro. Dobit prije oporezivanja, vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke je gotovo identična dobiti u istom periodu prošle godine. Čista dobit je manja isključivo zbog višestrukog porasta rezervacija za ev. gubitke.

kako to misliš isključivo zbog višestrukog porasta rezervacija? kao da je to stavljeno tek tako. pa upravo u tome i je stvar . ljudi ne mogu vraćati kredite. i udio takvih će samo rasti. a potražnja za kreditima će padati. godinama se neće ponoviti dobiti kakve su hrv. banke imale zadnjih godina. godinama!!

Nije mi bilo teško pa sam zavirio i u izvješće Konzuma za prvo polugodište o.g. i pogodi što?
Dobit im je za prvih šest mjeseci svega 20 milijuna kuna što bi kumulativno odgovaralo povratu na uloženi kapital ( koji je vidim i revaloriziran za čak 462 mio kuna od posljednji puta kada sam gledao) od svega 2,7%. što je pad u odnosu na kraj 2008. od ca 10 PUTA. No možda se Konzum do kraja godine išćupa opet nekom izvanrednom dobiti kao lani.

sačekaj drugu polovicu godine.
najači kvartal za taj sektor je 4. kvartal zbog blagdana. u hrvatskoj zbog turističke sezone i 3. kvartal.
naravno, može firma i negativno poslovati. no generalno ne vežu puno kapitala i imaju lijepi povrat na kapital.

Dobro kad sve to znaš, možeš li objasniti što se desilo NLB da mu je ROE u posljednje vrijeme tako drastično pao, sa 19% 2007. na svega 5% 2008.??? Zaba koliko vidim i dalje se dobro drži unatoč kulminaciji krize unas u 1H ove g.

pa koliko vidim dobit im je drastično pala. koji su uzroci toga pročitaj u godišnjem izvješću za 2008.

Takva je percepcija i znam da se tu ne može nešto puno promjeniti osim da nas sutra prime u EU i €-zonu. Ali me ljuti jedna druga stvar, a to je da naši bankari (prvenstveno tute mislim na predsjednike uprava naših najvećih banaka) znaju da situacija u nas i nije baš tako krizna ( npr. postotak rizičnih kredita je porastao minimalno i iznosi 5% u odnosu na slovenskih 2,8%) , a nije bilo niti nekog drastičnog otpuštanja radnika kao npr. u USA i EU i ts.
Zato sam uvjeren da su naše banke mogle voditi umjereniju kamatnu politiku i ne dovoditi sebe i nas (zajmoprimce) u nezgodnu situaciju.

pa ja se baš ne bih složio da situacija u nas nije krizna. procjene su da će nenaplativi krediti porasti do kraja godine na 9%. a rohatinski je nedavno govorio o tome kako se banke služe raznim trikovima poput reprogramiranja bez kojih bi udio nenaplativih kredita bio viši.
u kolovozu je nezaposlenost viša 14% nego u istom razdoblju prošle godine.

Tko je glasao

Uhvatio sam se podatka koji

Uhvatio sam se podatka koji je najrelevantniji i najviše govori o profitabilnosti sa aspekta vlasnika kapitala. malo si odlutao. uopće ne govorimo o dividendi niti o rastu vrijednosti dionice. većinskom vlasniku ZABA-e je to sporedno jer je više love ulupao u zaba-u nego što je iz nje kroz dividendu izvukao niti ima u planu prodavati dionice.

Ako je to zaista tako, onda se moramo zapitati jel s tim Talijancima sve u redu, mislim s njihovim mozgovima. Skupo su platili Zabu (koliko ono ja zaboravih, a niđe tog podataka ne nađoh? :) pa su se istrošili dok su je postavili na zdrave noge i ondak, gle čuda, prepuste je u nekakvoj zamjeni dionica Austria Banci (doduše kao njezin večinski vlasnik), sličnoj onakvoj zamjeni s kojom su i došli u posjed Zabe (tko je ono prodao Zabu Talijancima?) No ipak od svega stoji da se nisu htjeli rješiti Zabe i da su je zbog toga i ustupili Austrijancima.
No da se mi vratimo na brojke koje ti nerado u ovoj priči spominješ, premda brojka (kao i slike) govore više od tisuću riječi.
Ako pogledaš u bilancu i strukturu kapitala (koji je krajem 2008. iznosio 13 milijardi kuna), uočit ćeš da je dionički kapital svega 1,28 milijardi kuna i da je od preuzimanja koje se desilo početkom 2002. UniCredit taj kapital uvečao za cijelih 258 milijuna kuna (zamisli, a mi govorimo o milijardama:) Dakle diionički kapital odn. temeljni, osnivački, nominalni ili kako ga sve već ne zovu, je s 1,022 milijarde kuna s karaja 2001. do danas uvečan na 1,28 milijardi kuna :)
Dalje u trenutku preuzimanja morale su postojati i neke rezerve u vidu jamstvenog kapitala koje su u tome momentu iznosile 2,26 milijardi kuna što je uz zadržanu dobit tekuće g. na kraju kapital i rezerve uvečalo na 3,7 milijardi kuna. Dakle taj novac je već postojao u bilanci 2002. i to treba oduzeti od 13 mlrd. koliko je k+r iznosio s kraja 2008. No sad dolazi šlag na kraju, zadržana dobit u tom kapitalu je 6,5 milijardi kuna i to su jedine pare koje ja priznajem kao investiciju i kad na te pare izračunaš ROE dobiješ BINGO! :)
No da ljudi sa strane ne bi pomislili kako su talijanci velikodušni ili da nas toliko vole, ta zadržana dobit je tu dijelom zbog regulatorskih obveza s obzirom da je aktiva enormno porasla.
kako to misliš isključivo zbog višestrukog porasta rezervacija? kao da je to stavljeno tek tako.
ma upravo tako jer upravljanje rizicima je unas apstraktna pojava i ondak se odreže odoka pa imaš porast rzervacija za rizike s 50 na 270 milijuna kuna premda su ti rizični krediti u tome periodu porasli minimalnih o,3%. Rezultat je da imaš kao fol ogroman pad dobiti, a u stvari vuk sit, a ovce na broju. Jedino raja uštrika jer misli, vidiš kako je ovima teško, umjesto 800 milijna kuna zarade u prvo polugodištu imaju samo 700 :)

pa ja se baš ne bih složio da situacija u nas nije krizna. procjene su da će nenaplativi krediti porasti do kraja godine na 9%. a rohatinski je nedavno govorio o tome kako se banke služe raznim trikovima poput reprogramiranja bez kojih bi udio nenaplativih kredita bio viši.
u kolovozu je nezaposlenost viša 14% nego u istom razdoblju prošle godine.

Da to reprogramiranje sam već naspomenuo u odgovoru mraku, a o čemu se ustvari radi? Građanin je dobio kredit s kamatom od npr. 7% i ne može ga vraćati (nebitno sada koji je razlog), a banka mu ponudi reprogram uz kamatu od 12% i k tome mu još uzme silne provizije (koje su u zadnje vrijeme takodjer poskupjele), prvo za zatvaranje starog kredita pa troškovi za otvaranje novog pa javni bilježnik + sada ti trebaju radi pooštrenih uvjeta odobraavanja jamci odn. sudužnik koji dodatno sve još poskupljuje. Bravo za "naše" banke. Jedino je nejasno kako će taj jadnik sada vraćati kredit uz kamatu od 12% ako nije mogao onaj s kamatom od 7%.

Za kaznu ja bih njima za predsjednicu uprave doveo našu VŠO jer ona je najavila (davno prije uključivanja u predsjedničku kampanju) da će sve zatezne kamate izjednačiti s ostalima i da neće nijedna biti veća od 5% :)))

Nezaposlenost u USA i EU je u posljednjih godinu dana uvečana preko 50%, tak da je ovih naših 14, mila majka. I puno zvuči brate kad kaćeš uvečana za 14%, a ona se ustavri s 13% popela za 2pp na 15%.
:)

Tko je glasao

Sa Talijancima je sve u

Sa Talijancima je sve u redu. Čini se da ti shvaćaš biznis kao da smo u 1920. a ne u 21. stoljeću. :) Uprava Unicedita ima zadatak povećavati vrijednost imovine svojih dioničara ( a dioničari Unicredita su prilično nacionalno i geografski raspršeni) a ne dovlačiti kapital iz inozemstva u Italiju. I to rade kroz širenje na druga tržišta, povećanjem aktive i dobiti. Dobit Zabe kao i svih ostalih banaka u većinskom Unicreditovom vlasništvu ulazi u konsolidiranu dobit Unicredit( za onaj dio u njihovom postotnom vlasništvu) i to je jedino što njih interesira. Jel taj novac vamo ili tamo je nebitno.
9.5 16.8 16.7 15.6 15.7 - ovo je ROE Unicredit grupe u zadnjih 5 godina. usporedi sa Zabinim.

Što se tiče strukture kapitala ne vidim kako je i zašto to bitno za ovu temu. Temeljni kapital se nije bitno mijenjao no rasle su kao što si i sam primjetio rezerve/zadržana dobit, odnosno kapital u cjelini. ako oduzmeš današnji kapital od onog prije prodaje i zbrojiš sve neto dobiti od tada do danas vidjet ćeš da je kapital porastao više. Dakle oni su svojim kapitalom još dokapitalizirali banku. Znači ne možemo govoriti o nikakvom izvlačenju dobiti u inozemstvo o čemu svi pričaju naveliko a nitko da pogleda podatke.
što se tvojih kreativnih računica tiče nije mi jasno kako si došao na 6,5 milijarde ako si od 13 milijardi kapitala sa kraja 2008. oduzeo 3,7mlrd sa kraja 2001? Osim toga, Unicredit nije kupio Zabu za nula kuna. Već za 47 dolara i 49 dionica Unicredita. Pa bi onda trebao pogledati koliko je to u odnosu na tadašnji BV i ubaciti u svoju računicu.

ma upravo tako jer upravljanje rizicima je unas apstraktna pojava i ondak se odreže odoka pa imaš porast rzervacija za rizike s 50 na 270 milijuna kuna premda su ti rizični krediti u tome periodu porasli minimalnih o,3%. Rezultat je da imaš kao fol ogroman pad dobiti, a u stvari vuk sit, a ovce na broju. Jedino raja uštrika jer misli, vidiš kako je ovima teško, umjesto 800 milijna kuna zarade u prvo polugodištu imaju samo 700 :)

aha, odrezali rezervacije iz zajebancije?!:) gle, prije će biti da su ih odrezali za premalo nego za previše. rekoh bih da sanjaš otvoreniš očiju i nisi svjestan što se zbiva oko tebe.

Da to reprogramiranje sam već naspomenuo u odgovoru mraku, a o čemu se ustvari radi? Građanin je dobio kredit s kamatom od npr. 7% i ne može ga vraćati (nebitno sada koji je razlog), a banka mu ponudi reprogram uz kamatu od 12% i k tome mu još uzme silne provizije (koje su u zadnje vrijeme takodjer poskupjele), prvo za zatvaranje starog kredita pa troškovi za otvaranje novog pa javni bilježnik + sada ti trebaju radi pooštrenih uvjeta odobraavanja jamci odn. sudužnik koji dodatno sve još poskupljuje. Bravo za "naše" banke. Jedino je nejasno kako će taj jadnik sada vraćati kredit uz kamatu od 12% ako nije mogao onaj s kamatom od 7%.
Za kaznu ja bih njima za predsjednicu uprave doveo našu VŠO jer ona je najavila (davno prije uključivanja u predsjedničku kampanju) da će sve zatezne kamate izjednačiti s ostalima i da neće nijedna biti veća od 5% :)))
Nezaposlenost u USA i EU je u posljednjih godinu dana uvečana preko 50%, tak da je ovih naših 14, mila majka. I puno zvuči brate kad kaćeš uvečana za 14%, a ona se ustavri s 13% popela za 2pp na 15%.

jadnik vrlo vjerojatno neće vraćati kredit i ovako i onako što će biti na koncu loše po banku koja će imat nižu dobit te čak i mogući gubitak.

Nezaposlenost će u Hrvatskoj i dalje rasti. U Americi je trend pri kraju. Pored toga, u Hrvatskoj je država jako veliki poslodavac. Koji se nije odlučio na otpuštanja.. Na kraju se broje mrtvi. Iako su ameri startali sa pozicije pune zaposlenosti a Hrvati ne pa nije čudan takav američki rast kao posljedica ove krize.

Tko je glasao

ako oduzmeš današnji

ako oduzmeš današnji kapital od onog prije prodaje i zbrojiš sve neto dobiti od tada do danas vidjet ćeš da je kapital porastao više. u grubo sam racunao prije ovog sloma i to vise je nekih 10x za sve nase prodane banke cca i to od 1999/2000 na ovamo.
Nije ni sad bajno, no da su nase banke nase, ovakvih primjera kao sto su sad "otkriveni" u Podravci bilo bi karikaturno vise, a da bi bilo medusobnih rusenja banaka (kakvih smo imali na primjeru Dubrovacke,...) samo bi vidjeli.
Imajuci na umu nase ponasanje ovakvu bankarsku strukturu smatram manom s neba. Imas par velikih bankara manekena Lukovic, Prka, ... par njih jos tipa Mudrinic, ..., a cijela njihova uloga je biti poslusan i sluga pokoran sto bi u domacim okvirima bila nemoguca misija u ovakvom disfunkcionalnom drustvu kakvo smo mi.

Tko je glasao

u grubo sam racunao prije

u grubo sam racunao prije ovog sloma i to vise je nekih 10x za sve nase prodane banke cca i to od 1999/2000 na ovamo.

Prema ovom računu bi kapital Zabe trebao biti barem 30 milijardi kuna s obzirom da je krajem 2001. (prije preuzimanaj) iznosio svega 3,7 milijardi kuna. No on je trenutno ca 13 milijardi kuna.
UniCredit nije napravio niti jednu pravu dokapitalizaciju u kojoj je bila vidljiva promjena dioničkog kapitala. Jedina ozbiljnija dokapitalizacija je bila ona 2007, ali je izvedena na sumnjiv način ( iz razloga da zajebu Rohatinskog i izbjegnu regulatorske obveze) i u izvješćima se knjiži kao premija na emitirane dionice. Dionice izdane u toj dokapitalizaciji koje su imale sasvim drugačiju nominalu od ranije izdanih (7500&380), su u kasnijem stock splitu izjednačene s ostatkom na nominalu od 20 kuna. I poslije te akcije dionički kapital ostaje nepromijenjen (1,28 mlrd kn).
Kad usporedimo postupke većinskog vlasnika u Zabi i u matičnoj banci, vidimo različit pristup.

Tko je glasao

Uprava Unicedita ima

Uprava Unicedita ima zadatak povećavati vrijednost imovine svojih dioničara ( a dioničari Unicredita su prilično nacionalno i geografski raspršeni) a ne dovlačiti kapital iz inozemstva u Italiju. I to rade kroz širenje na druga tržišta, povećanjem aktive i dobiti.

hehe... DA, DA, tako je i to sam ti ja pokušavao objasniti, ali nisi htio prihvatiti. Sada sam lijepo kažeš kako Unicreditu dobit nije jedina bitna stvar, već i širenje, rast kroz povećanje aktive, i kroz to rast moći i utjecaja na globalna kretanja ili na banana državice kakva je naša. Tko može platiti zadovoljstvo koje ti priušti svojim dolaskom puzeći na koljenima, ministar finacija jedne takve banana državice??? NITKO!!! U tom konteksu ROE je samo jedan od parametara i da ga uprava Zabe odn. njen vlasnik želi visokog, on bi to i bio. I uprav stoga što nije, smrdi do neba.

Što se tiče strukture kapitala ne vidim kako je i zašto to bitno za ovu temu. Temeljni kapital se nije bitno mijenjao no rasle su kao što si i sam primjetio rezerve/zadržana dobit, odnosno kapital u cjelini. što se tvojih kreativnih računica tiče nije mi jasno kako si došao na 6,5 milijarde ako si od 13 milijardi kapitala sa kraja 2008. oduzeo 3,7mlrd sa kraja 2001?

Meni je bitno jer Zabin dionički kapital od preuzimanja do danas je povećan za zanemarivo mali iznos ( s 1,02 na 1,28 mlrd kn) što npr. nije slučaj s dioničkim kapitalom matične banke. Na ovom linku http://www.unicreditgroup.eu/en/Investors/Share_Capital_Development.htm vidljivo je kako se mijenjao dionički kapital Unicredita, koji je s 3,17 milijardi € u ožujku 2005.(najraniji podatak), narastao na 8,39 mlrd € s 06. 2009. I sve odreda je bila dokapitalizacija jer vidimo da se paralelno povećavao i broj dionica.
Ključno pitanje je zbog čega nije primjenjena ista taktika i kod Zabe već joj je kapital rastao uglavnom zadržavanjem dobiti, a ne dokapitalizacijama kao kod matične banke?!
A odgovor je jednostavan jer ukoliko zagusti, uvijek je lakše isplatiti zadržanu dobit nego ići na smanjivanje dioničkog kapitala koje za sobom povlaći određene konsekvence.
Ovih 6,5 mlrd. kuna u kapitalu Zabe se odnosi na zadržanu dobit i budi siguran ukoliko nešto krene po zlu, da će ih Talijanci odmah išćupati i prebaciti k sebi, a štediše nek se namiruju iz ostatka ili neka im uloge isplati država.

Unicredit nije kupio Zabu za nula kuna. Već za 47 dolara i 49 dionica Unicredita.

To bi značilo da je po dionici plaćeno ca 2 000 kuna, a to mi zvuči malo previše jer bi ukupna cijena bila ca 6 milijardi kuna. No, čak i da jesu toliko platili, tu lovu imaju u zadržanoj dobiti, a tržišna vrijednost Zabe je u medjuvremenu uvećana više od TRI puta.

rekoh bih da sanjaš otvoreniš očiju i nisi svjestan što se zbiva oko tebe.

Baš tako, sanjam otvorenih očiju, a banka mi svakog mjeseca izbije 30% više od početnog iznosa, što će biti na koncu loše po banku koja će imati nižu dobit od planirane, a moguće i gubitak.
No da je ta banka u 2008. poslovala bez ekstraprofita, sada bi joj dobit bila u skladu s prijašnjim rastom, u najgorem slučaju bi stagnirala. Ovako baš mi ih je žao, zaraditi će čitavih 100 milijuna kuna manje od planiranih 1 500 milijuna kuna.

Tko je glasao

hehe... DA, DA, tako je i to

hehe... DA, DA, tako je i to sam ti ja pokušavao objasniti, ali nisi htio prihvatiti. Sada sam lijepo kažeš kako Unicreditu dobit nije jedina bitna stvar, već i širenje, rast kroz povećanje aktive, i kroz to rast moći i utjecaja na globalna kretanja ili na banana državice kakva je naša. Tko može platiti zadovoljstvo koje ti priušti svojim dolaskom puzeći na koljenima, ministar finacija jedne takve banana državice??? NITKO!!! U tom konteksu ROE je samo jedan od parametara i da ga uprava Zabe odn. njen vlasnik želi visokog, on bi to i bio. I uprav stoga što nije, smrdi do neba.
Što ja to nisam htio prihvatiti? Da, dobit im je bitna...a dobivaju je kroz širenje. Ove glupost o globalnoj moći i utjecaju, od toga svega dioničarima nema kruha. Njih apsolutno briga za to. ROE je sa aspekta profitabilnosti( o tome smo mi govorili, sjeti se) ključan.

Meni je bitno jer Zabin dionički kapital od preuzimanja do danas je povećan za zanemarivo mali iznos ( s 1,02 na 1,28 mlrd kn) što npr. nije slučaj s dioničkim kapitalom matične banke. Na ovom linku http://www.unicreditgroup.eu/en/Investors/Share_Capital_Development.htm vidljivo je kako se mijenjao dionički kapital Unicredita, koji je s 3,17 milijardi € u ožujku 2005.(najraniji podatak), narastao na 8,39 mlrd € s 06. 2009. I sve odreda je bila dokapitalizacija jer vidimo da se paralelno povećavao i broj dionica.
Ključno pitanje je zbog čega nije primjenjena ista taktika i kod Zabe već joj je kapital rastao uglavnom zadržavanjem dobiti, a ne dokapitalizacijama kao kod matične banke?!
A odgovor je jednostavan jer ukoliko zagusti, uvijek je lakše isplatiti zadržanu dobit nego ići na smanjivanje dioničkog kapitala koje za sobom povlaći određene konsekvence.
Ovih 6,5 mlrd. kuna u kapitalu Zabe se odnosi na zadržanu dobit i budi siguran ukoliko nešto krene po zlu, da će ih Talijanci odmah išćupati i prebaciti k sebi, a štediše nek se namiruju iz ostatka ili neka im uloge isplati država.

I koliko tih 8,39 milijardi eura čini postotak ukupnog kapitala Unicredita?
Zagustilo već je, Unicreditu kao i svim zapadnim bankama je usfalilo kapitala pa se ništa nije dogodilo. Osim toga i centralna banka je tu koja ima poprilično visoke ovlasti i svakoj banci je manevarski prostor ograničen.

To bi značilo da je po dionici plaćeno ca 2 000 kuna, a to mi zvuči malo previše jer bi ukupna cijena bila ca 6 milijardi kuna. No, čak i da jesu toliko platili, tu lovu imaju u zadržanoj dobiti, a tržišna vrijednost Zabe je u medjuvremenu uvećana više od TRI puta.

čekaj, čekaj, čekaj! kako tu lovu imaju u zadržanoj dobiti ako su kupili banku kad je ukupni kapital iznosio 3.7 milijardi kuna? Što se cijene po dionici tiče, ona je preuzeta iz Vjesnika.

Baš tako, sanjam otvorenih očiju, a banka mi svakog mjeseca izbije 30% više od početnog iznosa, što će biti na koncu loše po banku koja će imati nižu dobit od planirane, a moguće i gubitak.
No da je ta banka u 2008. poslovala bez ekstraprofita, sada bi joj dobit bila u skladu s prijašnjim rastom, u najgorem slučaju bi stagnirala. Ovako baš mi ih je žao, zaraditi će čitavih 100 milijuna kuna manje od planiranih 1 500 milijuna kuna.

a pa tako reci. ti si direktno zainteresirana strana u priču i kao takav tvoj iskaz sudu je bezvrijedan :))

ekstraprofiti su marksističke izmišljotine. ne postoji ekstra profit i optimalan profit. što je to? niti je Zagrebačka banka imala visoke profite kao što smo u prijašnjim raspravama ustvrdili.

Tko je glasao

a pa tako reci. ti si

a pa tako reci. ti si direktno zainteresirana strana u priču i kao takav tvoj iskaz sudu je bezvrijedan :))

Pa naravno da sam direktno zainteresirana strana, ali ne isključivo iz vlastite perspektive jer banke pelješe ne samo moj džep, već posredno i džepove ostalih građana poreznih obveznika. Na poslovnom. hr imaš članak kako će samo država zbog povećanih kamata za iste u idučoj godini iz proračuna morati izdvojiti 1,5 mlijardi kuna VIŠE.

Osim toga u raspravi sam koristio konkretne i neoborive činjenice, podatke iz fin. izvješća svima lako provjerljive tko je htio otvarati ponuđene linkove.

ne postoji ekstra profit i optimalan profit. što je to?

To ti je situacija kad uz smanjeni rast plasmana imaš nesrazmjerno visok porast kamatnih prihoda koje prati i nesrazmjerno povećanje dobiti. Na primjeru Zabe je to za 2007. + 29%, a za 2008. + 25%. U brojkama; godišnja dobit od 890 miliona kuna u 2006. se popela na 1 400 miliona kuna u 2008.
;)

Tko je glasao

Osim toga u raspravi sam

Osim toga u raspravi sam koristio konkretne i neoborive činjenice, podatke iz fin. izvješća svima lako provjerljive tko je htio otvarati ponuđene linkove.
:)) da i? i ja sam koristio konkretne i neoborive činjenice i lako povjerljive podatke. što ćemo sad?
ti si u nekoj vrsti križarskog rata sa bankama. tu nema ništa racionalnog i odmjerenog nego samo pretjerane emotivne eskapade.

To ti je situacija kad uz smanjeni rast plasmana imaš nesrazmjerno visok porast kamatnih prihoda koje prati i nesrazmjerno povećanje dobiti. Na primjeru Zabe je to za 2007. + 29%, a za 2008. + 25%. U brojkama; godišnja dobit od 890 miliona kuna u 2006. se popela na 1 400 miliona kuna u 2008.

a rast plasmana je bio ograničen tržišnim mehanizmima ili mjerama HNB-a? ako je rast kamatnih prihoda u 2008. u odnosu na 2007. označen kao ekstra profit kako ćemo nazvati pad istih prihoda u prvom polugodištu 2009 u odnosu na isto razdoblje lani? što je kontra ekstra profitima?

Tko je glasao

što je kontra extra

što je kontra extra profitima?

Evo što:

UniCredit dotaknuo dno

Budući rast banke ovisi o brzini oporavka gospodarstva i višim kamatnim stopama

Odjel poslovanja s građanstvom talijanskog UniCredita vjerojatno je “dotaknuo dno” u trećem tromjesečju i budući rast mu ovisi o brzini oporavka gospodarstva i višim kamatnim stopama. Izjavio je to Roberto Nicastro, prvi čovjek tog Odjela i zamjenik glavnoga izvršnog direktora UniCredita, a prenosi Bloomberg.

Talijanska banka od poslovanja s građanima ostvaruje petinu dobiti i trećinu prihoda Neto kamatni prihod se u toj talijanskoj banci smanjuje zbog niskih kamatnih stopa i stagniranja u odobravanju kredita, objašnjava Nicastro. Rezervacije za nenaplative kredite vjerojatno će u trećem i četvrtom tromjesečju biti niže nego u drugom, procjenjuje. “Očekivat ćemo niže prihode jer bi kamatne marže trebale dotaknuti dno”, kazao je Nicastro. UniCredit, većinski vlasnik Zagrebačke banke, posluje u 22 države i petinu dobiti te nešto manje od trećine prihoda ostvaruje kroz poslovanje s građanstvom. U drugom tromjesečju banka je zabilježila 490 milijuna eura dobiti, što je 74 posto manje nego godinu prije. Glavni razlog za pad dobiti su povećane rezervacije koje su gotovo učetverostručene u istom usporednom razdoblju te su dosegnule 2,4 milijarde eura. Talijanska banka već je prije najavila kako bi mogla zatražiti 4 milijarde eura državne pomoći od Italije i Austrije. Pregovori u vezi s tom pomoći još su u tijeku.
http://www.poslovni.hr/127258.aspx

Primjeti koliki je pad dobiti matične banke i dobit sama i usporedi to sa rezultatima Zabe za 1H. Ispada da je Zaba jedna mala bančica u tamo nekoj banana državi u odnosu na svoju matičnu banku u najtežem trenutku po naše gospodarstvo poslovala IZUZETNO DOBRO. Imala je minimalan pad neto kamatnih prihoda i pad neto dobiti od samo 25% što je u odnosu na UniCreditov pad od 74% PREMIJA, pogotovo što su izdvajanja za rizike još veća nego u matičnoj banci (5,5x/4x)

Tako je čista dobit jedne Zabe od 95 miliona eura u prvom polugodištu ove godine u odnosu na dobit cijelog UniCredita koji je 490 milijuna eura, APSURD nad APSURDIMA.

A samo Zaba je našim građanima na osnovu povećanih kamatnih stopa ( primjeti da su kte u UniC... dotakle DNO) u prvom polugodištu iz džepova
hrvatskih građana izvukla više novca nego li će Kosorica skupiti Haračem do kraja godine.
I ovo se neoborive ČINJENICE moj superhik, nikakve emotivne eskapade.
;)

Tko je glasao

kakva je to logika?

kakva je to logika? selektivno se uzme razdoblje koje ti odgovara i onda se na osnovu takvih selektivnih podataka postavlja teza. to je protivno svim ozbiljnim metodološkim pristupima. Zaba je u 2008 imala veću dobit od Citigroupa i AIG-a zajedno. kvartovska picerija je imala također veću dobit od ta dva financijska giganta. i što nam to govori?
Sve analize govore da Zabi tek slijedi nezgodno razdoblje i umjesto da budeš sretan što je financijski sektor pored svih nedaća stabilan ti bi bio najsretniji da iskazuju velike gubitke.
šta ti misliš da se Unicredit smilovao nad sudbinom talijanskih austrijskih i slovačkih građana , da njih ne vode poslovni motivi povećanja profita nego u sebi imaju izraženu karitativnu crtu?

Tko je glasao

kakva je to logika?

kakva je to logika? selektivno se uzme razdoblje koje ti odgovara i onda se na osnovu takvih selektivnih podataka postavlja teza.

Pa neću valjda na razmatranje uzeti prvo polugodište 1999? Kriza je sada i relevantno je uspoređivati trenutne rezultate, pogotovo na nivou grupe te vidjeti kakvi odnosi u njoj vladaju. A iz podataka je vidljivo da UniCredit grupu "spašava" jedna mala bančica u tamo nekoj banana državi čiji građani jedva preživljavaju od mjseca do mjeseca trudeći se uredno podmirivati svoja dugovanja. A kao hvala od same banke i same grupe za nagradu su nam povisili kamate do maksimuma. Evo čak je i sam drug luković došao do istog zaključka u koji te ja cijelo vrijeme pokušavam uvjeriti, bezuspješno. Nisi valjda dioničar Zabe? ili neke druge naše banke?

Uživaj: (premda sam siguran da si ovu info već primio na znanje)

Franjo Luković priznaje: Smrznuo sam se kad sam pročitao da su banke iskamatarile od građana 4,8 milijardi kuna u prvih šest mjeseci ove godine.

http://www.vecernji.hr/vijesti/kad-propadaju-velike-banke-svi-su-ucijenj...

I sad kad je priznao da su lihvari baš me zanima što će poduzeti u svezi toga jer Zaba je banka s najvišim bruto i neto kamatnim prihodima (sjećaš se, pričali smo baš o tome?!)
:)

Tko je glasao

ok, onda smo zaključili da

ok, onda smo zaključili da je zaba financijski div na globalnoj razini i da mu citi može lagano puvat!
ovo je takva kreativno tumačenje podataka i silovanje činjenica sve sa ciljem da se dokaže unaprijed postavljena teza. to je jedna stvar. druga stvar mi živimo u tržišnoj ekonomiji tako da su prozivke i vapaji nad sudbinom građana eventualno za kakav skup mladih marksista a ne za ozbiljnu raspravu pa fino ruku pod ruku sa oštrićem i tamo lamentirajte o prednostima planske ekonomije. neka zaba još povećava kamate to je njihova stvar pa da je i na njihovu štetu na koncu a građani nek čitaju ugovore koje potpisuju umjesto što nariču nad svojom teškom sudbinom. trebali su misliti ranije.
da zaključim zaba će u ovoj i sljedećoj godini, kao uostalom i druge banke ostvariti znatno lošije rezultate. tada će ti vjerojatno srce biti na mjestu.

Tko je glasao

da zaključim zaba će u

da zaključim zaba će u ovoj i sljedećoj godini, kao uostalom i druge banke ostvariti znatno lošije rezultate. tada će ti vjerojatno srce biti na mjestu.

Neće jer to neće biti posljedica smanjenja kamatnih stopa, već kreativnog knjigovodstva. Ono što sam ti pokšavao objasniti očito ne želiš shvatiti iz tko zna kojih razloga premda prezentirane brojeke onima kojih ih znaju tumačiti govore dovoljno same za sebe.
Ukupna količina novca koja nam banke izvlače iz džepova je sve veća i veća dok oni navodno imaju sve lošijhe i lošije rezultate, a s obzirom da sam bio u poslovnm vodama znam kako se rezultati lako naštimaju već prema zahtjevima uprave odn. vlasnika.
Ovdje sam se osvrnuo samo na komate dok je bilanca koja se tiče NAKNADA i usluga još daleko poraznija. Premda sve možeš naći i izvješćima samo mali primjer za Zabu glede potonjeg.
Prihodi Zabe od naknada i usluga u 1H2009. su iznosili ca 495 miliona kuna, dok su troškovi po toj osnovi iznosili svega 90 miliona kuna.
Razlika pokriva kompletne izdateke za zaposlenike te dobar dio promidđbe. S ostalim nespecificiranim dobicima + dobicima po tečajnim razlikama koji su OGROMNIH 200 mio kuna naravno da zabi ostaje nedirnuta neto dobit od kamata.

Zaba, RBA i u zadnje vrijeme Hypo banaka prednjače u lihvarenju premda ni PBZ mnogo ne zaostaje no oni su barem izašli u susret eurskim zajmoprimcima podignuvši kamatnjake na stare kredite samo za 1,5 pp, ali su učinili nepravdu prema zajmoprimcima vezanim uz CHF jer su i njima kamatu digli na istu razinu kao i eurcima.
A to nikada u povijesti bankarstva nigdje u svijetu ne postoji. Zna se zbog čega je kamatnjak na CHF i pasivni i akrivni uvijek niži kamatnjaka na ostale valute, no PBZ to pravilo jednostavno krši i na tome ostavruje znatan extraprofit. Dobra stva je što manje deru na naknadam i ostalim uslugama zbog čega i imaju lošiji rezultat od full lihvarske Zabe.
mi živimo u tržišnoj ekonomiji tako da su prozivke i vapaji nad sudbinom građana eventualno za kakav skup mladih marksista

ma bravo, mene ustaškog potomka nazivlješ mladim marksistom. po tvome u tržišnoj ekonomiji ne bi trebala postojati moralna pravila ponašanja jer ovo što rade naše banke je čisto lihvarenje i perverzija.
Ako si faca objasni zbog čega su banke digle pasivne kamate i prikupljaju sredstva od građana dok istovremeno su prema istima gotovo uštopali plasmane ili toliko pooštrili dobivanje kredita da je to za većinu neizvedivo. Što će im ta sredstva na računu koja im samo prave dodatni trošak??

Tko je glasao

ma kakva mrtva

ma kakva mrtva knjigovodstvena kreativnost? banke će iz čiste zajebancije povećati rezervacije i otpisivati imovinu samo da stvore iluziju kako bi mogli naći opravdanje (koje im uopće ne treba ) da krekanom povećaju ratu kredita? daj budi ozbiljan!

a to što si ustaški potomak neznam kako ti ide u prilog jer ustaška ideologija je bila daleko od tržišne kao uostalom i fašistička i nacistička. oni su se klali sa marksistima na nekim drugim osnovama , ekonomija je tu igrala sporednu ulogu.
što se moralnosti tiče nema apsolutno ničega amoralnog u bankarskom postupanju no vjerujem da onaj kojemu rata kredita raste ima ponešto iskrivljenu percepciju moralnosti. poanta svakog biznisa je što je moguće bolje poslovanje i što bolji poslovni rezultat. to je srž biznisa. i sad ti očekuješ samosputavanje od biznisa iz nekakvih altruističkih tendencija kao da se radi o karitativnoj ustanovi.
što se tiče izdavanja kredita odgovor treba tražiti u dva pravca: zaštita samih banaka i pad potražnje za kreditima što je normalna pojava u recesijsko doba neizvjesnosti. tada uobičajeno država uskače kao najveći zajmoprimac.

Tko je glasao

ma kakva mrtva

ma kakva mrtva knjigovodstvena kreativnost? banke će iz čiste zajebancije povećati rezervacije i otpisivati imovinu samo da stvore iluziju kako bi mogli naći opravdanje (koje im uopće ne treba ) da krekanom povećaju ratu kredita? daj budi ozbiljan!

Ma o kojem ti otpisivanju imovine pričaš??? Koliko su to imovine naše banke otpisale molim te lijepo??? pa nismo mi u americi čovječe božji u kojoj su krediti dijelili i šakom i kapom, bez pitanja imaš li bilo kakav posao, a kamoli stalan. Za svaki stambeni, adaptacijski ili bilo koji drugi malo veći namjenski kredit kod naših banaka si morao osigurati sudužnika i/ili jamca, zatim dati nekretninu pod hipoteku, solemnizirati ju + si morao dati izjavu od zapljeni svih primanja po svim računima koje posjeduješ i donijeti potvrdu da imaš STALAN posao, što npr. je pojam koji u americi uopće ne postoji. Posao ili imaš ili nemaš. Zato je preverzija za naše uvjete primjenjivati iste rezervacije za rizike koji vladaju u potpuno liberalnim kapitalističkim uvjetima. Kod nas češ prije ostati bez kruha nego li krova nad glavom koliko su se banke osigurale i čak da želiš banci ustupšiti nekretninu koju više ne možeš otplaćivati naše banke je NE ŽELE. Uzet će je samo ako ostaneš bez posla, ti i tvoji sudužnici odn. jamci kao krajnju opciju.
Rezervacije koje su navodno drastično (svega 20%) umanjile ekstraprofite naših banakara, nikuda ne odlaze, to nije stvarni trošak, to je samo rezervacija za svaki slučaj ako nešto krene po zlu dok su činjenice nešto sasvim drugo. Zabi su rizični krediti porasli za svega 0,3% što je i LUković priznao, izvanredan rezultat.

No to nikome u lijepoj našoj ne smeta i zajmoprimci (osim mene) šute i trpe besprizorno lihvarenje od strane naših banaka, a nitko da reagira čak ni oni koji bi to po službenoj dužnosti morali. Što radi udruga POTROŠAČ??? Zar ne vide da su se čak i u srbiji i BiH štediše izborile za vraćanje kamatnih stopa na prijašnje razine, a njima kad se obrati dobiješ odgovor koji i ti ovdje potenciraš : TKO TE "JEBE" ŠTO NISI GLEDAO ŠTO POTPISUJEŠ.
Kao da smo mi koji smo ušli u kupovinu nekretnine i zatražili kredit mogli birati ili postavljati uvjete banakma. Kako i sada tako i onda bilo je UZMI ILI OSTAVI. A banke su znale što rade, običan građanin nije dovoljno educiran da zna koja je posljedica dizanja kamatnjaka za 1% i kako se to odražava na njegov anuitet.
Čak ni mediji ne prikazajuju stvarnu sliku već koliko pratim, a pratim sve što je na tu temu napisano, glavne tiskovine umanjuju brojke. Zašto??? valjda ti ne moram objašnjavati.
poanta svakog biznisa je što je moguće bolje poslovanje i što bolji poslovni rezultat. to je srž biznisa.

Da, ali ne na način da režeš granu na kojoj sjediš. Naši banakari su uvjereni da su se debelo osigurali i da im nitko ne može ništa. I toliko su se obezobrazili pogotovo drug BOHAČEK da idu toliko daleko da lažu o poslovanju premda su izvješća svima koje to zanima, svima dostupna.
A to nije srž biznisa, to čak nije ni biznis već tlačenje slabijega.

pad potražnje za kreditima što je normalna pojava u recesijsko doba neizvjesnosti. tada uobičajeno država uskače kao najveći zajmoprimac

Ma nemoj me nasmijavati :))) uobičajenost da država USKAČE i plaća lihvarske kamate i tako ide na štetu vlastitih građana jedino postoji u banana državi kakva je Hrvatska. Svagdje drugdje države uskaču u pomoć bankama baš da se SAV TERET KRIZE NE SVALE NA LEĐA PUKA.

Umjesto da su banakama jasno dali do znanja da se ne smiju dizati kamate pogotovo one na stare zajmove zbog bržeg izlaska iz recesije, naša vlada si je dozvolila da od istih tih banaka bude ucjenjena i ovisna o njihovoj milostinji.
Djelomičnu krivicu za to stanje snosi i drug Rohatinski što je dopsutio da stvorene zalihe odu državi umjesto da posluže poticanju gospodarske aktivnosti.
Zbog ovoga i jesu tako loše procjene za nas i od strane MMF-a i drugih institucija da će Hrvatska iz krize puno sporije od drugih.

Vlada nema nikakav plan za ništa već je sve prepušteno stihiji. Jaca što se tiče ekonomije je još tupavija i od Sanadera, a poput njega ne želi prihvatiti savjete onih koji znaju što treba činiti. Čak ne želi ni druge kopirati čije mjere daju konkretne rezultate.

Tko je glasao

ja pišem o otpisu imovine

ja pišem o otpisu imovine koji će neminovno uslijediti u daljnem razdoblju. to je tak jasno. kriza to nosi sa sobom. unatoč svim osiguranjima. mogu to do neke mjere prolongirati no kad-tad dođe vrijeme i na to. nadam se samo da pevec ima zbilja dobrog jamca. :)
što se tiče stvarnog i "nestvarnog" troška ostavi se manipulacija. ako si prihvatio jedan računovodstveni standard onda ga se drži do kraja. mi pričamo trenutno o računu dobiti i gubitka pa se nemožeš prešaltati na novčani tok kad ti to paše.
ove pizdarije da bi trebala reagirati udruga potrošač su apsurdne. za što bi to trebali reagirati? zato što ti ne čitaš ugovore? i kao uzor ti služi srbija i BIH gdje su mase zavladale . a da malo radikaliziraš taj "umjereni" stav i lijepo predložiš da vam banke naprosto oproste sva vaša dugovanja. šta bi se bezveze zaustavio na vraćanju starih kamatnih stopa? uzmi sve, nek masa vlada! totalna anarhija i totalno bezvlađe. to nam je naša borba dala!
mogao si uzeti fiksnu kamatnu stopu a ne varijabilnu ili uopće ne uzeti. preračunao si se. loša procjena. tako je to u životu. lako se kasnije ljutiti.

Da, ali ne na način da režeš granu na kojoj sjediš. Naši banakari su uvjereni da su se debelo osigurali i da im nitko ne može ništa. I toliko su se obezobrazili pogotovo drug BOHAČEK da idu toliko daleko da lažu o poslovanju premda su izvješća svima koje to zanima, svima dostupna.
A to nije srž biznisa, to čak nije ni biznis već tlačenje slabijega.

ajde nemoj prodavati lažnu zabrinutost za poslovanje banaka. ako oni režu granu na kojoj sjede onda će i nastradati. no to prepustimo njima i njihovoj poslovnoj procjeni. tebi je ponajmanje stalo do njih.

Ma nemoj me nasmijavati :))) uobičajenost da država USKAČE i plaća lihvarske kamate i tako ide na štetu vlastitih građana jedino postoji u banana državi kakva je Hrvatska. Svagdje drugdje države uskaču u pomoć bankama baš da se SAV TERET KRIZE NE SVALE NA LEĐA PUKA.
Umjesto da su banakama jasno dali do znanja da se ne smiju dizati kamate pogotovo one na stare zajmove zbog bržeg izlaska iz recesije, naša vlada si je dozvolila da od istih tih banaka bude ucjenjena i ovisna o njihovoj milostinji.
Djelomičnu krivicu za to stanje snosi i drug Rohatinski što je dopsutio da stvorene zalihe odu državi umjesto da posluže poticanju gospodarske aktivnosti.
Zbog ovoga i jesu tako loše procjene za nas i od strane MMF-a i drugih institucija da će Hrvatska iz krize puno sporije od drugih.
Vlada nema nikakav plan za ništa već je sve prepušteno stihiji. Jaca što se tiče ekonomije je još tupavija i od Sanadera, a poput njega ne želi prihvatiti savjete onih koji znaju što treba činiti. Čak ne želi ni druge kopirati čije mjere daju konkretne rezultate.

ma o čemu ti ?kakvo plaćanje lihvarskih kamata? država se prvenstveno zadužuje jer treba novac za vraćanje dugova. država se zadužuje jer je to uobičajena praksa( sa zagovornicima i protivnicima no to je tema za sebe) u trenucima krize. i tako je rast potražnje za kreditima kod građanstva smanjen.
i neznam u kojoj je to uređenoj zemlji država ograničila rast kamatnih stopa u ovim trenucima. centralne banke su drastično smanjile referentne kamatne stope i tako omogućile vrlo jeftina sredstva bankama koje te banke plasiraju po bitno višim stopama i na tome sad debelo zarađuju .
ako već država ima želju pomoći građanima onda bi eventualno mogla subvencionirati stare kredite što ja kao porezni obveznik sigurno ne bih podržao.

Tko je glasao

predložiš da vam banke

predložiš da vam banke naprosto oproste sva vaša dugovanja. šta bi se bezveze zaustavio na vraćanju starih kamatnih stopa? uzmi sve, nek masa vlada! totalna anarhija i totalno bezvlađe. to nam je naša borba dala!
mogao si uzeti fiksnu kamatnu stopu a ne varijabilnu ili uopće ne uzeti. preračunao si se.

To nitko ne traži, nikakav oprost kamata. Ali vraćanje kamatnjaka na početne razine je sasvim logičan potez koji je već trebao uslijediti nakon što je ECB nafilovao svoje poslovne banke (u koje spadaju i ove koje su vlasnici našeg bankarskog tržišta) jettinim eurićima. Treba se sjetiti da su početno dizanje kamata naše banke pravdale rastom kamata na interbanking tržištu (libor, euribor ), sada kad su te kamte na povijesno najnižim razinama ikada, banke i dalje ne spuštaju kamatnjake premda vidimo da ih čak i predsjednik ECB skoro na koljenima moli. NO on njih moli da spuste svoje razine na nivoe niže čak i od onih PRIJE IZBIJANJA krize dok bi se ja zadovoljio i s kamatama koje su bile na pocetku izbijanja krize. kuzis razliku.

Glede toga jel sam mogao uzeti fiksnu kamatu ili nisam je nebitno jer ;ak i da je od strane banke bila ponudjena ta opcija, bila bi jos pogubnija za mene od sadasnje. Razlika izmedju fiksne i promjenjive kamatne stope u USA je recimo svega 1 pp, dok su nase banke imale spread od 3+ postotna poena sto te u samom startu od te ponude odbija zbog totalne neisplativosti. pored ove fiksne ponude nudile su kredite vezane uprav uz euribor odn. libor *chf* ali ti su krediti bili samo za odabrane, ne i za stoku sitnog zuba, osim u rijetkim prilikama.
Zato i ne cudi sto je u RH 90% stambenih kredita vezano uz promjenjivu kamatnu stopu dok je npr. u jednoj njemackoj ili Francuskoj situacija sasvim obrnuta. U njemackoj je 88% stambenih kredita ugovoreno uy FIKSNU kamatu dok je u Francuskoj taj postotak jos veci, cak 94%.

centralne banke su drastično smanjile referentne kamatne stope i tako omogućile vrlo jeftina sredstva bankama koje te banke plasiraju po bitno višim stopama i na tome sad debelo zarađuju .

ma uopce ne pratis. Trichet,a i njegov pandan iz FEDa pizde uprav stoga sto poslovne banke uopce ne zele nove plasmane i sto su potpuno prestale s davanjem novih povoljnijih kredita. U tome je kvaka. Tako je i nasoj Zabi jednostavnije povisiti kamate na stare kredite i tako i dalje ostavrivati dobru zaradu nego ici u nove plasmane. da to granici sa zdravim razumom no te je trenutno cinjenica. drzava je izuzetak jer je ona 100% siguran klijent, a ima nesto i pride.

Tko je glasao

na hrvatskom bankarskom

na hrvatskom bankarskom tržištu ima zbilja dovoljno igrača, ostavi im da se nadmeću. perverzno je da država određuje kolike će biti kamatne stope. ako želi nek' utječe nekim svojim mehanizmima na tržištu no petljanje u nečiji posao do te mjere da mu određuješ cijenu po kojem će prodavati svoj proizvod ili uslugu narušava same temelje tržišne ekonomije. što dobrog iz tog presedana može proisteći? gdje leži granica takvim intervencijama? i po čemu je to pravedno? jesi se bunio kad su kamatne stope padale? sasvim sigurno nisi. budimo principijelni. ti si odabrao vraćanje na stare kamatne stope, nego drugi, još ljući i u goroj financijskoj situaciji će predložiti oprost duga. i jedno i drugo nema temelja u načelima nego u osobnim dojmovima. a to je onda vrlo fluidna kategorija.
gdje je to trichet molio naše banke da spuste kamate? pretpostavljam da misliš na europske. pa nek i rohatinski moli ako misli da će pomoći. ali nije na državi da određuje po kojoj će cijeni privatna ustanova nešto prodavati( s tim da dobar dio tih europskih banaka je čak i nacionaliziran pa se svejedno u tom pogledu ne petljaju)
ako ti nije pasala fiksna kamata a ne paše ti očigledno ni ova varijabilna onda jebiga onda se ne diže kredit.

ma uopce ne pratis. Trichet,a i njegov pandan iz FEDa pizde uprav stoga sto poslovne banke uopce ne zele nove plasmane i sto su potpuno prestale s davanjem novih povoljnijih kredita. U tome je kvaka. Tako je i nasoj Zabi jednostavnije povisiti kamate na stare kredite i tako i dalje ostavrivati dobru zaradu nego ici u nove plasmane. da to granici sa zdravim razumom no te je trenutno cinjenica. drzava je izuzetak jer je ona 100% siguran klijent, a ima nesto i pride.

pa ne daju povoljnije kredite. no i dalje ih daju u smanjenom obliku što ni ne čudi s obzirom kakvo je stanje sa ekonomijom. i sa nestankom tzv. shadow bankinga a dio deponiraju u centralnoj banci (na što dobivaju kamatu) koja u slučaju FED-a onda raznim programima stimulira ekonomiju.

Tko je glasao

Ha HPB pije vodu sa izvora

Ha HPB

pije vodu sa izvora gdje je piju sve banke, a to je trziste kapitala.

Financiranje brodogradilista je sigurno riskantna operacija, ali se da lako "ispeglati" sa garancijom vlasnika brodogradilista, a koji je ujedno i vlasnik banke.

Predivno, klasicni scenario kako je u japanu sve otislo u mp3.

BTW sto se tice kamata, price o guljenju stranih banaka na domacem trzistu su obicne hajke za sitnozubanu stoku.

Hrvati upravo zbog toga imaju priliku posudjivati jeftinije , i refinancirati se variabilno na stranom trzistu.

ako je vanjski dug 40 milijardi, promjena kamate u iznosu od 0,25% znaci ustedu od 100 000 000€(sto miliona €ura, naravno na razini cijele ekonomije).

Tko je glasao

BTW sto se tice kamata,

BTW sto se tice kamata, price o guljenju stranih banaka na domacem trzistu su obicne hajke za sitnozubanu stoku.

Uopće nisu bajke, a to ne znaš jer očito ne pratiš fin.izvješća iz tog sektora kao ni u zadnje vrijeme mnogobrojne komentare na tu temu kako u specijaliziranim, tako i u masovnim tiskanim ili elektronskim medijima. A očito je i da nemaš nikakav dugogodišnji stambeni ili adaptacijski kredit jer ti je stambeno pitanje rješio jebeni Tito, a točku na i stavio Tuđman, inače bi znao iz vlastitog iskustva
Uskoro Amerika slavi godišnjicu bankrota Lehman Brothersa koja se desila u studenome prošle 2008. godine i zato se valja prisjetiti kako su u tim za njih "teškim" vremenima postupale "naše" banke.

Njihova reakcija na nadolazeću krizu bila je promptna i prije nego što se iz Amerike prelila na ostatak svijeta, "naše" banke već u rujnu/listopadu 2007. rade prvo dizanje kamatnih stopa u prosjeku za 1 pp. Novo dizanje kamatnjaka slijedilo je već u veljači i ožujku 2008. takodjer u prosjeku za 1 pp da bi do kraja godine uslijedila još jedna manja korekcija od 0,5% te još jedna korekcija u prvom polugodištu odn. početkom 2009. u prosjeku za daljnih 1 pp.
Za nas je ključno ovo 1. i 2. dizanje kamatnjaka koje je poskupilo stambene kredite u prosjeku za 20% ( toliko je naime bilo povečanje mjesečnog anuiteta + tečajna razlika za one vezane uz CHF od ca +10%).
Zbog te činjenice "naše" banke su imale iznimnu žetvu u 2008. godini koja se vidimo nastavlja i u ovoj godini uz sitnije korekcije.

A kako se to odrazilo na budđete zajmoprimaca vjerno oslikavaju podaci koje iščitavamo iz njihovih financijskih izvješća (za ovu priliku koristim ono naše najveće i najprofitabilnije banke Zabe).
Parametar koji pratimo je Bruto prihod od kamata koji je na dan 31.12.2007. po konačnom izvješću = 3,98 milijardi kuna. Na dan 30.06. 2009. dakle samo u prvom polugodištu, bruto prihod je 2,8 milijarddi kuna koji će, ako se trend nastavi, a tendencija je da hoće, narasti na ca 6 milijardi kuna do kraja godine.
Dakle u tom kratkom periodu imamo povećanje kamatnih prihoda od ca 50%, a koje ne prati istovjetno povećanje plasmana. Naime plasmani su do 30.06. o.g. porasli s 49 milijardi krajem 2007. na 62,7 milijardi u 1H o.g. što je rast duplo manji od rasta kamatnih prihoda.

I što u konačnici imao u ovoj banana situaciji? Umjesto da "naše"
banke kao i većina ostalih svjetskih banaka ( pa čak i slovenska NLB) snose posljedice globalne BANKARSKE ( koja je prerasla u gospodarsku) krize, "naše" banke su SAV TERET prebacile na leđa svojih komintenata zajmoprimaca.

I TOČKA.

Drugi je par opanaka što smo mi prodajom naših banaka stranim vlasnicima ipak došli do povoljnijih sredstava i da to nije tako da bi sada plaćali zasigurno i veće kamate od postojećih, koje bi moguće dosegle stope kao onomad ratnih devedesetih. Da je to tako vjerojatno ni zaduženost ne bi bila ovolika pa bi šteta bila ograničena. No starni vlasnici su prvo podijelili jeftino kredite koji su se postopama mogli mjeriti u jednom periodu i s onima u zemljama EU, da bi ih sada verujem NEZAKONITO i jednostrano podigli do iznosa koji im u ovim "teškim" vremenima osigurava extraprofite.
Podloga za to po meni nezakonito dizanje kamatnjaka im je u rastu CDS-a što je mjerilo kreditnog rizika (u biti derivat koji priznaje tek desetina globalnog tržišta, čak ga i Soros smatra sredstvom masovnog uništenja) za za banana države kao što je naša.
Dok je situacija na terenu sasvim drugačija. Jebote, pa nije Roha za dđaba valjda dobio ono ugledno priznanje za najboljeg nacionalnog bankara.
:)

Tko je glasao

A očito je i da nemaš

A očito je i da nemaš nikakav dugogodišnji stambeni ili adaptacijski kredit jer ti je stambeno pitanje rješio jebeni Tito, a točku na i stavio Tuđman, inače bi znao iz vlastitog iskustva

Ni Tito, ni tudjman mi nisu rjesili nista. Zapravo nitko osim moje obitelji mi nije nista rjesio.

"naše" banke već u rujnu/listopadu 2007. rade prvo dizanje kamatnih stopa u prosjeku za 1 pp

To je vec bilo zacrtano jer je ECB digao kamate u proljece/pred ljeto i ako znas koji su transmisijski kanali monetarne politike, onda to ne bi trebao pisati. Lehman je pao godinu dana kasnije.

napravio si spagat da su i mene prepone zabolile :-)

Ova druga povisenja u treba gledati u okviru 1, povisenja kamatne stope ECB-e, te 2, ZAMRZAVANJE medjubankarskog trzista novca koji je krajem '08/pocetkom '09 otisao na 25%.

Vidim da si ti vise sa knjigovodstvene strane :-)

Sto se tice bruto - kamatnih prihoda drzava je ta koja istiskuje privatni sektor sa trzista novca, mozda da to pogledas u tom smislu. Drzava je ta kamo je isla velicina novca ove godine.

Roha je dobar, ali ne i najbolji. On je stabilizirao bankarski sektor kroz dizanje rezervi. To je isto dio razloga zasto placas vise kamate.

Sto mislis: da li banke matice u EU koje 'harace' ovim prostorima mogu jeftinije ili skuplje do novca(nego recimo neke koje nemaju toliki exposure?).

takodjer, kamate na depozite u HR su visestruko vise nego EU.

Tko je glasao

napravio si spagat da su i

napravio si spagat da su i mene prepone zabolile :-)

e, a da vidiš tek koliko boli kad te opletu po džepu i anuitet ti u hipu poraste za ciglih 30%. Ajde da se radi o auto kreditu, pa tko ga hebe, no kad se radi o krovu nad glavom, ne može ti biti svejedno. Nevezano kako si stekao krov nad glavom, možeš biti sretan što ga nisi morao kupiti kreditom "naših" banaka.

Sto se tice bruto - kamatnih prihoda drzava je ta koja istiskuje privatni sektor sa trzista novca, mozda da to pogledas u tom smislu. Drzava je ta kamo je isla velicina novca ove godine.

ma država je tu kap u moru. od 270 milijardi kuna plasmana, na državu otpada ca 30 milijardi (s ovim novima) . Najveći danak su u stvari platili poduzetnici jer su njima zabiberili još više nego stanovništvu. sve piše u izvješću, ali kad Hrvati ne vole brojke, više vole pričat bajke i laprdat napamet, bezvezarit.
:)))

Roha je dobar, ali ne i najbolji. On je stabilizirao bankarski sektor kroz dizanje rezervi. To je isto dio razloga zasto placas vise kamate.

Da, ali Roha je olabavio i trošak regulacije trenutno nije veći od 1 pp, a bio je duplo veći. Kad bi banke olabavile za isti iznos prema zajmoprimcima, bila bi to velika pomoć, pogotovo za dugoročne stambene kredite.
Rata odmah manja ca 11%

Sto mislis: da li banke matice u EU koje 'harace' ovim prostorima mogu jeftinije ili skuplje do novca(nego recimo neke koje nemaju toliki exposure?).

Kako god, prema njima je CDS u najteža vremena bio i do 7x manji, nego prema recimo jednoj domaćoj banci kakva je HPB. ustvari u to vrijeme HPB nije mogla dobit nikakav kredit. Ali ja baš stoga što smo prepustili naše banke velikim stranim bankama, očekujem od toga koristi, a ne da me deru ko vola u kupusu.

takodjer, kamate na depozite u HR su visestruko vise nego EU.

To su oni sami htjeli tako, na to ih nitko nije tjerao. U EU su kamate na depozite i troduplo manje nego unas, a kamate na kredite stanovništvu nisu gotovo nimalo porasle, pogotovo ne one na stambene kredite.

Tko je glasao

On je stabilizirao bankarski

On je stabilizirao bankarski sektor kroz dizanje rezervi. To je isto dio razloga zasto placas vise kamate.

Netko mora platiti, uvijek je tako. Kod nas nema tko drugi...

Tko je glasao

i nagradno pitanje da li je

i nagradno pitanje

da li je to lakomost banaka koje dolijevaju ulje na vatru ili je to odraz rizika koje one očekuju na našem tržištu?

Tko je glasao

Iskreno, mislim da ni one

Iskreno, mislim da ni one same ne znaju što donosi sutra, ali su se za svaki slučaj i to odmah u startu osigurali za najgori mogući scenario. Njihovi analitičari jedan dan govore jedno, drugi dan drugo, već prema dnevnim događanjima koja u istinu jesu nepredvidljiva zbog čega ugrađena premija na rizik ima opravdanje.
No ono gdje su se pokazali gadovima je promptno dizanje aktivne kamate na SVE kredite kako one "stare" tako i nove, što nije odmah popraćeno i dizanjem pasivne kamate, premda su se naknadno pravdali kako im zbog te činjenice (rasta pasivnih kamata) troškovi naglo rastu. Oni jesu porasli, ali naravno ne u tolikoj mjeri i rasli su postepeno. Nadalje to dizanje pasivne kamate je naprasno i nepotrebno, uglavnom da bi opravdali dizanje aktivnih kamata. U cijelom svijetu nakon što su pale referentne kamate na ključne valute ($,€,CHF), pale su i kamate u poslovnim bankama. Naše banke rade sasvim suprotno i neke apsolutno neshvatljive poteze. Ukidaju kredite u domaćoj valuti, (ajde, to donekle mogu razumjeti), ali i kredite u CHF pa čak i mogućnost njihove konverzije, zatim pooštravaju ili bolje reći onemogučavaju nova zaduženja stanovništva, pogotovo ona dugoročna i forsiraju kratkoročne pozajmice koje su znademo najskuplja roba na tržištu (fore s okvirnim kreditima po tekućim pa zatvaranje više manjih kredita uz otvaranje novog računa i ts.) Ako to nije lihvarenje ili lakomost kako kažeš, e pa onda neznam što je.

S druge strane kad pogledaš strukturu svih kredita koja je ca 270 milijardi kuna, od te cifre svega 51 milijarda otpada na stambene kredite, pa ako su već poskupjeli sve ostalo, nisu morali odnosno, nisu smjeli dirati ovu kategoriju što su ubrzo uvidjeli nakon što je tržište nekretnina skoro u potpunosti zamrlo. Tobožnje akcije kao pokušaj ponovnog oživljvanja naravno ne daju rezultate jer ih nude na ograničeni rok i opet ISKLJUČIVO uz klauzule o promjenjivoj kamatnoj stopi. Idioti Misle da je narod valjda toliko blesav da će se dati navuči dvaput na istu foru.

Najjače mi je, pogotovo kod Zabe (jer ona dere najviše od svih) potpuno izjednačavanje kamatnih stopa na stare i nove stambene kredite (osim ovih "akcijskih na 2 godine) i Bohačekovo opravdanje za te postupke jer po njegovoj računici najjeftiniji kredit u Hrvata ne bi smio biti ispod 9% uz nikakvu banakarsku maržu. Čovjek je to računao prvo kada je svoj maksimum imao EURIBOR (5,5%), pa nakon što je taj benchmark pao povijesni minimum, uhvatio se CDS-a opet na povjesnom maksimumu od 550 bp (što je kevivalent 5,5 pp).
Danas kada je EURIBOR ispod 1 pp, a CDS za Hrvatsku ispod 2,5 pp, šuti kao ...da ne kažem što ( da me nebi još tužio).

Gotovinski krediti, autokrediti, kartični krediti i ostali lihvarski krediti neka prate stanje na tržištu, ali dirati u stambene kredite, pogotovo one već dodjeljene i u tolikoj mjeri je jednostavno neoprostivo. No krivac za ovo je i regulator koji je i stambene kredite bez imalo razmišljanja, prepustio tržištu i na volju lakomosti bankara.

Zadržavanje nekretninskog biznisa koji su oni svojim postupcima uništili, bio bi zalog bržeg izlaska iz recesije.

Tko je glasao

Oni jesu porasli, ali

Oni jesu porasli, ali naravno ne u tolikoj mjeri i rasli su postepeno. Nadalje to dizanje pasivne kamate je naprasno i nepotrebno, uglavnom da bi opravdali dizanje aktivnih kamata. U cijelom svijetu nakon što su pale referentne kamate na ključne valute ($,€,CHF), pale su i kamate u poslovnim bankama.

Je, samo je problem sto su te novce za tu cijenu banke ostavljale sebi da bi osigurale financiranje. Kljuc opet lezi u visokim overnight (najkratkorocnijem medjubankarskom trzistu novca) kamatama.

pogotovo ona dugoročna i forsiraju kratkoročne pozajmice koje su znademo najskuplja roba na tržištu (fore s okvirnim kreditima po tekućim pa zatvaranje više manjih kredita uz otvaranje novog računa i ts.) Ako to nije lihvarenje ili lakomost kako kažeš, e pa onda neznam što je.

To je SRŽ bankarskog biznisa! Banke posudjuju kratkoročno da bi dugoročno pozajmljivale! Upravo u tom kontekstu se dogadjaju krize. Prebacivanjem/naglašavanje poslovanja na kratkoročni biznis je reakcija na krizu, što zbog uljepšavanja bilance, što zbog profitabilnosti

ISKLJUČIVO uz klauzule o promjenjivoj kamatnoj stopi. Idioti Misle da je narod valjda toliko blesav da će se dati navuči dvaput na istu foru.

Sigurno se može dogovoriti fiksna kamata. malo je ljudi spremno na fiksne od 13%-15%.

Ponavljam opet: varijabilni krediti su UVIJEK jeftiniji od fiksnih! Druga je priča što u doba krize to nosi neugodne posljedice.

Sasvim je treća priča koliko su ljudi u sposobnosti nositi se sa teretom kredita, a prosječna financijska izdašnost je hrvatskoj oduvijek bila nategnuta. U takvim krizama to uvijek izlazi na vidjelo.

Hrvatski zajmoprimci imaju dosta sličnih navika kao i američki.
Seven New Rules for the First-Time Home Buyer

Opet EURIBOR je u ovoj situaciji najmanje bitan. Banke cuvaju gubitke kao zmija noge. Superhik je već citirao Rohatinskog.

Naše, a i strane banke rade još sve moguće špagate da saznaju koliki će tek biti gubitci. Cijeli novac ide na rezerviranje za buduće gubitke.

Zanimljivo je da banke tek npr. kod stambenih kredita knjiže gubitak
kada se kolateral proda i kredit namiri.(a novca bude manje nego duga)
No krivac za ovo je i regulator koji je i stambene kredite bez imalo razmišljanja, prepustio tržištu i na volju lakomosti bankara.

O tome se sigurno da pričati, no naša politika je previše zaokupljena sobom nego osuvremenjivanjem tržišta.

Tržište nekretnina u RH je posebna priča za sebe. Ekonomska teorija zna jako, jako malo o tržištu nekretnina.

Tržište stambenih nekretnina u hrvatskoj je veoma usko, vlasnici stanova ne razumiju se u iznajmljivanje, a ljudi precjenjuju vlasništvo. Najvjerovatnije ćemo vidjeti korekciju nadolje od nekih 30%-45% nadolje(ovisno o lokacijama).

Zadržavanje nekretninskog biznisa koji su oni svojim postupcima uništili, bio bi zalog bržeg izlaska iz recesije.

NE, NE i NE!

tih 50 milijardi duga na račun stambenih, to je samo uteg ljudima i ekonomiji.

Taj biznis iziskuje nezanemarive novca, ali dugoročno ne doprinosi rastu i razvoju ekonomije. Ako pogledaš unazad do 2000 ili 2002 dobar dio ekonomskog rasta se temeljio na nekretninskom biznisu. ako je prosječni rast bio 5%, vrlo je vjerojatno da je dio tog rasta (1,5%-2%) išao na račun nekretninskog biznisa.

Nekretninski biznis je jednokratne naravi i ne garantira buduće prihode, osim za banke. A taj novac se treba negdje drugdje i zaraditi, zar ne?

Naposljetku: Nekretnine su proizvod a ne proizvodnja!

pozz

Tko je glasao

tih 50 milijardi duga na

tih 50 milijardi duga na račun stambenih, to je samo uteg ljudima i ekonomiji. Naposljetku: Nekretnine su proizvod a ne proizvodnja!

Evo što kažu glupi ameri s bloomberga o stanogradnji pa uživajte:

:)))

Housing Starts
Definition
A housing start is registered at the start of construction of a new building intended primarily as a residential building. The start of construction is defined as the beginning of excavation of the foundation for the building.

Why Investors Care
Two words...Ripple Effect. This narrow piece of data has a powerful multiplier effect through the economy, and therefore across the markets and your investments. By tracking economic data such as housing starts, investors can gain specific investment ideas as well as broad guidance for managing a portfolio.

Home builders usually don't start a house unless they are fairly confident it will sell upon or before its completion. Changes in the rate of housing starts tell us a lot about demand for homes and the outlook for the construction industry. Furthermore, each time a new home is started, construction employment rises, and income will be pumped back into the economy. Once the home is sold, it generates revenues for the home builder and a myriad of consumption opportunities for the buyer. Refrigerators, washers and dryers, furniture, and landscaping are just a few things new home buyers might spend money on, so the economic "ripple effect" can be substantial especially when you think of it in terms of more than a hundred thousand new households around the country doing this every month.

Since the economic backdrop is the most pervasive influence on financial markets, housing starts have a direct bearing on stocks, bonds and commodities. In a more specific sense, trends in the housing starts data carry valuable clues for the stocks of home builders, mortgage lenders, and home furnishings companies. Commodity prices such as lumber are also very sensitive to housing industry trends.

Importance
The housing starts report is the most closely followed report on the housing sector. Housing starts reflect the commitment of builders to new construction activity. Purchases of household furnishings and appliances quickly follow.

Interpretation
The bond market will rally when housing starts decrease, but bond prices will fall when housing starts post healthy gains. A strong housing market is bullish for the stock market because the ripple effect of housing to consumer durable purchases spurs corporate profits. In turn, low interest rates encourage housing construction.

The level as well as changes in housing starts reveal residential construction trends. Housing starts are subject to substantial monthly volatility, especially during winter months. According to the Census Bureau, it takes six months to establish a trend. Thus, it is useful to look at a 6-month moving average of housing starts.

It is useful to examine the trends in construction activity for single homes and multi-family units separately because they can deviate significantly. Single-family home-building is larger and less volatile than multi-family construction. It is more sensitive to interest rate changes and less speculative in nature. The construction of multi-family units can be substantially influenced by changes in the tax code and speculative real estate investors.

Housing construction varies by region as well. The regions of the United States don't all follow exactly the same economic patterns because industry concentration varies in the four major regions of the country. The regional dispersion can mask underlying trends. The total level of housing construction as well as the regional distribution of housing construction is important.

Housing permits are released together with housing starts every month and are considered a leading indicator of starts. In reality, housing permits and starts typically move in tandem each month. However, there are some exceptions. For instance, if permits are issued late in the month, and weather does not permit immediate excavation, then permits might lead starts. For the most part, though, permits are not a good predictor of future housing starts. Incidentally, housing permits (but not starts) are one of the ten components of the index of leading indicators compiled by The Conference Board.

Frequency
Monthly.

Source
U.S. Census Bureau, U.S. Department of Commerce and U.S. Department of Housing & Urban Development.

Availability
Usually during the third week of the month.

Coverage
Data are for the previous month. Data for June are released in July.

Revisions
Yes.

http://www.bloomberg.com/markets/ecalendar/index.html

Tko je glasao

Pozdravljam posljednji dio

Pozdravljam posljednji dio komentara.

U Hrvatskoj se višestruko precjenjuje korisnost nekretnina za nacionalnu ekonomiju a podcjenjuju rizici koji su s time povezani. Posebno u slučaju hipertrofije. Privid visoke profitabilnosti nekretnina bazira se umjetnom porastu vrijednosti zemljišta zbog obilja kreditnog novca, a nikako ne na produktivnosti u tome sektoru.

The Observer

Tko je glasao

Vrijednost nekretnine je u

Vrijednost nekretnine je u tome da imaš gdje spavati, gdje skuhati ručak, gdje gledati TV i gdje obaviti još neke stvari.

Sve ostalo je spekulacija. Kakva produktivnost?! Nekretnine su čista potrošnja, doduše diže se kvaliteta života, ali u slučaju krize ne možeš skinuti pločice sa zidova kupaonice i pojesti ih. Sva vrijednost je isključivo "u zraku", može i nagore i nadolje bez ograničenja.

S druge strane, poljoprivredno zemljište proizvodi nešto, stvara. A opet se svatko na svaki način smišlja kako poljoprivredno zemljište pretvoriti u građevinsko i izgraditi nešto...

Tko je glasao

Vrijednost nekretnine je u

Vrijednost nekretnine je u tome da imaš gdje spavati, gdje skuhati ručak, gdje gledati TV i gdje obaviti još neke stvari. ne možeš skinuti pločice sa zidova

Nije poanta u tome već da kad kupiš stan, moraš kupiti i kuhinju i krevet i posuđe i tv i namještaj ( po mogućnosti sve made in cro) . Takodjer u stan bi trebale biti uhrađene pločice recimo KIO, stolarija od Spačve ili Natisa, parket takodjer, opeka da je domaće proizvodnje, a i cement, crijep, drvena građa itd... itd...
I na sve to država ubire svojih zagarantiranih 23% PDV-a, ljudi rade i primaju plaću, pune fondove, troše pare u supermarketima ( po mogućnosti kod Tode) kupujući hrvatsko i ts.

I to je bit svega, bit tržišne ekonomije. A kad recimo svi budemo imali krov nad glavom ondak ćemo rušiti pa ponovo graditi jer kako kaže "cigo": bitno je da se para okreće. .
:)))

Tko je glasao

Prije nekog vremena sam

Prije nekog vremena sam uređivao stan i imao sam prilike razgovarati s dosta ljudi koji se bave time. Njihova jednoglasna ocjena je: sve se u građevini uvozi, sav materijal, cijevi, sve sitnice, instalacije itd. Sve što oni ugrađuju po novogradnji je uvozno, osim ponešto od Samoborke i Našica. I jednostavno ne možeš naći mnogo toga u domaćoj proizvodnji, od pločica u pravoj boji, do kade većih dimenzija, pa smo uzeli talijanske pločice i slovensku kadu. Isto tako, nijedan kuhinjski aparat se ne izrađuje u Hrvatskoj (mislim da je i Končar prebacio proizvodnju "negdje", ali imam Končarov usisavač).

Ali nije bit u tome.

Bit je da je kuća veliki trošak kojim osoba koja je vlasnik ne može proizvesti neku novu vrijednost. To nije autobus kojim se prevoze putnici, bager kojim se kopaju rovovi, tokarski stroj na kojem se izrađuju strojni dijelovi, tiskarski stroj kojim se izrađuju kalendari, časopisi i knjige. Svaki kredit za nekretninu znači manje novca na tržištu za industriju.

OK ako je kuća uz more pa se može iznajmiti apartman turistima itd. Ali to je onda opet djelatnost.

Bitno je da se "para okreće" ali i kreće iz inozemstva u Hrvatsku a robe i usluge kreću van. Jer ako se para okreće samo unutar Hrvatske vrlo brzo ćeš udariti u neke limite koje možeš kratkoročno prevladati samo zaduživanjem, a koji su vezani za produktivnost primarnog sektora.

Tko je glasao

Bit je da je kuća veliki

Bit je da je kuća veliki trošak kojim osoba koja je vlasnik ne može proizvesti neku novu vrijednost.

Ova tvoja rečenica dovoljno govori sama za sebe. Kuće se ne prave da bi vlasniku proizvodile neku novu vrijednost (premda i to mogu ukoliko su građene isključivo za iznajmljivanje što je kod nas segment potpuno nerazvijen) , već da bi mu pružile utočište, sigurnost, bazu za savijanje obiteljskog gnijezda, odmor itd.

Dodana vrijednost stvara se sama po sebi njihovom izgradnjom od čega koristi ima cijelo društvo i zato je ovome segmentu potrebno posvetiti posebnu pažnju.
Čak je evo bilo govora o stanogradnji i njenom financiranju i na ječerašnjem gospodarskom forumu upriličenom uz otvaranje jesenskog velesajma . I bila su postavljena dobra pitanja, samo odgovori koje smo dobili od ministra Šukera su bili poražavajuči. Vidi se da je i njima u Vladi to zadnja rupa na svirali, a tobože brinu brigu kako napuniti proračun i potači gospodarstvo.

Tko je glasao

sve to stoji, samo su to

sve to stoji,

samo su to jednokratne stvari. Koliki je udio domace proizvodnje u nekoga tko kupi novi stan? Bosanci na gradilistima?

Prava lova se okrece u drugim sektorima. Mislim da je hrvatski problem manjak inovacija i proizvodnje.

Najljepsi mi je dio od poreza: PDV, pa place i porezi, te drugi mirovinski koji opet kupuje obveznice, pa kupovanje u agrokora koji visi na poticajima.
jaci smo nego sto amerika! :-)))

Tko je glasao

Prava lova se okrece u

Prava lova se okrece u drugim sektorima.

A to su koji sektori? Superhik tvrdi da je bankarstvo niskoprofitabilno (pa smo ga valjda zato prodali strancima), ti tvrdiš da je stanogradnja trošak i teret za naše banke odn. gospodarstvo u cjelini, poljoprivreda nam takodjer ne donosi zaradu, samo trošak kroz poticaje, brodogradnja takodjer, transport takodjer, turizam je na nuli osim u onih koji djeluju u sivom segmentu i ne plaćaju fiskalne i druge namete, trgovina kad padne Toda, će biti u potpunosti u stranim rukama, prerađivaka industrija jedva spaja kraj s krajem, a drugoga mi nemamo. I što nam je po vama onda činiti?
Razvijati svemirske tehnologije? automobilsku industriju? ili nešto drugo navodno visokoprofitabilno, no tko će to pokrenuti kad su navodno svi koji nešto vrijede otišli raditi van za stranog poslodavca.

Prema tome, jedino što nam preostaje je zasukati rukave, uvesti još Bosanaca (s obzirom da u građevini domaći ne žele raditi) i ožeži.

Koliki je udio domace proizvodnje u nekoga tko kupi novi stan?
Evo, izvrsna prilika za jednu analizu pa da utvrdimo činjenično stanje i to usporedimo npr. s brodogradnjom koja u sebi sadržava manje od 50% domaćeg proizvoda ili bilo kojom drugom "profitabilnijom" "domaćom" proizvodnjom.
:)

Najljepsi mi je dio od poreza: PDV, pa place i porezi, te drugi mirovinski koji opet kupuje obveznice, pa kupovanje u agrokora koji visi na poticajima.

Ali, čak i da svu "sirovinu" za stanogradnju uvezemo, opet će država na to ubrati PDV pa će biti i za isplate mirovina i za potrošiti u agrokora, ali ako nema nikakve proizvodnje (jer je navodno sve neisplativo) e ondak smo obrali bostan.

No baš u građevinskom segmentu smo dobro konsolidirani i još uvijek imamo domaće firme koje su uz njega vezane (doduše dijelom u vlasništvu stranaca, no to je nebitno u ovoj priči) i prilično konkurentne
strancima.

Tko je glasao

Gle, da si ti vlasnik banke

Gle, da si ti vlasnik banke bojim se da bi radio isto. Pa kvragu nije banka humanitarna institucija. Daju oni koju lovu za dječje igralište i to, ali glavna uloga je zarada dioničarima i tu priča prestaje.

Evo, tip u Podravki pomogao drugoj firmi i nastao skandal. Kad se ponaša kao dobrotvorna ustanova (vjerojatno po nalogu "odozgo", a sada "nitko nije ništa znao").

Nema toga, oderi koliko ide.

Kredit je kod nas toliko nepravedna i asimetrična institucija da je to užas. Ali je uvijek potražnja veće od ponude, i sve se prodaje (mislim na kredite, jasno). Inače bi neka banka izašla s fiksnom kamatom, to bi bio hit.

Tko je glasao

Evo čak se i Obama slaže

Evo čak se i Obama slaže samnom:

"VRATITE dugovanja naciji koja je podnijela glavni teret i preuzmite svoj dio odgovornosti", naglasio je američki predsjednik Barack Obama u svom govoru na Wall Streetu govoreći na obljetnici, odnosno godinu dana nakon bankrota tvrtke Lehman Brothers koja je produbila već postojeću gospodarsku krizu. Obama se zapravo obratio bankarima, koje pozvao "na red", udijelivši im snažne kritike.

Prozvao je bankare kako nije fer prema "malom čovjeku" jer je država bankama pomogla da "stanu na noge" te sada moli njih da isto učine s obiteljima čiji su domovi pod hipotekom, a mala privatna poduzeća pod velikim kreditima i dugovanjima bankama. Obama je naglasio da je to sve dio reforme te je pozvao Washington kako u toj reformi mora sudjelovati.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/obama-pozvao-bankare-da-vrate-dugovan...

:)))

Samo tko ima muda to isto reći našim pohlepnim bankarima, možda Jaca? ili Mesić? Bandić?
Jasno i glasno,a ne tamo neka šaputanja i mrmljanja sebi u bradu.

Tko je glasao

Obama to može reći kada je

Obama to može reći kada je spasio pokoju banku. Kod nas banke spašavaju državu, dakle...

Tko je glasao

Moja lisnica u mojem džepu!

Moja lisnica u mojem džepu!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci