Tagovi

Bogataška buna

Nezadovoljni seljaci, koji su prošlog ?etvrtka protestirali zbog neregulirane cijene pšenice, mirno su se nakon nekoliko sati razišli s punktova kod Županje i još nekoliko nedaleko granice s BiH i Srbijom te se svojim traktorima vratili na svoje feude budu?i da su dobili obe?anje kako ?e slijede?eg ?etvrtka biti pozvani na razgovor kod predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Seljaci su zahtijevali hitnu isplatu zaostalih poticaja iz prošle godine u iznosu od 205 milijuna kuna, jedinstvenu cijenu pšenice od 1,25 kuna, te isplatu ovogodišnjih poticaja i to 60 posto ukupnog iznosa do kraja kolovoza, a ostatak do kraja ove godine. U impresivnoj traktorskoj koloni sastavljenoj od Universala, Štorea, Toma Vinkovi?a, Torpeda, Deutza, Ursusa, Zetora, Fiata, IMT-a bili su uo?ljivi i kapitalci od 450, 500 tisu?a kuna. U kratkom televizijskom izvještaju posebno je ostao upam?en prosvjednik koji se pred TV-kamerama hrvatskoj javnosti požalio kako on više ne može otpla?ivati mjese?nu ratu od 10, 11 tisu?a eura. ''Ah, teško je danas seljaku“, su?utno bi trebala uzdahnuti umirovljenica pred malim ekranom koja od svote kojom nesretni seljak otpla?uje mjese?nu ratu kredita uredno preživljava to?no 5,5 godina.

Po?ne li, primjerice, neupu?eni pripadnik ne-selja?kih društvenih stališa iš?itavati odredbe Zakona o nov?anim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, uo?it ?e da mu nakon 10, 15 minuta iz usta navire slina. Recimo, za uzgoj rasplodnog podmlatka stoke država svojim seljacima pla?a 14 razli?itih poticaja (za svako govedo, ovcu, svinju, kozu, purana, konja, perad, p?elu država pla?a poticaje koji se kre?u i do 2,5 tisu?e kuna). Država pla?a i 16 razli?itih poticaja za uzgoj rasplodnih grla (po dva za istarsko govedo i slavonsko-srijemski podolac i za uzgoj zagorskih purana, te po tri razli?ita poticaja za konje - pasmine lipicanac, hrvatski posavac i me?imurski konj, pla?a i poticaj za svinje - pasmine turopoljska i crna slavonska, ovce - pasmine dubrova?ka ruda i istarska te poticaj za uzgoj magaraca iz doma?eg uzgoja), država pla?a 2 poticaja za proizvodnju umati?ene ždrebadi, 5 poticaja za testiranje uzgojno valjanih životinja, 2 poticaja za nabavu bikova, 2 poticaja za nabavu nerasta, 6 poticaja za proizvodnju sjemena uzgojno valjanih bikova i nerasta, 2 poticaja za provedbu uzgojnog programa u govedarstvu, 3 poticaja za držanje osnovnog stada na strateškom podru?ju, 3 poticaja za tov stoke, 3 poticaja za držanje p?ela i proizvodnje meda, 3 poticaja za uzgoj pernate divlja?i, poticaj proizvodnje mesnog, koštanog i ribljeg brašna, 2 poticaja za doprinos razvoju sto?arske proizvodnje, 9 poticaja za proizvodnju žita, uljarica i še?erne repe, poticaj za proizvodnju lista duhana, 3 poticaja za proizvodnju sadnica, poticaj za proizvodnju plodova maslina za preradu, poticaj za podizanje novih višegodišnjih nasada u vo?arstvu (2 poticaja za jabuke, 2 za kruške, 2 za višnje, 2 za breskve, 2 za šljive, 2 za mandarine, 2 za bademe, 2 za orahe, 2 za lješnjake, 2 za masline, 2 za trešnje) poticaj za podizanje novih vinograda, poticaj za proizvodnju grož?a, 2 poticaja za uzgoj morske ribe, 2 poticaja za uzgoj školjaka, 5 poticaja za uzgoj slatkovodne ribe, poticaj za ulov male plave ribe (srdela, in?una i papaline), 2 poticaja za proizvodnju ribljih proizvoda, poticaj za proizvodnju lavandinog ulja…..

U 2008. Hrvatska je uvezla hrane za 15 milijardi kuna, 5 milijardi više od ukupne vrijednosti doma?e poljoprivredne i prehrambene industrije. U prvom polugodištu 2009. izvezeno je hrane za 2,7 milijardi, a uvezeno za 4,8 milijardi kuna. U ostalim evropskim državama uvoz hrane maksimalno ?ini osam posto ukupne vrijednosti tržišta hrane, a u Hrvatskoj je to ve? 40 posto. Hrvatsko mlijeko, žitarice i 37 razli?itih poljoprivrednih proizvoda spadaju u red najskupljih na svijetu. Stru?njaci su izra?unali kako od sjetve do žetve na posjedu od 10 hektara (po tri hektara pšenice i kukuruza te ?etiri še?erne repe) hrvatski seljak godišnje utroši 290 sati rada, za što iz državnog prora?una dobije 22 tisu?e kuna, plus svotu koju zaradi prodajom tih kultura. Rije?ju, država pla?a seljaku oko 10 eura po satu za obradu vlastite zemlje. Potpore kakve Hrvatska daje svojim seljacima ne daje nijedna druga europska država: vra?a im i 50 posto troškova kapitalnih ulaganja te 40 posto novca utrošenog u kupnju traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije….

Koji još društveni stališ država s toliko upornosti štiti? Profesore? Gra?evinare? Apotekare? Policajce? Kožare? Informati?are? Tekstilce? Novinare? Znanstvenike? Trgovce? Zrakoplovce? Kome bi od pripadnika nabrojanih ?asnih profesija palo na pamet zaustavljati pograni?ni promet ako im država ne plati njihove poticaje? (Kakve vražje poticaje?) Doduše, oni ne bi imali ?ime zaustavljati promet, osim svojim tijelima. Zašto od svih ostalih, logikom socijalnog darvinizma, država o?ekuje da na slobodnom tržištu rada i kapitala sami na?u svoje mjesto pod suncem ili u protivnom skapaju, a u isto vrijeme bogati selja?ki stališ tretiraju poput retardiranog ro?aka o kojem mora solidarno skrbiti cijela zajednica? Zašto i njima država ne poru?i ono što svakodnevno poru?uje stotinama vlastitih državljana koji na tom istom hrvatskom tržištu ostaju bez posla? Sna?ite se! Ako vam nije konjukturna profesija u kojoj ste ostali bez posla, promijenite je. Ako niste dovoljno kvalificirani – prekvalificirajte se, dokvalificirajte. Promijenite dobavlja?a. Snizite cijene. Iza?ite na slobodno tržište. Uostalom, ukoliko vam nije dobro ovdje, idite raditi u inozemstvo. Nitko normalan u Hrvatskoj ne?e imati ništa protiv toga da hrvatski seljaci prodaju, primjerice, svoje najskuplje mlijeko na svijetu negdje na inozemnom tržištu. Ili svoju pšenicu. Ili svoju uljanu repicu. Ili mlije?ne prera?evine. Kako god okrenuli, u zraku ostaju lebdjeti pitanja bez odgovora: zašto država toliko nekriti?ki voli svoje seljake, i obrnuto proporcionalno - zašto toliko patološki mrzi ostale sugra?ane?

Tagovi

Komentari

U ostalim evropskim

U ostalim evropskim državama uvoz hrane maksimalno čini osam posto ukupne vrijednosti tržišta hrane, a u Hrvatskoj je to već 40 posto.

Ovo mi je stvarno nevjerojatno, imaš li neke statistike? Mislim da dosta država uvozi hranu u velikim količinama...

Na internetu sam našao da UK uvozi oko 50%...

Za usporedbu, čak i USA uvozi 11%.

Tko je glasao

vjerojatno se misli na

vjerojatno se misli na disproporciju između uvoza i izvoza

Tko je glasao

U impresivnoj traktorskoj

U impresivnoj traktorskoj koloni sastavljenoj od Universala, Štorea, Toma Vinkovića, Torpeda, Deutza, Ursusa, Zetora, Fiata, IMT-a bili su uočljivi i kapitalci od 450, 500 tisuća kuna.

Ponekad začuđuje nojevsko ponašanje "učenih" ljudi: Pa zar sa Tomom Vinkovićem da postanemo cjenovno i proizvodno kurentni zapadnim farmerima.

Počne li, primjerice, neupućeni pripadnik ne-seljačkih društvenih stališa iščitavati odredbe Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, uočit će da mu nakon 10, 15 minuta iz usta navire slina.

Primjeti da često spominjani proizvođači pšenice dobiju jedan(1) poticaj od tvojih stotinjak nabrojanih. Iznos za taj hektar je 308€, a dok je kod, recimo, najvećeg EU pšeničara - Francuske, stanje OVAKO.

Stručnjaci su izračunali kako od sjetve do žetve na posjedu od 10 hektara (po tri hektara pšenice i kukuruza te četiri šećerne repe) hrvatski seljak godišnje utroši 290 sati rada, za što iz državnog proračuna dobije 22 tisuće kuna, plus svotu koju zaradi prodajom tih kultura. Riječju, država plaća seljaku oko 10 eura po satu za obradu vlastite zemlje. Potpore kakve Hrvatska daje svojim seljacima ne daje nijedna druga europska država: vraća im i 50 posto troškova kapitalnih ulaganja te 40 posto novca utrošenog u kupnju traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije….

Ovo je je približno točno, ali gdje je tu krivica seljaka. Gospodo, pa nisu seljaci izmislili socijalizam i sve što se dešavalo. Te greške sad treba kolektivno platiti ili možemo komotno ugasiti poljoprivredu.
Primjer.
Ovo je gafikon u kojem treba pogledat što se u normalnom svijetu dešavalo u prelomnim godinama nakon drugog rata, oko 1950. U isto vrijeme kod nas se dešavalo OVO.
Eto, to su uzroci naše poljoprivredne današnjice, a sve to potpiruju "stručnjaci" (svih profila) novog doba svojim maestralnim odlukama (prati medije, raspitaj se za stvarno socijalno stanje, snimi naš BDP, pogledaj u svoj novčanik...).
Ne bježim da među nama seljacima ima negativaca, ali tko je donio odluku da se od ukupnih poticaja (koji čine oko 2,5% BDP) 30% zapravo odlije na socijalu, 25% na subvencije Agrokoru i sličnim i barem 10% na krajnje glupe i nejasne projekte. Koliko ostaje nama koji želimo i hoćemo biti farmeri, nama kojima trebaju skupi traktori i štale sa zelenim krovom.

Nitko normalan u Hrvatskoj neće imati ništa protiv toga da hrvatski seljaci prodaju, primjerice, svoje najskuplje mlijeko na svijetu negdje na inozemnom tržištu. Ili svoju pšenicu. Ili svoju uljanu repicu. Ili mliječne prerađevine.

Opet stručnjaci, ha?
Prosječna cijena mlijeka na EU(15) tržištu je 26,93 €/100kg. KOd nas je 190 kn/100kg.
Prosječna cijena USA pšenice je 92,6 kn/100kg, Francuske 97 kn, Australiji 103 kn. Kod nas je približno 80+15(?)kn.
Uljana repica je u svim zapadnim zemljama skuplja nego u nas, a U Australiji je 1.94 kn/kg. Kod nas je oko 1,70. Namjerno sam spomenuo Australiju kao jedinu relevantbu državu bez poljoprivrednih poticaja. Hm, da li baš relevantnu.

Tko je glasao

živim u kraju gdje osim

živim u kraju gdje osim kamenja ništa drugo ne uspjeva. sad se lokalna vlast trudi da se ljude vrati da obrađuju ono malo zemlje što ju je priroda stvorila. ono što ja vidim kao nezainteresirani promatrač je da se sve to pogrešno radi i da ta sredstva koriste uglavnom podobni koji ih ne utroše za ono za što su dobili. jedini kriterij je da imaju zemlju a nitko ne gleda da li su zaista i što zasadili. oni rijetki koji imaju par koza ili ovca rade to zato što vole bez ičije pomoći.
ipak mislim da se treba poticati domaće autohtone pasmine, da bi trebalo nači načina da se ljude stimulira da ih drže. mislim da je krajnje nepošteno dati ljudima "poticaje" i sad se snalazite kako znate i umijete. to je svaštarenje! trebalo bi se pobrinuti za plasman tih proizvoda, a ne ljude dovoditi pred zid !

Tko je glasao

Ne možemo se uspoređivati

Ne možemo se uspoređivati s Australijom i Amerikom.

Naša usporedba je Mađarska. I oni su imali komunizam. Svejedno, u natjecanju Mađarske i Hrvatske dosta loše stojimo....

Tko je glasao

Prvo ne cijenim

Prvo ne cijenim poljoprivrednike zbog mnogo drugih stvari (npr. prodali se tim ljudima sa vlasti ... za koju kunu...) ali ovdje imaju pravo...

Evo primjera ...

Npr. ja tebi obećam ako ti tu npr. napišeš dva dnevnika i lijepo ih obradiš 10.000 kuna + 50.000 kuna poticaja za daljnji rad... Ti napraviš 2 dnevnika + nastaviš dalje raditi... Zoveš me da te isplatim ja kažem žalim nemam novaca ... Hvala što si to napravio...

Pitam te da li bi ti protestirao prema meni (normalno išao bi se obračunati ... kako to ide u Hrvatskoj... ali ako shvatiš da imam zaleđinu onda bi se ohladio i protestirao...)

Da li je tako?

Justice for all !

Tko je glasao

U redu je protestirati,ali

U redu je protestirati,ali ne na način da se dodatno uništavaju građani koji su osiromašeni zbog ovih famoznih poticaja.
Sit gladnom ne vjeruje.
U ovom slućaju su bogati seljaci siti(nisu ni svjesni da su zapravo bogati),a drugi građani koji preživljavaju od 1.-1. su gladni i te kako su svjesni koliko su zapravo osiromašeni.
Nitko nikome ne može garantirati da će doživjeti sutrašnji dan, a kamoli da će mu se isplatiti ulaganje koje je svojim promišljanjem i htijenjima obavio.
Svaka investicija je rizik koji sam investitor mora podnjeti na svojim leđima,a ne kampanjstvom gubitak raspodjeliti na večinu ljudi koji u biti žive lošije od onih koji su sam negativan rezultat rizika odbacili od sebe i prebacili ga na leđa svih drugih građana.
Što možemo, tako su nas desetljećima učili u školama, da se najbolje isplati kampanjstvo, neovisno tko zbog toga ostao gladan.
Solidarnost da, ali podjednako za sve.

Tko je glasao

" U redu je protestirati,

" U redu je protestirati, ali ne na način da se dodatno uništavaju građani koji su osiromašeni zbog famoznih poticaja"
E to nije stvar seljaka. Seljak ima pravo i dužnost prema sebi i svojoj obitelji opstati u državi u kojoj se uvjeti poslovanja mijenjaju brže od izmjene dana i noći.
O općem dobru i raspodjeli brigu trebaju voditi političari, vlada i Sabor. Stoga ogorčenje ne treba upućivati seljacima, već nadležnima.
Od seljaka samo treba učiti kako štititi svoje osobno dostojanstvo i vlastiti ekonomski interes. Neće nam valjda ratari i stočari voditi politiku solidarnosti i pravilne raspodjele sredstava, imamo za to službe koje plaćamo.

Tko je glasao

ma je li? dakle ako ja

ma je li? dakle ako ja želim prodati proizvod po jednoj cijeni a kupac mi nudi nižu cijenu ja sam dužan izaći na ulicu, blokirati je i bahato vikati kako kupac mora kupiti proizvod po cijeni koju ja tražim. to se sada zove pravo i dužnost prema sebi i svojoj obitelji i borba za osobno dostojanstvo. genijalno!!!

treba prihvatit činjenicu da je većina hrvatskih seljaka zrela za pravu socijalnu pomoć a ne za ovu tobože gospodarsku.

Tko je glasao

"Neće nam valjda ratari i

"Neće nam valjda ratari i stočari voditi politiku solidarnosti i pravilne raspodjele sredstava, imamo za to službe koje plaćamo."

Gledaj, nisam ja ni mislio da ljudi koji se bave poljoprivredom trebaju voditi nekakvu politiku, ali trebaju svakako sudjelovati u donošenju odluka,kao i svaki drugi građanin u Lijepoj našoj.
Činjenica je da mi mislimo da imamo svrsishodne službe, a zapravo imamo službenike koji su sami sebi svrha.
Činjenice govore da godišnje na svakog zaposlenog pada teret od oko 2000 kn zbog poticaja poljoprivrede.
moje je mišljenje da je taj iznos puno veći, samo se pravi pokazatelji nedaju u javnost.
Prvotno zamišljeni smisao poticaja je bio da bi se iznos koji je isplaćen iz dražvnog proračuna vratio uplatom PDV-a,koji bi se namirio od prodajne vrijednosti proizvoda za koji su izdvojena poticajna sredstva.
Kod nas je evidentni problem sive ekonomije, kako u svim drugim gospodarskim granama, tako i u poljoprivrednoj proizvodnji.
Najviše se isplati prikazivati da nešto nije uspjelo i da se ništa nije proizvelo. Službe koje sve nadziru su definitivno zakazale, tako da ispada "da samo neki piju, a svi skupa plaćamo"

Tko je glasao

Jednostran članak!

Jednostran članak!
Poznajem stanje u poljoprivredi kroz razne izvore i saznanja i autor dnevnika se nije potrudio da problem osvijetli s više strana. Najčudnije je da ga smetaju skupi (ujedno i kvalitetni traktori!!) a ne i limuzine Čobankovića i drugih političkih hohštaplera i tajkuna koji su dijelom odgovorni zas opće stanje u zemlji, a dio njih i očajno stanje u poljoprivredi. Poticaji su veliki, ali ti poticaji postoje i u većini evropskih zemalja. Osim toga, oni su način da se potiće i uzgajanje određenih poljoprivrednih proizvoda koji nedostaju na tržištu. Ni riječi o izuzetno visokim ulaznim troškovima u proizvodnji hrane, o trgovačkoj mafiji koja uvozi sve i sva pa i nekvalitetu od poljoprivrednih proizvoda, staračkim seljačkim domaćinstvima, mukotrpnom radu seljaka bez obzira na mehanizaciju, nesigurnosti vezanoj za vremenske prilike (jedna jaka tuča uništi cjelokupan jednogodišnji rad, unatoč osiguranju), neorganizirana otkupna služba i firme koje bi se time trebale baviti, mali ugled zanimanja seljaka...
Dakle, nedostaje objektivnost ovom komentaru i kao da je pisan da bi posvađao - umirovljenike i seljake- i još više pridonio zavadi građana lijepe naše.Prijedlog:tekst na doradu!

Danimir

Tko je glasao

@danimir tvojem komentaru

@danimir
tvojem komentaru sam dao + zašto što sve što si kazao stoji. Međutim ajdemo stvar pogledati malo i sa druge
strane. Naša poljoprivredna dobra su uglavnom rascjepkana i jedva da dostaju za optimalno iskorištenje
jednog skupog traktora ili još neke druge skuplje mehanizacije. Pa je onda normalno da jedno malo poljoprivredno gospodarstvo nije svojim prihodima u stanju uzdržavati sve svoje članove i otplačivati skupe
kredite za mehanizaciju koja je iskorištena jedva 50%.
U nekim zemljama Evrope imamo primjera da se nekoliko poljoprivrednih domaćinstava udružuje u kupnji
jednog trajktor ili drugog poljoprivrednog stroja, kako bi ga mogli optimalno iskoristiti za njegova vijeka
trajanja.
Drugo: naša država daje poticaje u fazi proizvodnje ali istovremeno ne uvjetuje koja se poljoprivredna
kultura ima uzgajati imajući u vidu društvene potrebe. Pa onda imamo kasnije slučaj da se nešto za
što smo dali poticaj ne može niti izvesti niti prodati ni na jednom tržištu, pa često završi u smeću. To nije
rijedak slučaj. A lova je potrošena.
Možda bi poticaje trebalo početi usmjeravati drugačije kako bi ta sredstva imala svoju svrhu. Kako bi se
smanjio uvoz nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda,možda bi veća korist bila od suibvencioniranja
potrošnje a na taj način i proizvodnje.
Kako?
Znamo da bi svi veliki potrošači, posebice turizam, koji žudi za kvalitetnijim proizvodima, mogli putem ugovranja sa udrugama poljoprivrednih
proizvođača ugovarati godišnje potrebe za određenim kulturama, a da se krajnjem potrošaću subvencionira
razlika u cijeni izmedju domaće i uvozne cijene. Na taj bi način sav novac ostao kod nas i imali bismo daleko
bolje proizvode.
Ne znam koliko moje stanovište ima realnih šansi za primjenu, pa bih u tom smislu htio čuti vaše mišljenje.

Tko je glasao

Bit je da je poljoprivreda

Bit je da je poljoprivreda privilegirana. Poljoprivrednike svi štite jer su velika biračka baza. Istovremeno kad su silne firme propadale, ljudi ostajali na ulici, nitko nije govorio ni a. Osim u brodogradilištima, to je primorska verzija poljoprivrede...

Sve se može uvesti, i lijek i benzin i brašno. I jedno i drugo i treće je potrebno. Ali se govori samo o brašnu.

Tko je glasao

Istina je sve se može

Istina je sve se može uvesti i to se uglavnom i radi. Poljoprivrednici su postali svjesni svoje snage i kako-tako su organizirani i bore se za svoj vlastiti ekonomski interes.
Tko je to sprječavao radnicima Plive, Sunčanog Hvara, HT-a...? Sutra će to biti brodogradilišta, HEP, Hrvatske šume...Trebaju li umjesto njih na ulice izići seljaci sa svojim traktorima, ili to trebaju napraviti oni sami npr. sa svojim osobnim vozilima blokirati svoja poduzeća i zaštiti svoja radna mjesta i egzistenciju. Svi oni čekaju da to učini drugi umjesto njih,i mirno gledaju svoju vlastitu propast.
Poljoprivrednike ne štite svi zbog velike izborne baze, već zbog njihovih akcija i odlučnosti. Da su bili poslušni i neaktivni prošli bi isto kao svi ostali.
Umjesto verbalnog okršaja s poljoprivrednicima (to nije izolirani slučaj), treba naučiti od njih , okrenuti se sebi i na pravi način štititi svoje ekonomske interese, jer drugi to sigurno neće učiniti za vas- koliko god to ususret izborima svi slatko obećavaju.

Tko je glasao

? Sutra će to biti

? Sutra će to biti brodogradilišta, HEP, Hrvatske šume...Trebaju li umjesto njih na ulice izići seljaci sa svojim traktorima, ili to trebaju napraviti oni sami npr. sa svojim osobnim vozilima blokirati svoja poduzeća i zaštiti svoja radna mjesta i egzistenciju. Svi oni čekaju da to učini drugi umjesto njih,i mirno gledaju svoju vlastitu propast.
a protiv koga bi to oni svi trebali izaći i prosvjedovati? naime oni se svi bore za iste kune pa su u međusobnom sukobu. ili će jednom ili će drugom ili će trećem.

Tko je glasao

Trebaju prosvjedovati protiv

Trebaju prosvjedovati protiv onih koji im ugrožavaju egzistenciju svojim djelovanjem.
Ako malo promisliš, doći ćeš do zaključka kako to sigurno nisu seljaci sa svojim traktorima.
Da ti malo pomognem: to su svi superhikovi (superlikovi) ove države, koji rade ono što i taj lik u crtanom romanu- uzimaju sirotinji da bi dali bogatima . Istina ti superhikovi-superlikovi sami nisu osobno siromašni u materijalnom smislu, ali u moralnom i duhovnom su tolika sirotinja, da su stvarno za iskreno žaljenje.

Tko je glasao

za žaljenje su likovi koji

za žaljenje su likovi koji se suvereno upuštaju u diskusije o temama o kojima evidentno nemaju pojma i pritom dociraju i vrijeđaju.
prvo postaviš pogrešnu premisu ( bogati uzimaju siromašnima) i primjeniš je na najgorem mogućem primjeru koji si mogla naći braneći seljačke bune. po tebi ispada da se seljacima nešto uzima. krivo! jako krivo! seljacima se samo daje, daje, daje!
njihovu egzistenciju ugrožava vlastita nesposobnost i nemogućnost suočavanja sa stvarnošću. živimo u 21. stoljeću ne u 1920. 21. stoljeće i moderna poljoprivreda ne trpe visoki udio poljoprivrednog stanovništva, ne trpe seljake sa osnovnom školom. 21. stoljeće i moderna poljoprivrede se zasnivaju na velikom posjedu, na 1-2% aktivnog stanovništva koje se bavi poljoprivredom, na specijalizaciji i automatizaciji proizvodnje, na menadžerskom upravljanju itd...

Tko je glasao

ne nužno.. moderno ne

ne nužno.. moderno ne znači automatski i high-tech.. no da su naši seljaci neuki stoji većinom. njihov je problem što su navikli da oni mogu sijat svoju pšenicu, a država će im to otkupiti po dobroj cijeni. plasman nije njihova briga po njihovom mišljenju

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

A druge europske države

A druge europske države nemaju nikakve poticaje?
Ove priče o 1-2% aktivnog stanovništva u poljoprivredi pripadaju starim pričama onih koji su zapali u duboke ekonomske krize. Imaju li po Italiji ili Španjolskoj seljaci samo velike posjede ili se bave intenzivnim uzgojem i na manjim površinama?
Gdje bi ti smjestio i zaposlio taj višak seljaka? Možda u gradskim tvornicama? U brodogradilištima? U Plivi? U Đuri Đakoviću, Mobiliji ......ili sličnim uništenim tvornicama?
Kažeš da se poljoprivreda treba zasnivati, između ostalog i na menadžerskom upravljanju. Lijepo zaključivanje. Da te uspješne menadžere dovedemo iz HŽ-a. HEP-a ili drugih jednako "uspješnih" javnih poduzeća?
Gdje su te samo naučili tim frazama? Jesi li čuo za plastenike i intenzivni uzgoj koji daje dobre rezultate i na malim površinama i slično? Da, živimo u 21. stoljeću, ali još se nismo riješili potreba, koje imamo od samoga svoga početka : hrana (po mogućnosti zdrava i ukusna), voda (isto po mogućnosti zdrava i pitka) te nastamba.
Kada si zadnji puta bio u nekom hrvatskom selu, gdje izgleda kao da je kotač vremena zaustavljen? Vidiš, bila sam u jednom takvom prošli vikend. Pravo bogatstvo toga predivnoga mjesta su prvenstveno njegovi ljudi, koji iako puno rade, pršte od životnog zadovoljstva.

"Seljacima se samo daje , daje, i daje!"
A uvjeti proizvodnje: cijena goriva, gnojiva ...?
Hoćeš, možda jeftinu GMO hranu?
Problemi poljoprivrede su daleko veći od ove naše diskusije i nećemo ih riješiti svojim komentiranjem.
Nije li malo čudno to što u ovom dnevniku udarate po seljačkoj buni tj. "bogataškoj buni", a par dnevnika dalje pozivate ih na opće proteste, jer eto ima razloga za to?

Tko je glasao

sa kakvim neznalicama ja

sa kakvim neznalicama ja raspravljam.

Gdje bi ti smjestio i zaposlio taj višak seljaka? Možda u gradskim tvornicama? U brodogradilištima? U Plivi? U Đuri Đakoviću, Mobiliji ......ili sličnim uništenim tvornicama?
ovo suludo pitanje je tako tipično za hrvatski mentalitet. što ćemo sa viškom seljaka? neznam gdje da počnem kad netko razmišlja na ovakav način. gdje ćemo sa seljacima? nek' idu u vražju mater, eto gdje ćemo! ako je nešto neodrživo onda nije zadaća države da umjetno održava( mogu pristati na minimalno održavanje hrvatske poljoprivrede jer je to navodno strateška kategorija, no to ne znači bianco ček hrvatskim poljoprivrednicima, može biti strateški proizvod i sa 2% poljoprivrednika). hrvatska je početkom 20 stoljeća imala 80% seljaka. da si ti kroz cijelo razdoblje kreirala ekonomsku politiku mi bi i danas imali 80% seljaka jer eto neznamo gdje ćemo sa njima. nek' se snađu..nek' idu na bauštelu, nek' rade na blagajni u konzumu, nek' budu portiri, nek rade u tvorničkom pogonu, nek idu na Zavod za zapošljavanje i primaju socijalnu pomoć kao i svi ostali koji nisu ekonomski potrebni.
čula kad za pojam kreativna destrukcija, petra? neke firme nestaju, druge se stvaraju. isto je sa radnim mjestima.

i u španjolskoj i u italiji imaju prosječno veće posjede nego u Hrvatskoj. naravno da je moguća i intenzivna proizvodnja na manjima površinama. no intenzivna proizvodnja na većim površinama je konkuretnija od one na manjim. uz izuzetak nekih kultura. ekonomija opsega! no hrvatska nema ni malu intenzivnu proizvodnju. odnosno nema je u dovoljnim količinama. jer seljaci nemaju ni kapitala ni znanja za to. to im uvijek netko drugi treba pribaviti.

što se tiče menadžera, i najlošiji menadžer bi hrvatskoj poljoprivredi bio korisniji od nikakvog menadžera. što se tiče potreba, i sa 1% poljoprivrednika se da proizvesti 3 puta više hrane nego što se sada proizvodi tako da je to vrlo loš argument.

A uvjeti proizvodnje: cijena goriva, gnojiva ...?

što sa njima? zar bi im država pored svih poticaja trebala dati i poticaje za gorivo?

Nije li malo čudno to što u ovom dnevniku udarate po seljačkoj buni tj. "bogataškoj buni", a par dnevnika dalje pozivate ih na opće proteste, jer eto ima razloga za to?

ja pozivam na opće proteste??

Tko je glasao

A jesi se zakačio

A jesi se zakačio seljaka!.
Neodrživa je takva uprava , takav glomazni birokratsko-politički aparat, ovakvo školstvo, zdravstvo, sudstvo, ovakvi političari, toliko ljudi u saboru,toliko zaposlenih na javnoj televiziji, u javnim poduzećima, agencijijama za koješta .. Idemo odmah sve dovesti u red na takav način da odmah pootpuštamo sav stvarni višak ( tj. višak po nekim europskim mjerilima, kao što bi ti napravio sa seljacima?).
Kamo s viškom zaposlenih?.
Neka idu na selo razbacivati gnojivo po njivama ili kako ti kažeš za seljake "nek´idu u vražju mater, eto gdje ćemo".
S kakvom "sveznalicom", ja razgovaram.
Vidio možda selo, iz zrakoplova, pa odmah postao stručnjak za selo :"bogataška buna".
Bilo bi ti bolje da se prebaciš na područje raznih "Agencija za forsiranje infinitiva" (izmišljenih agencija za uhljebljivanje ocvalog političkog aparata ili rodbinsko-dužničkih obveza), i tamo napraviš racionalizaciju: puno više bi pomogao društvu.

Tko je glasao

zakačio sam se za seljaka

zakačio sam se za seljaka jer su seljaci tema ovog dnevnika.
a to da treba otpuštati u javnim poduzećima, birokraciji, javnoj televiziji bi svakako potpisao. no ponavljam to nije tema.
pitanje kamo sa viškom zaposlenih je krajnje glupo. jer ako se zapošljavanjem u javnom poduzeću i birokraciji te državnim subvencijama rješava pitanje zaposlenosti onda ajmo i ovih 250 000 nezaposlenih ubacit u HEP, HŽ, HRT, po općinama i brodogradilištima.
zadržavanjem onih koji nisu potrebni za posao se gura glava u pijesak i bježi od realnosti. a prije ili kasnije ti se to obije o glavu. i posljedice su puno teže. da je hrvatska takve reforme provela prije 5 ili 10 godina,danas bi imali puno manje problema.

Tko je glasao

Ovo "zakačio" ima drugo

Ovo "zakačio" ima drugo značenje od onoga što objašnjavaš u ovom komentaru.
Ukratko: kada brod tone, treba čepiti prvo najveće i najopasnije rupe, a tek kada se izbjegne opasnost potapanja, smireno i strpljivo treba krpati sve preostale. Najveća i najopasnija rupa u ovoj državi sigurno nisu poticaji u poljoprivredi.

Tko je glasao

nisu najveća i najopasnija

nisu najveća i najopasnija rupa ali su dio seta problema koji konačno treba početi rješavati.

Tko je glasao

Ne razumijem u potpunosti

Ne razumijem u potpunosti način komunikacije gdje netko nešto mora.
Autor dnevnika si je dao truda predstaviti jednu istinu i to je potkrijepio stvarnim pokazateljima, a ti, ako si suprotnog mišljenja, trebao si kvalitetnijim pokazateljima pobiti predstavljenu istinu koja proizlazi iznesenim činjenicama. Ovako je tvoja kontra ispala loše argumentiran stav.
Uistinu trebamo(ne moramo) poduzeti sve da se poljoprivredna proizvodnja uzdigne na jednu približnu razinu one koja je u EU,ali ne na štetu miliona građana RH. Postoji način kako se do novaca može doći iz predpristupnih fondova iz kase EU. Ja zaista neznam zbog čega se ti fondovi zaobilaze,a sredstva za unaprijeđenje poljoprivredne proizvodnje se uzimaju građanima koji u drugim granama proizvodnje bespoštednim radom osiguravaju egzistenciju svojim obiteljima.
Možda neznaju predstaviti plan poljoprivredne proizvodnje, pa im je zato nedostupan novac iz spomenutog fonda, ali zbog toga trebaju snositi konzekvence čelni ljudi ministarstva poljoprivrede i onog famoznog za razvoj poljoprivrede. Koji razvoj? Ni svoj naziv nisu u mogućnosti opravdati,a kamoli "djelatnost" kojom se bave.
Možda bi im bio opravdaniji naziv;ministarstvo za gomilanje enormnih gubitaka.
Ovi famozni poticaji stvaraju samo tisuće novih alkoholičara koji dodatno opterećuju fond zdravstvene zaštite.
"Bolje je naučiti čovjeka loviti ribu, nego mu istu pokloniti."
vezano za temu:
http://blade777.blog.hr/2008/09/index.html#dan4
http://blade777.blog.hr/2009/07/index.html

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci