Tagovi

Javna rasprava o Ustavu u medijskoj tišini

Žao mi je što ovaj tekst nisam stigao dovršiti ranije, ali bolje ikad nego nikad. U srijedu 29. travnja u Europskom domu se održao okrugli stol na temu „Izmjene Ustava Republike Hrvatske – razlozi i posljedice“, na koji su pozvani Vladimir Šeks – potpredsjednik Hrvatskog sabora, Josip Leko – saborski zastupnik SDPa, Snježana Bagi? - sutkinja Ustavnog suda RH i ?lanica Radne skupine za promjene Ustava RH, te Lana Vego – predstavnica Odbora za referendum. Nažalost, osobno nisam mogao prisustvovati tom doga?aju, pa vam prenosim Lanine dojmove, kombinirane sa informacijama dostupnim u medijima.

Lana Vego je na okruglom stolu sudjelovala kao predstavnica Odbora za referendum, te je prisutnima prenjela iskustva akcije o (ne)ispunjivosti Ustavom propisane norme za raspisivanje referenduma. Potom je predstavila inicijativu Odbora o promjeni ?lanka 86. Ustava na na?in da se propisani broj potpisa smanji sa 10% na 3%, te je na kraju obrazložila zašto tu promjenu smatramo bitnom – sa posebnim naglaskom na promjene u ponašanju politi?ara koju bi uzrokovala provedivost raspisivanja referenduma putem prikupljanja potpisa.

Josip Leko, saborski zastupnik SDPa je o temi ustavnih promjena prvenstveno govorio sa politi?ke razine – tj. upozorio je na proceduru kojom Vlada osnivanjem Radne skupine za promjenu Ustava RH pokušava zaobi?i Sabor, te u kona?nici progurati samo one promjene Ustava koje su nužne u procesu pristupa EU. Stav koji je Leko zastupao njbliži je poziciji koju sam opisao u dnevniku „Ustavna rovovska bitka“ i svodi se na borbu za politi?ku poziciju šire koncenzualne promjene Ustava, što zorno oslikava i njegov interview u Novom listu (3. svibanj 2009):

Što ste mislili kad ste rekli da SDP, pod cijenu odgode prijema Hrvatske u Europsku uniju, ne?e pristati da se Ustav mijenja samo zbog EU?
Sabor je sastavljen od predstavnika gra?ana, a sada posao oko ustavnih promjena vodi komisija što ju je formirala Vlada, koja je utemeljena na parlamentarnoj ve?ini. Na ovaj bi na?in mogli biti zanemareni interesi hrvatskih gra?ana. Ne bi se smjelo mijenjati samo neke segmente Ustava, ve? bi te promjene trebale biti cjelovite.
...
Jeste li spremni glasati za ustavne promjene ako SDPovi prijedlozi ne budu prihva?eni?
Osobno ?u inzistirati na cjelovitim promjenama i to u parlamentu.

Leko je, kroz raspravu, još jednom u ime SDPa podržao prijedloge Odbora za referendum – nakon što je isto u?inio i klub zastupnika SDPa neposredno nakon održane akcije NATOnareferendum. No mišljenja sam da bi SDP trebao zauzeti aktivniji stav glede prijedloga Odbora za referendum, te promjenu ?lanka 86. aktivno promovirati u svojim medijskim nastupima. Tek bi se tada vidjelo da „misle ozbiljno“.

Snježana Bagi? je temi prišla iz perspektive Ustavnog suda, i problema koji pred njegovo funkcioniranje stavlja 8000 nerješenih predmeta, od kojih je 85% minornog ustavno-pravnog zna?aja. Po njezinim rije?ima, ustavni su suci odustali od prvotnog prijedloga koji je u javnost iznjela predsjednica Jasna Omejec.

I dobro da je tako, budu?i se radilo o sramotnom prijedlogu koji bi za posljedicu imao drasti?no smanjenje demokratskih procesa u ve? demokratski deficitarnom društvu. Da podsjetimo, ustavni su suci tada razmišljali da u svrhu smanjenja broja predmeta koji guše normalan rad Ustavnog suda, ograni?e pravo pristupa javnosti instituciji Ustavnog suda.

S druge strane, veliko je pitanje da li bi eliminacija „bagatelnih“ predmeta pred Ustavnim sudom uop?e donjelo kvalitativan pomak u radu suda, budu?i Ustavni sud demonstrira zavidnu razinu politi?ke ovisnosti kod bitnih predmeta sa težinom presedana, poput odluke da je Slavica Bani? ipak punopravan ?lan tog tijela. Nakon što je šef delegacije Europske komisije za EU, Vincent Degert opalio pljusku hrvatskom pravosu?u, izjavivši kako nitko u Europi ne bi htio pred hrvatski sud , bilo bi zanimljivo ?uti da li bi netko u Europi htio stati pred hrvatski Ustavni sud?

Što je na sve to rekao predstavnik vladaju?ih, Vladimir Šeks?

Paaa.... Šeks se nije ni pojavio, demonstriraju?i koliko vladaju?i drže do javne rasprave. Vjerojatno je bio zauzet pisanjem mišljenja za nekog tko je odlu?io ne misliti svojom glavom.

Komentari

zadrzao bi se na prijedlogu

zadrzao bi se na prijedlogu lane vego, o tome koliki je broj potpisa potreban da bi se uopce pokrenulo referendumsko izjasnavanje gradjana.
naime, po postojecem zakonu, za pokretanje referenduma potrebno je skupiti 10% potpisa svih biraca i to u roku od petnaest dana, tako da pozdravljam ovu laninu inicijativu, ali me cudi da ona nije podnijela i prijedlog, o nekom duljem vremenskom periodu u kom je potrebno skupiti te potpise.
kako se vec volimo komparirati sa tom, nama sve daljom europom, valja spomenuti kako je pitanje tog referenduma rijeseno npr. u italiji, sloveniji i madjarskoj koje su vec dio te "europe"!
u italiji je potrebno skupiti manje od 1% potpisa birackog tijela(500 000 potpisa!) i to u roku od 90 dana.
u sloveniji, 2,3% potpisa birackog tijela (40 000) u roku od trideset do sezdeset dana. a u madjarskoj 2,5% potpisa (200 000!) u roku od cetiri mjeseca!
u hrvatskoj, u kojoj nesredjeni biracki spisak cini 4 500 000 biraca, treba u svega petnaest dana skupiti 450 000 potpisa, da bi se uopce pokrenulo referendumsko izjasnavanje?
vise nego smijesan zakon, kojim se vec u startu onemogucava bilo koja mogucnost prikupljanja tolikog broja glasova (u tako kratkom roku), pa je sama mogucnost organiziranja referenduma, samo zalosni demokratski dekor u hrvatskom ustavu.

Tko je glasao

edi, radi se o prijedlogu

edi, radi se o prijedlogu Odbora za referendum, u kojem smo trazili i produzenje roka na 30 dana. vise detalja ovdje.
svjesni smo svih podataka koje navodis, prijedlog promjene ustava smo podnjeli nadleznom saborskom odboru.

doduse treba biti do kraja fer i reci da u zemljama koje spominjes postoji neka vrsta restrikcije - u italiji je npr. jako suzen broj tema o kojima se moze raspisati referendum. Odbor za referendum je spreman prihvatiti restrikciju koja bi ogranicavala pravo raspisivanja referenduma o proracunu (temeljni akt izvrsne vlasti) i osnovnim ljudskim pravima (da se ne dogodi nesto kao referendum o pravima izbrisanih koji je svojedobno u sloveniji organizirao jansa).


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

aleksandar, ukazao bi na jos

aleksandar, ukazao bi na jos jednu nelogicnost postojeceg zakona o referendumu, koja postojeci postotak (10%) potrebnih potpisa podize na jos veci postotni nivo.
pod pretpostavkom da ce se biracki spiskovi konacno u hrvatskoj srediti, sto nekima sigurno nece odgovarati, po zakonu o referendumu..

...Članak 5.
Na državnom referendumu imaju pravo sudjelovati hrvatski državljani koji imaju prebivalište i prebivaju u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana bez prekida do dana održavanja referenduma...

..bilo koji postotak ce u praksi biti daleko veci od trazenog.
naime, postotak se odredjuje prema svim registriranim biracima( prepostavljem i onima u dijaspori!?) a pravo na potpis inicijative i pravo na referendumsko izjasnjavanje, imaju samo oni koji su najmanje godinu dana prijavljeni u hrvatskoj!?
potpuno je anakrono da se postotak(10,ili 2,5%!) odredjuje prema svima onima kojima zakon inace ne dopusta da prisustvuju referendumskom izjasnjavanju ( jer uopce nemaju prijavljeni boravak u hrvatskoj, ili ga imaju prijavljenog manje od godinu dana), jer se na taj nacin, u praksi prikupljanja potpisa, neopravdano podize sam postotak!
jer, ako po zakonu, u postotku treba 10% upisanih biraca (svih) potpisati inicijativu za provedbu referenduma, onda bi bilo sasvim ispravno ( logicno!) da svi upisani biraci imaju pravo dati svoj potpis za referendumsku inicijativu i da imaju pravo na referendumsko izjasnjavanje, bez ikakvih ogranicenja!
ako samo oni koji imaju prijavljeno mjesto boravka u hrvatskoj dulje od godinu dana, mogu izlaziti na referendum i potpisivati incijative za njegovo odrzavanje, tad bi bilo logicno da se potreban postotak potpisa odredi samo prema takvima, a ne prema svima!
sve drugo, samo neopravdano povecava broj onih koji trebaju potpisati referendumsku incijativu!
10% na 4 500 000 svih regristriranih biraca.. i 10% (pretpostavljam) na 2 500 000 onih koji po zakonu imaju pravo na referendumsko izjasnjavanje i davanje svog potpisa za inicijativu, stvara dvije, sasvim razlicite brojke. zar ne?:)

Tko je glasao

...Članak 5. Na državnom

...Članak 5.
Na državnom referendumu imaju pravo sudjelovati hrvatski državljani koji imaju prebivalište i prebivaju u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana bez prekida do dana održavanja referenduma...

taj clanak je pao na ustavnom sudu.
glasati mogu svi koji imaju drzavljanstvo. sto je takodjer svojevrsni nonsens, jer ce npr na referendmu o ulasku hrvatske u EU odlucivati i ljudi koji zive u bosni.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

koliko god je to apsurdno,

koliko god je to apsurdno, toliko bi veci apsurd bio da se postojeci clanak i dalje provodi!
ne mozes nekome dati drzavljanstvo, pa mu reducirati ustavna prava koja iz tog drzavljanstva proizlaze.
nesto slicno imamo i kod prava glasanja tzv. "dijaspore" , koje nije moguce rijesiti bez izmjene ustavnog zakona o dvojnom drzavljanstvu, jer bez toga, ni toj "dijaspori" ne mozes uskratiti pravo na glasanje koje proizlazi iz tog prava na drzavljanstvo.
hrvatski ustav, odnosno zakoni koji iz njega proizlaze, su u mnogim odrednicama cisti nonsens,ili bolje receno politikanstvo, pa tako i to glasanje o nasem ulasku u eu, o kojem ti govoris!:)

Tko je glasao

@Aleksandar Hatz... , glede

@Aleksandar Hatz... , glede recesije i činjenice da osim prisavske maloumnice, Vjesnika i HINE, niti jedan drugi medij ne živi od gledatelja i čitatelja, što bi u prevodu značilo od obavljanja profesionalnog novinarskog posla i pisanja istine, već oglašavanje, tj. reklama koji su svojevrstan reket po pitanju ucjena i utjecaja na uređivačku politiku.

Mislim da je prošli tjedan plemenita Dijana Čuljić Šelebaj upravo iz tih razloga upriličila svoje otvoreno-pobljuvano u kojem smo mogli čuti glupost da jedino HINA nema političkih pritisaka, dok su svi drugi ustvrdili upravo suprotno.

Zato mene ne čudi što je javna rasprava o Ustavu u medijskoj tišini.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

ma nemoj tako kukljice, meni

ma nemoj tako kukljice, meni se bash svidja nova dijanina frizura, koja vise nije kao ona stara, hloverkina!:))
btw. politickih pritisaka.. i cijenjeni ninoslavijus pavic je izjavio da njega, ama bash, nitko ne pritisce?
meni je izledalo, kao da mu je zbog toga i nekako zao!?:))

Tko je glasao

@edi3, el Ninju treba

@edi3, el Ninju treba vjerovati na riječ, vjetrenjače sve i da hoće ne mogu pružati otpor.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

bio sam ovaj vikend u

bio sam ovaj vikend u švicarskoj i slušao o njihovim referendumima koji su tamo vrlo česti, i tamo za referendum moraš imati 0,5% glasača

dakle 20x manje nego u hrvatskoj

(postotak određuju kantoni, no 0,5% je tipični postotak)

Tko je glasao

mrak, očevidno je kako je

mrak,

očevidno je kako je HDZ-u uzor Srbija, a ne Švicarska.
U Švicarskoj, i bilo gdje u Europi, čak je i tehnički a pogotovo "pojmovno" jednostavno nemoguće postojanje "legalno" izabranoga parlamenta i "legalno" izabrane vlade - na dokazano nelegalnim odnosno protuzakonitim državnim izborima. A koje je provela, završila i izborne nezakonite rezultate objavila "demokratska vladajuća politička stranka" - kako je to učinio HDZ u Hrvatskoj. Naravno, i kako o tomu šuti najsnažnija "oporbena" politička stranka SDP!

Uza sve ono što je predočeno (a to je da Hrvatska ima gotovo 5 milijuna stanovnika!), odstupanje iznad 5% broja birača u čak 5 od 10 izbornih jedinica automatizmom znači da su izborne jedinice nezakonito definirane, i da su izbori nezakoniti.

Prema tome, Hrvatska je debelo na Balkanu zajedno sa svim njezinim "uvaženim" pravnim i drugim "stručnjacima"! Aktivosti koje si ti pokrenuo, Hatz ..., Tonči Majica i još nekoliko osoba, vrednije su više od "stotinu profesora prava" u postojećoj balkanskoj Hrvatskoj, jer je ovdje očevidno na snazi balkansko pravo i balkanska pravna znanost. Ustavni sud Hrvatske samo je manifestacija takve hrvatske balkanske pravne znanosti.

Dakako, time ne dovodim u pitanje pravnu znanost, kao što je razvidno, već odvajam balkansku pravnu znanost od stvarnog prava. Naime, balkansko pravo je pravo u funkciji nasilja nad ljudskim pravima koje definira zakondavac koji je izabran, zar zakonito???

Tko je glasao

Nekako mi se ne čini

Nekako mi se ne čini vjerojatnim da bi ustavni suci odustali od prvotno iznesenog nebuloznog prijedloga. Prije sam sklona vjerovati da će on biti " umotan u celofan", za što su oni itekako sposobni.
Uvjerena sam da će se ograničiti pristup sudu i da "uvažena" predsjednica neće odustati od svoga nauma i javno iznesenog mišljenja (u dnevniku HTV-a) da je ustavna tužba "ekskluzivno pravno sredstvo".
U prilog tome tumačim i odsustvo Šeksa, jer što su naumili to će i sprovesti. Nadam se samo da će oporba odigrati pozitivnu ulogu bez fige u džepu i da neće podleći ucjenama da time spriječava ulazak u EU.
Za ilustraciju bahatosti aktualne vlasti i načina njihovog postupanja može poslužiti i jučerašnji primjer Premijera, kada je prozvao sudbenu vlast za uključivanje u predizbornu kampanju.
Nezadovoljan sudskom presudom, vremenom donošenja i visinom kazne, jasno je i nedvosmisleno pokazao da sudovi mogu biti neovisni i samostalni do granica koje im odrede vladajući. Isto je vidljivo i iz obrazloženja Odluke Ustavnog suda gdje je Upravni sud prozvan zbog "prekoračenja ovlasti" jer je, valjda, dirnuo u " nedodirljivo".
Takovi istupi nisu samo uvreda zdravoj pameti već, kao što kaže prof. Josipović u Novom listu, " očit pokušaj zloupotrebe pravosuđa u političke svrhe i njegova uvlačenja u stranačke borbe".
Znakovita je , i nimalo ohrabrujuća , izjava ministra Šimonovića koji u pokušaju ublažavanja retorike Sanadera," poziva GRAĐANE DA NE ZLOUPOTREBLJAVAJU NEPRAVOMOĆNU PRESUDU U POLITIČKE SVRHE, jer time mogu staviti Vrhovni sud u nezavidan položaj".

Iako se radi o jednom od rijetkih ministara kojemu se ne može predbaciti nestručnost i nepoštenje, evidentno je da mora djelovati po uputama Vlade , jer nitko, ma kako pametan bio ne smije imati svoje mišljenje i iskakati iz tima.
Zato mi se čini da će Šimonovića zadesiti ista sudbina kao i svojevremeno Milana Ramljaka.
Svatko misleći svojom glavom završi tako.
Voljela bih da nisam u pravu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci