Tagovi

Kad je ulaganje u znanost preskupo/ Kad je bolje trošiti na mobitele nego na dopunsko zdravstveno

Govori se o potrebi ve?eg ulaganja u znanost i zdravstvo i da ?e to riješiti probleme.
Iako ne?e, pretpostavimo da to ho?e riješiti probleme i da ?e dodatna ulaganja riješiti probleme. Da ?e nestati nered, nerad, korupcija i na snagu do?i rad i izvrsnost. Bi li to u smjeru kakvim idemo opravdalo pove?anje izdvajanja za zdravstvo i znanost.
Ja mislim da ne bi.

Jer sa sve ve?om privatizacijom svega i pri?ama tipa "ne može država pla?ati ovo, ne može država pla?ati ono" stanje bi se još i pogoršalo. Barem za ve?inu stanovništva, dobrobit bi osjetilo tek 200.000 odabranih obitelji. Bogati i ostaci ostataka srednjeg sloja.
Što ?e meni izvrsni odvjetnici i suci ako mi je pravosu?e toliko skupo da ne mogu priuštiti odvjetni?ke usluge. Ako je zdravstvo toliko skupo da ve?ina ljudi ne može sebi priuštiti zdravstvene usluge. ?emu vrhunski farmaceuti ako ve?ina nema za lijekove. Ako su školarine i školovanje toliko skupi da ve?ina ljudi ne može priuštiti pla?anje studija svojoj djeci. ?emu vrhunski arhitekti, ako ljudi ne mogu sebi osigurati krov nad glavom, kupiti sebi stan, ku?u.

To se posebno vidi kod zdravstva. Svake godine se sve više izdvaja za zdravstvo, a zrdavstvene usluge su sve nedostupnije. Kad kupiš bon za mobitel barem znaš na što si potrošio i da ?eš tim novcem mo?i neko vrijeme brbljati na mobitel, a kad svaki mjesec pla?aš zdravstveno onda možda nešto dobiješ, a možda ne. Sli?no je i s dopunskim zdravstvenim osiguranjem, a što sve više bude išlo privatiziranje zdravstva biti ?e sve više muljaža onih kojima je cilj profit a ne zdravlje ljudi.

Da bi se platila ulaganja mora se pribaviti sredstva,a pitanje je može li se i je li moralno crpiti sredstva iz našeg gospodarstva i našeg naroda da bi se osiguro bolji život samo za elitu, odabranu maljinu. To je ameri?ki sustav, i ne svi?a mi se.

Zna?i ulaganja da, ali dobrobit od ulaganja mora biti dostupna svima. a to bi mogao biti i smjer kamo krenuti s našom znanoš?u. ne slijepo slijediti druge, privatizirati znanost i zdravstvo. školovati ljude za dobrobit društva,a ne dioni?ara, korporacija.

Evo par zadataka za znanstvenike.

Možete li osmisliti i napraviti sustav i kojem bi internet i telefon bili jeftuni i dostupni svima u Hrvatskoj. Bi li se novcima koje sad država izdvaja za internet i telefone, mobitele iz prora?una mogao financirati sustav tako da svima bude internet i telefon 0 kuna. Ili da se pla?aju pretplate po ku?anstvu u visini od npr 50-ak kuna, bi li to bilo dovoljno za internet i telefon? Rasteretili bi se tako i gra?ani i prora?un i gospodarstvo.

Govori se o štednjama. Mogu li naši znanstvenici napraviti spravicu kojom bi se moglo kontrolorati potrošnju goriva u prometnim sredstvima koje financira država. Npr. kad bi se bolje kontrolirala potrošnja goriva naših trajekata, plavodizelaša, HŽ-a (mislim da bi se dobili zanimljivi rezultati).
Bi li se mogli u rezervare s gorivom staviti senzori koji bi kontrolirali kolika je potrošnja goriva i koliko je stvarno goriva u rezervaru, te na osnovo toga pla?ati gorivo.

20% plina se troši za proizvodnju mineralnih gnojiva. Država subvencionira cijenu plina.
Bi li znanstvenici mogli poraditi na proizvodnji jeftinih organskih gnojiva, za koje ne treba uvoziti sirovine, a istodobno se pobrinuti da radnici Petrokemije ne ostanu bez posla.
Tako bi smaljili nepovoljan odnos izme?u uvoza i izvoza, postali manje ovisni o uvozu energenata, imali ekološki prihvatljiviju poljoprivredu, po?eli rješavati problem nestajanja
fosilnih goriva.

Komentari

A kad plaćaš osiguranje za

A kad plaćaš osiguranje za auto, ne znaš hoćeš li dobiti išta, zapravo se moliš da ti neće trebati, a ako ti i zatreba pokušavaju te zmuljati i ne pokriti cijelu štetu.

To je kao i sa svakim osiguranjem. Osiguravaš kuću od požara, nadaš se da ti neće trebati.

Jedino što je kod osiguranja auta prednost da oni koji ne skrive nesreću dobiju popust. Mogu li ja dobiti popust na zdravstveno zato što ne pušim?

Mi imamo sustav bez previše odgovornosti. Da se uvede obavezan pregled za najčešće bolesti s recimo 40-50 godina uštedjeli bismo milijarde. Može biti neobavezan, ali ako se pregledaš, nema participacije. Tako svi pobjeđuju, jer je svima bolje da su bolesni nego zdravi.

Jedino onkolozi imaju manje posla i ovi što uvoze lijekove za kemoterapiju, ali tome se svatko normalan veseli.

Da je država sve organizirala, nikad ne bi bilo Interneta, vjeruj mi. Privatno ili ne, stvari koštaju X i samo je pitanje kako će se ta lova raspodjeliti i tko će to platiti. Nema besplatnog ručka, ali postoje sheme kako za istu lovu dobiti malo veću porciju :)

Tko je glasao

da nije bilo države nikad

da nije bilo države nikad ne bi bilo interneta. američka vojska i europske znanstvene institucije su stvorile inretnet. slično je s velikom većinom IT sektora. države su financirale osnove i potom velik dio predali privatnicima koji svaku svoju ideju štite nekakvim pravima na intelektualno vlasništvo i koče razvoj i napredak.
gdje bi svijet bio da su ljudi polagali pravo na proizvodnju kotača i paljenje vatre?

kad je nastajala snažna moderna Njemačka, država je organizirala školstvo, socijalu, poticala industriju.
snažna, stabilna i uređena država je jamac jakog gospodarstva, a ne obratno.

država omogućuje razvoj gospodarstva i bez intervencije države nema jake ekonomije.

ona školuje radnike privatnom sektoru, štiti privatnike od strane konkurencije, brine o zdravlju radnika i njihovih obitelji, brine se o javnom redu i miru, daje im pravni okvir koji im omogućuje napredovanje, brine se o radnicima kad firma propadne.
treba nam jaka država koja ne bi trebala oponašati korporacije, već obiteljsku zajednicu.

Tko je glasao

Da nije bilo države ne bi

Da nije bilo države ne bi bilo ARPAneta, iz kojeg je nastao Internet. Internet je jako porastao i pojavile su se veće primjene kada se pojavio interes gospodarstva. Država treba poticati, ali da je državni sustav najjači, SSSR bi bio najbogatija država na svijetu, ali su ih Amerikanci znatno nadmašili, i tehnološki, i gospodarski. Prava na intelektualno vlasništvo zapravo služe stimulaciji ulaganja. Ako uložiš nešto, ne bi htio da ti netko iskopira stvar i uzme vrhnje. Onda ćeš se radije baviti nečijim drugim.

Pravo na loženje vatre i kotač je odavno isteklo, kao i mnoga druga prava. Sva intelektualna prava zastarjevaju, što pokazuje da se ipak poštuju prava zajednice, što nije slučaj kod nekretnina — zamisli da ti nakon 50 godina što posjeduješ zemlju to netko oduzme i preda nekom kojem više treba, jer si se ti ionako isplatio. Jednostavno više nema nekih jednostavnih izuma, da samo saviješ žicu na pravi način i zamahneš magnetom, a velika ulaganja moraju biti bar donekle isplativa jer bez toga nitko normalan neće ulagati.

Da država ne treba oponašati velike korporacije, hm. Svaka velika korporacija je različita, svaka obitelj je različita. Država na bi trebala oponašati ništa. Mislim da je tvoje shvaćanje države ("štiti od konkurencije", "brine o zdravlju radnika i njihovih obitelji") blisko socijalizmu, a to smo odlučili da nećemo. Jedino što nismo odlučili što bismo drugo, ali je to naš problem.

Tko je glasao

Mogu se napraviti stvarcice,

Mogu se napraviti stvarcice, ali onda bi se popljuvalo i uvodenje stvarcica. Digla bi se buka na one koji dilaju, ugraduju i servisiraju te stvarcice.
Stvar je u principu vrlo jednostavna, a uocljiva je na npr zagrabackim zgradama koje su na gradske prikljucnice topline, vode i sl.
Nema se pojedinacno brojilo vec po zgradama. Na taj nacin evoluiralo drustveno ponasanje uopce nije energetski odrzivo. Svi znaju da skupno placaju, pa se nitko ne zeli odreci mogucnosti i konfora da po potrosnji bude iznad prosjeka umjesto da se svi trude trositi racionalno. Voda kaplje u lavabou, sve je ovo bilo djabe, ...

Tko je glasao

Da je ova "stvarčica"

Da je ova "stvarčica" prozujala samo 72.000 kilometara niže, mnogima ne bi trebalo zdravstvenog osiguranja ;)
http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=2009%20DD45;orb=1
http://en.wikipedia.org/wiki/2009_DD45

Tko je glasao

zemaljska ekonomija je u

zemaljska ekonomija je u takvoj banani da ni meteori ne žele s nama imati posla :)

Tko je glasao

Mobiteli i telefoni su

Mobiteli i telefoni su glavni izgovor da se dokaže kako ovaj narod troši na luksuz. Pri tom se uopće ne uzme u obzir da imamo vrlo skupu tarifu i za mobitele a pogotovo za fiksnu liniju, skuplju od ostalih država koje stoje bolje od nas i imaju veće prihode. Naime i vlasnici tih kompanija su stranci, pa kad Telekom u Njemačkoj(matičnoj državi) ima gubitke, red je da ih pokrije dobicima tamo gdje su mogući. Tako izgleda da mi kroz visoku cijenu usluga sufinanciramo telefoniju u drugim zemljama.Malo tko nije imao aferu s ovećim telefonskim računom odmah po priključenju, na što smo se žalili bez rezultata, jer nam ovaj sustav ne omogućava ostvariti u tom stranom poduzeću ikakva potrošačka prava. Još mi je pred očima udruga Potrošač i kako nose 35000 privatnih tužbi na Telekom u sud i - papala maca.
Što se tiče energetske neovisnosti, mene čudi da mi još ništa nismo napravili na bioplin, a Indijci su i bez velike mudrosti uspjeli kod kuća napraviti energetska postrojenja gdje nema ni novaca, previše znanja ni sredstava. To je dokaz da se može kad se hoće.
Imam svježu neprovjerenu informaciju da su Slovenci krenuli u izgradnju druge nuklearke u Krškom (nove), a s nama imaju ugovor iz Jugoslavije da su dužni uložiti u izgradnju nuklearke kod nas, isto kao što smo mi uložili u izgradnju ove u Krškom čini mi se 50 %. Ali to ništa, a niti da nas itko pita slažemo li se s izgradnjom nove nuklearke skoro na našoj granici, jer smo mi tu najviše s tom nuklearkom (duplom) ugroženi????Može biti da su u Deželi isplanirali granicu maknuti na ajmo reć Virovitica Karlobag, pa će nova nuklearka onda biti dosta udaljena od Horvaškog???

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci