Tagovi

Svaka dobra pri?a traži svoju heroinu

Pri?a o Upravnom sudu i presudi koja je stajala mjesecima u ladici nije od prekju?er, ona se kuha ve? duže vremena i povla?ila se po novinama još od prosinca prošle godine nakon napisa u Globusu i Novom Listu. U osnovi, za one koji nisu pratili radnju, Hrvatski je sabor prošle godine na poziciju sutkinje Ustavnog suda izabrao osobu koja nije zadovoljila temelje kriterije natje?aja. Jedna od sunatjecateljica se time osjetila diskriminiranom te je napravila ono što zna najbolje (jer joj je to uostalom i struka :), te tužila Hrvatski sabor Upravnom sudu za kojeg je pak Ustavni sud ustvrdio kako je nadležan za taj spor.

Nakon odlu?ivanja, Upravni sud je odlu?io u korist tužiteljice a na štetu Hrvatskog sabora (i novope?ene ustavne sutkinje), no presuda je po?ivala u nekoj od ladica koje se ne otvaraju bez dobrog razloga nekoliko mjeseci jer su konsekvence te odluke velike, dalekosežne i u stvari sežu u prostor u kojem pravosu?e i ne bi smjelo biti, a to je sfera politike. Što se s odlukom doga?alo i kako je ona na kraju ipak završila na svjetlu dana je pri?a zanimljiva sama po sebi, no ona nije tema ovog teksta.

Promatraju?i reakcije politi?ara ali i komentare polliti?ara na tamo objavljeni tekst imamo u stvari tri osnovne reakcije na objavu presude (koja je, uzgred re?eno, i dalje nepravomo?na jer nije dostavljena strankama, te je u stvari iscurila iz te tamne i zametnute ladice).

Prva reakcija je ona trijumfa, nakon dugo vremena dobili smo jednu sudsku odluku koja po svim kriterijama spada u sam vrhunac sudstva i pravosu?a, ne toliko po tome što je odlu?eno koliko po tome da je to predmet koji uklju?uje Upravni sud, Hrvatski sabor i Ustavi sud; dakle pravosudno tijelo je presudilo kako je Hrvatski sabor prekršio zakon i to ima vrlo konkretnu posljedicu na rad Ustavnog suda. Nekako ?itaju?i svi ?estitaju tužiteljici, no ja si nekako mislim da su heroji ove pri?e u stvari svi oni ljudi koje uop?e ne znamo imenom a koji su probili zid šutnje, ispri?ali pri?u i u kona?nici napravili što interni što vanjski pritisak da presuda ugleda svjetlo dana.

Druga reakcija je ona koju možete ?itati u današnjem Globusu, gdje predsjednica Ustavnog suda najavljuje potencijalnu Ustavnu tužbu osobe koja je ovim ?inom izgubila posao i to mi se ?ini kao pani?na reakcija ekipe u vrhu vlasti koja ne razumije što se u stvari dogodilo i vjerojatno misle kako se problem još uvijek može riješiti i kako netko (Ustavni sud) može donijeti odluku koja ?e preokrenuti sve ono što je Upravni sud svojom presudom zakotrljao.

Tre?a vrst reakcije je onu koju možete pro?itati po komentarima na web siteovima i pollitici a koji u svojoj osnovi sadržavaju slijede?u tvrdnju:

Tajnom glasovanju, na kojemu se troje sudaca biralo izme?u ?etiri kandidata, pristupila su 82 zastupnika, a po 78 njihovih glasova dobili su Slavica Bani?, predstojnica Vladinog Ureda za zakonodavstvo, Mario Jeluši?, docent na Katedri za ustavno pravo zagreba?kog Pravnog fakulteta, te Duška Šarin, sutkinja Op?inskog kaznenog suda u Zagrebu.

?etvrti kandidat, sutkinja Upravnog suda Mirjana Juriši?, dobila je samo ?etiri zastupni?ka glasa.

Da bi bili izabrani za ustavne suce, svaki od kandidata morao je dobiti natpolovi?nu potporu ukupnog broja zastupnika - najmanje 77 glasova.

U izboru ustavnih sudaca nisu sudjelovali oporbeni zastupnici SDP-a, HNS-a i IDS-a, a vladaju?ima su kvorum ?inili trojica oporbenjaka iz HDSSB-a te 'pravaš' Anto ?api?.

Dakle, drugarica Juriši? O?ITO je pripadnik suprotstavljenog stada i ne sumnjam da je kandidaturom zaradila frustracije suo?avaju?i se sa ?injenicom da je zalutala crna ovca. Uz sve to, njezini napustiše bojno polje pa je poraz tako bio još strašniji. No ja je u potpunosti razumijem i ja bi u njenoj koži postupio potpuno identi?no.

Iz svega ovoga može se izvu?i samo jedan zaklju?ak, a taj je da Upravni sud pod kontrolom drži ljevica o ?emu svjedo?i omjer glasovanja 17:13 u korist presude za drugaricu Juriši?.

I dok predsjednica Ustavnog suda o?ito nije dorasla situaciji u kojoj se našla pa lagao gubi konce (i time razotkriva svoju poziciju), simptomati?no je da postoje ljudi koji su danas, u doba navode demokracije, pluralizma i dobrote svih vrsta u stanju razmišljati i dalje na na?in mi vs. oni, crveni i crni, oni koji su u stanju priznati samo sud svoje partije.

Kako god bilo, ?injenica je (i ako pažljivo gledate apsolutno nitko je nije niti pokušao osporiti, kao da nitko i ne želi na tu malenu, sitnu i ujedno krucijalnu ?injenicu skrenuti pažnju) da doti?na sutkinja nije pružila dokaz koji bi je kvalificirao za položaj koji je stekla.

Nekada, u doba jednoumlja iz kojeg još mnogi nisu izišli, u predmetima protiv države (a ovo bi bio jedan takav, jer je Hrvatski sabor samo srce naše državnosti) sudovi bi redovno sudili u korist te iste države jer je to javni interes. Interes je da država izi?e neokaljana, država ne griješi i ono što je dobro za državu je dobro za sve nas. No to je u cijelosti ne samo pogrešan nego i opasan stav, jer javni interes nije nužno interes države, javni interes mora biti dobrobit svih gra?ana, a jedan od temelja te svima željene dobrobiti je i jednakost pred zakonom što je ukratko samo sintagma za tu tako ?esto ponavljanu, ali pre?esto neshva?enu frazu "vladavina prava". Sedamnaest sudaca Upravnog suda je to prepoznalo, trinaest nije.

Tužno je stoga promatrati da postoje ljudi koji nisu u stanju odvagnuti dobro od zla i prepoznati tako jednostavne principe koji bi nam svima morali biti u samom vrhu ljestvice vrijednosti kojima težimo. Još je tužnije vidjeti rezultate glasanja u Saboru, gdje ispada da je 78 zastupnika prihvatilo politi?ki diktat u odnosu na njih ?etvero koji su mislili druga?ije.

Ustavni sud je sasvim sigurno politi?ko tijelo a ne samo pravosudno, no to ne zna?i da suci koje tamo postavljamo ne bi morali biti vrhunski, best&brigthest od ovoga što imamo, a kao donji minimum (kad ve? ne možemo druga?ije), barem bi morali poštivati zakone ove zemlje, a ako nisu imali dovoljno morala da odstupe kada su morali, onda barem da to u?ine sada umjesto da ono malo digniteta kojeg možda imaju ne unište do kraja i zauvijek.

Pri?a o ovoj presudi Ustavnog suda još nije gotova, no nadam se da ?e pou?ci biti trajni i dalekosežni , a ako budemo jako, jako sretni - možda upravo ova presuda bude katalizator promjena koje svi željno o?ekujemo.

Misao dana: Xerexes: Ne?e biti slave u vašoj žrtvi. Izbrisati ?u ?ak i spomen na Spartu iz povijesti! Svaki komad Gr?kog pisma ?e biti zapaljen. Svako Gr?kom povjesni?aru, svakom kroni?aru iš?upati ?emo o?i i njihove jezike izrezati iz njihovih usta. Sam spomen imena Sparte ili Leonidasa ?e biti kažnjivo smr?u! Svijet nikada ne?e znati da ste ikada postojali! Kralj Leonidas: Svijet ?e znati da su slobodni ljudi ustali protiv tirana, da je manjina ustala protiv ve?ine, i prije nego što ova bitka bude gotova, ?aki i bog-kralj ?e prokrvariti.

Komentari

Tužno je stoga promatrati

Tužno je stoga promatrati da postoje ljudi koji nisu u stanju odvagnuti dobro od zla i prepoznati tako jednostavne principe koji bi nam svima morali biti u samom vrhu ljestvice vrijednosti kojima težimo.

Nemaju moralne vrijednosti jer se identificiraju s titulom.To je problem općeniti, ne samo kod pravnika,kod većine osoba s VSS.Oni se snažno identificiraju sa grupom,institucijom ili društvenim položajem pa gube svoju stabilnost jer su preplavljeni strahom da ne budu isključeni te nisu u stanju da razviju svoje potencijalne mogućnosti.Ovi koji su umreženi u društveni položaj su prenaglašeno adaptirani i pod pritiskom svoje socijalne sredine gube svoj identitet.Od takvih osoba ne može se očekivati da uspješno uključe svoj mehanizam obrane jer ne mogu izdržati unutarnju napetost i napuštaju principe koji su ih nekada motivirali da postanu to što sada samo na žalost predstavljaju svojom titulom....Postoje drugi s VSS koji nemaju dovoljno razvijen mehanizam adaptacije pa u samoći trkeljaju, pišući svoje misli..npr.ovdje...Ha,ha,ha.....Nama sa SSS nam se predstavljate kao svijetlo naroda...čekam da se upali već 18 godina...

Tko je glasao

Nama sa SSS nam se

Nama sa SSS nam se predstavljate kao svijetlo naroda...čekam da se upali već 18 godina...

I nakon Kardelja Kardelj dok se ne zgasi.

Dakle, uzalud čekaš.

Svjetlo je upaljeno odavno a od 1974.g. i svi svjetski reflektori, koji se ne gase do danas i omogućuju igru najvećeg svjetskog svjetla, razmjera kulturne revolucije.

Razlike između VSS i SSS, između zadnjih 18 godina i onih prije, između svega ... su nategnute i izbjegavaju pažnju na bit. Npr. u Zagrebu se ama baš sve radi i akteri su isti bar 90 % kao prije 30 godina.

P.S. Na pollitika.com je to korektno prikazano - umjesto svjetla mrak

Tko je glasao

I nakon Kardelja Kardelj dok

I nakon Kardelja Kardelj dok se ne zgasi.....Nama sa SSS nam se predstavljate kao svijetlo naroda...čekam da se upali već 18 godina..

Kaj je to Kardelj rekao?Nema veze tko jer ja se ne identificiram s nikakvim ideologijama.Povelja o ljudskim pravima je za mene ideologija koju treba zahtjevati.Znam da je problem u naslijeđenoj strukturi koja se proširila.Zato se mi trebamo organizirati a ne samo filozofirati.Čitala sam transkripte predsjednika Tuđmana i tamo sam vidjela kako su se on i Pašalić uplašili Foruma21 tj građanskih inicijativa,boje se jer to može rušiti savku vlast...vladajući uporno pokušavaju da se uništi to civilno društvo.Cilj je da ga rascjepka,tisuće udruga i sindikata i to im ide od ruke jer im kapaju lovu.To je isto dokaz njihovog straha.Tko bi davao iz simpatije lovu.Trebamo se okupiti oko Građanskog etičkog foruma,udruge,sindikati,građani,studenti,da volontiramo,da politički vršimo pritisak kroz građanski aktivizam.To nam omogućuje zakon.Ja sa SSS ne mogu jer nemam pravnog znanja a ni vi sa VSS ne možete bez mase.Eto trebamo se ujediniti.Onaj Treći put treba podržati i svi se mogu kandidirati,tko god misli da je sposoban,pa ćemo izabrati face i to je to...Treba odrediti vrijeme,dan u tjednu gdje se ljudi mogu okupiti i širiti informaciju u svojim okolinama.Važno je da se ova preadaptirana struktura počinje plašiti nas a ne svoje sredine,svog šefa.Njihov sadašnji strah je kako zadržati fotelju,da li sam dovoljno poslušan?Treba zamjeniti izvor straha.Ovako bi počeli se bojati da li sam dovoljno neposlušan.Nastao bi im raspad sistema jer bi mnogi vidjeli u nama sigurnost i ujedno i strah za vlastitu budućnost.Osjetili bi odgovornost.

Tko je glasao

Čitala sam transkripte

Čitala sam transkripte predsjednika Tuđmana i tamo sam vidjela kako su se on i Pašalić uplašili Foruma21 tj građanskih inicijativa,boje se jer to može rušiti savku vlast...
To je diletantizam ili je Pašalić podilazio Tuđmanu, a koji je pak po staroj partijskj navici bio skroz automatiziran i ponavljao kako je naučio pedesetih da neprijatelj ugrožava njega i revoluciju pa treba ...

Mi smo od 1941.g. a zapravo od 1914.g. non stop u obrnutom problemu - vlast je u panici ako ne uspjeva plašiti neprijateljem, jer onda do izražaja dolazi kako vlast zapravo vlada.

A Kardelj je odavno i mimo Titove volje proširio bazu avangarde i za samo upravljanje i revoluciju na zajednički / tuđi račun pridobio široke snage. To je stari pokvareni izlizani trik koji pali - što više ih uključi u lov i plijen i imaš samo obrnute probleme, ne više oko podrške i svoga neprikosnovenog položaja nego samo od prevelike osvisnosti i podrške, pa se mora baviti prevelikom moderacijom razne rulje.

Sadašnje vlasti od 2000.g. na ovamo su se vratile više na taj Kardeljev kolosjek nego Tuđman i kao što se non stop vidi težišni dio priče je međusobno, uključujući beskrajne samo upravne snage, pa i penzionere i razno. Tako da je sukob precizno sa najmanje pola društva, koje je zgrabilo i grabi i boli ih kofer za bilo šta, pa iza njihovu djecu i unuke. Pola "skromnih" penzionera je hapalo prosječno bar 200.000 EUR-a i još toliko npravilo štete te vreba još dok pola ostalih polako umire od neimaštine, samo zato jer su časni ljud koji nisu hapali. Cca 95 % tzv, civilnog društva, tzv.intelektualaca i tzv kulture su čisti kokošari od koji sam osbno od kakvih bar tisuću sam osobno od svojih novaca napravio više pa čak dobio prizananja za to. A najbolji koji se time bave su prlazili i prolaze još gore. ljudi koji vrijede pojedinačno kao bar 4.000 takvih frosera i parazita su uvijek bili pod presijama rada, egzistencije i elementarne sigurnosti.

Velika nezgoda po takav sustav bi bilo obrnuto, kada bi SSRN tj. udruge civilnog društva, akademici, penzioneri, sportski poduzetnici, kulturni djelatnici ... rekli - znamo da smo i dio sustav smo upravljanja koji troši a ništa ne donosi pa sada kada je kriza stigla povlačimo sve i isto tako tražimo od svih, uključujući birokrate (a što je među nam rečeno manje moguće nego da Sanader i Bandić dobrovoljno predaju vlast, jer je bilo slučajeva, npr. HSLS 2002.g., da se iziđe iz vlasti, dok nije zabilježen slučaj da netko od drugih samo upravnih snaga popušta i oko 10 kuna troška ..).

Ključni je da je stari pokvarenjak raspop Kardelj promoćurno bio ispred svjetskih pokvarenjaka Karla Poppera, Kissingera i USA stratega, koji su pod civilnim društvom prvenstveno rstakali Istok a kod sebe razvodnjavali stvar da bi se mogli forsati kod sebe i po svijetu.

Kardelj je vješto koristio mit o Titu i vodeću svejtsku poziciju za eksperimente - kao i svi napuhani tipovi bez pokrića pod tim je prodavao svjestke fore.

Tako da su obmana i samoobmana višestruki i na više razina i vrijeme je malo se ne samo suočiti s tim nego i malo rasteretiti tih prilični velikih tereta i opterećenja a koja ničemu ne sluče ili čak nepovoljno djeluju na kičmu.

Npr. šira vlast i potrošnja na zajednički račun, kao i ostali biznisi, su u panici ako sve manje potrošača i pušača teba njihove usluge i robu i ako se općenito manje posluje s njima. Npr. ja ću nakon nekog bavljenja okrenuti malo ploču i smanjiti bavljenje na nužni minimum sa cijelim tim sektorom, pola društva. Postaviti ću se primjereno - više oni trebaju moje usluge i mene nego ja njihove i konačni je došlo vrijeme da se bar dio izvrnutosti postavi na noge. A pri tome pod kardeljističkim uvjetima ne samo što više ne mogu napraviti ništa nego mi nema smisla nit započinjati, to neće koristiti nikome.

Hoću reći, o bilo čemu se radi više ne možemo izbjeći minimalnu poslovnu logiku - šta, procjene pa i dobitaka gubitaka, povjerenje ili ne, međusobne obveze, izvršenje i plaćanje ... Revolucija ne samo da više nije jedini sudionik na tržištu nego se radi o tome da je veoma upitan sudionik, afirmiran kao onaj naprasni faktro koji stalno i neupitno traži podvrgavanje sebi, stalno hapa i potroši sve i sve to s veoma upitnim znanjem, ciljevima, namjerama ...

Kriza povjerenja se ne odnosi samo na Sanadera, Šukera, ZABA, Bandića i Rohatinskog koji povlače glavninu novaca za svoje potrebe, nego i na veoma široke snage, i domaće i strane, ali i u prvom redu na pojave, i utu u prvom rdu na kardeljizam, samo upravljanje a boli nas kofer kako i šta ...

To je bit i uspjeha i kriza i ratova i ove krize povjerenja - logika i praksa ima nas puno, kredo smoi, i ako nas ima malo samoproglasili smo se avangradom, naše je nedvojbeno pravo to i to i manje više sve, i kada stavri odu u 3pm kriv je samo netko drugi jer smo mi i dalje avangarda, svjetska pa i nova EU avangardsa, tako smo sami odlučili ....

Tko je glasao

Velika nezgoda po takav

Velika nezgoda po takav sustav bi bilo obrnuto, kada bi SSRN tj. udruge civilnog društva, akademici, penzioneri, sportski poduzetnici, kulturni djelatnici ... rekli - znamo da smo i dio sustav smo upravljanja koji troši a ništa ne donosi pa sada kada je kriza stigla povlačimo sve i isto tako tražimo od svih, uključujući birokrate (a što je među nam rečeno manje moguće nego da Sanader i Bandić dobrovoljno predaju vlast, jer je bilo slučajeva, npr. HSLS 2002.g., da se iziđe iz vlasti, dok nije zabilježen slučaj da netko od drugih samo upravnih snaga popušta i oko 10 kuna troška ..).

Ne doduše kao avangarda, ali imao sam čast šokirati i ostaviti bez daha nadležnog službenika iz stambenog kad sam ne samo izrazio namjeru već i ustrajao da nakon što me pristojno vrijeme odvraćao od grijeha vratim društveni stan u ZG (i vratio ga) koji sam dobio na privremeno korištenje a više su prestali razlozi za to.

Nažalost, sve ovacije koje sam dobio, u skladu su s ovim što pišeš, svele su se, nakon početnog kurtoaznog tapšanja po ramenu, na "ti si lud", "ti si budala i "pa to se ne radi". A da se ne radi mi je potvrdio i nadležni službenik rekavši mi da sam prvi u njegovoj karijeri koji je "napravio takvu glupost".

Tom revolucionarno kontrarevolucionarnom gestom sam nažalost samo usrećio nekog revolucionara koji je konačno dočekao svoj red. Ali mi ni jednog trenutka nije bilo žao.

B-52

Tko je glasao

Da,uvijek smo

Da,uvijek smo neprilagođeni...Uf,uf...koliko puta sam se suprostavila gluposti koja nas okružuje da bi dobila epitet "čudakinje"...ili mi bliska okolina sugerira da si uzmem malo nekih tableta a smirena sam.Čudan je naš narod.Smatraju kada misliš svojom glavom a ne televizorom da imaš dijagnozu...Zanimljivo,svi ovi koji me proglašavaju ovakvom ili onakvom imaju pune frižidere tableta...Tko je tu lud ?Ha,ha,ha...

Tko je glasao

no presuda je počivala u

no presuda je počivala u nekoj od ladica koje se ne otvaraju bez dobrog razloga nekoliko mjeseci jer su konsekvence te odluke velike, dalekosežne i u stvari sežu u prostor u kojem pravosuđe i ne bi smjelo biti, a to je sfera politike

Ne znam je li ovo trebalo možda biti ironično, ali učinak snage zakona na politiku nije ništa drugo nego obljubljena vladavina prava. Drugim riječima, i iznad Sabora i bilo kojeg političkog tijela, institucije ili pojedinca je - pravo.

Glede interpretacije da Upravni sud "drži ljevica", postoji presuda na netu i može se pročitati. Ako netko u njoj nađe neuvjerljivo objašnjenje i loše argumente, a posebno one koji ukazuju na "ljevicu", može ih slobodno iznijeti.

Ustavni sud treba ukinuti. Sve što radi Ustavni sud može raditi i Vrhovni (ustavne tužbe, ljudska prava) ili Upravni (tužbe za reviziju pravnih propisa).

Opinioiuris

Tko je glasao

Ustavni sud treba ukinuti.

Ustavni sud treba ukinuti. Sve što radi Ustavni sud može raditi i Vrhovni (ustavne tužbe, ljudska prava) ili Upravni (tužbe za reviziju pravnih propisa).

Nije stvar u tome što posao Ustavnog suda može raditi i neka druga, već postojeća institucija. Ustavni sud je institucija sui generis, institucija koja ima mandat provjeravati zakonske i pravne propise RH s Ustavom RH, koji je njezin najviši zakon, te čuvati ustavne odredbe protiv čijeg kršenja u principu nema opravdanja (jer predstavljaju temelj države).

No, osnovni problem s Ustavnim sudom je to da se on također pridružio nizu onih institucija koje čuvaju svoju vlastitu poziciju, i pokazalo da je to sve dio iste političke strukture (ili, kako bi Branimir Bilić to prozaično nazvao u svojim "Mislima 19. stoljeća" ili kako se već zove ono filozofiranje petkom navečer), "nacionalnih elita"; nasuprot sve većoj i većoj većini građana ove zemlje, s kojom ova prva manjina nema nikakve veze, osim da im nameće svoja vlastita pravila i namete, koje tada neometano ona sama može kršiti.
Živo me zanima rasplet ove situacije: nikad prije u posljednjih 20 godina nije RH bila tako blizu ponora, a kad još dodamo i gospodarsku i društvenu krizu i recesiju kombiniranu sa svjetskom krizom, prijeti nam pretvaranje u rigidnu, ultrakonzervativnu, zatvorenu i zaostalu državu. Pojedinci već otvoreno zagovaraju i određenu formu "diktature"...

Tko je glasao

Ustavni sud treba ukinuti A

Ustavni sud treba ukinuti
A tko će onda rješavati suglasnost zakona s Ustavom?

Tko je glasao

Suglasnost zakona s Ustavom

Suglasnost zakona s Ustavom može preuzeti vijeće Vrhovnog ili bilo koji sud. Zašto se tužbu za utvrđivanje zakonitosti ne bi moglo podići pred lokalnim sudom? Bez Ustavnog suda se može, mnoštvo zemalja egzistira bez njega. Njegovo postojanje i nužnost za njim je obrnuto proporcionalna transparentnosti zakonodavnog procesa. Što je veća potreba za Ustavnim sudom to je zemlja netransparentnija. Kad se zakon dobro pročešlja prije donošenja smanjuje se potreba za njegovom revizijom nakon donošenja.

Opinioiuris

Tko je glasao

Tu vjerojatno imaš pravo. I

Tu vjerojatno imaš pravo. I pored Ustavnog suda imamo kršenje Zakona i Ustava, sudovi su zagušeni a kasna pravda je nepravda, pa golemi broj sudaca i sudova uz najveći broj nerješenih šredmeta Hrvatsku čini vrlo nepravednom državom.

Mnogim zemljama s etabliranim demokratskim sustavima nije takav sud uopće potreban, jer se Zakoni pa sve do Ustavnih prava i garancija brane na svakoj prvosudnoj instanci, a ne kao kod nas, da je svaka instanca prezagušena zato što se neodgovorno i velikim dijelom planski čine nepravde. Ja u principu ne vjerujem onu komičnu postavku da se Hrvati vole tužakati (vse vas bum tužil), prije će biti da je načelo pravde kod nas fluidno i promjenjivo, a tome uveliko doprinose mnogi - od vlasti do samog sudstva.

Uzmimo dvije pretpostavke:

Prva pretpostavka - neki je Zakon donesen na brzinu i složen loše ali ako je Sudac svjestan načela pravednosti - takav spor može vrlo brzo i na pravedan način se završiti.

Druga pretpostavka - ako se pravni stručnjaci (tužiteljstvo, odvjetnici i korumpirani suci) trude kako izigrati zakonske odredbe i pravo pretvoriti u nepravdu i vrlo dobar Zakon će biti kontraproduktivan (ne samo krivim tumačenjem normi nego recimo trajanjem sudovanja, vrtnjom u krug, nepoštivanjem odredbi ili procedura itd)

Hrvatska ne funkcionira u temeljnim načelima pravednosti bez kojih nema ni pravednog sudovanja. A to se prenosi na sve segmente društvenog života.

Tko je glasao

Što je veća potreba za

Što je veća potreba za Ustavnim sudom to je zemlja netransparentnija.
Ustavni sud RH rješava sve osim onoga što je zamišljeno kad su ga osnovali. Idealno bi bilo da Ustavni sud RH ostane samo nadležan za suglasnost zakona s Ustavom i ništa više.
Ako se nešto u tom smislu žurno ne promijeni (a neće, jer nema ni volje ni kadrova da se prestruktuira pravosuđe), onda će Ustavni sud imati svakim danom sve više predmeta. Naime građani ne mogu se obratiti Strssburgu, prije iscrpljivanja svih pravnih putova unutar RH među kojima je i Ustavni sud RH. Kad to ne bi bio uvjet, mimoišao bi se Ustavni sud RH, a građanin bi mogao ići u Strassburg po pravomoćnosti izravno.

Tko je glasao

U postu o Ombudsmanu sam

U postu o Ombudsmanu sam napisao prema onome što je Jurica Malčić rekao, da je stav suda u Strassbourgu da to ne važi za upravne sporove, radi predugih sudovanja i neobičnih rokova (navodno u Upravnim sporovima nema zastara i to se maksimalno koristi??) pa su donijelu preporuku hrvatskim nezadovoljnicima da se im se mogu javiti i prije iscrpljivanja unutarnjih pravnih sredstava. Istina taj sud to provjerava pa treba imati argumente. Npr jedan spor kojeg sam ovdje opisao kao ping-pong traje već 15 godina i zreo je za Strassbourg.

Ali je mnogo važnije se upitati kakvo to mišljenje ima jedna tako ugledna i važna europska pravosudna institucija ima o našem pravosudnom sustavu, kad šačje takve preporuke.

Tko je glasao

slažem se, nisam bio

slažem se, nisam bio dovoljno jasan pa ću pokušati ponovno napisati istu stvar:

naravno da se i sabor mora držati zakona jer je to jedan od preduvjeta za gore spomenutu vladavinu prava i to ne samo da nije sporno nego se i podrazumijeva i drugačije ne može niti smije biti

ono što sam pokušao reći je da u ovom konkretnom slučaju, uredba upravnog suda ima direktne konsekvence na politički život zemlje jer je odluka o biranju ustavnih sudaca u svojoj biti političke prirode baš kao što je i ustavni sud ne samo pravna nego i politička institucija (ili je barem ja tako shvaćam)

Tko je glasao

Priča o ovoj presudi

Priča o ovoj presudi Ustavnog suda još nije gotova, no nadam se da će poučci biti trajni i dalekosežni ......
Kad sam nedavno u društvu pollitičara rekao da će nastati domino efekt do sada neviđenih razmjera (za slučaj javne objave presude Upravnog suda RH) nazvali su me sanjarom. Evo danas:

"Presudom suda u Strasbourgu potvrđeno je da je postupak razrješenja bio politički montiran s ciljem da se obračuna sa mnom kao jednim od najviših pravosudnih dužnosnika te da me se ukloni s pravosudno-političke scene", izjavio je Hini 57-godišnji Olujić, izražavajući zadovoljstvo presudom koju je Sud u Strasbourgu danas objavio na internetskim stranicama."
Izvor: Nacional

A kad još moj slučaj dođe u Strassburg (ako ga nešto manjom brzinom ne riješe na Ustavnom sudu RH).

Dan objave Frederikovog dnevnika ostat će zapisan osim kao Dan neovisnog pravosuđa i kao dan kada je inteligencija rekla - dosta!

A kad progovori uskoro "Ruža Hrvatska"!

Tko je glasao

mrak, imaš utjecaja, tvoj

mrak, imaš utjecaja, tvoj nick niče na sve strane, evo i u Slobodnoj... hehe, copyrightaj ga (mrak©® ..:)

mrak

Tko je glasao

Slavica Banić kaže: "da bi

Slavica Banić kaže: "da bi učinci poništavanja saborske odluke o njezinu imenovanju uzrokovali "nesagledive štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak",
a Ustavni sud u točki 4. obrazloženja Zaključka http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE53C12575530... kaže "da osporena presuda zahtijeva podrobno ispitivanje granica i opsega sudske kontrole akata o izboru državnih dužnosnika koje Hrvatski sabor donosi neposredno na temelju ustavnih ovlasti i u tom smislu ima šire značenje koje prelazi okvire pojedinačnog slučaja "

1. Krucijalno je pitanje da li može štetnije posljedice za ustavnopravni poredak RH imati poništenje nezakonitog izbora suca Ustavnog suda ili poništenje zakonite presude Upravnog suda. Naravno, ova dilema se postavlja na osnovu saznanja u ovoj fazi rješavanja problema. Na percepciju o skandalu u velikoj mjeri utiče i politiziranje cijelog slučaja i osjećaj da se počinje nazirati, opet, političko a ne pravno rješavanje spora. Nije bez težine i nastojanje Šeksa da uvjeri javnost kako je izbor proveden po propisima.

2. Kuda nas može dovesti "podrobno ispitivanje granica i opsega sudske kontrole akata o izboru državnih dužnosnika koje Hrvatski sabor donosi neposredno na temelju ustavnih ovlasti". Može li nas ovo ispitivanje dovesti do toga da je nad Saborom samo Bog, ali ne narod i Ustavni sud. Sve se počelo kotrljati u tom pravcu.

3. Točne su tvrdnje da rješavanje ovog slučaja prelazi okvire pojedinačnog slučaja. Upravo u tom grmu leži zec.
Ustavni sud će odlučivati o statusu Slavice Banić, ali i o sudbini vladavine prava u RH. Naša sudbina u velikoj mjeri ovisi o tome može li se Ustavni sud oduprijeti političkim pritiscima koji su počeli. Sto puta smo čuli od naših političara: "Nemam komentara, postupak je u tijeku". To što je postupak u tijeku ne smeta Šeksa da iznosi komentare iako je duboko involviran u sijeli postupak. Na potezu je Ustavni sud. Šteta što nemamo kladionice na kojoj bi imali 1 par: politika : zakonitost

Tko je glasao

Slavica Banić kaže: "da bi

Slavica Banić kaže: "da bi učinci poništavanja saborske odluke o njezinu imenovanju uzrokovali "nesagledive štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak"
Što reći na ovako nešto osim da je cijenjena SB ili ekstremno glupa ili ekstremno pokvarena!
Za bogamiloga, prijavi se na natječaj svijesno s nepotpunom dokumentacijom, bude izabrana jer joj je žnora rekla da "nek se samo prijavi a on će napraviti ono što treba" i sad kad je nastalo sranje eto čuda. Ma nemoj milo tatino, da je natječaj bio za zadarsku čistačicu trebala bi ispuniti sve uvjete a kamoli za sutkinju ustavnog suda. Nevjerojatno i još jednom nevjerojatno!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

quote led9 Što reći na

quote led9
Što reći na ovako nešto osim da je cijenjena SB ili ekstremno glupa ili ekstremno pokvarena!

zapravo i jedno i drugo. što je upravo nastavak stare dobre komunističke tradicije o pridržavanju zakona koje se ni tzv. demokrati još uvijek nisu odrekli.

qoute panon
Ono što Slavica Banić neće reći je da su štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak već nastale time što je kao sudac Ustavnog suda radila osoba koja za tu dužnost nema tražene kvalifikacije i da se ta šteta sada mora popraviti.

slavica banić se sada mora predstaviti kao žrtva štiteći svoje pokrovitelje. ne treba se biti pravno potkovan čitajući presudu Upravnog suda, već samo biti pismen i čitati sa razumijevanjem. sama njena kandidatura je od početka bila sporna, a njen izbor je naštetio ugledu Hrvatske u svijetu. stvar je kristalno jasna i ne znam čemu služi ova šarada u režiji slavice banić i njenih patrona. umjesto kulturnog odajeba sa funkcije sutkinje Ustavnog suda, osobi koja nije ispunila formalne uvjete daje se pravo na žalbu stavljajući pred streljački stroj javnosti one koji su upozorili na nepravilnosti (magistra Jurišić) i one koji su te nepravilnosti i presudili prema pozitivnim zakonskim propisima (Upravni sud). ako je od lutaka na koncu, previše je.

Tko je glasao

Slavica Banić kaže: "da bi

Slavica Banić kaže: "da bi učinci poništavanja saborske odluke o njezinu imenovanju uzrokovali "nesagledive štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak"Ono što Slavica Banić neće reći je da su štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak već nastale time što je kao sudac Ustavnog suda radila osoba koja za tu dužnost nema tražene kvalifikacije i da se ta šteta sada mora popraviti.

Tko je glasao

@frederik kaže: "Bravo

@frederik kaže: "Bravo suci! Lijepo je znati da nisu svi isti zar ne?!! Da još ima i onih ljudi koji ne pristaju na ustupke pobješnjeloj vlasti, onih koji drže do sebe, svog imagea i svoje časne profesije.."

Bilo bi mi jako drago kad bi i idući tjedan, nakon presuda Ustavnog suda, mogao ponoviti ovo ushićenje. Netko je ovdje rekao: "ništa više neće biti kao prije". Slažem se s ovom ocjenom, ali mislim da je to više u sferi želja i iluzija. S druge strane to je i točno, bit će još i gore. Moćne elite jašu i dalje na desetljećima iskustva i dobrobiti tranzicije na hrvatski način. Može ih zaustaviti jedino MMF, recesija i kriza, a ne naša opozicija, EU ili Strazbur. Što prije to bolje.

Tko je glasao

DrSki - nije da nisam u

DrSki - nije da nisam u pretežnom dijelu idealist (jer kakav bi to život i svijet bio bez nekakvih viših stremljenja - još bismo svi bili trogloditi - a neki kod nas nažalost to još jesu).

Ali nije ni da nisam realist. Naime kod nas je duboko zagazila kriza, pa novca u državnom eraru ponestaje, praktički nema ni za najosnovnije stvari. HDZ i njegova vlast je opstojala na nepresušnim izvorima novca i svi su dobijali, (neko manje a netko više). Kako sada ti izvori presušuju cijela konstrukcija crkava, disciplina popušta, a normalniji ljudi dolaze do daha.

ZTroglodit Mi sada možemo očekivati rascijep u Ustavnom sudu, a to je nešto što će samo još više produbiti indstitucionalnu krizu. Normalni ljudi kad normalno, dobronamjerno i profesionalno čitaju Ustav i zakone (čak i ovakvi kakvi su kod nas nezanatski napravljeni) su probavljivi i mogu biti efikasni. No kad imamo priličan broj civilizacijski retardiranih "stručnjaka" kao što su u Vladi, Saboru, Ustavnom, Upravnom i vrhovnom sudu (da one niže ne spominjemo) i kad ti bradati trogloditi traže kako da izigraju zakone onda imamo to što imamo.

Tko je glasao

No kad imamo priličan broj

No kad imamo priličan broj civilizacijski retardiranih "stručnjaka" kao što su u Vladi, Saboru, Ustavnom, Upravnom i vrhovnom sudu (da one niže ne spominjemo) i kad ti bradati trogloditi traže kako da izigraju zakone onda imamo to što imamo.

Činjenično je to ipak, i ne samo sada nego skoro 40 godina, stvarna elita - od vodećih političara još puno dulje i dosljednije vodeći profesori i akademici, najeelitnije pravosudne, poslovne, medijske i druge snage.

I sada u ovome slučaju nije Šeks sam nego su čak izravno tu bili turbozvijezde SDP-a i prava Josipović i Leko a javlja se pravnik Milanović, istaknuti političar i pravnik Mesić je bio upoznat, Jasna Omejec nastavlja tradiciju Jadranka Crnića, Smiljka Sokola i jakih henesi snaga u pravu i pravosuđu koji već desetljećima glatko rješevaju sve probleme elite a kada teče linč na iznimnije pojave a la linč predsjednika Vrhovnog suda Vjekoslava Vidovića u vezi Arkana onda te snage bez ostatka sudjeluju u najmanju ruku tako što se javno ne javljaju dok iza zida koordiniraju (oko Vidovića se nije javio nitko ne zato što je opasno nego zato što su to svi iskoristil za nove dobitke, koji traju do danas) ...

što sve skupa dalje zbunjuje niže i slabije obrazovane ali ne toliko da ne bi znali o čemu se radi, pa su niži i slabije obrazovani puno jače uporište za bilo šta od stvarne elite, koja i ovdje sada pokušava dobit za dalje, uključujući političku elitu (u SDP, HNS itd. jednako kao HDZ) i pravno-pravosudnu elitu (to što se velike zvijedze ne javljaju znači da iza zida ordiniraju i pokušavaju ušićariti).

Ovo ne kao informacija, jer svi ovo znaju, pa i u zadnjim zabitima, nego kao podsjetnik na "game is over", podsjetnik da potrebu triježnjenja iz estetsko-modne pijanke, Obamina stvarna elita trijezni tamošnje elite a kod nas gdje pijanka traje puno dulje i šire je svoje vrhunce doživjelo puno ranije i sada je već faza kada ni turno neodoljivi komadi nisu više neodoljivi - i vezi ovoga i trenutno npr. Jasna Omejec a ni ta Slavica Banić na slici zajdno sa najvećim šarmerom Mesićem, Josipović zajednno s Zokyjem-Milankom-čokolodom u paketu, gale s biftekima i VŠO, ostali šefovi klubova kao neodoljivi Hebrang i nedoljivija i turboevropskija nego ikad inače najneodoljivija Vesna Pusić (koja je btw radi svega toga naj naj s te pozicije kroz prozor kao i druge šutnula lojalnog borca Lesara a Čačić radi pune čistoće i Vujanića), Jutarnji list sa Mladenom Plešeom i Ninom Pavićem kao vječna neodoljivost, velike vertikale pravosuđa i prava Crnići i Kregar i razni ... cijel divizije odličnika.

Nije nikakvo čudo. Šta ako se počnu provjeravati stvarni elementarni podaci o iskustvima u struci i ostalom cijele te arhitekture elite, npr. samo podaci o ključnim razlozima uzleta u hrama elite kao Slavica Banić, pa počne izlaziti - pomogao u eliminaciji tog i tog, popušila kao ona kod Berlusconija, sve je namirio ili namirila, jurišni član partije/stranke kada se je cipelarilo npr. Vjekoslava Vidovića, držao vreću dok se mažnjavalo, onaj što igra tenis s onim koji igra s ljubavnicom od onoga i povremeno se malo pa u vezi što je rekla a onaj onome, šupak itd. ...

Tko je glasao

He, he, To bradati mi se

He, he,
To bradati mi se posve omaklo i može biti smatrano jednostrano, bolje reći jednoosobno - Šeks/Sova _ ali nisam tako mislio jer sam pričao o pojavi koja se niukoliko ne svodi samo na jednu osobu - nego na ukupni sustav unutar kojega mi živimo kako možemo - a oni usmjereno djeluju.

To s bradom se dakako odnosilo općenito na troglodite naše davne pretke (i njihove update ostatke), jer su oni svi bili bradati (budući da se kamenim sjekirama nije bilo lako brijati), ali u troglodite svakako spadju i oni iz političke oporbe, jer su dio elite kojima ovakva vlast odlično odgovara - tj. užiivati u privilegijama koje Sanki dobrohotno odreda dijeli pa je i njih u sve ovo uvaljao, a onu udobno i mudro šute jer kao za sve što nam Sanki čini oni kao nisu odgovorni. Malo sutra!! I Zoky ima bradu, samo se ne vidi u prvi mah, no iskusno oko je vidi. I Josipović do pasa, i Željka je bradata, a da ne govorimo o Vesni i ostalima.

Tko je glasao

"Bravo suci! Lijepo je znati

"Bravo suci! Lijepo je znati da nisu svi isti zar ne?!! Da još ima i onih ljudi koji ne pristaju na ustupke pobješnjeloj vlasti, onih koji drže do sebe, svog imagea i svoje časne profesije.."
Bilo bi mi jako drago kad bi i idući tjedan, nakon presuda Ustavnog suda, mogao ponoviti ovo ushićenje.

Iako se tako zovu, suci Ustavnog suda su najmanje suci jer ih je manje od 20 % tesalo i radilo sudački zanat a i ti se nisu suočavali sa ozbiljnim. Svi zajedno su odradili manje presuda nego mr.sc. Mirjana Juričić u Upravnom sudu (više od 34.000).

Predsjednica i još nekoliko su šterberi a akademskom karijerom na fakultetu, pola su ih ili isluženi političari ili supružnici/e ili ljubavnici/e političara i partijskih članova (SK-HDZ-SDP-HSLS .... HNS preferira lovu) a i sada povjesno najznačajnija S.B. nije bila sutkinja.

Ujedno Ustavni sud nije dio sudbene vlasti sa Vrhovnim sudom na vrhu nego čuvar Ustava u ime Republike Hrvatske, koja RH je krovna (a ne Sabor) u državnoj strukturi i nad njom nema nikoga osim hrvatskih građana, tj. nas. tako da smo mi glavni i odgovorni a sve ostalo su naši podanici sa odgovarajućim podjelama i sada smo odgovorni na određene šumove među njima, kao među vlastitom djecom ili šljakerima kojima smo šefovi i poslodavci.

Moćne elite jašu i dalje na desetljećima iskustva i dobrobiti tranzicije na hrvatski način.

To su masovne samoobmane. Kao što sam prethodno naznačio to su naši šljakeri, podanici, pubertetski sinovi i kćeri, naša braća i rođaci .... i sve samo ne moćni i a još manje elite.

I za rahmetli partiju SK iz koje se najviše vuku smom znali da je stanje odavno jadno a službeno odmah nakon što je umro jedan jedini i neodoljivi, da su to siročići bez oca i majke, u dugovima, zbunjeni, nesposobni rješiti i banalno (Stipe Šuvar).

Ako uopće ima problema onda je u neodoljivoj privlačnosti samo upravljanja na zajednički / tuđi račun, koja neodljiva privlačnost od spletkara Kardelja na ovamo snažno privlači i mobilizira turboelitne i elitne divizije te prožima mase, sve revolucionarno, sa onim revolucionarnim žarom pomoću kojeg s lakoćom višedesetljetni sveučilišni partijski sekretari i odabranici Jure Radić i akademici Kincl i Neindhard nastavljaju davno započetu nadimperijalnu nadmoć i kao šale metu pod elitnom svjetskom konkurencijom bolje nego dok je maršal jahao na čelu kolone, dok sve u sjenci sa istim žarom u očima i spremnih zubiju i dugih prstića pomno prate i asistiraju ostali partijski dioničari, istovremno i naručitelj/invetitor i ponuditelj pobjednik i vlast i dioničar i računovodstvo i nadzor i projektant (što btw Čačić od doba SL radi jednostvnije jer je u svim ulogama a nigdje ga nema i po ZAP iz AI nem sukoba interesa jer je poptisao kod odvjetnika) kao npr. dioničarka ministrica Marina MD, dioničar član poglavarstva Grada Zagreba za financije Slavko Kojić, Žužul i još deseci dioničara.

Otkud problemi ako ih uopće ima? Od baš takvih dugih pobjeda u kontinuitetu, non stop, u kojima su izravni pobjednici kao legije henesijevaca i ovakvih ostalih, a koji s btw i predsjednici Vlada, ministri, glavni biznisimeni, bankari, sudstvo, fakulteti i šta sve ne i stalno nose glavni teret samo upravljanja, toliko da im je stardlo pola prstiju i razno (ali nikada ne popuštaju nego obrnuto, sve odgvornije i uspješnije nose tu odgovornost). Zbog iznimno dugog kontinuiteta najvećih svjteskih pobjeda i nadmoći na nekoliko kontinenata se redovno javljaju pobjedničke tekoće, pa i sada.

Zato tko može treba pomoći tim našim reprezentativcima koji za nas i naše spasenje izgaraju na krilima kulturne revolucije i pobjeđuju, trpeći za nas ono što ni Isus nije trpio na križnom putu te raspet na križu.

Obzirom na temu dnevnika, pogledajte samo taj veličanstveni napor i muke samo zbog nas, koju tolike snage i partijske frakcije ulažu da bi turbo iznimna S.B. konačno počela sudačku karijeru nakon što se je turbo iskazala svuda i to na doličan i primjeren način, prvo pa Ustavni sud, što rješava sve i za nju i za nas. Samo tako čemo dobiti najbolje i nama pripadajuće svjetski nadmoćno, kao Jure Radić prvi projekt mosta u životu i mete pod svjetskom konkurencijom, a i u ostalim područjima liječnike u zdravstvu, inženjere, profesore ... najprije partijska naobrazba i putevi i onda nagli izalazaka u najvišu svjestku konkurenciju i na najviše pozornicu i sve nadmoćno.

Pomozite koliko možete tim naoporima koje naša braća, prijatelji i koleg ulažu samo i svjetski turboekskluzivno za nas. Drug Tito jaše na čelu kolone.

Tko je glasao

Izgleda da je ministar

Izgleda da je ministar Simonovic stekao uvjete za odlazak.Sad treba otvoriti slijedecu babusku i izvuci novog kandidata ili kandidatkinju.Svi su isti vec 20 godina.A i pravosudje.Najgore od svega loseg Hrvatskoj.

Tko je glasao

ovoj se presudi objavljenoj

ovoj se presudi objavljenoj na web stranici upravnog suda nema što ni dodati ni oduzeti
- bravo suci!

Broj: Zpa-13/2008-29

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E!

P R E S U D A

Upravni sud Republike Hrvatske, povodom zahtjeva mr. sc. M. J. iz Z. za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, koju zastupaju J. S. i Č. P., odvjetnici iz Z., protiv Odluke Hrvatskog sabora o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, klasa: 021-13/08-08/20 od 9. svibnja 2008., radi izbora sudaca, u nejavnoj sjednici vijeća održanoj dana 15. listopada 2008.

p r e s u d i o j e

Zahtjev se uvažava.

Poništava se Odluka Hrvatskog sabora o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, klasa: 021-13/08-08/20, od 9. svibnja 2008. godine u dijelu u kojem je za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske izabrana S. B.

Obrazloženje

Osporenom Odlukom, na sjednici od 9. svibnja 2008. godine, Hrvatski je sabor izabrao za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske S. B., dr. sc. M. J. i dr. sc. D. Š. Ova Odluka je objavljena u „Narodnim novinama“, broj: 55 od 16. svibnja 2008. godine.

Zahtjevom u smislu članka 66. Zakona o upravnim sporovima podnositeljica mr. sc. M. J. iz Zagreba osporava Odluku Hrvatskog sabora od 9. svibnja 2008. godine u dijelu u kojem je za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske izabrana S. B., zahtijevajući da Sud utvrdi povredu temeljnih ustavnih prava iz članka 5. stavak 2., članka 15. stavak 2., članka 26. i članka 44. u svezi s člankom 54. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske. U bitnom ističe da, za razliku od nje, S. B. ne ispunjava pretpostavke za izbor za suca Ustavnog suda RH propisane člankom 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ukazuje da je u prilog dokaza o ispunjavanju uvjeta iz navedenog članka priložila, pored ostalog, dokaz o hrvatskom državljanstvu, diplomu Pravnog fakulteta, dokaze o stažu u pravnoj struci, dokaze o stručnom radu i javnom djelovanju, a u životopisu je navela popis stručnih radova. Nasuprot navedenom tvrdi da kandidatkinja S. B. ne samo da ne ispunjava Ustavnim zakonom propisane uvjete, nego uz prijavu nije dostavila niti dokaze koji bi tu kandidaturu činili pravovaljanom za razmatranje, pa je već zbog toga njenu prijavu, temeljem članka 6. stavak 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, trebalo odbaciti. Dodaje da je uz kandidaturu S. B., uz ostalo, priložila potvrdu Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH, kojom se potvrđuje da na dan 28. travnja 2008. godine ima ukupno 15 godina, 9 mjeseci i 26 dana radnog staža, dok je iz priložene radne knjižice vidljivo da je S. B. 4 mjeseca i 30 dana provela u tzv. „produženom osiguranju“, dakle izvan radnog odnosa, dok je upisani radni staž od jedne godine i četiri mjeseca ostvarila kod strane humanitarne organizacije u svojstvu administratora. Predlagateljica drži da već ovi podaci nesporno ukazuju da se jedna godina i devet mjeseci upisanog radnog staža u radnoj knjižici ne mogu smatrati radnim iskustvom u pravnoj struci, te da S. B. s preostalim radnim stažom od 14 godina i 26 dana radnog staža ne ispunjava uvjete za izbor suca Ustavnog suda iz članka 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Dodaje k tome da se i upis u radnoj knjižici od jedne godine, jednog mjeseca i 12 dana staža u „Z. b.“ ne može smatrati kao staž ostvaren u pravnoj struci, jer o tome nije priložen nikakav dokaz. Kako prema članku 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH uvjeti propisani za izbor sudaca Ustavnog suda RH moraju biti kumulativno ispunjeni, a izabrana kandidatkinja S. B. nije dokazala da ispunjava uvjet od najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, a niti je dokazala da se u toj struci istakla bilo znanstvenim, bilo stručnim radom, bilo javnim djelovanjem, predlagateljica smatra da su joj iz navedenih razloga spornom Odlukom Hrvatskog sabora o izboru S. B. za sutkinju Ustavnog suda RH povrijeđena ustavom zajamčena prava, posebno pravo iz članka 44. Ustava Republike Hrvatske.

Stoga predlaže da se zahtjev uvaži i osporena Odluka poništi u dijelu u kojem je za suca Ustavnog suda RH izabrana S. B.

U svom očitovanju na navode iz zahtjeva za zaštitu ustavom zajamčenih prava Hrvatski sabor navodi da je iz zapisnika sa sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, na kojoj je proveden postupak kandidiranja, i izvoda iz fonograma sjednice Hrvatskog sabora, na kojoj je donesena Odluka o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, razvidno da je postupak kandidiranja i izbora tri suca Ustavnog suda RH proveden sukladno odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH i Poslovnika Hrvatskog sabora.

Zainteresirana osoba S. B. u svom odgovoru na zahtjev predlagateljice navodi da zahtjev nije osnovan ističući da je Odluka Hrvatskog sabora o izboru tri suca Ustavnog suda RH od 9. svibnja 2008. godine donijeta na temelju Prijedloga odluke Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora koji je utvrdio da svi pravovremeno prijavljeni kandidati, pa tako i ona, ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda RH. Smatra da ni na koji način nije došlo do povreda ustavom zajamčenih prava podnositeljice, kako se to navodi u zahtjevu, iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je Hrvatski sabor trebao nju izabrati na dužnost suca Ustavnog suda RH. Podsjećajući da nezadovoljstvo ishodom postupka izbora sudaca Ustavnog suda RH nije osnova za povredu ustavnih i konvencijskih prava, te da podnositeljica zahtjeva svoja stajališta i tvrdnje nije poduprla ni jednim valjanim dokazom koji bi ukazivao da je Hrvatski sabor povrijedio njezino ustavno pravo. Nasuprot tome podnositeljica ignorira pravna stajališta Ustavnog suda RH u svezi navodnih povreda postupka izbora sudaca Ustavnog suda, dok se uskraćivanje glasa zastupnika za pojedinog kandidata ne može i ne smije smatrati povredom ustavnog jamstva jednakosti, a ponajmanje „klijentizma“. Navodi također da podnositeljica niti u jednom dijelu svog zahtjeva nije dovela u sumnju podatke u radnoj knjižici o obavljanju poslova u stranoj humanitarnoj organizaciji i „Z. b.“, koji su bili poslovi u pravnoj struci. Ne upušta se niti u procjenu vrste poslova koje je obavljala kod drugih poslodavaca i o tako stečenom radnom iskustvu (u Hrvatskom saboru, u Ustavnom sudu RH, u Vladi RH i u odvjetničkim uredima). Uzgred napominje da Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH ne propisuje što se ima smatrati valjanim dokazom o stečenom radnom iskustvu u pravnoj struci. Osporava navode podnositeljice da se kao dokaz o ispunjavanju uvjeta radnog iskustva u pravnoj struci mogu smatrati samo „javne isprave izdane od strane poslodavaca kod kojih su obavljani pravni poslovi“ te ističe da je tvrdnjom, da nije dokazala da se u pravnoj struci istakla bilo znanstvenim, stručnim ili javnim djelovanjem, prekoračila granice dokazivanja, budući je prosudba o nečijem stručnom radu i djelovanju u nadležnosti najprije nadležnog Odbora, a potom svakog zastupnika Hrvatskog sabora koji tajno glasa pojedinačno o svakom predloženom kandidatu. Konačno napominje da joj je podnositeljica svojim javnim istupima i stavovima, koje je i u ovom zahtjevu zastupala, nanijela neprocjenjivu profesionalnu i osobnu štetu. S obzirom na navedeno predlaže da Upravni sud donese odluku o odbacivanju zahtjeva podnositeljice zbog nepostojanja aktivne legitimacije za njegovo podnošenje, budući da zahtijevano poništenje Odluke Hrvatskog sabora „u dijelu kojim je izabrana S. B.“ ne bi moglo ni na koji način utjecati niti promijeniti pravnu situaciju podnositeljice zahtjeva, jer bi i nadalje ostala neizabrani kandidat. Podredno predlaže da se zahtjev odbije kao neosnovan, jer se subjektivne procjene o osobnoj vrijednosti i kvalifikacijama, kao i osobna utvrđenja i viđenja o pojedinim pravnim kategorijama i postupcima, ne mogu uzimati kao zadani okvir ustavnih jamstava i prava koja podnositeljica ističe u svom zahtjevu.

Dr.sc. M. J. i dr.sc. D. Š. u odgovorima na zahtjev predlagateljice suglasno navode da je izbor za suce Ustavnog suda RH proveden sukladno propisanom postupku, te da svi izabrani kandidati ispunjavaju uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH. Smatraju stoga da je zahtjev u cijelosti neosnovan, a iz razloga što predlagateljica ne osporava njihov izbor, već samo izbor S. B. za suca Ustavnog suda RH, ne smatraju se strankom ni zainteresiranom osobom u ovom postupku.

Zahtjev je osnovan.

Odredbom članka 66. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“; broj: 53/91, 9/92 i 77/92) propisano je da o zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom, a nije osigurana druga sudska zaštita, odlučuje sud nadležan za upravne sporove odgovarajućom primjenom ovog Zakona.

Iz navedene zakonske odredbe slijedi da se radi o posebnoj vrsti pravne zaštite koja se u procesnopravnom smislu osigurava kod Upravnog suda odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o upravnim sporovima, što znači da se u rješavanju zahtjeva za zaštitu zajamčenih ustavnih prava primjenjuje sve ono što je Zakonom o upravnim sporovima propisano za pokretanje i rješavanje upravnog spora, iako se ne radi o upravnom sporu.

Za napomenuti je da za korištenje sudske zaštite prema odredbama navedenog članka moraju biti kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

- da se radi o pravima i slobodama čovjeka i građanina koja su izričito zajamčena Ustavom Republike Hrvatske,

- da su ta ustavna prava i slobode čovjeka i građanina povrijeđena „konačnim pojedinačnim aktom“, tj. da se protiv tog pojedinačnog akta ne može upotrijebiti neki redovni pravni lijek, odnosno ako je pravni lijek bio dopušten da je već iskorišten (žalba, prigovor i dr.) prema postupku u kojem je taj pojedinačni akt donesen,

- da u pravnom sustavu „nije osigurana druga sudska zaštita“ protiv tog pojedinačnog akta za koji se smatra da je učinjena povreda određenih prava i sloboda zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.

U materijalnopravnom smislu zahtjevom se štite ona prava i slobode za koja je u Ustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 41/01-pročišćeni tekst i 55/01) rečeno da se „jamče“ i „zajamčuju“, kao što je određeno u Glavi III, -Zaštita ljudskih prava i temeljenih sloboda.

Podnositeljica zahtjeva smatra da su Odlukom o izboru tri suca Ustavnog suda RH od 9. svibnja 2008. godine povrijeđena njezina temeljna ustavna prava iz članka 5. stavak 2., članka 14. stavak 2., članka 26., članka 44. u svezi članka 54. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

Člankom 5. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske propisano je da je svatko dužan držati se ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, dok je člankom 14. stavak 2. Ustava RH određeno da su svi pred zakonom jednaki.

Prema članku 26. Ustava Republike Hrvatske svi su državljani Republike Hrvatske i stranci, jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Člankom 44. Ustava RH propisano je da svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe, dok je člankom 54. stavkom 2. Ustava određeno da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakom je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

Ovdje treba imati u vidu članak 125. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske koji određuje da postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda RH i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi Odbor Hrvatskog sabora za Ustav.

Prema Poslovniku Hrvatskog sabora („Narodne novine“, broj: 71/00, 129/00, 117/01, 6/02-pročišćeni tekst i 41/02), to je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, dok je člankom 131. Ustava RH propisano da se postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda uređuju Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH („Narodne novine“, broj: 49/02-pročišćeni tekst), u kojem su člankom 6. propisana okvirna pravila o kandidacijskom postupku.

Tako je stavkom 1. članka 6. rečenog Ustavnog zakona propisano da postupak izbora sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske pokreće Odbor Hrvatskog sabora nadležan za Ustav objavom poziva u „Narodnim novinama“, pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, Odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predloži kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.

Stavkom 5. istog članka Ustavnog zakona propisano je da nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.

Dakle, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora je mogao sačiniti listu samo od onih kandidata koji su dostavili potpunu dokumentaciju kojom dokazuju da ispunjavaju uvjete za suca Ustavnog suda.

Glede uvjeta za izbor sudaca Ustavnog suda valja imati u vidu odredbu članka 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH kojom je određeno da se za suca Ustavnog suda može izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom i svojim javnim djelovanjem.

Iz podataka spisa predmeta razvidno je da je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora uputio javni poziv za podnošenje kandidature za tri suca Ustavnog suda RH koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj: 26 od 29. veljače 2008. godine s rokom za podnošenje kandidatura do 29. travnja 2008. godine.

Na javni poziv kandidaturu je podnijelo 19 kandidata za koje je Odbor jednoglasno zaključio da svi kandidati ispunjavaju uvjete za suca Ustavnog suda RH propisane člankom 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.

Nakon obavljenog javnog razgovora sa svim kandidatima Odbor je utvrdio užu listu kandidata: S. B., M. J., M. J. i D. Š., te s tim u svezi Hrvatskom saboru obrazloženo podnio Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda RH pod brojem: klasa: 021-13/08-08/08, ur.broj: 6521-1-08 od 7. svibnja 2008. godine.

Imajući u vidu prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, u kojem je navedeno da svi kandidati ispunjavaju propisane uvjete za suca Ustavnog suda RH, na sjednici Hrvatskog sabora od 9. svibnja 2008. godine, nakon glasovanja zastupnika donijeta je odluka o izboru tri suca Ustavnog suda RH, tj. S. B., M. J. i D. Š.

Međutim, glede ispunjavanja uvjeta S. B. za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske u smislu članka 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH rečeni Odbor, a slijedom njega i Hrvatski sabor, imao je u vidu samo potvrdu Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, klasa: 034-04/08-01/01, ur.broj: 50403-02-08-35 od 28. travnja 2008. godine, kojom se potvrđuje da S. B., zaposlena u Uredu za zakonodavstvo Vlade RH, na radnom mjestu predstojnice Ureda na neodređeno vrijeme od 18. veljače 2004. godine, na dan 28. travnja 2008. godine ima ukupno 15 godina, 9 mjeseci i 26 dana radnog staža.

Iz teksta navedene potvrde ne može se iščitati da S. B. ispunjava uvjete iz članka 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, tj. da je diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

U svezi gornjeg Sud ocjenjuje da rečena potvrda služi S. B. samo kao dokaz o ispunjavanju uvjeta radnog iskustva u pravnoj struci stečenog u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vladi Republike Hrvatske u razdoblju od 18. veljače 2004. godine do 28. travnja 2008. godine, dok bi za ostali radni staž te obavljanje poslova u „Z. b.“ i D. m. h. o., Predstavništva Z. (razdoblje od 15. rujna 1992. do 1. studenog 1993. i 1. travnja 1994. do 31. srpnja 1995.) trebala pridonijeti dokaze od navedenih poslodavaca.

Pri ovakovom stanju Sud nije mogao otkloniti prigovor predlagateljice glede ispunjava uvjeta kandidatkinje S. B. za izbor suca Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Naime, iz dokumentacije o ostvarenom stažu u struci koju je priložila S. B. uz prijavu na natječaj nije razvidno da ista ispunjava uvjete za izbor suca Ustavnog suda u pogledu ostvarenog staža u pravnoj struci.

Radna knjižica u kojoj je naveden cjelokupni radni staž S. B. nije dokaz o tome da se radi o ostvarenom radnom stažu u pravnoj struci, jer je uz radnu knjižicu trebalo priložiti potvrde od svih poslodavaca kod kojih je navedena kandidatkinja bila zaposlena, a u kojim potvrdama se mora naznačiti na kojim poslovima je ista radila, tj. da li se radi o ostvarenom radnom stažu u pravnoj struci.

Takav dokaz kandidatkinja S. B. je priložila za svoj rad samo u Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru i Ustavnom sudu RH, dok za rad kod ostalih poslodavaca naveden u radnoj knjižici potvrdu nije priložila, pa stoga Sud nije mogao ocijeniti je li rad S. B. kod ostalih poslodavaca ostvaren u pravnoj struci.

Stoga Sud nalazi da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora nije mogao zaključiti da S. B. ispunjava uvjete za suca Ustavnog suda u smislu članka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.

Time su prema ocjeni ovoga Suda povrijeđena ustavom zajamčena prava predlagateljice iz članka 44. u svezi članka 54. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

Pored toga napominje se da je stajalište ovoga Suda da tražene uvjete kandidati prijavljeni na natječaj moraju ispunjavati, i dokaze o tome priložiti, najkasnije do posljednjeg dana roka za podnošenje prijave na natječaj.

Za dodati je da Sud ocjenjuje da je predlagateljica, neovisno o činjenici da se ovom odlukom ne mijenja njezin pravni status neizabranog kandidata, aktivno legitimirana za podnošenje zahtjeva u konkretnoj stvari, pa je s obzirom na navedeno trebalo temeljem članka 66. Zakona o upravnim sporovima, a odgovarajućom primjenom članaka 39. stavak 2. i 40. stavka 1. istog Zakona zahtjev uvažiti i Odluku Hrvatskog sabora od 9. svibnja 2008. godine u osporenom dijelu poništiti.

U Zagrebu, 15. listopada 2008.

Tko je glasao

...jer su konsekvence te

...jer su konsekvence te odluke velike, dalekosežne i u stvari sežu u prostor u kojem pravosuđe i ne bi smjelo biti, a to je sfera politike.

Ni u kojem kontekstu se s ovime ne mogu složiti.

Odluka Upravnog suda će nedvojbeno imati i političke konsekvence ali Upravni sud nije ušao u sferu politike. Naprotiv, on se zadržao u onoj pravnoj, dakle izvorno svojoj, tumačeći propis i presudivši da nisu bili ispunjeni uvjeti. Tu nema ni trunke politike.

Nekad sam običavao ilustrirati sljedećim:

Da su zakoni ograda dvorišta koju podupire pravosuđe i da se politika u istome može igrati kako hoće. Dakle, politici puna sloboda unutar ograde ali tijekom igre ju ne smiju rušiti ili preskakati.

B-52

Tko je glasao

Kada sam pročitao dnevnik,

Kada sam pročitao dnevnik, odlučio sam ne komentirati, jer nema smisla. Bilo bi uzalud. Kada sam vidio najnovije vijesti na TV o slučaju, izgasio sam TV. I evo me. S nekoliko asocijacija, koje možda govore više od bilo kakve analize.

Autor dnevnika, ali i većina komentatora slučaja nikako da se odreknu svojih zabluda i tjeskoba, jer ih te negativne emocije hrane osjećajem da su živi. O tome ima jedna zgodna priča.

Lokalni poštar je krenuo biciklom prečicom, preko livade. Pri prelasku livade ga je spazio bik i pojurio za njim. Jadnik je jedva stigao do ograde. Čovjek koji je promatrao scenu ga upita: Zamalo te stigao, zar ne? Da, rekao je poštar dahčući, svaki put me zamalo stigne!

Pouka priče je jednostavna: svaki put kada se čini da će pollitičari shvatiti i progledati- to se nikada ne dogodi. Tako je i ovog puta. Kao da nije bilo dovoljno na tisuće sličnih ili čak i gorih slučajeva od jedne nezakonito izabrane sutkinje, kao da nije bilo na tisuće razočaranja i ispraznih nada da će upravo na ovakvom jednom slučaju doći do točke preokreta i dalje se gaje isprazne nade i iluzije. Čemu to?

Ustavni sud će sve napraviti da zaštiti Sabor od blamaže, pa čak pod cijenu da zgazi kompletan Ustav RH i najviše vrednote ustavnog poretka. Naći će se način, ne brinite. Hrvatska nikada nije bila pravna država, već zločinačka organizacija opisana u članku 89. stavak 23. Kaznenog zakona.
I svako čuđenje događajima, razvojem situacije i raspadom sistema je suviše naivno.

Žao mi je sve one koji su se u svom obraćanju Ustavnom sudu iskreno nadali da će konačno doći do svojih prava i pravde. Nije Ustavni sud tu radi građana, nego kao intrument zaštite zločinačkih vlasti od građana.
Davanjem prioriteta u radu Ustavnog suda ovom slučaju, sud je obezvrijedio ustavnu odredbu o temeljnoj vrijednosti ustavnog poretka RH- jednakosti građana pred zakonima. Jedna, sudskim putem osporena tuka, ima prednost pred brojnim podnosiocima ustavnih tužbi i prijedloga! Zašto? Zato što u Hrvatskoj postoji i provodi se plan nacionalnog uništenja, pred kojim se lomi i uništava sve vrijedno i ljudsko.

Slažem se da je ovaj slučaj toliko očigledan primjer koruptivna stanja svijesti u društvu, ali bez obzira na sve, ove igre bez granica sasvim sigurno neće donijeti apsolutno nikakvu promjenu u društvu.

Tko je glasao

Vrč ide na vodu dok se

Vrč ide na vodu dok se razbije. Dopustimo mogućnost da ipak nekada, netko, negdje može mijenjati stvari u društvu i na tzv. apstraktnim razinama moći.
S druge strane, tirani tlače građane u republici : 1)dok imaju narod koji je spreman pognuti glavu, šutjeti i trpjeti tiraniju i,2)dok tirani imaju snage tlačiti nekažnjeno.
Ako je točno da se u slučaju sukoba sudske sa zakonodavnom i izvršnom vlašću ništa ne može promijeniti u društvu( što je legitiman, ali ne nužno i istinit stav, jer su to u klasnim društvima "više sfere poltike"gdje su svi scenariji mogući ), točno je isto tako da izvršna i zakonadvna vlast više nemaju snagu koja bi im omogućila nastavak tlake: stabilnu vlast, stabilan priliv sredstava u proračunu, stabilni priliv svježeg kapitala ( direktna ulaganja, javna sredstva, prilivi od izvoza, prilivi od turizma, prilivi od doznaka građana u svijetu...), neometan pristup izvorima kapitala pod podnošljivim uvjetima.
Bitno se ovdje koncentrirati na "izlaznu strategiju": zabluđeni i tjeskobni otvoriti prostor nasilju, erupcijama mržnje i razaranja ili mirno, dopustivim i svim dostupnim sredstvima, izvlačiti tiranima tepih ispod nogu.
Stvar je razuma, ali i iskustva.

Tko je glasao

Neoprostiva greška je

Neoprostiva greška je pretpostavljati apstraktno, pored više nego stvarnih činjenica. Nije li kristalno jasno da u Hrvatskoj ne postoji trodioba vlasti? Nije li kristalno jasno da postoji samo jedan scenarij- totalno uništenje svih vrijednosti za račun globalnih manipulatora? Zar nije kristalno jasno da se plan provodi više nego uspješno i da su domaći manipulatori više nego zadovoljni kaosom kojeg proizvode? Zar nije kristalno jasno da bi svi akteri ove luđačke igre već danas morali biti iza rešetaka, istraživani i suđeni za zločine protiv čovječnosti?

Ne, dragi moj prijatelju, ništa od onoga što ste nabrojili, pa ni gubitak snage vlastodržaca i diktatora, nije i ne može biti garancija bilo kakvih promjena u društvu. Iluzija je vjerovati da vlast gubitkom prihoda i kapitala gubi mogućnost tlake i terora. I do sada su nesmiljeno pljačkali te se to neće promijeniti. I dalje će sebe i svoje satelite uredno namirivati novcem građana, a to što ga neće biti za te iste građane- pa što?

Vaša dilema da li otvarati prostor nasilju i mržnji ili mirno izvlačiti tlo pod nogama tiranina je naivna. Bez duboke svijesti i uvida građana u sve ono što im vlasti rade i strašnih posljedica koje će se odraziti na mnoge generacije poslije nas, nemoguće je očekivati nasilje, a još manje odlučan i miran otpor. Kada se u ljudskoj povijesti dogodilo da su ovce progledale i pobunile se?

Jedini način da u Hrvatskoj dođe do nužnih i pozitivnih promjena je da svjesni pojedinci iskoriste svoju osobnu snagu i moć te stave vlasti u poziciju da ne mogu davati odgovore na javno postavljena pitanja zašto ruše ustavni poredak.

Tko je glasao

Očito je da smo, mi ovdje,

Očito je da smo, mi ovdje, na osnovu presude Upravnog suda došli do zaključka da su izborom Slavice Banić za suca Ustavnog suda povrijeđene odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i da smo najavili dalekosežne promjene u funkcioniranju pravne države.

Na http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/02/04/0431006.html možemo pročitati kako Slavica Banić tvrdi "da bi joj pravni učinci osporene presude prouzročili neimovinsku štetu koja bi se teško mogla popraviti".
Slavica Banić u nastavku iznosi skandaloznu ocjenu "da bi učinci poništavanja saborske odluke o njezinu imenovanju uzrokovali "nesagledive štetne posljedice za objektivni ustavnopravni poredak RH".

Nije Sutkinja Banić usamljena jer i visoko odlikovani Šeks još i danas u dnevniku HTV - a tvrdi da su svi kandidati ispunjavali uvjete i najavljuje presudu Ustavnog suda "što je brže moguće".
Slavica Banić mogla bi koliko-toliko spasiti svoju čast da se zahvali na tom izboru i podnese neopozivu ostavku, a Šeks i HDZ ugled Sabora da priznaju grešku.

Daljnje inzistiranje na ovom izboru uzrokovat će "nesagledive posljedice za objektivni uvnopravni poredak RH", a ne poništavanje saborske odluke o iizboru Slavice Banić za suca Ustavnog suda kako to ona tvrdi.
Nadam se da slučaj neće završiti u Strazburu.

Tko je glasao

Nadam se da slučaj neće

Nadam se da slučaj neće završiti u Strazburu.

Ja se nadam obrnuto. Tepisi u Saboru su debeli i veliki, pa će u protivnom sve biti pometeno po jednog od njih.

Tko je glasao

Treća vrsta reakcije u sebi

Treća vrsta reakcije u sebi krije logiku koja se može isčitati: ako nisi s nama onda si protiv nas. Što nije nužno da bude istinito.

Tko je glasao

S obzirom na manevre i

S obzirom na manevre i izjave (po onoj narodnoj da "zvijeri pokazuju tragove u snijegu") sad mi je još draže što sam objelodanio tu presudu koja je bunkerirana radi političkih pritisaka. Naravno da ona nije rezultat nekakvih mojih "MI6" sposobnosti nego savjesti određenog ne malog broja korektnih ljudi baš u pravosuđu - javno sam im odao priznnje. Sada kad je objavljena ne može se više dugo čekati s uručivanjem i da postane pravoimoćna. Ustavni sud je prije donio svoj pravorijek o nadležnosti pa je apsurdno od njega očekivati preokret, osim da SB zaista ima traženni staž što očito nema.

Glede presedana, najteže je jednom započeti, a oni koji očekuju da će pobunu savjest lako zaustaviti naivni su. Naivni su i tako i tako, jer je naivnost najneviniji naziv za vođenje jednu prelijepe zemlje punu potencijala, i dovesti ju tamo gdje je sada - to predstavlja umjetnost destrukcije i kratkovidne sebičnosti.

Nego bih ovdje rekao nešto drugo a što si spomenuo:

U nekim trollovskim glavama (po forumima, portalima, na pollitici ali i u Saboru), još se ramišlja po Đodanovoj "da je iznad Sabora samo Bog", a Bog je obično na strani onoga koji ima moć). Takav stav, kojeg sada neodgovorni Hebrang explicite izražava (vjerojatno u ime mnogih koji su konsternirani razvojem prava u ovoj moralno poharanoj zemlji) predstavlja neokomunističko shvaćanje voluntarizma - a da apsurd bude veći sve to izvodi u ime nekakvog "salonskog antiikomunizma". Tragično je ustanoviti da pravi i najveći neokomunistički (titoovski) um u Hrvata je upravo Hebrang (osobna i obiteljsta žrtva komunizma) - koji se svojim antikomunizmom najbučnije busa u svoja već posve poplavljela prsa. Ili pak Šeks - Sova. Kad se ovakve stvari ponavljaju uvijek se sjetim slučaja Helene Puljiz i progona od starne tajnih službi pri čemu je jedan od njih svoju nevjerrijatnu aroganciju i agresivnost objašnjavao da je bio žrtva UDBE. Pa ako su su takvii ljudi zaista prošli kalvbariju - zašto ju nad drugima izvode??

Tamne su dubine ljudske duše!! Pitanje svih pitanja jest kako je moguće da se najveće (prave ili umišljene) žrtve prošlog nedemokratskog sustava pretvoraraju u iste onakve mračnjačke profile koji su im zlo činili. To je poznati psihijatrijsko-psihološki sindrom (kada se žrtve fiksiraju na svoje mučitelje - i najćešće su ih sposobni nadmašiti u zloći - Seneca će znati kako se taj fenomen naziva).

Treba znati pretpostaviti oko čega će se uskoro još neko vrijeme voditi najveće bitke - to je imenovanje (na koje Sabor ima pravo) i biranje prema natječajima. Na to ciljaju Hebrang i Šeks, a jasno izražava Jasna Omejac u svojoj lamentaciji da bi se Ustavni suci trebali imenovati (od Sabora ili Predsjednika isli sl) a ne birati na natječajima. Radi se o gruboj manipulaciji na najvišim razinama, jer za takve visokostručne pozicije kandidati uvijek i u svim demokracijama moraju proći selekciju (ne može Predsjednik imenovati nekoga s ulice za suva Ustavnoig suda. Pritom svaka selekcija ima svoja pravila koja se uvijek moraju poštivati. Zato, ili se Jasna Omejac ne snalazi ili namjerno zamagljuje situaciju, jer ni Sabor u ovom slučaju nije provodio natječaj za izbor Ustavnih sudaca, nego ih je imenovao, ali su u selekcijskom postuplu napravljene grupe manipulacije (ne greške nego manipulacije i to je ona najgora kvalifikacija svega što se dogodilo). Naime na imenovanje je propušten kandidat koji ne ispunjava minimalne uvjete što je ravno podvali izvedenoj na najvišoj državnoj razini. Baš tako ovaj slučaj treba gledati - i s time se treba suočiti - a ne izvoditi gluposti pred javnošću.

Kad se pak ovako sagledaju stvari ispada da je problem mnogo gori jer ovakvim pristupom skandalu se otvaraju još gore varijante:

- Da je netko (pitanje je tko) zloupotrijebio Saborski odbor i provukao kriomice kandidata koji ne udovoljava minimalnim proporcijama a time ruši traženi i očekivanu stručnost tijela koje treba bdjeti nad zakonima ove zemlje i neutralnost jer se u neutralnu instituciju kriomise provlaći politički miljenik.

- Da je netko (pitanje je tko) dobar dio Saboirskih zastupnika napravio budalama - dakle ili su bili zavedeni ili su se svjesno upetljali u jedan ustvari "švercerski" posao.

To su ozbiljne stvari, to je političko pitanje "par excellance" i nad time trebaju se dobro zamisliti svi politički ljudi i najviše pravosudne institucije, ali i mora brinuti javnost tj. građani ove zemlje, bili oni obični ljudi, novinari, blogeri, facebookovci ili suci sa savješću.

Činilo mi se potrebnim da istaknem ove dimenzije o kojima se u navijačkoj groznici baš ne vodi mnogo računa, pa na kraju narod i država izvuku deblji kraj batine.

Tko je glasao

- Da je netko (pitanje je

- Da je netko (pitanje je tko) zloupotrijebio Saborski odbor i provukao kriomice kandidata koji ne udovoljava minimalnim proporcijama a time ruši traženi i očekivanu stručnost tijela koje treba bdjeti nad zakonima ove zemlje i neutralnost jer se u neutralnu instituciju kriomise provlaći politički miljenik.

Nije teško pogoditi tko je podmetnuo kukavičje jaje u Ustavni sud. Isti oni koji danas brane nezakonit postupak izbora proveden od Sabora. I još nešto: nikada Ustavni sud nije bio neutralan. Uvijek su njegovi članovi instalirani nakon političkih dogovora stranaka u Saboru. I tako je to svuda u svijetu - sudovi i suci nisu neutralni (bez obzira na način imenovanja i trajnost mandata) - i u tomu nema ničeg skandaloznog.

Ono što je, međutim, specifičnost našeg Ustavnog suda jest da on nije autonoman tj. neki njegovi suci i sutkinje odrađuju posao za one koji su ih tamo postavili. Ništa čudno, ako znamo, a i kroz slučaj neimenovane sutkinje mr. Mirjane Juričić se to nepobitno pokazalo, da u Hrvatskoj ne postoji dosljedno sprovedena trodioba vlasti i sustav checks & balances koji radi. Sva moć koncentrirana je u saborskoj većini i njezinoj vladi. Komunističko jedinstvo vlasti je još u punoj snazi (recimo i u institutu vjerodostojnog tumačenja zakona*).

O tomu kako će Ustavni sud odlučiti u ovom slučaju ovisi njegova daljnja sudbina. Neki smatraju da nam on, takav kakav je sad, niti ne treba i da bi njegovu funkciju trebalo prepustiti Vrhovnom sudu. Ulaskom u EU i postupnom promjenom pravne paradigme postat će uobičajeno da i niži sudovi direktno primjenjuju, kako zakonodavstvo Europske unije, tako (posljedično) i norme Ustava Republike Hrvatske (kao što je to u konkretnom slučaju učinio Upravni sud). Time će i uloga Ustavnog suda s vremenom postati suvišna.

nemesis

*
"Broj autentičnih tumačenja (14) i odsutnost zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona koje podnose redovni sudovi upućuje na shvaćanje uloge sudbene vlasti kao instrumentalne u odnosu na zakonodavnu što nema utemeljenja u Ustavu, nego je obilježje dominantne pravne kulture." Dr. Siniša Rodin http://fakultet.fpzg.hr/politicka-misao/DataStorage/Articles/27.pdf

nemesis

Tko je glasao

nemesis - sve je točno što

nemesis - sve je točno što si napisala

ustavne suce bira sabor - pardon - saborska većina - sada hadezeovska
to su većinom ljudi koji nisu praktičari i nisu do dolaska u ustavni sud držali u rukama i riješili niti jedan konkretan predmet, već su uglavnom profesori sa pravnih fakulteta, sa nažalost, malo prakse, ali sreća je da savjetnici jako puno rade na tom sudu
prisjećam se jednog izbornog spora kad je jedna pravnica u maloj općini imala pregledan uvid i zakonito rješenje tog spora, dok je odluka us bila suprotno tome, ali kako poslije odluke ustavnog suda izgubiš volju za daljnjim sudovanjem u europi - postaneš sit od takve pravde, a gladan kruha, to više nemaš snage provjeravati zakonitost njihovih odluka - eh da bliže se lokalni izbori, a ustavni sud je u svezi s tim vrlo važna institucija

i državno sudbeno vijeće bira sabor- pardon - saborska većina - sada hadezeovska
a to vijeće dalje bira suce - moš mislit kako - bez ikakvih transparentnih kriterija - uz mišljenje opet saborskog odbora za pravosuđe

i državnoodvjetničko vijeće bira sabor- pardon - saborska većina - sada hadezeovska
a to vijeće dalje bira državne odvjetnike - moš mislit kako - bez ikakvih transparentnih kriterija

no to nije sve - nakon saborske bunike,
slijedi pritisak izvršne vlasti
više i ne mogu sakrit do koje mjere su ruinirali sudbenu vlast koja bi trebala biti neovisna
i normativno i faktično

i predsjednika vrhovnog suda bira - tko - sabor
a ministra pravosuđa imenuje- tko - izvršna vlast

tko danas u hrvatskoj predstavlja neovisnu sudbenu vlast?

čini mi se samo mirjana juričić

Tko je glasao

Barack Obama Obama priznao:

Barack Obama
Obama priznao: Zabrljao sam
18:04
'Zabrljao sam', rekao je američki predsjednik Barack Obama u intervjuima NBC-u, CBS-u, CNN-u i drugim vodećim TV mrežama u utorak navečer, nakon što je njegov kandidat za ministra zdravstva Tom Daschle povukao kandidaturu zbog problema s utajom poreza.
Vladimir Šeks
"SLAVICA BANIĆ imala je sve uvjete da se kandidira za sutkinju Ustavnog suda", kazao je novinarima u Saboru Vladimir Šeks, te dodao da je postupak kandidiranja proveden u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu.
"Ustavni sud će donijeti pravorijek tko je u čemu pogriješio", kazao je Šeks komentirajući odluku kojom je Upravni sud poništio imenovanje Slavice Banić. Šeks tvrdi kako svih 19 kandidata imaju uvjete da ih se izabere za ustavne suce, za što su glasovali članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

toliko o političkom poštenju i načelima demokracije

Tko je glasao

tok svijesti - slobodne

tok svijesti - slobodne asocijacije:

banić -budalaština

juričić - junakinja

sinoć se vratih iz belgije i gledajući kasne vijesti pomislih:
pa zar sanaderu jasno nije da 23. poglavlje neće otvoriti sa postupcima senilnoga šeksa i trećerazrednih provincijskih ( pri ) pravnika ili ginekologa iz hdz-a koje je ustoličio u odboru za pravosuđe ili kojekuda.

mirjana juričić je sudbena heriona našeg doba.
u njenoj jednostavnosti i hrabrosti toliko je karizme, da je to upravo dirnulo neke mi prijatelje iz eu komisije, poglavito njemca kojem sam poslao uradak tv nove

njeno ime ovdje od sad znači pravda

mirjana.
MIRJANA JURIČIĆ

mrak pogrešno pišeš da je presuda nepravomoćna jer nije dostavljena strankama - očito nisi pravnik, ali to ti ne uzimam za loše

Tko je glasao

Tajnom glasovanju, na kojemu

Tajnom glasovanju, na kojemu se troje sudaca biralo između četiri kandidata, pristupila su 82 zastupnika, a po 78 njihovih glasova dobili su Slavica Banić, predstojnica Vladinog Ureda za zakonodavstvo, Mario Jelušić, docent na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, te Duška Šarin, sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.

Četvrti kandidat, sutkinja Upravnog suda Mirjana Jurišić, dobila je samo četiri zastupnička glasa.

Da bi bili izabrani za ustavne suce, svaki od kandidata morao je dobiti natpolovičnu potporu ukupnog broja zastupnika - najmanje 77 glasova.

U izboru ustavnih sudaca nisu sudjelovali oporbeni zastupnici SDP-a, HNS-a i IDS-a, a vladajućima su kvorum činili trojica oporbenjaka iz HDSSB-a te 'pravaš' Anto Đapić.

Upravo ova vrsta reakcije meni je najzanimljivija, jer imam osjećaj da su neki naučili i razmišljati po diktatu, a ne po svojoj savjesti i osjećaju za pravdu.

Kada u Saboru bude izabran makar jedan sudac sa npr. : 50 glasova HDZ-a + 40 glasova SDP-a + 3 glasa IDS-a + 2 glasa manjina + 2 glasa nezavisnih zastupnika, znati ću da imamo trodiobu vlasti, da imamo demokraciju, a ne diktaturu izabrane manjine. Znati ću da sudska, zakonodavna i izvršna vlast zna što im je ne samo posao već častan poziv. 78 glasova dali su diktatori i njihovi poslušnici - podobnim sucima ( čak i da su sposobni ovakvim izborom postaju podobni ). Demokracija i stvarna oporba u ovom slučaju sadržana su upravo u ova četiri glasa za sutkinju Mirjanu Juričić. Jedino su ta 4 glasa predstavljala interese većine građana Hrvatske. Bilo bi lijepo kad bi se suci koji su temelj vladavine prava birali zbrojem natpolovične većine svih parlamentarnih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika manjina tj. da svaka stranka po sili zakona utječe na izbor sudaca. Utopija - znam - ali mi lijepo zvuči.

Tko je glasao

Rekla bih da svaka dobra

Rekla bih da svaka dobra priča ima svoju heroinu!

Trodioba vlasti izum je francuskog filozofa politike Montesquieua, ali su o njoj razmišljali već i Aristotel i Polibije. Odvajanje izvora moći (zakonodavne, sudske i izvršne) temelji se na uvidu da moć može biti ograničena samo drugom moći, a da rezultat nije nemoć, nego generacija nove moći.

Odluka Upravnog suda, opunomoćenog odlukom Ustavnog suda o nadležnosti za konkretnu stvar, primjer je funkcioniranja sustava checks & balances u konsolidiranoj demokratskoj republici. Ovom odlukom sudska vlast je ustala protiv zakonodavne moći, jer je ova izašla iz zakonom omeđenih okvira svog djelovanja i zavela tiraniju većine. Analizirajući slučaj sutkinje mr. Mirjane Juričić iz ove perspektive (odvojene moći), možemo jasno vidjeti uzroke nefunkcioniranja pravosudnog pod-sustava. Monopoliziranje moći od strane jedinstvene zakonodavne i izvršne vlasti, učinilo je sudstvo nemoćnim (impotentnim). Nemoćno sudstvo uzrok je disfunkcionalnog pravosuđa i demokratski nekonsolidirane republike. Ovom odlukom, međutim, sudstvo sebi vraća pripadajuću moć, a reakcija Ustavu lojalnih građana i građanki na novouspostavljenu ravnotežu je primjerena sreći zbog pada tiranije.

Nije trebalo dugo čekati da se monopolisti moći oporave od šoka što netko pokušava ugroziti njihovu tiraniju. Stavili su glave skupa i uz pomoć svojih pijuna u Ustavnom sudu čine sve da im moć ostane netaknuta. Da li će to biti labuđi pijev uzurpatora ili još jedna travestija pravne države? Da li će sudbina heroine ove priče biti tragična? Ja želim da ne bude. Ne zbog sebe (za mene je već kasno), nego zbog, kako je i sama heroina rekla, onih koji/koje dolaze poslije nas.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

http://sljeme.usud.hr/usud/pr

http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE53C12575530...

pravosuđe je proradilo impresivnom brzinom, prekjučer je kasno navečer objavljena odluka koja još tada nije bila poslana strankama, a danas je već predana tužba i štoviše, izdana privremena mjera a nije još niti 48 sati prošlo :)

impresivno

nadam se samo da su se sjetili, kada su već radili ovu privremenu mjeru i suspendirati rad dotične do daljnjega, čisto za slučaj da izgubi spor (naravno, ne prejudicirajući presudu)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci