Tagovi

U početku bijaÅ¡e rijeÃâââ€Å

Počeci su uvijek dobri za postavljanje vizija koje želimo sustići, pa tako i ove godine da pokušam s jednim takvim vizionarskim pogledom u budućnost; i to onom vrstom pogleda kojeg možda imate kada se na vrhu nekog brda zagledate u horizont dok vam oko ne zasuzi, fokus smanji u jednu malenu i daleku točku i dok sve ostalo ne postane pomalo neoštro.

the same horizon

Promatram ekipu na pollitici i očigledno je da frustracija raste, mislim da je razna te frustracija zasada još uvijek preniska za konkretniju akciju, no napetost se sasvim sigurno osjeća u zraku. Mnogi misle da stvari idu u krivom smjeru i poput meteopata nije nam potrebna vremenska prognoza da bi znali da se osjećamo loše. Nešto treba učiniti kako bi se stvar pokrenula s mrtve točke (ili barem zaustavila silazna putanja) pa eto da i ja napišem nekoliko osnovnih ideja koje smatram da je nužno zadovoljiti kako bi se stvorile pretpostavke da ova zemlja postane sretnije mjesto.

  • Vladavina prava: vladavina prava je fraza koju toliko često spominjemo da vjerojatno malo kome ona uopće neÅ¡to znači, to je fraza koju koristimo kako bi popunili rečenice, ispunili prostor i izgledali pametno. No, vladavina prava u svojoj srži znači da svi moraju biti jednaki pred zakonom i to je ultimativno pravilo. Problem je u tome Å¡to se o provedbi zakona odlučuje pred sudovima koji su nominalno neovisni od izvrÅ¡ne vlasti pa je tako sudstvo jedan od idealnih krivaca za praktički bilo Å¡to. No zakonodava i izvrÅ¡na vlast imaju zadatak da kreiraju efikasan okvir za to pravosuÄ‘e i mali koraci bi tu puno toga mogli napraviti. Jednakost pred zakonom se ne manifestira samo kroz ista načela odlučivanja na sudu, nego i kroz redosljed po kojem vaÅ¡ predmet dolazi na red. Jednakost pred zakonom se postiže i tako da državni tužitelji, inspekcijske službe i svi ostali koji predlažu predmete sudovima funkcioniraju na jednak način prema svima. Dok imate državnog tužitelja koji se prema premijeru ponaÅ¡a kao prema svom Å¡efu nema neovisnosti u pravosuÄ‘u, a sve Å¡to nam treba je nekoliko doista "neovisnih" postupaka i pokoji doista važan optuženik da se plima okrene u drugome smjeru. Ako kažemo da je naÅ¡ pravosudni sustav (a koji je temelj funkcioniranja države) neučinkovit i nepravedan, pa slobodno kažemo i korumpiran - tada vrijedi spomenuti i kako uvijek ima puno sljedbenika a malo voÄ‘a. Ono Å¡to nama treba u sudstvu i odvjetniÅ¡tvu su ljudi poput Željka Rohatinskoga, istinski neovisni ljudi koji profesionalno obavljaju svoj posao. Nekolicina takvih (a sasvim sigurno ih imamo nekoliko) je viÅ¡e nego dovoljno da se puno učini za vladavinu prava, viÅ¡e nego Å¡to će učiniti svi akcijski planovi, sjajni zakoni i parole izrečene na govornicama sabora ili vlade. Å togod mi mislili, bez vladavine prava nema dugoročnog i istinskog prosperiteta.
  • Državna uprava: hrvatska državna uprava je jedan megalomanski i neefikasni aparat koji je tijekom godinama atrofirao do granica neizdržljivosti, a pažljivom rodjačkom i politički podobnom kadrovskom politikom pretvorio se u akumulator destilirane gluposti ove zemlje. To ne znači da su u cijelosti neupotrebljivi, no oni koji nas reguliraju, koji prate ono Å¡to radimo i koji su zadužen da interveniraju kada neÅ¡to krene po zlu objektivno nisu za taj posao sposobni; pa kao Å¡to je dobro njima na njihovim radnim mjestima - tako nema niti stvarne potrebe da se za nas ostale, a koji smo van tog sustava - učini bilo Å¡to da bi nam život bio lakÅ¡i. Problem upravljanja državom neće biti jednostavno rijeÅ¡iti i to je dugoročni proces; no postoje alati koji bi u tome mogli puno pomoći. Neki od tih alata su transparetnost, zavist, znatiželja i čista ljubomora koje se pod odreÄ‘enim uvjetima mogu upregnuti za opće dobro. Nekoliko strateÅ¡ki rasporeÄ‘enih web i sql servera mogu napraviti čuda po pitanju transparentnosti. Sve Å¡to treba je učiniti maksimum podataka javno dostupnima. Ne radi se ovdje o državnim tajnama nego o redosljedu rjeÅ¡avanja predmeta (na sudovima, bolnicama, tijelima državne uprave) - računala imaju tu sjajnu osobinu da možete biti tko god želite ali njima ste samo broj, a brojevi su njima svi identični i predmeti neće preskakati redosljed, niti će se zadržavati u ladicama a da to svi ne znaju (tu ide zavist, znatiželja, ljubomora u akciju). Britanija je tako brdo podataka o funkcioniranju javne uprave javno objavila u nadi da će kreativni ljudi to proučiti i početi donositi zaključke - a iz mudrog zaključka prirodno slijedi i neko rjeÅ¡enje. Javne nabave bi doista morale biti javne i nema boljega da kontroling cijelog procesa odrade one koji su u njemu izgubili jer će biti najmotiviraniji pronaći propust. PotroÅ¡nja državnih dužnosnika, njihovi kalendari i tko se kada s kime sastaje bi morali biti javni podaci (do odreÄ‘ene razine, naravno), u okolini u kojoj sudski procesi ili prijave ne znače niÅ¡ta (dapače, Å¡ljiviÅ¡ državnog dužnosnika bez sukoba interesa) - stup strama je dobrodoÅ¡ao mehanizam kontrole vlasti. Treba poraditi i na slici državne uprave prema druÅ¡tvu koje ta uprava opslužuje - pristojniji ljudi na Å¡alterima, osvjetljenije prostorije, postupci koji manje podsjećaju na Kafku. Treba otvoriti kanale komunikacije; telefonom, emailom ili pismom (a sve skupa lijepo evidentirano i posloženo pa da se ne može reći da netko neÅ¡to nije primio). Treba smanjiti broj formulara i stimulirati da se maksimum mogući odraÄ‘uje putem interneta. Ako želiÅ¡ predati obrazac na papiru i to je OK, ali treba platiti i 20kn biljega za tu privlegiju. Informatizacija i integracija apslutno svega sa svime mora biti totalni prioritet - troÅ¡ak informatizacije je smijeÅ¡no maleni u odnosu na troÅ¡kove koji nastaju neefikasnošću državne uprave.
  • Obrazovanje: Ako me pitate jedan jedini sektor u koji treba ulagati a kako bi se država pomakla s mjesta tada je to obrazovanje. Ulagati u obrazovanje je neÅ¡to totalno drugačije od ulaganja u Å¡kolske ili fakultetske zgrade ili kampuse. Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u stručnu literaturu, usavrÅ¡avanje učitelja, nastavnika ili profesora. Ulaganje u obrazovanje su stipendije za istaknute učenike, ulaganje u obrazovanje je ulaganje u nastavna sredstva. Ulaganje u zgrade je ulaganje u graÄ‘evinski sektor. Svake godine iz Å¡kola kod nas izlazi 40ak tisuća novih ljudi koji zavrÅ¡avaju na tržiÅ¡tu rada. Å kole i fakulteti moraju biti premreženi s državnom upravom i gospodarstvom i to na način da upravo oni odreÄ‘uju profile ljudi i set vjeÅ¡tina i znanja koji su tim organizacijama potrebne kako bi svoj posao odradile na najbolji mogući način. Deficitarna zanimanja se mogu stipendirati, smjerove koji kreiraju prekomjerne brojeve učenika/studenata treba hladnokrvno smanjivati i po potrebi zatvarati. Ako uložimo danas, prve rezultate ćemo dobiti za 4-5 godina, a to je jako, jako brzo. Hrvatska nikada neće biti jeftina zemlja, mi nismo kina niti ćemo to ikada postati. SmjeÅ¡teni smo usred europe i troÅ¡kovi života i očekivanja ljudi su u direktnoj ovisnosti o naÅ¡oj okolini i to se neće izmjeniti. Mi nemamo niti prirodne resurse koje bi mogli prodavati ispod cijene kako bi krpali domaću ekonomiju i jedini dugoročni resurs koji imamo su ljudi. U ljude moramo ulagati, i obrazovanje mora odgovarati potrebama vremena.
  • Zdravstvo: ne znam da li ste pratili, no hrvatska je na samome dnu (ili vrhu, ovisi kako gledate na taj problem) po broju bolovanja, hrvati ispadaju jedni o bolesnijih naroda u europi. Kažu kako je jedan od pokazatelja "zdravlja" neke tvrtke i broj tj. udio bolovanja u ukupnoj satnici - mi smo ovdje rekorderi. Fiktivna bolovanja opterećuju zdrastvene djelatnike nepotrebnim poslom ali i smanjuju učinkovitost dijelova države (uprave ili gospodarstva) odakle ti fiktivni bolesnici dolaze. Zdravstvo već godinama (ako ne i oduvijek) radi ogromne propuste na način da uspjeÅ¡ne liječnike pretvara u neuspjeÅ¡ne ravnatelje bolnica Å¡to kreira dvostruki gubitak; management u zdravstvu mora biti profesionalan i ako je to cijeli svijet shvatio onda moramo i mi. Å to prije - to bolje za nas, ima i ona neka zdrastvena poslovica na tu temu "bolje spriječiti nego liječiti" - kod nas je možda kasno za sprečavanje, ali definitivno može biti bitno gorje.
  • Gospodarstvo: Å¡togod vam rekli, država je ta koja mora kreirati okvir za uspjeÅ¡no gospodarstvo i država tu može učiniti čuda samo kada bi postojalo vizije i hrabrosti. Primjerice, ako samo gledate na najkrupnijoj razini - dakle onoj državnih prihoda. Porezi koji pune proračun se svode na porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak (ili porez na rad) i porez na dobit (porez na profit poduzetnika). Ako pogledate omjere, vidjeti ćete da na PDV otpada uvjerljivo najveći postotak prihoda, potom na dohodak i na kraju porez na dobit. Kada odreÄ‘ujete cijenu svog proizvoda u njemu sudjeluju troÅ¡kovi materijala i sirovina koje koristite, troÅ¡kovi rada i troÅ¡ak kapitala koji je nužan da bi neÅ¡to proizveli (ovo je podjednostavljeno ali je u osnovi tako). Hrvatska nije zemlja koja proizvodi sirovinu pa ta sirovina nije jeftina (zato jer je iz uvoza, a i ako nije, nema razloga da je prodajemo ispod tržiÅ¡ne cijene), zahvaljujući zemljopisnoj poziciji dostupnost kapitala nam je poprilično dobra (unatoč krizi) i u stvari jedino Å¡to nas muči je struktura i cijena rada. Malim pomacima u cijeni rada na Å¡to država može utjecati redistribucijom poreznog tereta možemo smanjiti troÅ¡ak proizvodnje proizvoda i učiniti proizvod konkurentnijim. Nije rjeÅ¡enje smanjivati PDV (iako se čini da su to svi napustili kao ideju, ali čisto da budemo jasni) nego smanjivati troÅ¡ak rada ili preciznije opterećenje na rad, jer time činimo domaću proizvodnju konkurentnijom dok bi smanjenjem PDVa svima učinili istu uslugu, a ipak moramo braniti nacionalne boje. Hrvatska nije zemlja koja može biti isključena iz tokova roba i usluga, udio uvoza u ekonomiji nam je ogroman, udio izvoza malen; no ono o čemu malo tko razmiÅ¡lja je da je kuna utroÅ¡ena na domaći proizvod jedna kuna manje uvoza i ujedno jedna kuna manje u negativnoj robnoj razmjeni. Za proizvode koje smo u stanju proizvesti treba identificirati i ukloniti razloge zbog kojih su skuplji nego inozemni. O pitanjima troÅ¡ka i učinkovitosti proizvodnje (ali i bilo kojega drugog dijela druÅ¡tva) možemo i moramo učiti od najboljih. Znanje, koliko god skupo bilo je i dalje jeftino u odnosu na gubitke koje svekodnevno kreiramo. Ovi krajevi su kroz stoljeća iznjedrili puno sjajnih ljudi koji su svojim znanjem i naporom doslovce promijenili svijet - nema nijednog razloga da to ne napravimo opet.
  • Energetika: o energiji se puno raspravlja, naftna kriza koja je stvarana godina i koja je netragom nestala skoro pa preko noći pokrenula je mnoge na razmiÅ¡ljanje. Trenutnu situaciju ne treba precijeniti niti se nadati da će dugo trajati, troÅ¡kovi energije su na nezaustavljivom putu prema gore i prema energiji se treba postaviti danas kako bi osigurali energetski mirnu budućnost (Å¡to neće biti jednostavno jer smo energetski siromaÅ¡na zemlja). Priča o ukrajini i plinu nije od jučer i na Å¡koli od prije nekoliko godina nismo niÅ¡ta naučili niti se za to pripremili. Energetska učinkovitost i tzv. zelena ekonomija je nova sintagma za budućnost. Jedan kilovat kojeg smo uÅ¡tedjeli je jedan kilovat kojeg nismo morali proizvesti je jedan kilovat energije kojeg možemo upotrijebiti u budućnosti. Malene zemlje poput primjerice Danske (s kojom se u mnogočemu možemo usporeÄ‘ivati) dobar dio svoje ekonomije bazira upravo na zelenom pristupu svojoj ekonomiji i to je možda prostor u kojem se možemo pronaći i pokrenuti gospodarstvo (da, Amerika danas puno govori o tome, no to ne znači da je ovo manje primjenjivo ili manje važno za nas). Hrvatska nikada neće biti energetski neovisna zemlja, no to ne znači da već danas ne moramo učiniti sve da kada energetska kriza krene punom svojom snagom budemo spremni ili barem najmanje izloženi.

Ono što nama u stvari najviše treba, a što smo negdje putem izgubili, je ljestvica vrijednosti - sposobnost da razlikujemo dobro od lošega i mudrost da znamo donijeti ispravnu dugoročnu odluku, a ne onu koja vrijedi od danas do sutra, a sve kako bi već jednom počeli djelovati na uzroke umjesto da kontinuirano lijepimo flastere po posljedicama.

Misao dana:
No one ever attains very eminent success by simply doing what is required of him; it is the amount and excellence of what is over and above the required that determines the greatness of ultimate distinction.

Komentari

@smogismogi, a da pitam

@smogismogi, a da pitam Sanadera?
Moja vura za 70 eurića se raspala pa sada već 6 mjeseci okolo hodam bez vure.
Nema veze, važno je da znam gdje ima i tko točno zna jel "vakat" ili "zeman"!

Tko je glasao

Smogi, es ist spat fur

Smogi, es ist spat fur deutsche Sprache, es tut mir leit. Engleski je postao "conditio sine qua non". Tako sam i ja pod "stare" dane prisiljena učiti (uz sve novotarije koje nam kao na traci isporučuju "predstavnici naroda", tj.nove kuharske recepte) i engleski. Vlastiti klinci mi se cerekaju kad čuju moj izgovor, tak da se pred njima ne usudim ni usta otvoriti. Al kaj se mora nije teško. ( I can do it!?

Tko je glasao

Rose, A kaj misliš kad mi

Rose,

A kaj misliš kad mi veli unuka: Dedi, to se ne veli tak.

Tko je glasao

Es gibt auch ein andere

Es gibt auch ein andere moglichkeiten! Zusamen lernen :),:) Was denkst Du?

Tko je glasao

Ispričavam se za sitan

Ispričavam se za sitan "trol" u ovako ozbiljnoj temi koju je @mrak postavio. Točno je da @mrak "gleda" do 2020. i ako je tomu već tako uopće nije "es ist spat fur deutsche Sprache" nego je zapravo vrijeme za početi učiti njemački i ruski. Očito je, i meni vrlo jasno da će nakon raspada EU u obliku u kakvom se i kako se gradi prije 2020. završiti sve skupa raspadom EU.
Nije baš potreban veliki um do te praktične i pametne (rastakanje EU) odluka Nemačke i Rusije koje će ujediniti svoje snage. Nijemci daju znanje, produktivnost, organizaciju rada i države a Rusija nepregledan prostor sa nemjerljivim bogatsvom od energenata do mogućnosti proizvodnje hrane. Šume, rude i ostalo ni sami Rusi nisu još izbrojili.
Prema tome - učite da uče njemački i ruski one koji danas imaju godinu dana. USA će već krajem ove godine sa svojim "izbaviteljem" Huseinom Obamom biti u teškom nokdaunu.
P.S. Kineski nije potrebno učiti - 2020. znati će ga svi Vaši unuci i praunuci. Jednostavno tako što će Kinezi preplaviti pustu Hrvatsku - od Banovine do Like ženeći se muđusobno i sa domicilnim stanovništvom.
Zagrebački kineski kvartovi već postoje, moja majušna Kutina u svojoj "Ilici" ima svaku drugu kuću i izlog kineski.
(Oprosti za kung-fu; - pogledati molim!)

Tko je glasao

Es ist nicht zu Spät fü

Es ist nicht zu Spät fü die Deutsche Sprache. Kolko mi je poznato je u USA s mučkama engleski postal zvanični jezik.

Tko je glasao

es ist spat fur deutsche

es ist spat fur deutsche Sprache
Es ist nicht zu Spät fü die Deutsche Sprache.
eh, pravopis, pravopis:
"Es ist nicht zu spät für die deutsche Sprache."

Tko je glasao

@Hyeronimus Moram te

@Hyeronimus

Moram te upozoriti na jednu stvar. Znaš da te jako cijenim kao diskutanta, ali već sam četvrti - peti put uočio da napadaš Svikija (s kojim sam i ja imao nekoliko razilaženja u mišljenju, blago rečeno) na temelju potpuno nebitnih grešaka kao što je uporaba pravopisa ili off topic citiranjem jednog komentara u kojem ste se vas dvojica prepucavali (nešto, zao u duši, jelte). Gore poveznika upozoravaš da teži konsturktivnosti u rapravi, ali da bi tako nešto tražio od drugih, prvo moraš iznijeti škovace iz svog dvorišta.

Što je bilo, bilo je, u političkim raspravama bude puno strasti i kažu se neke neprimjerene stvari te mislim da bi to zaista trebao shvatiti i postupati po formuli:"Forgive, but do not forget". Ako dobiješ povod, izvuci to kao argument, ali pobogu, samo sitne duše se bave kontinuiranim progonom na temelju davno odigranih sukoba.

Da se ne nakostriješiš, ovo je krajnje dobronamjerna sugestija utemeljena na mojoj subjektivnoj procjeni :)

Tko je glasao

Budući da sam više puta

Budući da sam više puta otvarao prostor komunikaciji, ne samo Skvikiju nego i svima drugima njemu sličnima, i uvijek nalijetao na betonski zid, mišljenja sam da od sada pa nadalje druga strana treba poduzeti korak naprijed. Prihvaćam , dakle, dobronamjernu sugestiju s tvoje strane, ali smatram da je usmjerena na krivu adresu. Jer, moja adresa je prava adresa samo ako sam ja doista jedini kriv što se pollitika.com ponekad pretvara u pljuvaonu. Sam procijeni koliko je to istina pa ćemo dalje razgovarati. Na komunikaciju sam spreman, ali budala nisam.

Tko je glasao

Hyeronimus, izbor je naravno

Hyeronimus,

izbor je naravno tvoj. Mislim, nisam niti ja neki pretjerani pacifist :) (barem kad se radi o verbalnoj razini). Međutim, objasni mi, tko te je u ovom konkretnom slučaju isprovocirao da tako reagiraš?

Ne radi se o tome da se ne treba boriti, nego da borbe treba birati. S ovako nečim ništa nećeš promijeniti, samo ćeš okrnjiti svoj ugled. Opet, po mom sudu.

Nemoj se ljuiti, ali ne da mi se s tobom više raspravljati o tome, mislim da imamo i puno boljih tema za razgovor, samo sam ovo želio primjetiti, bez namjere da ti nešto puno popujem.

Tko je glasao

To nije baš sasvim

To nije baš sasvim točno.
Engleski je sigurno vrlo važan jezik, ali nije i jedini. Na primjer, kao što to jasno pokazuje izvještaj Europske unije, u Europskoj uniji njemački kao materinji jezik govori 18 % , dok engleski govori samo 13 % stanovnika. No, 51 % stanovnika EU sposobno je razgovarati na EU, dok je za njemački isti postotak 32 %. Još dodatno, multilingvalnost EU (a Hrvatska bi također trebala inzistirati na tome, dakle učenje još dva strana jezika uz naš materinji) nije samo korisno za npr gospodarstvo ili komunikaciju, ono ujedno potpomaže interkulturalni dijalog i razumijevanje, što u konačnici smanjuje mogućnost nastanka različitih političkih tenzija - kao što je to npr trenutno aktualni hrvatsko- slovenski spor.

Tko je glasao

"dakle učenje još dva

"dakle učenje još dva strana jezika uz naš materinji) nije samo korisno za npr gospodarstvo ili komunikaciju, ono ujedno potpomaže interkulturalni dijalog i razumijevanje, što u konačnici smanjuje mogućnost nastanka različitih političkih tenzija - kao što je to npr trenutno aktualni hrvatsko- slovenski spor."

na žalost razumijevanje jezika ne vodi nužno u smanjenje političkih tenzija
zar nisu najveći sukobi u zadnjih 100 godina bili između ljudi koji tako dobro razumiju jezik
da slušajući radio usred rata
nisam mogao minutama odrediti slušam li
radio mostar hvo,
radio mostar armije bih,
srpski radio knin
spikerice, mlade žene i djevojke govore istim jezikom
štokavskim, ijekavskim
ja bi rekao hrvatskim
(ali ne mogu njima nijekati da ga zovu srpskim, ili bosanskim)
dok se ne pojave ključne riječi (iz kojeg priručnog razlikovnog rječnika)

luka

Tko je glasao

"Još dodatno,

"Još dodatno, multilingvalnost EU (a Hrvatska bi također trebala inzistirati na tome, dakle učenje još dva strana jezika uz naš materinji) nije samo korisno za npr gospodarstvo ili komunikaciju, ono ujedno potpomaže interkulturalni dijalog i razumijevanje, što u konačnici smanjuje mogućnost nastanka različitih političkih tenzija - kao što je to npr trenutno aktualni hrvatsko- slovenski spor."
Trenutno aktualni hrvatsko-slovenski spor ( i tako 18 godina ) nema ama baš nikakve veze sa poznavanjem stranih jezika jer su u ovih 18 godina hrvatski akteri spora mogli naučiti slovenski i obrnuto. Engleze i Nijemce ne možemo razumijeti bez poznavanja njihovih jezika, ali slovenski većina nas može razumijeti ako se potrudimo. Nismo li za to bili dovoljno dugo u istoj državi tj. deželi.

Tko je glasao

Činjenica jest, da je

Činjenica jest, da je počam od 1990. engleski jezik postao pretežit alternativni jezik u Hrvatskoj.

Hrvatski građani još uvijek premalo znaju engleski, koji je danas, sviđalo se to vama ili ne, lingua franca. Dapače: mislim da jedno od strateških određenja hrvatske politike u slijedećih 10 godina mora biti da svaki građanin u RH (ili barem većina) zna najmanje dva strana svjetska jezika. Pritom je barem osnovno poznavanje engleskog jezika nužnost.

To izravno slijedi iz geografskog položaja Hrvatske "na raskrsnici puteva".

S druge strane, još jedan prioritet hrvatske politike trebalo bi biti strateško ulaganje u hrvatsku kulturu i baštinu (što uključuje i znanost, i obrazovanje, i umjetnost). Samo jedan primjer: zašto se ulaže premalo u ostala dva hrvatska književna jezika: kajkavski i čakavski, i to strateški?

Umjesto toga, jedini potez kulturne politike je besmislena rasprava "neću ili ne ću" (čitaj: hoćemo li pisati i govoriti onako kako govorimo danas, ili ćemo se vraćati u neku fiktivnu prošlu godinu, 1941. , 1918., ili neku drugu), umjesto da taj segment također bude usmjeren prema budućnosti. Ne zaboravimo da će hrvatski jezik ulaskom u EU postati jedan od europskih službenih jezika.

Tko je glasao

Umjesto toga, jedini potez

Umjesto toga, jedini potez kulturne politike je besmislena rasprava "neću ili ne ću"
hehe...varaždinec i dalmoš, ajmo se nas 'oba dvojica' dogovorit : ili tvoj GUMB ili moje DUGME...:)

Tko je glasao

kakve to veze sad ima s

kakve to veze sad ima s ovim? Neću ili ne ću je pitanje pravopisa i pravopisne politike, koja bi valjda trebala biti u skladu sa vremenom u kojem živimo.
Gumb i dugme su pitanje leksika, i obje su riječi i dobre i u upotrebi. Zašto bi osiromašivali rječnik?

Tko je glasao

a što ćemo s "botunom"

a što ćemo s "botunom" ;-)?

Tko je glasao

Ma sva je to meni jasno, no

Ma sva je to meni jasno, no s engleskim nemam blage veze i ne razmem niš. Kad se moram bavit s uputama kod PC-a, a na tom jziku su mi dojde zlo. Treba mi za dve rečenice vura vremena i više rječnika.

Tko je glasao

Treba mi za dve rečenice

Treba mi za dve rečenice vura vremena i više rječnika.
imaš OS WinXP (operacijski sustav) komplet na njemačkom (kod nas isto na hrvatskom)

bilo kuda Skviki svuda…
nije nešto precizno ali pomaže , malo ćeš brže prevest Misli dana MrakObame …(unesi tekst i klik lijevu/desnu strelicu… nema još za Bangladesh ali je na putu)

(usput.. jao si Pollitici ako ja i Ap počnemo s mislima dana Mao Zedonga i Milke Planinc, znamo ih sve napamet)

(kapa dolje Goranu , autoru rječnika)
o Goranu i ovdje … dosta zanimljiva osoba, pretpostavljam da ga Hatzivelkos poznaje… ja sam ga izazvao na dvoboj Dame i, hehe, izgubio već u petom potezu…:)

misao dana : Pollitika.com go further ...

Tko je glasao

Abies, Meni ti je hobi ono

Abies,

Meni ti je hobi ono malo pameti držat u akciji.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci