Tagovi

Sta ?eka zašti?ene najmoprimce?

Sta ?eka zašti?ene najmoprimce?

To su ljudi koji žive u rezervatu ?ekanja, sluge Jerneji na hrvatski na?in

Tko su uop?e zašti?eni najmoprimci? Tko ih štiti i od koga? To su ljudi koji žive u
rezervatu ?ekanja, sluge Jerneji na hrvatski na?in. U svakom slu?aju to je podvrsta hrvatskoga
puka, to su soci­jalni marginalci za koje bi bio najbolje, prema prosudbi svake vlasti do sada, da
ih Bog što prije uzme k sebi. Ali Svevišnji sam odre?uje svoj tempo, za nekoga prespor, za
nekoga prebrz. A njihova ?e djeca u dobrohotnoj nam državi živjeti traumatizirana i dijeliti
sudbinu svojih nesret­nih i životnih predaka, uvelike prinose?i demografskoj smrti Hrvatske.

Što je motiviralo hrvatske zakonotvorce g. 1996. da do­nesu onaj odiozni zakon po kojemu
se jednima priznaje, a drugima ne priznaje stanar­sko pravo s pravom otkupa? 1 što je motiviralo
gnjevne ljude u Ustavnome sudu da ovlaste nominalne vlasnike da bivše nositelje stanarskoga prava
mogu baciti na uli­cu? Po zakonu od g. 1996. stanari u privatnome vlasniš­tvu pretvoreni su u
divlja? s lovostajom, a g. 1998. Ustav­ni sud skinuo je i lovostaj.

(......)

Je li se tada netko zapitao što zna?i pojam privatnog vlasništva i što je sa­držaj
toga pojma? Možda je to zna?ilo težu misaonu ope­raciju ili samo nezainteresira­nost onih
koji su mehani?ki dizali ruke ili pak samo zain­teresiranost onih koji su pre­dložili takav
zakonski tekst?

Sadržaj pojma privatnog vlasništva se mijenja

Taj je sadržaj u anti?kom razdoblju najiscrpnije defini­rala rimska civilistika. No,
kada po?etkom drugoga milenija dolazi do promjena druš­tvenih odnosa, struktura prava
vlasništva se mijenja, dobi­va druk?iji opseg i sadržaj. (......)

Vlasni?ko pravo poznavalo je više subjekata prava vlasništva na istom objektu bez
zasnivanja prava suvlasništva (......)

Nova ideološka doktrina i zakonodavstvo iznjedrit ?e nove pravne pojmove i institute.
Jedno od njih bilo je i stanarsko pravo.

Stanarsko pravo

Za sve nositelje, stanarsko pravo stjecalo se jednako (......) I sadržaj stanarskog prava
bio je odre?en zakonom: to je bilo pravo po­sjeda, korištenja, disponiranja i naslje?ivanja.
(......) To su bile premise tadašnjeg poretka unutar kojih se živjelo 50 godina. (......)

Spomenuli smo sve ono na što su imali pravo no­sioci stanarskog prava. A sve ono na što
je imao pravo no­minalni vlasnik bilo je nudum ius, tj. golo pravo. I to je bilo sve. (......)

Nakon propasti socijalisti?­kog sustava, Republika Hrvat­ska kao sljednik bivše SFRJ
naslijedila je pravo i obveze bivše države, te slijedno tome regulaciju toga za ljude
život­no važnog prava. Država je regulirala pitanje stanarskog prava u društvenim
stanovima otkupom, dok je dio nositelja stanarskog prava u privatnom vlasništvu prozvala
najmoprimcima (zašti?enima ili ne). To zna?i da je taj problem iz državnopravne sfere
preba?en u privatno pravni odnos najmodavaca (nominalnih vlasnika) i najmoprimaca, tj. država se
otarasila problema koji nije bila kadra riješiti do kraja. Ni jedni ni drugi (koji se ?esto
ni­su poznavali) nisu osobno sudjelovali u sklapanju bilo kakva najamnog odnosa. (......)
...država je taj problem dužna rije­šiti do kraja (......) Stoga: nominalne vlas­nike
valja obeštetiti, a bivšim nositeljima stanarskog prava omogu?iti otkup.

Sud u Strasbourgu

Kada se udruga stanara zbog nepravilnih i nepraved­nih odluka državnih institucija
obratila internacionalnim in­stitucijama, primjerice, me?u­narodnom sudu u Strasbour­gu,
onda ju je do?ekalo izne­na?enje kao Josepha K. u Kafkinom Procesu. Sutkinja iz Hrvatske koja
je informirala ostale ?lanove suda o toj pro­blematici, dosta nepoznatoj i kompliciranoj za
predstavnike zapadnih država, upravo je bi­la osoba koja je ve? više od 20 godina u sudskom
sporu s obi­telji svojega zašti?enog najmoprimca, dakle, osoba koja je u sukobu interesa.
Informacija od zainteresirane strane koja je, dakako, govorila pro domo sua, utjecala je i na odluku
su­da u Strasbourgu. I gdje je tu onda klasi?no na?elo europ­skoga procesnog
zakonodav­stva koje glasi: nemo iudex, nemo testis idoneus in propria causa (nitko ne može u
svojoj vlastitoj parnici biti ni sudac ni valjan svjedok)? To je klasi?no pravilo ispušteno ili
žrtvovano, a pitanje je kome i zbog ?ega, stav je dr.sc. Nede Engelsfeld.

Komentari

Moglo bi se reci da je taj

Moglo bi se reci da je taj zakon iz 1996. imao za cilj sprijeciti veliki broj Srba koji su 1997. imali biti reintegrirani, i kojima se time otvorio put rjesavanja, izmedju ostalog i tog pitanja. Dakle, izmjenom zakona, neposredno pred reintegraciju, onemogucen je proces integriranja Srba, kao i moguc povratak. Svi ostali su kolateralna steta.
Dalje se kompliciranom procedurom tipa Stambeno zbrinjavanje, nekadasnje nositelje stanarskog prava, cini socijalnim slucajevima, a cijela procedura zamagljuje svaku ideju povratka, jer se ne zna sto je to tocno.
Dakle, time se netko tko je 25-30 godina ulagao u stambeni fond i placao doprinose za stanogradnju, sada predstavlja socijalnim slucajem, kojem ova drzava "pomaze" smjestajuci ga u "drzavni stan" koji je doticna osoba iz samodoprinosa decenijama gradila, a zbog ratnih okolnosti nije bila u prilici otkupiti.
Isto to zadesilo je i par tisuca Vukovaraca, koji takodjer nisu bili u prilici otkupiti stan.
Za ne vjerovati je u kakvoj zemlji zivimo.

Ovakav, nemam nista protiv sebe. Ovakav, prasina uzvitlana.

Ovakav, nemam nista protiv sebe. Ovakav, prasina uzvitlana.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci