Tagovi

Nitko da se sjeti zavrnuti pipu i udaljiti blatnjave

Nitko da se sjeti zavrnuti pipu i udaljiti blatnjave

Nema posla u Hrvatskoj. Završila ona sve potrebne škole, ali nitko je ne treba. Kažu, ima posla u svijetu, samo se treba pokrenuti. Dobro joj je znanje engleskoga jezika, pa odlučila da proba bilo koji posao, i bilo gdje.

I tako, odleti ona malo do Londona, u sređenu bogatu obitelj s luksuznim stanom i dvoje djece. Radila ona svoj posao, uočavala sličnosti i razlike između njih i nas, stekla iskustva, vratila se puna novih saznanja i neka podijelila sa svojim prijateljima, koji su kao i ona bili sigurni kako samo treba otići i u krilo ti odmah padnu sve mogućnosti svijeta.

A stvarnost je ipak drugačija.
Voda je skupa. Obiteljsko kupanje uz štednju toga blaga, kojega su itekako svjesni, jer nije dovoljno samo zabosti cijev u zemlju i evo je: pitke i spremne na pranje svih prljavština. Malo je gadljivo, ali bilo je baš ovako, ispričala je:“ Svježu i namirisanu vodu prvo koristi glava obitelji, inače odvjetnik, zatim malo manje svježu i mirisavu njegova bolja polovica, a djeca su ionako najviše zamazana, pa nije više toliko bitno.

I pomislih, štednja je gotova, ali, voda iz kade se ne pušta, već se ostavlja za druge korisne potrebe. Zgodno. Umjesto da pustiš svježu vodu iz vodokotlića, samo zaliješ tom već korištenom vodom i funte ostaju na tvome računu, a ne odlaze u Temzu.

A naša razmažena djeca, tko je vidio da im ne damo sve što hoće: bombona koliko hoće, čokolade dok im ne poremeti probavu, a „kole“ dok krvne pretrage ne pokažu da smo pretjerali, psihologa koliko želja, pravnika koliko želja, ekonomista koliko želja, filozofa i sociologa koliko i želja, politologa također, a liječnika, strojara, inženjera, farmaceuta,.. manje od želja, ali u skladu s našim mogućnostima obrazovanja.
U toj obitelji vladao je pravi red. Svakome po bombon na dan, a „kole“ samo 1 čaša u posebnim prigodama. Bili su bogati, a takvi namjeravaju i ostati“.

Otkuda mi se vratila ta priča, jedne poznanice, tada nezaposlene Zagrepčanke, dok čitam o štrajku na fakultetima i problemima oko novoga Zakona o visokom školstvu i znanosti?

Ipak smo mi drugačiji. Oko ove naše kade je puno zainteresiranih.

Jedni puštaju vodu, drugi se u njoj svježoj i namirisanoj kupaju, treći plivaju u prljavoj vodi, a svi ostali plaćaju račune.

A nitko da se sjeti staviti čep na pravo mjesto!?
Nitko da se sjeti zavrnuti pipu i udaljiti blatnjave.
*****

A sada malo ozbiljnije, kao kolega Oštrić, ali kroz drugačije naočale.

Zašto bih podržala štrajk?
-Novi zakoni donose dalju komercijalizaciju znanosti i visokoga obrazovanja, a uvode se i neprihvatljivi sustavi financiranja sveučilišta i instituta putem tzv. programskih ugovora kojima javno financiranje postaje nesigurno, tj. ovisi o rezultatu pregovora, svake 3 godine.
-Doći će do ukidanja autonomije sveučilišta i uvođenja političke kontrole nad sveučilištem i znanosti, po receptu provedenom u srednjim školama. Rezultat te političke kontrole (sastav školskih odbora i ovlasti) je pretvaranje svih radnih mjesta u osnovnim i srednjim školama, a u budućnosti i na fakultetima, u imovinu i nasljedstvo političkih struktura, županijskih i državnih političkih elita, te poligon za izvlačenje državnoga novca za svoja poduzeća ili poduzeća privržena političkoj eliti (koja imaju i namjenu da služe potpomaganju budućih kampanja političkih mecena, s državnim novcem i poslovima).
Sve će to potaknuti cijepanje sveučilišta i privatizaciju javnoga obrazovanja i javnih znanstvenih instituta.
-Novim zakonom predviđaju se smanjenja ovlasti predstavničkih tijela akademske samouprave. Manje ljudi, ali politički podobnih, imat će kontrolu na sveučilištima i institutima. Sve bitne odluke donosit će rektor ili upravno vijeće sveučilišta ili ravnatelj instituta. No, u upravnom vijeću, ne bi bili ljudi iz sveučilišta, kojemu bi ostao tek senat s manjim brojem članova, a i njegove odluke bi morao potvrđivati rektor ili upravno vijeće.
-Ti zakoni sveučilišta žele pretvoriti u korporacije, rektora u „generalnoga direktora“, a sveučilišno vijeće u nadzorni odbor.
- Malverzacije na fakultetima ne mogu biti izlika za ukidanje autonomije sveučilišta.
Time se trebaju baviti istražna tijela u kriminalističkim obradama i hrvatsko pravosuđe.
- U znanost RH se ulaže daleko manje od eu-prosjeka.

Zašto štrajk ne bih podržala?
-Sadašnji sustav je loš, skup, neodrživ i nešto se mora nužno mijenjati.
-Mnogo novca troši se nezakonito, na moralno neprihvatljiv način, na plaće neproduktivnih i nedodirljivih profesora, plagijatora, nabavljača nepotrebne i skupe opreme, za financiranje „znanstvenih“ časopisa, na pseudoznanstvene skupove na kojima se učesnici bave sami sobom, na milijunske honorare koji se po zakonu ne mogu smatrati autorskim djelima, na izmišljene prekovremene sate, dodatke na plaću, reprezentaciju, na izdavanje stanova i poslovnih prostora, te korištenje automobila o čemu se ne vodi nikakva evidencija, na sklapanje silnih ugovora izravnom pogodbom s vlastitim poduzećima ili poduzećima svojih poznanika, na oročavanje sredstava, bez suglasnosti fakultetskih vijeća, na kupovinu udjela u investicijskim fondovima (tako je Medicinski fakultet u Zagrebu izgubio 5,5 milijuna kuna),...
-Svaku drugu kunu koja je došla na fakultet profesori su stavili sebi u džep. Ima profesora koji drže čak 20 kolegija na različitim sveučilištima.
-Neki fakulteti su naručivali „autorsko djelo“ od zaposlenika istoga fakulteta.
-Neki profesori ( primjer iz Zadra), ruše cijelu generaciju studenata, bez ikakve odgovornosti prema društvu, poreznim obveznicima i studentima , pozivajući se na autonomiju vlastitoga odlučivanja i autonomiju sveučilišta.
-Oko 58% znanstvenih novaka nikada ne doktorira (čuvaju mjesto za pogodan genetski materijal budućih znanstvenika, ili ih udaljavaju sustavom „srušenih mostova“ i želje za nestvaranjem vlastite konkurencije)!
-Nema kontrole obavljanja nastave, pa tako na nekim fakultetima imamo slučajeve da stalno predaju asistenti, a profesori igraju „igru skrivača“ s vlastitim studentima, a s građanima „plati, ostalo je nevažno“.
-Središte odlučivanja na fakultetima su pojedine moćne skupine koje ne zanima nikakva odgovornost, ni pokazatelji uspješnosti, duhom su u socijalističkom samoupravljanju kada se tiče njihova posla i odgovornosti, a duh poduzetništva ispoljavaju samo u pitanju vlastite financijske koristi. Pri tome ne žele nikakvu kontrolu trošenja novca poreznih obveznika i zloupotrebljavaju „autonomiju sveučilišta“ da je izbjegnu. Nažalost, takvi svoje interese nameću opravdanim zahtjevima za štrajk i istinskoj borbi za autonomiju sveučilišta, te manipuliraju studentima, za koje ih apsolutno nije briga.
-Samo 19% fakulteta je poslovalo prema zakonima ove države.

MZOŠ rješenje vidi, kao i obično, u jačem ustoličenju politike, ovdje na fakultetima, vjerojatno i zato što se politika pokazala u svom svome sjaju na gospodarstvu.
Njihove promjene su tako unaprijedile hrvatsko školstvo da su im zahvalne sve generacije na kojima su vršili svoje pokuse(„besplatni“ udžbenici, gradnje dvorana i tamo gdje nema učenika, projekt državne mature koji je uspio tako pripremiti učenike da su fakultetski profesori začuđeni najlošijim znanjem i pismenošću svojih studenata unazad 6 godina, a koje nisu imali prilike sami birati, već umjesto njih to čini novoustoličeni birokratski aparat koji ugodno parazitira na tijelu hrvatskih poreznih obveznika).

Birokracija brzo nađe zajednički jezik i mjesto za suživot, pa se NCVVO prilagodio vraćanju prijamnih ispita na neke fakultete, te ih je zamolio da umjesto njih naprave listu i obave predupis, kako nekome ne bi pale na pamet heretičke misli o štednji na njima.
Tko zadnji u „birokratsku vreću“ na grbači ovoga naroda, strahuju da bi prvi ispao iz nje, ali ne da se birokracija tek tako van iz vreće.
Zato npr., plaćaju silne honorare za ispravljanje testova srednjoškolskim profesorima. Za 2 dana ispravljanja i preko 2000 kn, a sve su to nekada radila računala na fakultetima.
A od ove godine, zbog u prepisivanju izrazito nadarenih učenika , još su plaćali i dnevnice za dežurstva nastavnika izvan svojih škola.

Najbolje je platiti (državnim novcem), i svi te odmah podržavaju!
Svi vide tvoju svrhu i korist za ovo društvo!
Svi takvi vide napredak hrvatskoga školstva!

Sindikati, svi redom neZAVISNI, glume tešku borbu za unaprjeđenje prosvjete i bolje nadnice za svoje članove, a posebno iskreno i požrtvovno: za same sebe.

Ni studenti tu nisu baš sasvim nevini.
Svi bi studirali besplatno- tj. na račun poreznih obveznika, ali samo ono što im se sviđa, bez obzira što društvo trenutno uopće nema potrebe za time: npr. psiholozi, sociolozi, politikalozi, filozofolozi, arheolozi, ekonomisti i pravnici, te pametolozi i ostali temeljolozi ovoga društva.

A ona priča o kadi?
„Najuspješniji“ profesori su prvi u vodi, neki suradnici su drugi, studenti su ona mala djeca, a svi ostali su oni kojima stižu računi za vodu i ovrhe.
A kada presuši?

Komentari

Reforma cjelokupnog sustava obrazovanja

Ja se nalazim u sustavu obrazovanja i svjesna sam toga da su potrebne mnoge promjene kako bi najbolje funkcionirao. Politika se uvlači u škole putem ravnatelja koji ne gledaju na učinkovitost nastave nego na ne znam ni ja što. Zar ne bi bilo učinkovito i političarima da nastavom pa natjecanjima i pokazivanjem učenosti učenika pokažu status škole? Time bi i učenici profitirali jer bi stekli stvarno znanje. Mislim da nitko zapravo ne zna što želi postići, ali se žele upletati u sve jer misle da će time dobiti glasove i imati više prilika za slikanje, pogotovo sada u predizbornoj kampanji.
Uvedena je Bolonja i sada se predlažu promjene zakona da se prvostupnici izjednače s učiteljima koji su završili visoki stupanj obrazovanja od 4 godine. Ne znam kako se nešto takvo može promjeniti jednim papirom. Nepravedno je i nedosljedno i opet govori da političari uopće ne znaju što se događa ni na fakultetima. Ako se uvede novi način školovanja logično je da vrijedi od tada kada je uveden, a ne da se prebacuje i na prošlost s kojom nema nikakve poveznice.
Stvarno je jadno gledati kako se netko tko nema pojma što radi petlja u dio koji bi trebao biti uređivan od ljudi koji su za to kvalificirani. A mi ostali nemamo prava glasa niti možemo išta napraviti.
Jedino, da nam savjest bude čista, obavljati naš posao najbolje što u danim uvjetima možemo i to šutke tamo gdje nas se baci.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

lijep komentar

... ali zašto šutke? Zar stručnost i dobro obavljen posao ne bi trebali biti nekakav argument, nekakvo "zaleđe"?

Tko je glasao

Naravno da bi

Ali, kada se javno izražava kritika vladajućih, a školu vodi lutka s njihovim koncima, onda slijedi odbacivanje u kut i svaka ideja se dočekuje na nož, pa bude još gore... Pa po nekom instinktu za preživljavanjem prestaješ jurišati na vjetrenjače jer vidiš da iza tebe ne stoji vojska onih koji se bune u tišini i shvatiš da ne možeš učiniti apsolutno ništa, osim svog posla najbolje što znaš, pa da barem budeš zadovoljan rezultatima sam, kada ustvari nikoga nije briga kakve rezultate postižeš, a kakve bi mogao da je sve uređeno po najboljim uvjetima.

istina* ljubav* sloboda* mir*

Tko je glasao

instinkti...

OK, to je osnovni ljudski instinkt. Ali bi čovjek pomislio da smo društvo doveli do stupnja da smo njega zadovoljili - pa sada zadovoljavamo i neke druge, malo višlje na ljestvici potreba...

Šteta što čovjek nema više života, jedan bi bilo sasvim zgodno potrošiti na borbu s vjetrenjačama :)

Tko je glasao

vrijedi procitati pismo studenta

http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/ezoterija-nezavisnog-sindikata

Problem s konceptom izvrsnosti je da je apsolutno socijalno neosjetljiv. Naime, sva istraživanja koja postoje dokazuju da je uspjeh u školi izravno vezan sa socioekonomskim statusom obitelji. Duže studiraju i lošije ocjene imaju djeca iz višebrojnih obitelji, djeca iz obitelji s nižim socioekonomskim statusom, te studenti koji rade. Ovi zakoni kažnjavaju upravo tu skupinu ljudi. Drugim riječima, lakše će biti izvrsni oni sa boljom socioekonomskom situacijom kod kuće.

ono iznad, je nedostojno za citati, zar je to nacin komunikacije profesora ?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

...zar doista mislite....

...zar doista mislite da je školstvo i znanost imuno na ratznorazne profile tipa Kruljac i slični???!!! Šteta teksta i truda, ali čestitam na upornosri.....

Tko je glasao

...zar doista mislite....

...zar doista mislite da je školstvo i znanost imuno na ratznorazne profile tipa Kruljac i slični???!!! Šteta teksta i truda, ali čestitam na upornosri.....

Tko je glasao

mislim da bi trebali

mislim da bi trebali procitati ovo

"Knjiga iznimno argumentirano i zanimljivo raskrinkava mit o učinkovitosti novih zakona, pronalazi prave uzroke pokušaja njihova donošenja i nudi putokaze za rješenje problema", stoji u recenziji.
http://gss.srce.hr/pithos/rest/njovanovic@ffzg.hr/files/akadsolid/as-zastostrajkamo.pdf

i svakako shvatiti vaznost generalnog koncepta znanosti i obrazovanja, koje je nuzno osmisliti na sasvim novi nacin jer sadasnji evidentno ne zadovoljava..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

los ti post ppetra.. prvi

los ti post ppetra.. prvi dio.. "hauskiper kod kvazi opus dei familije" a drugi dio je prijedlog ravan borbi sindikata za radnike..

tj. borba za neradnu nedelju jer je neki poslodavci ne placaju..

mozes ti i bolje. ovo je ipak samo cisto i neprikriveno poltronstvo

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

"Možeš ti i bolje"

mozes ti i bolje. Uvijek je moguće bolje, ali meni se sviđa i ovako.
ovo je ipak samo cisto i neprikriveno poltronstvoKome?

MZOŠ-u? Ministru? NCVVO-u? Fakultetima? Sindikatima? Studentima? Političarima? Profesorima? Crkvi?

Naznači točno kome,da ti mogu argumentirano odgovoriti, jer nije moguće istodobno svima biti poltron.
To čak ni organizirane političke stranke nisu u stanju, pa su se opredijelile za europske institucije i centre moći, dok ovdje prakticiraju aroganciju, osim u predizborno vrijeme.

Tko je glasao

isprike, nisam pazljivo

isprike, nisam pazljivo citala.. zaveo me pocetak.. obradila si dvije strane

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

osnovno: negativno ponasanje

osnovno:
negativno ponasanje strucnog kadra na sveucilistima, (necu ponavljati jer si ga nabrojila) je neosporno, no ono se nece suzbiti ogranicavanjem slobode sveucilista od strane politike.

sveucilista moraju ostati neovisne organizacije i funkcionirati u svom habitusu bez uplitanja na nacin koji je predviden novim zakonom .. izborom uprave od politike

studenti rijeckog sveucilista predlozili su jedan jako dobar modus finaciranja "vrijednih i uspjesnih" studenata, te placanje ako nisi uspjesan. Taj model nije nigdje drugdje zazivio, a vrlo je realan jer predvida besplatno studiranje uspjesnih, kao i ukidanje besplatnog studija neuspjesnima. napr. ja bih rade propagirala taj model nego fuchsov, sto se tice financiranja..

novi zakon predvida da nitko tko nije dobro financijski potkovan ne moze studirati. to je potpuno unistavanje mogucnosti prosperiteta drustva kod nas. jer pametni nece moci steci diplomu ako nisu bogati, dakle drustvom ce vladati samo bogati, bez obzira na intelektualne vrijednosti. to je devastacija drustva u cjelosti. mislim d asi to nitko od nas ne zeli.

sve to ti znas.. i bilo bi bolje da si pisala o nekom modelu koji nosi prosperitet drustvu u kojem zivimo umjesto odobravanja zakona koji nece sprijeciti kriminalne radnje profesora ali ce zato onemoguciti vecinu novih pokoljenja da studiraju bez obzira na njihov trud i intelektualne mogucnosti..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ono sto je meni bilo OK, je

Ono sto je meni bilo OK, je to da svi koji poloze 1 godinu ne placaju nista za studij.
Valjda se to ne misli mijenjati.
Besplatog studija u bukvalnom smislu - nema, jer je potrebno placati i to cim bolje profesore da se ne maknu sa fakulteta.
Ionako ne rastu na drvetu oni koji se tu vide medju njihovim nasljednicima.
Politickog utjecaja i sada ima sigurno na ekon., uz sasvim ocito i pretezito velicanje lika i djela ishlapjelih ekonomista iz SFRJ, samoupravljanja i drugih arheoloskih iskopina ili na nekim humanistickim fakultetima o Marxu.
Paradoksalno - o vodji ideje o ukidanju slobode govora, privatnog poduzetnistva, imovine i prava visestranacja i to ovdje u sadasnjem bas takvom sustavu koji im eto i to omogucuje.
Druge da ne kazem aktualne opcije za 2011 i 21 stoljece su tiho proskribirane.
Valjda je zato tolika poplava kandidata za strane studije ekonomije iz Hrvatske.
To uopce nije lose. Naprotiv!
Istina je da se placa ali u bolesnom drustvu je "pametnije" izgraditi vikendicu, nego novac potrositi na perspektivan studij u ozbiljnoj zemlji.
Koliko para toliko muzike.
Bilo i biti ce.
Po svim listama, rankingu i perspektivnosti.

Tko je glasao

Nužni rezovi

Ono sto je meni bilo OK, je to da svi koji poloze 1 godinu ne placaju nista za studij.
Valjda se to ne misli mijenjati.

Bilo bi to OK kada bismo smisleno i dobro ispalnirano vršili upise.

Evo možda nekih ideja za nužne promjene:

-Broj upisanih studenata za zanimanja i zvanja koja su u izrazitom suficitu treba smanjiti, a sredstva ušteđena na tim rezovima treba usmjeriti na one fakultete za čijim je kadrovima trenutno potreba, tj treba ih iskoristiti za osiguranje materijalnih i kadrovskih uvjeta za takve fakultete.

-Treba povećati broj studenata za zanimanja koja su ovome društvu potrebna, a trenutno su deficitarna. Svim studentima tih fakulteta koji izvršavaju svoje obveze treba omogućiti potpuno besplatno studiranje, ali ne i zaborav te usluge društva tim pojedincima, već uložena sredstva u studij društvo mora zaštiti obvezom odrađivanja u sustavu koji mu je omogućio to besplatno školovanje. Dakle, ne bi npr.liječnik koji je studij završio našim sredstvima mogao jednostavno reći "Doviđenja, tamo ću imati bolju plaću i uvjete,", već bi morao vratiti naša uložena sredstva kroz provedeni rad u tome društvu koje ga je školovalo besplatno. Nakon toga, ili isplatom odštete (kao što je i nogometaši daju svome klubu koji je u njih ulagao).
Društvo mora štititi svoja uložena sredstva i građane od kojih uzima ta sredstva za točno određene namjene.
Zašto bismo se mi ponašali kao pijani bogataši i kadrove kojima smo platili školovanje prepuštali bogatijima od nas, bez obeštećenja?

Neki će prigovoriti da se time sprječava sloboda kretanja ljudi.Međutim, njihova sloboda nije ugrožena, jer su slobodni ići bilo gdje, ali s obvezom da vrate sredstva onome tko ih je ulagao u njihovo školovanje.
Na početku obrazovanja takvih deficitarnih kadrova sa svima koji su u sustavu "besplatnoga" školovanja treba potpisati ugovore o obvezama studenta nakon završetka školovanja.
oni koji ne žele takve obveze, mogu plaćati svoje školovanje i biti bez obveza prema zajednici.

-Studiranje na fakultetima čijih je kadrova najviše na Zavodima za zapošljavanje, ili se iseljavaju iz Hrvatske zbog nemogućnosti zaposlenja, ili se kao akademski građani zapošljavaju kao trgovci i bauštelci, ne smije biti BESPLATNO, osim za točno određeni postotak najuspješnijih za prostu reprodukciju kadrova, koji naglašavam nisu nepotrebni, već ih štancamo u prekomjernim količinama za ovo društvo.

-Treba dirnuti u fakultetski osinjak koji lagodno živi na proizvodnji kadrova koji nemaju prođu na tržištu.
To bi bilo bolno za mnoge profesore, fakultete, ali nužno za samoodržanje društva koje mora odbacivati utege koji ih vuku na dno sve dublje i dublje
Prekobrojnim kadrovima umrtvljujemo mlade ljude, stvaramo nezadovoljnike, ovisnike o roditeljima, ugrožavamo i demografsku sliku države, jer takvi nisu u stanju imati obitelji, jer nemaju egzistenciju. Tako stvaramo i osjećaj nemoći, neaktivnosti, općega beznađa i građanske letargije.

Ispada da bi bilo bolje plaćati mnoge profesore da ništa ne rade (ne stvaraju materijalne troškove), nego što proizvode takve suvišne kadrove.

Moguće su ogromne uštede u samom rezanju prenapuhanoga birokratskoga aparata u MZOŠ-u, NCVVO-u, raznoraznim agencijama.
A tek u srednjem školstvu?
Tamo je također tolika zbrka da učenici nisu gotovo u stanju ni nabrojati sve predmete koje slušaju.
Samo analizom državne mature i njenih rezultata, te svih troškova vezanih za njeno provođenje, dobili bismo sliku prave rastrošnosti i razbacivanja novca poreznih obveznika.
Tko je profitirao iz nje?
Samo onaj tko je dobio honorare, radno mjesto, dobru plaću, odradu poslova vezanih za nju.
Konačno treba postaviti pitanje što su dobili učenici, njihovi roditelji, fakulteti na koje dolaze ti učenici, te najvažnije- naše društvo?

Još se nije pojavio nitko u MZOŠ-u s dobrim, konkretnim i osmišljenim planom za sređivanje stanja u obrazovanju, jer samo tada rezovi mogu biti manje bolni i imati podršku javnosti i struke.

Tko je glasao

zaboravil asi jedino da su

zaboravil asi jedino da su hrvatski gospodarski i razvojni planovi za otprilike 2 tjedna a ne za 20 godina..

kad se upisuju studenti na 1 godinu jedne su potrebe a kad zavrsavaju za 5 potpuno nepredvidive..

nije to bas tako jednostavno

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

promjene...

Jedne godine uvodimo "bolognu", druge smjenjujemo ministra...

Druge godine smo "zemlja znanja", a sljedeće režemo budžet za znanstvene knjige i časopise za 80%, a sredstva za školske knjižnice ukinemo.

Tako da ako netko misli da postoji nekakva vizija zanimanja - mislim da se grdno vara.

Tko je glasao

malo si van

malo si van stvarnosti..
ovdje je razmisljanje od 01.u mjesecu do max 20-tog.. zadnjih deset dana se ne razmislja jer nemas o cemu

jedino tko jos ima (od prosjecnih gradana) su visokokvalificirani u drzavnim i javnim sluzbama..

i svi pricate o humanistickim znanostima i krizi itd.. pa to je u svim strukama, i na elektrotehnici i na rudarstvu, strojarstvu.. naprosto mladi i perspektivni ne mogu napredovati a oni koji su valjali, .. e pa previse ih je otislo iz znastvenih zanimanja..

nije kriza bas tako ogranicena na filozofski fakultet kako se postavlja u ovim komentarima..

a na privatnim takozvanim veleucilistima je cista katastrofa, po mojoj prosudbi, jer sam imala prilike raditi s mladima tek zavrsenima, nazovi managerima necega koji ne znaju ni dopis napisati. sto je najgore nemaju ni radne navike, osim osnovnih saznanja.
previse takvih, a diplomiranih..

kriza sveucilista je odraz krize drustva, ama bas nista drugo. treba prvenstveno provesti depolitizaciju sveucilista, odrediti pravila ponasanja i financiranja, sustav vrednovanja.. naprosto sve ispocetka

i ovakvo potjecnjivanje humanistickih znanosti kao sto se moze vidjeti u nekim komentarima je potpuno nepoznavanje funkcioniranja onih drugih znanosti. prirodne i humanisticke znanosti trebaju jedne drugu. ima puno zajednickih tema i proucavanja (preskacem sada)

dodatno me nasmijava kad se smatra kako rukovodeci kadar bilo cega (tkzv. manageri) misli da moze to raditi bez poznavanja osnova psihologije, sociologije, cak i filozofije.. a da ne kazem kako treba tamo traziti stalnu suradnju..
to cisto onak da ne mislite kako te profesije sjede gledaju u sunce i prosipaju pamet.

ne osporavam da ima i takvih, no koliko suftova ima u prirodnim znanostima ili ekonomiji?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

rafinirano rintanje i kolumbo

me nasmijava kad se smatra kako rukovodeci kadar bilo cega (tkzv. manageri) misli da moze to raditi
onako, pojednostavljeno,
ja si mislim je da korjen svih naših nesporazuma i izvorište društvenih
problema u eskiviranju korištenja konstrukcije -dobro to raditi-, što god
to bilo za aktivnost.
Skromne ambicije za posao, učenje, intimne veze, zabavu, trčanje, letenje.....
moraju završiti svestranim nezadovoljstvom. Otprilike po maksimi : zašto da čitam
osrednje knjige kada je napisano toliko izvrstnih koje za života ne mogu stići
pročitati? Po istoj logici ono gnjusovo "...nogom u guzicu" ima smisao reći
svima onima koji, eto, rade, trude se a izostaju rezultati, samo zato što im
nitko nikad, eto, nije zahtjevao da to bude dobro. I, opet, treba to biti
imperativ za svaku aktivnost koja se na neki način nagrađuje.
Uostalom, i oni slobodni na tržištu rada trebaju taj poticaj.
Tako smo se vratili na one koji trebaju ocjenjivati što je to dovoljno dobro,
na nomenklaturu u svim sektorima i sve moguće načine na koje smo si istu
instalirali

Tko je glasao

ajd molim te malo pojasni,

ajd molim te malo pojasni, nisam bas sigurna da sam shvatila sto si htio reci..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

dobro raditi svoj posao je

dobro raditi svoj posao je bitno različito
od raditi svoj posao.
otprilike, čim moram pojašnjavati jasno je zašto se ne bavim
pisanjem profesionalno.I zašto rijetko komentiram.
I da sam svjestan da taj posao ne radim dobro te ne očekujem
nagradu. I da ... moram kruh svoj svagdašnji zaraditi na način
koji bolje poznam. I da u mom poslu i ja mogu za čas dobiti slikovitu
nogu u guzicu od onih što dobro znaju svoj posao, mlađi su,
nemaju što za izgubit, mogu s´ebat´ tuđi novac, iz škole znaju
znanja koja ja ne mogu sanjati. I otpasti kao poslodavac. Ukoliko ne
radim dovoljno dobro svoj posao.

Tko je glasao

Ekonomija je rezervat

Ekonomija je rezervat tragikomicnih likova. Neki su prof. ekonomije prije par godina navodno pratili McTigueovo predavanje.
Shvatili, naucili savjetovali nisu - nista od toga.
Od tad smo se "popravili" za 5-6 mld € novog duga.
Za ostale ne znam, rijetkima koji svacaju mjesto i vrijeme nije sigurno lako.
Inace suvremena ekonomska teorija je revalorizirala vrijednost tvrtki.
Kad bi sutra nestala sva proizvodnja Coca Cole, vrijednost kompanije bi bila 50%.
Receptura toliko vrijedi.
U visokim tehnologijama ljudi koji prolaze na trzistu cine do 75% vrijednosti kompanije, bez obzira na vrijednost opreme.
I pazi sad dakle ONI naglasavaju da se treba vratiti proizvodnji. Oni koji stancaju zajedno sa pravom i filozofijom sasvim suvisne kadrove.
Rezultat?
Evo ga:
http://www.jutarnji.hr/sve-sto-dobiju-su-pecat-i-rijec--dvije-utjehe/957...
A mi smo se okrenuli trgovini iz doba divljeg zapada.Da svi sljakeri nestanu firma bi vrijedila 98% prijasnje vrijednosti.
Zamijenio bi ih skoro bilo tko.
Takvi nasi strucnjaci drze 2 satne diskusije na TV o tome sto treba a sigurno je da treba sve suprotno!
Tako je jedan "uvazeni nas...prc.trc.prof. ekonomije" tvrdio zajapureno da je tekstilna industrija isplativa samo u Pakistanu, Indiji i sl. drzavama.
Grad New York najvise love zaradjuje upravo na tekstilu, pa na hrani koje ima za sve i svaki djep, pa onda na zabavi (filmovi, izlozbe i sl.), turizmu sa sezonom 0-24h x 12 mjeseci.
Pala mi je slusajuci to na pamet prvo europska Zara kao demanti toj ludosti, a sad je dobio pred nosom ako nije skroz prolupao.
http://www.jutarnji.hr/h-amp-m-zagreb--cvjetni--arena--u-samo-50-dana-os...
Ne zna lik da nema neisplativih djelatnosti, nego samo nesposobnih i nekompetentnih managera.

"Sobered Unions: There's a new sense of realism on the part of the unions that boy, if you overmilk the cow she is going to drop over dead." - Bob Lutz

Tko je glasao

Nitko tu nije nevin

Sa svime iz tvoga komentara, do ovoga dolje citiranoga, sasvim se slažem.

sve to ti znas.. i bilo bi bolje da si pisala o nekom modelu koji nosi prosperitet drustvu u kojem zivimo umjesto odobravanja zakona koji nece sprijeciti kriminalne radnje profesora ali ce zato onemoguciti vecinu novih pokoljenja da studiraju bez obzira na njihov trud i intelektualne mogucnosti..
Gdje ja u dnevniku podržavam ovakav nakaradan Zakon o visokom školstvu?

Dati rješenja nije lako, a pogotovo ih nabrajati u već podugačkome dnevniku.
Naravno da imam nekakve ideje, ali drugi mogu imati bolje i zato postoje komentari.

Napisala sam zašto bih se složila sa štrajkom, a istodobno sam naznačila navodeći primjere zloupotrebe i rasipništva, da je potrebna kontrola trošenja novca poreznih obveznika i novca samih studenata- koji plaćaju svoje školovanje, te zaslužuju motivirane ,angažirane, odgovorne i suradnički raspoložene profesore, čiji rad treba adekvatno platiti, ali i rezultate pratiti.

Autonomija sveučilišta mora ostati, ali se moraju spriječiti njene zlouporabe i tumačenja samovolje, nerada, čak i šikaniranja studenata, autonomijom samih profesora, ali i sveučilišta. Tko plaća ima pravo kontrole kvalitete i izvršenja posla-mi kao porezni obveznici, a MZOŠ kao naše operativno tijelo, ali ne za račun svojih političkih pokrovitelja, već nas.
Zahvaljujem za ovaj riječki primjer, a dnevnik je i napisan zato da se traže rješenja kako nam pod izlikom suzbijanja malverzacija na fakultetima, ne podvale brisanje autonomije sveučilišta, ali istodobno da nam i manipulatori i kriminalci iz redova fakultetskih profesora pod izlikom čuvanja autonomije sveučilišta ne podvale čuvanje svojih idealnih uvjeta za svoje osobno kriminalno i nemoralno bogaćenje.

Nitko tu nije nevin i svi ispod žita proguravaju kao javni interes svoje interese.

Tko je glasao

jalnuški diletanti...

Neznanje i zloba su opasan spoj, pogotovo kada se većina informacija crpi na žutim internetskim portalima.

Svi bi studirali besplatno- tj. na račun poreznih obveznika, ali samo ono što im se sviđa, bez obzira što društvo trenutno uopće nema potrebe za time: npr. psiholozi, sociolozi, politikalozi, filozofolozi, arheolozi, ekonomisti i pravnici, te pametolozi i ostali temeljolozi ovoga društva.

Što je ono bio prvi predsjednik Republike Hrvatske? Povjesničarolog?

Ovako pljuvanje u lice obrazovanim ljudima bih očekivao, i to vrlo eventualno, od nekog ribara ljutog zbog neproglašenja ZERP-a. Od tebe je to prilično sramotno.

Neki fakulteti su naručivali „autorsko djelo“ od zaposlenika istoga fakulteta.

Naravno da na Sveučilištima ima i dosta nepravilnosti, puno njih. Veleučilišta da i ne spominjem. Ali ako stvarno želiš promjene nečega, onda prvo imaj toliko pristojnosti pa malo prouči materiju o kojoj pišeš, tj. koju kritiziraš. Prouči i Zakon o zaštiti autorskih prava - potpuno je normalno sklopiti sa zaposenikom ugovor o autorskom djelu, a obavezno djelo naručeno ima karakteristike autorskog (zakon taksativno navodi koja su to djela), a nisu navedena u Ugovoru o radu tog zaposlenika kao uobičajena djelatnost. Naravno da autoru po sili zakona pripada i neotuđivo autorsko pravo.

Šteta, tema je zanimljiva, ali dnevnik ima prilično "žutih" informacija, što ga jako kvari.

Tko je glasao

" IVAN ĐIKIĆ ‘Cijeli sustav

" IVAN ĐIKIĆ ‘Cijeli sustav pao je na ispitu vjerodostojnosti’
Obrazovni sustav u Hrvatskoj pao je na ispitu povjerenja i vjerodostojnosti prema građanima koji financiraju taj sustav. Kontrola rada znanstvenika i profesora na njemački sveučilištima je rigorozna i ako se pronađu nepravilnosti u njihovim radovima ili financiranju projekata, automatski se gubi pozicija i sve beneficije koje ona donosi."

"ALOJZ KRALJ IEP: Sveučilište ne može razviti misiju ili viziju
Izvješće međunarodnih eksperata ( International Evaluation Programmea) koje je predvodio Alojz Kralj, bivši rektor Sveučilišta u Ljubljani, je govorilo da ovakvo kakvo jest, Sveučilište u Zagrebu nije u položaju u kojemu može razviti bilo koju zajedničku misiju ili viziju, pa je ekstremno teško očekivati da će se pomaknuti unaprijed, u bilo kojem strateškom smjeru. Stoga je najhitniji zadatak Sveučilišta njegovo restrukturiranje.

IGOR ŠTAGLJAR ‘Imaju megahonorare, a vrlo nisku produktivnost’
Očigledno je da na brojnim odgovornim mjestima u hrvatskim znanstvenim institucijama sjede ljudi s nedostatkom stručnosti, odgovornosti, pa i morala, jer kako drukčije objasniti činjenicu da na hrvatskim sveučilištima neki od profesora sebi isplaćuju toliko visoke honorare te zarađuju dvostruko više nego profesori na elitnim svjetskim sveučilištima, a da je njihova produktivnost nekoliko desetaka puta manja.

NENAD BAN ‘Šokanto je vidjeti tolike neregularnosti u radu’
Šokantno je vidjeti da na hrvatskim sveučilištima postoje tolike neregularnosti u poslovanju i isplaćivanju honorara. Osobe na najodogovornijim pozicijama u organizaciji sveučilišta i profesori trebali bi biti primjer odgovornog i moralnog ponašanja.ƒ

Nisu li malo studente povukli za nos?..

Tko je glasao

pinokio

Nisu samo studente povukli za nos - ovakav način funkcioniranja Sveučilišta plaćamo svi mi. A rezultat su diplome često sumnjive vrijednosti (u slučaju nekih Veleučilišta - vrlo upitne vrijednosti) - te vrlo često profesori izrazito upitne stručnosti.

Ali to ispada zatvoreni krug. Za mnoga radna mjesta u državnoj službi potrebna je diploma, koju onda isto to državno sveulilište "naštanca" u rekordnom roku. Za izbor u zvanje izvanrednog ili redovitog profesora potrebno je to i to - profesor nešto "nažbrlja", isti takvi mu to ovjere - i eto upisa u novo zvanje (naravno, čast izuzecima - nema ih baš tako malo).

No, to nije ništa novo. Međutim - sve ove rasprave - tipa Akademska solidarnost, koliki broj sociologa je stvarno potreban itd. zapravo ne zadire u taj problem - nego u neke sasvim druge. Tako da ja, iskreno, ne znam uopće kome bih se (i zašto) priklonio u ovom konkretnom slučaju.

Tko je glasao

zaphod@ - radi se samo o

zaphod@ - radi se samo o manipulaciji studentima da bi se zadrzalo sadasnje stanje.
Gore su neki ne zako nekompetentni ljudi rekli sto misle o tome bolje nego sam ja gubio vrijeme na tu temu.
Shvatili su oni al se sitnozubanski i interesno prave bedasti.
Sad se samo pokazalo da su oni koji su kao ZA EU zapravo to cine po nacelu supermarketa.
Od EU im se svidja dodjela sredstva za razno razne namjene.
Nisu gadljivi ni na priloge fundacija omrznutih multinacionalnih kompanija.
Ista je stvar i sa dobrim djelom NGO-a.
Tu bi robu kupili, ali jedan od osnovnih ciljeva EU sa reformom obrazovanja u skladu sa potrebama drzava i Unije - to ne kupuju.
Nije to tako novo...
http://ec.europa.eu/economy_finance/structural_reforms/europe_2020/guide...

Tko je glasao

@G-news

Ma, ok, nije baš tako crno bijelo, ali nisi loše opisao :) Ali ok, to je ljudski...

Sjećam se nedavno izjave jednog profesora... koji govori "Naravno da radim po Bologni... Na kraju godine mi dođe izjava koju moram potpisati - i ja je potpišem... To što na predavanju umjesto 30 studenata - koliko je maximum po Bologni - imam 250 - to jednostavno preskočim... Izjavim da je sve ok - i oni su zadovoljni."

Dakle - nije čak riječ niti o zloj namjeri - već o nemogućnostima. Mi smo zemlja koja vrlo često voli nešto potpisati, donijeti zakon - a da se nitko niti sekundu ne zaustavi i zapita kako će to funkcionirati u praksi.

Sjeti se samo one zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta - nego da kao mjesni nešto ima pravo prvokupa. Pa onda stalne prijetnje porezom na neobrađenu zemlju (pa im netko šapne da je još pola zemljišta nesređeno u vlasničkom smislu)...Onda se krene s tim da neisplata plaće treba biti kazneno djelo (pa im pravnici šapnu da država ima u vlasništvu stotine tvrtki gdje plaće trenutno kasne, a i da je teško odrediti zašto bi to neplaćanje bilo gore od nekih drugih, te da se ne zna uvijek tko je odgovorna osoba za isplate plaća...) itd, itd.

Hoću reći - lako je kritizirati, ali kada treba podržati promjene - onda to malo teže ide. U ovom slučaju me ljuti što nisam siguran tko je u pravu - onako ljudski.

Tko je glasao

@zap

nema se tu sto puno razmisljati.. zakon u ovom obliku se mora povuci iz procedure i sve mora krenuti ispocetka.

ad hok rjesenja HDZ provodi godinama. onda se to kao ispravlja, ali se ne moze ispraviti vec se citav sistem samo unistiva.

treba zahtijevati da se cijelom procesu pristupi ponovo i to kompleksno.

sveucilista nisu jedino gdje politika zeli zavladati postavljenjem zakona. to zele napraviti i u umjetnosti, takoder je vec predlozeno. to su bazne stvari nekog drustva i stvarno bi bilo sramotno da se ovakvim idiotima dozvoli totalna devastacija, i to nabrzaka.
na prevaru, rekla bih ja. jer to i nije nista drugo nego pokusaj prijevare, i osvajanja.

dakle treba se prikloniti misljenju da citav zakon ide ponovo na pisanje (a ne na ispravljanje), te da se u meduvremenu razradi i sustav vrednovanja unutar akademske zajednice. te dvije stvari treba rjesavati paralelno. i na miru, ne ovako.. app nacinom

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ppetra je ovdje u nekim

ppetra je ovdje u nekim stvarima u pravu.
Francuska proizvodi 10.000 sociologa ili psihologa ( nevazno) viska godisnje. Jasno je da uglavnom zavrse na blagajnama PPR-a ili Carrefoura.
Jasno je da su i frustrirani, ali vecina njih ce reci neki put da su malo nepromisljeno izabrali studij..
Poanta nije da se takvi studiji ukinu nego svedu na neke razumne brojeve.
Obrazovanje je preskupo ako je kvalitetno da bi se razvodnjavalo i rusilo sve kriterije.
A jesam uvijek za to kad se brojke unormale shodno vremenu zivljenja, da svi koji daju redovno godinu ne placaju nista za studij.
I to je veliki napor za drzavu i nije usporedivo sa Svicarskom, Svedskom i drugim drzavama koje su sve prosle duga razdoblja jacanja privrede ( osnazivanja poreznih obveznika koji najvise placaju) i nas.
Krov nad glavom i hrana za sve i svaki dan, osnovna medicinska zastita za sve i pravo na besplatan studij najtalentiranijima su postavke od kojih ne odustajem, kako god se zvala politika koja ce to provesti.
Zalosno je sto imamo ogroman broj izmisljenih parazita koji su svim strankama vazniji..

Tko je glasao

@G-news

Priznajem da sam neugodno iznenađen ovim tvojim komentarom.

Ali me sjetilo na jednu priču o tome kako su Babilonci, o državnom trošku, uzdržavali zvjezdoznance - iako nisu od toga imali nikakvu direktnu korist. Ali se zato cjelokupna današnja astronomija naslanja na znanja upravo iz tih vremena. Zato ih zovemo mudrima.

U RH se za ekonomiste i pravnike (besplatno) školuje kudikamo veći broj recimo - ekonomista i pravnika. Stostruko veći broj (vrlo lako provjerljiv podatak). A za rezultat imamo ekonomiju koja je pred kolapsom i prijedloge zakona koje svatko iole ozbiljniji sruši u prvom pokušaju na Ustavnom sudu?

Odakle tolika mržnja prema tih par stotina studenata godišnje - koji žele postati sociolozi, politolozi i slčno.

Ovo za psihologe - mislim, odakle si sada taj podatak? U Hrvatskoj trenutno ima mjesta za zaposliti cca 800 psihologa samo u osnovnim školama, no kako država nema dovoljno novaca za to - imamo jednog psihologa na po dvije -tri škole, pa oni putuju - parni dan u jednoj školi, a neparni u drugoj.

Oprosti, baš si me neugodno iznenadio s ovim. Zar psihijatrijska pomoć ne spada u medicinsku zaštitu također? Kako ćeš je pružiti ako nemaš psihologe, psihijatre i slično?

Tko je glasao

falši Lafontaine

.... mislim da se treba jače koncentrirati na ono o
zecu i ražnju. I ne zaboraviti na šumu.
Naš zec još veselo naganja .... što ono zec inače
naganja?

Tko je glasao

ovaj...

... kupus? :)

Tko je glasao

prvi veći uspjeh mladog basnopisca :

ah, daa. Kupus.
I taj naš je specijalni, brzobježeći.

Tko je glasao

Lako je smisliti gdje bi radili, ali ne i kako ih platiti

Ovo za psihologe - mislim, odakle si sada taj podatak? U Hrvatskoj trenutno ima mjesta za zaposliti cca 800 psihologa samo u osnovnim školama, no kako država nema dovoljno novaca za to - imamo jednog psihologa na po dvije -tri škole, pa oni putuju - parni dan u jednoj školi, a neparni u drugoj.
Mogli bi se psiholozi zaposliti i u svim ambulantama, u dječjim vrtićima, u poštama, u HEP-u, u Saboru, u vladi, na Pantovčaku (ako ih već nema), na HTV-u,..., samo je pitanje tko će to platiti?

1 škola---->1 psiholog, je rastrošnost kojom se ovo društvo ne može opteretiti. Možda bi u jednome gradu bilo potrebno jedno središte sa stručnjacima psiholozima kojima bi "klijenti" dolazili i ispunili cijelo radno vrijeme, a ne odmore između školskih sati, a ostatak bi odradili posredno: na nastavnicima, jer ti sve podnose bolje od učenika, a i mirniji su?

Lako je smisliti gdje bismo ih sve mogli utrpati, ali ne i ispuniti im radno vrijeme, imati koristi od njihova rada, i to platiti. Inače se sve svodi na formu: toliko crvenih, toliko plavih, toliko sitnih, toliko krupnih, toliko takvih, toliko onakvih,.. i već kako je to naučeno od onih vremena.

Psiholozi i psihijatri su slični samo u glavama onih koji nemaju pojma ni jednima, ni o drugima.

Za usporedbu viška -ologa s viškom pravnika odnosno ekonomista, moraš uzeti relativne, a ne apsolutne brojeve, jer trebaš usporediti s brojem postojećih i potrebnih radnih mjesta jednih, odnosno drugih.

Da ih je višak, svjedoči stanje zapisano na Zavodima za zapošljavanje.

Tko je glasao

višak...

Prema podacima (znam da nećeš biti pogledati, niti me briga):
- za svibanj 2011. http://www.hzz.hr/docslike/Nezaposlenost-Analiza_svibanj_2011.pdf
- za 2010 godinu - odlični podaci: http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2010.pdf

Čisto za usporedbu - na burzi je trenutno više osoba BEZ završene osnovne škole (u zemlji u kojoj je osnovno školovanje obavezno) od osoba s fakultetskim obrazovanjem. Nažalost, točne podatke o apsolutnom broju prema završenom fakultetu ne uspijevam pronaći.

Ali može se naći podatak da će nezaposleni filozof naći posao za četiri godine, a nezaposleni ekonomist za pet godina. Politologu će trebati šest godina, a diplomiranom grafičaru sedam.

U RH trenutno radi preko 100.000 nastavnika i učitelja i najblaža procjena je, da je zbog "bijele smrti" trenutno čisti višak oko 10% nastavnog osoblja. Za koje ima novaca svaki mjesec. Oni ne uspijevaju popuniti niti minimalnu kvotu nastavnih sati. U isto vrijeme u osnovnom školstvu radi cca 500 psihologa, oko 300 socijalnih pedagoga, niti 200 logopeda i defektologa. Procjena je da bi njihov broj trebalo udvostručiti da bi se dosegao standard prije 1990.

Dakle - za cca 10.000 ljudi ima novaca - za novih 1000 nema. Unutar istog ministarstva.

Tko je glasao

Francuska proizvodi 10.000

Francuska proizvodi 10.000 sociologa ili psihologa ( nevazno) viska godisnje. Jasno je da uglavnom zavrse na blagajnama PPR-a ili Carrefoura.

Nevjerojatno mi je kako se lakonski i s prezirom govori o sociologiji, psihologiji i filozofiji kao o nečem nepotrebnom i suvišnom. Mislim, ljudi, ja nisam studirala fiziku ni molekularnu biologiju, ali se ipak ne bih usudila tvrditi da su znanja iz tih područja luksuz za društvo i to samo zato jer nemam pojma gdje sve ta znanja mogu biti korisna. A kad je o društvenim zanostima riječ, o važnosti njihova studiranja ili barem poznavanja i neophodnosti primjene njihovih spoznaja dovoljno govori činjenica da su primjene svih ostalih znanosti i tehničkih disciplina direktno ovisne o društvu. Pa ljudi žive u društvu i društvena su bića koja misle i kreiraju uvjete svojeg života. Zar je vama normalno da se istraživanja i objašnjavanja društvenih pojava i činjenica ograničavaju, iako se radi o razumijevanju nas samih i naših odnosa? Zar je normalno da danas rijetko tko razumije značenje pojmova kao što su društvena solidarnost, podjela rada, društvena struktura, institucija, javna politika, klasa, rod itd., ali zato bez krzmanja donosi sudove i odluke kojima utječe upravo na društvene pojave o kojima nema pojma? Niste nikad pomislili da bi nam život možda izgledao drugačije da smo bolje poznavali povijest ili da smo razumijeli odnose moći u društvu i kako oni nastaju? A da o primjeni starogrčkog načela γνῶθι σεαυτόν (upoznaj samog/samu sebe) ni ne govorim.

nemesis

Tko je glasao

Durštvene znanosti

nisu nipošto nepotrebne....

Nego su hrvatske društvene znanosti - obzirom na njihov doprinos društvu u posljednjih 20 godina - prilično nepotr.... i suviš.... No, no: flaster na usta!

Tko je glasao

kvaziintelektualka...

Iskreno - na ovakav tvoj komentar mogu samo reći - fuj!

Tko je glasao

Zašto nam Slavoj Žižek

mora govoriti o nama?

Ako je Slovenija stvorila jednog filozofa kao svoj konkurentni "izvozni" proizvod, Hrvatska bi, proporcionalno, morala imati - barem dvojicu! Gdje su ta dva velika hrvatska filozofa?

Kako nam je hrvatska sociologija "otvarala oči" u posljednjih 20 godina? Što nam je pametno rekla o nama samima?

Tko je glasao

Ne razumijem što ima loše u

Ne razumijem što ima loše u tomu da "nam Slavoj Žižek govori o nama". Predložila bih te da njega pitaš da li ga je "stvorila Slovenija" i da li je on "konkurentni izvozni proizvod" ili se takvim smatra.

Kako nam je hrvatska sociologija "otvarala oči" u posljednjih 20 godina? Što nam je pametno rekla o nama samima?

Ako ti je ovo argument protiv studiranja sociologije u Hrvatskoj, onda ću ti reći da se s tobom ne slažem. Postoji mnogo faktora koji su utjecali na slabu vidljivost hrvatske sociologije, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. To, međutim, ne znači da pojedinci i pojedinke ne uživaju ugled u znanstvenoj zajednici, a kamo li da bi zbog toga trebalo napasti sociologiju kao takvu. Raspravu o hrvatskoj sociologiji sigurno ne možemo voditi na ovoj temi, jer nemamo relevantne podatke (broj znanstvenih radova, citiranost itd.). Vjerojatno je da i sociologija dijeli sudbinu ostalih znanstvenih disciplina: sustavnu pod-financiranost koja uzrokuje manjak fundamentalnih istraživanja. Ni prije nije bilo puno bolje, jer se radi o znanjima za koja bi mnogi rado da ne postoje.

nemesis

Tko je glasao

Nema apsolutno

ništa loše u tome da nam Slavoj Žižek govori o nama! S time samo impliciram pitanje: zašto i sami ne govorimo o sebi?

Nije mi to argument protiv studiranja sociologije u Hrvatskoj! To je samo sugestija hrvatskoj društvenoj znanosti da sebi postavi koje samokritičko pitanje...

Tko je glasao

Znaš,

ako se prijamni ispit, tj. onaj test iz "opće kulture" na hrvatskom fakultetu društvene znanosti sastoji od pitanja na koja je moguće odgovoriti samo ako se redovito čita "Glorija" i "Story" - onda tu nešto ne štima, zar ne?

Ako sa odsjeka anglistike FF-a izlaze "stručnjaci" koji prevode sa engleskog jezika onako kako možeš vidjeti u izdanjima Profila, VBZ-a i drugih izdavača - onda tu nešto ne štima.

Ako glumica Mia Begović može na FF-u prijaviti "disertaciju" (magistarsku?, doktorsku? - nemam pojma, ali nije ni bitno!) s naslovom "Lik i djelo moje sestre Ene" - ako se, dakle, na FF-u to može prihvatiti kao nekakav "znanstveni rad".... onda tu nešto ne štima.

Kad povodom nedavnih prosvjeda dovedu u tv-studio jednoga od naših "viđenijih" sociologa, pa kad ga čujem kako muca, i zapravo ne zna što bi o svemu tome mislio, i uočim da mu je najmudrija misao: "Treba pričekati da vidimo kako će se stvar dalje razvijati" - onda mi se učini da tu ipak nešto ne štima.

Nikada ja ne bih rekla da se društvene znanosti ne trebaju učiti, ali bi društvene znanosti trebale u društvu - i nečemu služiti, zar ne?

Fundamentalna istraživanja? Kakva korist od njih ako nema teorijskog uma da ih uopći, shvati, objasni...?

Tko je glasao

izdavači...

Profil i VBZ objavljuju vrlo širak spektar knjiga - jer je riječ o najjačim izdavačima u Hrvatskoj.

Za stručna i teža djela angažiraju vrhunske prevoditelje, a za ona pitkija i šund literaturu - angažiraju amatere i početnike. Budući je prijevod najskuplji dio u procesu nastanka knjige - takav stav je tržišno potpuno opravdan.

Ako si uočila manjkave prijevode - onda mi je sada malo jasnije i na kojim vrelima literature se napajaš.

A činjenica da stručnost sociologa sudiš po njegovom javnom nastupu na televiziji je stvarno fascinantna. Tako i neurokirga procjenjuješ po tome kako pleše?

Društvene znanosti definitivno ne služe da bi tebi neki sociolog na televiziji objasnio što da misliš o prosvjedima.

Tko je glasao

Juke-box:

Do wah diddy diddy...

Tko je glasao

....

Manfred Mann!

A ima i ono: "Be-bop-a-lula" - Gene Vincent!

Stari izvori napajanja...

Tko je glasao

nemesis,

društvene znanosti (ponajprije filozofija i sociologija), trebale bi biti "savjest" i "um" ovoga društva, zar ne? Pokaži mi, molim te, gdje su se te znanosti očitovale u tom smislu u posljednjih 20 godina?

Tko je glasao

Nemesis:

"U društvenim znanostima demoralizacija je dosegla točku na kojoj se općenito priznaje da one nemaju čime pridonijeti razumijevanju suvremenog svijeta. Filozofi više ne objašnjavaju prirodu stvari niti nam govore kako treba živjeti... Povjesničari se priklanjaju 'osjećaju beznačajnosti povijesti i turobnosti nove ere u koju ulazimo'..." - itd. itd.

Neću za sada otkriti autora ovih redaka....

Tko je glasao

@Foma Fomič Ne znam tko je to

@Foma Fomič

Ne znam tko je to izrekao, ali pouzdano znam da citat nema nikakvih dodirnih točaka sa znanošću (radi se o subjektivnom mišljenju). Počela si po svom ustaljenom običaju skretati temu s glavnog kolosjeka. Da te podsjetim, tema dnevnika je štrajk dijela sveučilišnih nastavnika i nastavnica kojim oni/one izražavaju svoje protivljenje prijedlogu Zakona o visokom školstvu. Pod-tema, o kojoj žestoko raspravljamo, je višak diplomiranih iz područja društvenih znanosti, specifično sociologije i psihologije. Dakle, tema nije kriza društvenih znanosti.

nemesis

Tko je glasao

Ah, pardon!

Kriza društvenih znanosti je, dakle, tabu tema u ovoj raspravi!

Krizu društvenih znanosti je nedolično spominjati, to je "interni" problem!

Dobro! Ali, iz koje onda perspektive braniš tezu da vas nema i ne može biti "previše" u toj (interno kriznoj) branši?

Pustimo "društvo", i pogotovo pustimo "primitivne desničare" - kakve zbiljske potrebe ima ta vaša znanost za vama, "znanstvenicima"? Ta znanost koja je u krizi - ali to da je u krizi ne treba nitko znati, osim vas samih?

Navedeni citat je, draga Nemesis, iz jedne knjige koja je objavljena u izdanju "Naprijeda", biblioteka "Psiha", godine 1986., a pogovor joj je napisao, igrom slučaja - Slavoj Žižek.

Jedna knjiga koja baš ima "dodirnih točaka" sa znanošću!

(Kako si mogla očekivati da ću tebi, tako meritornoj, citirati nešto što "nema dodirnih točaka sa znanošću"?)

Tko je glasao

Ili,

da budem vulgarnija od svih intelektualnih ignoranata zajedno, pa da postavim pitanje:

Kad bi vam društvo ponudilo na pladnju sve što vam je potrebno da izvučete društvene znanosti iz krize - što biste sve naručili? Znaš ono: da sve bude idealno, i da društvene znanosti prestanu biti u krizi!?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci