Tagovi

Neznanje o razvoju države, županije i ostalo

„Sadašnja govorenja“ o reformi javne uprave su zapravo prčkanja oko važne teme razvoja države koja se u različitim oblicima javljaju svakih nekoliko godina. A to je tragično i pogubno.

Umjesto razvoja javnog sektora govore o reformi javne uprave
Tema je određena znatno preusko i stoga štetna za građane. Trošenje previše novaca (u odnosu na organizacijske standarde i standarde kvalitete javne usluge) za „hladni pogon“ (troškovi plaća zaposlenika i onih koji oni uzrokuju) javnog sektora ima za učinke manju kvalitetu javne usluge za korisnike te prevelike poreze i smanjenje životnog standarda građana, a zatim i konkurentne sposobnosti poduzeća. Velika je teškoća preveliki pomoćni procesi u organizacijama javnog sektora.

Reorganizirati samostalno javnu upravu bez povezivanja s reorganiziranjem ostatka dijela javnog sektora znači ostvariti suboptimalan“ rezultat razvoja, ostaviti da postoje nepotrebni troškovi od više milijardi kuna godišnje. Za taj «gubitak» je sada smanjen i nastavit će biti smanjen životni standard građana.

Umjesto razvoja središnje državne uprave govori se smanjenju broja županija i općina
Nepotrebni troškovi središnje državne uprave su višestruko veći od nepotrebnih troškova županija i općina zajedno. Smanjenje broja agencija i izjednačavanje plaća su samo nekoliko postotaka smanjenja od potrebnih smanjenja troškova. Znači vlast pristaje i dalje na velike nepotrebne troškove. Broj općina treba smanjiti na stotinjak.

Najveći „nevidljivi troškovi“ nastaju zbog zadaća koje središnja državna uprava ne obavlja (nema ih uopće u aktima) te zbog izostanka potrebnih strateških zadataka (primjerice za sustizanje razvijenih država, udvostručenje životnog standarda,…). Tu su i zadaće koje središnja država obavlja ispod konkurentnih standarda razvijenih država ili s greškama.
O tome se niti ne govori, a kamo li da smo vidjeli ozbiljniju analizu.

Županije nisu potrebne uopće
Financirati tri hijerarhijske razine organizacije države, na ovom stupnju razvoja, ali i u razdoblju trendova izrazite konkurencije „među državama“ znači imati lošiji standard građana i usporen razvoj države. To se pogotovo odnosi na male i u razvoju zaostale države.

Imamo slučaj kada projekt zahtijeva učestvovanje jedne ili više općina iz jedne županije s jednom ili više općina iz druge županije. Zamislite veze i utrošak nepotrebnog vremena za izvođenje projekta. Naravno o tome ni riječi.
Umjesto o raspravi o konkurentnosti organizacijskih oblika javne uprave govori se o tradiciji županija. Tragično za građane.

Ako smo u demokraciji i kapitalizmu rješenje je jasno za svaki projekt za koje su općine zainteresirane oni ugovaraju projekt.

«Decentralizacija» središnje državne uprave , zapravo riječ je o fragmentaciji vlasti, prijenosu prava i resursa na upravljanje, u razdoblju kada se korporacije centraliziraju i upravljaju u više država je vrlo rizična obzirom na moć i opstanka autohtonih građana kao primarnih odlučitelja o svojoj sudbini.
»Decentralizacija» je rizična i s aspekta veličine države, i s aspekta kvalitete ljudskog potencijala u županijama. No najveći je rizik trošak održavanja i trošak razvoja „velikog broja sustava“ umjesto jednog sustava.

Tvrdnja da će lokalni ljudi (u županijama) obavljati posao bolje od ljudi u središnjoj državnoj upravi je osim gluposti i segregacija.
Glupo je vjerovati da će djelovanje pod lošim zakoni, lošim upravljanjem i nedovoljnoj stručnost moći poboljšati decentralizacijom i zamjenom ljudi.

Novi organizacijski oblik javnog sektora
Naravno, kvalitetna središnja država uprava će oblikovati pravni oblik sa stručnjacima iz jednog „umreženog centra“ koji će podržavati općine u radu da bi smanjila troškove razvoja i stručne strukture u općinama.
Time će planiranje i izvođenje projekata u općinama biti znatno jeftinije jer će znanje projekata biti znanje svih općina, a svi stručnjaci će moći učestvovati u donošenja odluka pa će doći do „kumulacije i širenja znanja“ te sprječavanja glupih i nestručnih grešaka „političara“.

Primjena koncepta Uber u javnom sektoru
Prvo su maltretirali taksiste koji su plaćali velike koncesije, smjeli samo raditi osobno kao obrtnici, namatali im tehničke pregleda, uvjete, turistički ispit,…
Onda su dozvolili poduzeća koja su mogla raditi pet smjena, i imale masu konkurentnih prednosti.
Onda su dozvolili Uber, ali s ograničenim pravilima rada koji sprječava njegovu osnovnu zamisao da ljudi koji voze određene lokacija mogu se udružiti s ljudima koji se žele voziti s njima, a pri tome oboje žele smanjiti troškove.
Jedan dio ponude taksija je uništen i radi sedamdesetak sati tjedno, drugom je dozvoljena predstečajna nagodba, a treći čekaju da ih ukloni dolazeći.

Koncept suprotan Uberu je u našem javnom sektoru. Prvo koeficijent plaća u javnom sektoru nije povezan s koeficijentom plaća u privatnom pa se država zadužuje da isplaćuje prevelike plaće u odnosu na konkurentnost.
Drugo plaće u javnom sektoru su veće od plaća u privatnom sektoru. Zaposlilo se je previše zaposlenika, povećalo nepotrebno učešće broja rukovoditelja i onih s većim plaćama od potrebnog, uvelo se preveliki broj organizacija i organizacijskih jedinica.
Dakle, sve kako bi javni sektor bio skuplji i više smanjivao konkurentnu moć poduzetnika i standard građana.

Čini se da neki misle «Niti slučajno nemojmo spomenuti, a kamo li organizirati organizacije u „organizacijsku mrežu“ ili izvršiti potrebnu specijalizaciju zadaća te popraviti procese. To bi moglo smanjiti našu mogućnost da zapošljavamo naše, smanjiti naše troškova ali i onda osnovu za naše „provizije“, a kada bi sredili informacijske sustave svi bi vidjeli što radimo.»

Nova struktura javnog sektora, velike stope razvoja i dosizanje po životnom standardu razvijenih država
Nova struktura javnog sektora sa novim zadaća koje zahtijeva upravljanje i novim zakonima za upravljače središnje državne uprave bi smanjila „troškove hladnog pogona“ javnog sektora za desetak milijardi kuna godišnje. Uzgred, proračun je tako sastavljen da se osnovni upravljački podatak trošak hladnog pogona naspram troška javne usluge koje dobiva korisnik ne može vidjeti? Treba li bolji dokaz o lošoj vlasti i vlasti koja ne razumije što radi? Ne. Nažalost to je i dokaz o našoj rizičnoj budućnosti.

Komentari

Greška

Ponovio si jednu neistinu koja je s bezbroj ponavljanja pretvorena u istinu.

Kada gledamo odnos između broja zaposlenih u javnoj upravi i broja stanovnika mi smo negdje oko prosjeka Europske unije.

Mi imamo jedan drugi stvarni problem po ovom pitanju.....
..

Tko je glasao

o istini i neistini i onima koji ih govore

1. Sve javne uprave i javni sektori zaostaju u razvoju spram privatnog sektora uz rijetke izuzetke nekih institucija.
To znači i da razvijene zemlje imaju prevelike javne sektore.

2. Jedina dobra usporedba/analiza u upravljačkom i organizacijskom smislu je utrošak resursa/rezultat.

3. Javni sektori (brojnost ljudi) koji ostvaruju BDP od desetak tisuća ne mogu se upoređivati s onima koji ostvaruju tridesetak tisuća eura.

4. Dnevnik govori o nepotrebnim troškovima u kunama, a koje se računaju od utrošenog vremena te pogrešnim organizacijskim konceptima javnog sektore koji izazivaju velike troškove i štete.

rodjen

Tko je glasao

znam znam

Znam, znam najbolje je sve dati privatnici pa ćemo svi dobiti "jeftiniju i kvalitetniju uslugu".

Pretpostavljam da kužiš kako je prethodna rečenica sarkazam.

Tko je glasao

ne smije se optuživati osobu za ono što nije rekla niti napisala

Nigdje nisam spomenuo privatizaciju zadaća niti države niti javnog sektora.

Tekst govori o upravljačkim i organizacijskim teškoćama i nepotrebnim troškovima te brojnim mogućnostima za smanjenje troškova kontrole/dozvola koji ne podižu standard građana već samo smanjuju konkurentnost.

Primjerice izdavanje i zamjena vozačke dozvole u fizičkom obliku koja je višestruko preskupa i nepotrebnai koju treba ukinuti,a kontrolu uvesti kao u Zagreb parkingu za automobile.
Zbog toga će treba manje ljudi.
Automatizacija uredskog poslovanja jako kasni, Zbog toga će trebati manje ljudi. I drugo.

rodjen

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci