Tagovi

Neznanje o «ekonomistima» i neznanje «ekonomista»

Neznanje o „ekonomistima“
Riječ ekonomist se koristi za potpuno različite osobe i njihove različite radne uloge i to bez obzira je li riječ o njihovom zanimanju (ono što rade) ili zvanju ( školskoj kvalifikaciji).
Riječ ekonomist je općenita poput riječi inženjer uz koje nema riječi koji se odnose na stručno područje primjerice, strojarstva, elektrotehnike ili kemije i riječi koje pobliže opisuju specijalizaciju unutar stručnog područja. Za nerazumijevanje riječi ekonomist od strane javnosti su odgovorni državna sveučilišta, struka i mediji.

Jedno su «ekonomisti» koji se bave poduzećima, bankama, ustanovama (organizacijama), a drugo su „ekonomisti“ koji se bave državama, djelatnostima u državi te odnosima između država.

Svi jednostavniji poslove u organizacijama se „trpaju“ u «ekonomiste»: računovođe i knjigovođe, blagajnici, ljudi koji prodaju u maloprodaji i veleprodaji i obavljaju pojedine transakcije ili rade s manjim kupcima, jednostavniji poslovi uvoza i izvoza, skladišna administracija,…

Srednje složeni i složeni poslovi «ekonomista» obuhvaćaju četiri potpuno različita područja rada koja se povezuju međusobno i sa područjima izvan «ekonomije» .
* Prvo se brine o sekundama vremena – procesima organizacije i ergonomiji rada.
* Drugo se brine o novcu-financije.
* Treće se brine o materiji-proizvodnja/logistika.
* Četvrto se brine o povezivanju pojmova i znanja spomenuta tri područja i područjima izvan „ekonomije“ - upravljanje - strategija.

Neznanje „ekonomista“
Za vrijeme socijalizma u domaji veća poduzeća imali su odjele za planiranje i odjele za normiranje. Kažu da je za socijalizma bilo obilje literature o organizaciji u knjižarama.
A u kapitalizmu ta literatura je nestala iz knjižara? Socijalizam u domaji je koristio sredstva za povećanje konkurentnosti, a kapitalizam ne? Čudno?

U domaji, na početku 21.stoljeća, kad se znatno povećava utjecaj konkurentnosti inozemnih aktera na aktere u zemljama domaćina, javni sektor nema norme/ standarde rada i usluge.
Ta činjenica sama dokazuje da kvazi elita ne razumije što radi i da zbog toga privreda ne može biti konkurentna.
Odgovorni za to su «ekonomisti» i državna sveučilišta koja su školovati stručnjake, a nisu.

„Ekonomista“ koji se ozbiljno bave strategijom države nema. Dovoljno je pogledati brojne dokumente javnog sektora koji se nazivaju strategijama i u kojima gotovo da i nema sadržaja koje se odnose na strategiju. Dovoljno je pogledati nekoliko posljednjih «strategija» pojedinih ministarstava ili institucija pa da se vidi prepisivanje sadržaja iz jedne „strategije“ u drugu i dugogodišnje neostvarivanje načela i «ciljeva.»
Strategija koja je plan i koja ima za svrhu da pomaže u izvedbi projekata i zadataka zamijenjena je sa «strategijom» koja ima za svrhu obmanuti da će se nešto raditi.

„Ekonomista“ koji se ozbiljno bave organizacijama u javnom sektoru nema.
Dovoljno je pogledati zakone i izvršenje zakona: velika kašnjenja u zakonskim rokovima, predugo određene rokove u zakonima (primjerice ako curi krov stambene zgrade, a sustanari ne žele učestvovati u popravku krova sudskog vještaka morate čekati do mjesec dana). O utrošku vremena građana za dobivanje nekog dokumenta neću ni pisati.
I čitanje akta organizacija javnog sektora otkrit će brojne vrste nestručnosti.

„Ekonomisti“ za dva najvažnija stručna područja za razvoj države gotovo da i ne postoje. Ili su potkupljeni ili se boje?

„Ekonomista“ kojih ima previše, a premalo znaju su «financijski eksperti» koji stalno tumače isto, i većinom pogrešno. Naime, financijski pokazatelji ne odražavaju uvijek isto događanje u ljudskim i materijalnim procesima zbog niza razloga i uzroka.
Primjerice, ono što zovu domaji «rast BDP» nije rast već «stopa sustizanja prijašnje razine BDP» koju je znatno lakše ostvariti nego rast BDP.
Primjerice, rast BDP može biti povezan s rastom plaća i primanja stanovništva, ali i sa smanjenjem kupovne moći građana koje se događa i koje se nastavak očekuje.

Priča da će privatizacija potaknuti razvoj je neistinita. Privatizacija je samo jedan od procesa koji može donijeti korist državi ali preduvjet za to je razvijen javni sektor i demokratsko okruženje koje se brine o državnim interesima.
U posljednjih četvrt stoljeća desila se i „demokracija“ i „privatizacija“. Realan BDP se nije povećao, iako se je trebao i do za više desetaka postotaka samo zbog koristi koju je donio tehnički i tehnološki razvoj. A siromaštvo građana se povećalo. Kako to? Javni sektor se nije razvio, demokracije je nerazvijena!

Na kraju
Ovaj tekst ne tvrdi da nema pojedinaca koji pošteno i stručno pokušavaju razvijati svoja poduzeća i institucije, već da državna sveučilišta, posebno fakulteti ekonomije ne obavljaju svoj posao te da mediji propuštaju na pozornicu svakakve kvazi eksperte zbog nestručnosti nekih novinara.

Građani pak dobivaju samo djelomična saznanja o podatcima čije se davanje javnosti ne može izbjeći, i koja su čak nekada netočna ili loše objašnjena.
Oni ne dobivaju saznanja o stvarnim uzrocima i razlozima događanja te da bi moglo biti bitno i znatno bolje kada bi javni sektor drugačije radio.
Primjerice kada se zbroje sve „uštede“ koje su do sada vlade „uštedjele“ plus one koje bi mogle napravite, a ne žele dolazi se do vrlo velikog iznosa. Bi li država uopće imala javni dug da je javni sektor bio dobro organiziran proteklih dvadeset pet godina?

Komentari

postoje postoje

Postoje postoje ekonomisti koji se ozbiljno bave ekonomskom strategijom države, ali što misliš da li u Europskoj uniji (i Hrvatskoj) danas odlučujuću riječ imaju oni ili financijaši, kvazi ekonomisti.

Tko je glasao

ima l ko vaki kawasaki

rodjen

dobra je ta ekonomija
al ne sluša

luka

Tko je glasao

dobra je ta ekonomija al ne

dobra je ta ekonomija
al ne sluša

Normalno da ga se ne sluša za tako dobre teme. Ipak ti svi egoisti i znalci lakše se hvataju Jasenovca , ustaša i revizije povijesti ili suprotno sve u vjeri vide loše...

Mislim da si sada shvatio rodjen nakon ovog teksta u kakvoj je trubi Hrvatska i kako nas je Zapad vratio u srednji vijek ;) ... Da treba nama Tito da se počne pričati o ovome gore ili će nas ovi "stručnjaci i analitičari" POJESTI I ZATIM POBJEĆI...

Justice for all !

Tko je glasao

Ja na to gledan ka da su

Ja na to gledan ka da su sakupili one koji se ranom zorom pojavljuju na veletržnicama voća i povrća, obukli in odijela, zavezali kravate pa ih stavili da vode politiku i ekonomiju jedne države. Eto tako otprilike.

Tko je glasao

Obožavam ekonomiju , ali

Obožavam ekonomiju , ali danas su ljudi srušili u Hrvatskoj zvanje ekonomist na najniže grane. Mladi izlaze sa fakulteta sa idejom da će zapovijedati i raspodjeljivati radove drugima , imati plaće 10.000,00 - 15.000 kuna, malo raditi , vozati se i samo putovati, a to je čista glupost...

Ekonomist je po meni jedno od najkomleksnijih zanimanja , ako se hoćeš baš baviti sa ekonomijom. Ekonomist mora znati :

- bar dio posla svakog radnika u tvrtki u kojoj radi i u krajnjem slučaju kako ga zamijeniti makar i on sam nekada ako nije usko specijaliziran posao
- koliko svakom radniku treba za određeni posao ako rukovodi njime i to ne nekakvom papirologijom nego zajedničkim radom sa tim radnikom na terenu nekada. U krajnjem slučaju bit je sa majstorima ispstati koliko treba vremena, fizičkog , umnog rada i koliko to opterećuje radnika i njegovu psihu
- ekonomist mora poznavati vrlo dobro glavni posao tvrtke i moguće probleme u drugim strukama u toj tvrtki. Npr. Fukushima je doživjela katastrofu zato što ju je vodio ekonomist koji nije imao pojma ništa o nuklearnoj fizici i radu nuklearne elektrane... Zamislite samo kaos kada je uslijedila havarija, priča ide tako da se taj lik sakrio u nekom hotelu , a svi ga tražili...
- ekonomist mora znati procijeniti ljude...
- ekonomist ako rukovodi raspodjelom rada mora poznavati psihu djelatnika i biti njihov psiholog. Mora znati kakvi su odnosi u tvrtki i tko se sa kime slaže bolje , a tko ne...
- ekonomist obavezno mora nadograđivati svoje znanje i učiti ... Ideja da poslije fakulteta ili škole nikada više nećeš učiti je suluda.
- ekonomist mora kvalitetno objasniti običnim radnicima gdje i kako se troši novac bez suvišnih stručnih riječi i gluposti.
...

Ps. moderna "ekonomija" u ovim "demokratskim , naprednim " državama dovela je do toga da je zanimanje ekonomist postalo sramota ne zbog zanimanja nego zbog ljudi koji su degradirali i ponizili to zvanje od špekulanta do školovanja zbog diplome...

Svrha ekonomije nisu robe i usluge, nego ljudski izbor.

po mome svrha ekonomije su LJUDI - DEMOS!

Justice for all !

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci