Tagovi

Nesposobni i pokvareni

Zračna luka Zagreb je trgovačko društvo u vlasništvu RH, Županije zagrebačke, grada Zagreba i grada Velike Gorice. Zračna luka od početka šezdesetih godina smještena je u Velikoj Gorici i od Zagreba je udaljena petnaestak kilometara. Njena osnovna djelatnost je pružanje usluga u prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika, prtljage i robe. Za obavljanje svoje osnovne djelatnosti zračna luka posjeduje i koristi uzletno sletnu stazu, stajanku, putnički i robni terminal.

Putnički i robni terminali su zastarjeli, ne funkcionalni i nedovoljnog kapaciteta. U svom dugom vijeku objekti i prometnice su se prilagođavali potrebama prometa i njegove sigurnosti. Vršile su se razne rekonstrukcije, dogradnje i izgradnje. Koliko su ti zahvati bili uspješni najbolje se može vidjeti na putničkom terminalu, koji se sastoji od osnovnog objekta, tri dogradnje te puno manjih potrebnih i nepotrebnih zahvata. Takva mješavina raznih stilova rezultirala je terminalom koji teško zadovoljava potrebe osnovne namjene, ružno djeluje i puno košta u smislu održavanja. Ujedno je zagrebački putnički terminal, vjerojatno jedan od rijetkih terminala u svijetu, u kojima se za vrijeme jačih kiša u kante lovi voda iz krovnih rupa i pukotina.
Prema svemu rečenom i viđenom jasno je da je problem terminala davno trebalo riješiti. Da je potrebno riješiti probleme Zračne luke Zagreb svjesni su i političari. Tako svako malo, kada političari osjete da bi im to moglo dobro doći, izlete sa nekom parolom. Jedna od takvih bisernih izjava bila je objavljena na Business.hr u članku Vlada i Zagreb grade novu zračnu luku Pleso do 2010. godine
Hrvatska Vlada i Grad Zagreb dogovorili su danas izgradnju novog putničkog terminala Zračne luke Pleso, koji bi se gradio na mjestu sadašnje vojne baze Pleso, izjavili su novinarima premijer Sanader i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić nakon sastanka u Banskim dvorima.
Novi terminal, kako je naglasio premijer, gradit će se po principu samofinanciranja jer je to najjeftinije. Taj terminal će koštati 212 milijuna eura, od čega će 55 posto osigurati Vlada, 35 posto Zagreb, a po pet posto Velika Gorica i Zagrebačka županija, no ako oni za to ne budu imali novca, njihovu će obvezu preuzeti Vlada.
Terminal bi trebao biti gotov 2010. godine, s predviđenim kapacitetom 3,3 milijuna putnika, za razliku od sadašnjeg koji prima 1,7 milijuna putnika.
Bandić je rekao da će Zagreb time postati "značajna europska zračna destinacija i najljepša zračna luka u ovom dijelu Europe". Bandić je dodao da je uz modernu zračnu luku Zagrebu potreban i suvremeni višenamjenski kongresni centar, no nije rekao ništa o tome kada bi se taj centar počeo graditi ili gdje.

U ožujku je Bandiću zračna luka bila peti zagrebački kapitalni projekt.
Ako se vratimo dublje u prošlost, utvrditi ćemo da se sa projektom putničkog terminala na zemljištu u vlasništvu Ministarstva obrane RH krenulo još davne 1996. godine. Na zračnoj luci oformljen je tim stručnjaka i angažirana je nizozemska tvrtka Naco sa zadatkom izrade planova i realizacije projekta. U tom vremenu utrošeno je više milijuna eura, strašno puno radnih sati, dnevnica i službenih putovanja. Objavljen je međunarodni natječaj u Financial times-u. Sve to rađeno je a da se nije osiguralo zemljište i uskladio prostorni plan.
Evidentno je da uprava na zračnoj luci nije dovoljno stručna da sprovede jedan projekt veličine putničkog terminala. Ta ista uprava nije bila u stanju napraviti organizaciju poslovanja društva na zadovoljavajući način. Za organizaciju poduzeća koju su oni uspostavili, sami su utvrdilo da nije zadovoljavajuća i već je dvije godine bezuspješno pokušavaju promijeniti. Jedini veliki projekt, kategorija III, realiziran je uz požar trafostanice i štetu veću od 1.000.000 €. Direktor nije zadovoljavao uvjete natječaja.
Dakle, gospodo Sanader i Bandić, nemojte pokretati projekt koji je započeo prije jedanaest godina. Prije nego taj projekt nastavite, mora se utvrditi koliko je utrošeno novca, dali je i tko odgovoran za ovakav način poslovanja.
Ne smiju se zaboraviti i prikriti nepravilnost i nestručnost u proteklih 11. godina.

Dužni ste kao predstavnici države i grada organizirati i osigurati sigurno i uspješno poslovanje poduzeća kojima su građani vlasnici. Prepustite stručnjacima da rade stručne poslove. Da se temeljem studija utvrde potrebe, da se usklade planovi, osigura zemljište, utvrde načini financiranja i rokovi izvršenja. Jedanaest godina je pokazalo da povremenim šupljim političkim parolama i nestručnim upravama možemo dobiti ogromne financijske gubitke. Također, ne smijemo zaboraviti na sigurnost putnika koja je ovakvim poslovanjem ugrožena.

Komentari

Stalno mi je nedostajalo

Stalno mi je nedostajalo još nešto u ovoj priči - i onda kao kod profesora Baltazaru sjetio se - karika koja nedostaje - link na Sanadera i Zračnu luku Zagreb - Siniša Poljak - naš omiljeni lik iz HDZ-ove kriminalne sapunice. Pročitajte više na Nadzorni odbori, licencirana neodgovornost, Drska prijevara i Tko je Siniša Poljak?

Tko je glasao

Zračna luka Pleso je

Zračna luka Pleso je otužna zračna luka u bilo kojim razmjerima. Ne ulazim u građevinski dio, zgradu i njezinu funkcionalnost. Gledam je kao korisnik, putnik. Kad sletite na Pleso iz Dubrovnika, nekom low-cost kompanijom, i hoćete dalje, u Zagreb, skuplje će vas doći taksi, nego let iz Dubrovnika. Ako pak trebate doći do Velike Mlake, koja je odaljena cca 1km, što zračne linije što puta, nemate šansi, dok netko ne dođe po vas. Morali bi ste do grada, pa onda nazad lovit autobus za V.Goricu. Isto tako i za otić na aerodrom.
U čem je problem? Pa u povezanosti Plesa s ostatkom grada javnim prijevozom. S Plesa se u grad može ili onim autobusom, do autobusnog kolodvora, ne znam da li usput staje još negdje, možda kod Ine na Novom Zagrebu, ili taksijem. Kad sletite u neku ozbiljnu zračnu luko, možete birati kojim od sredstava javnog prijevoza dolazite u matični grad. O cijenama tog prijevaza nema smilsa govoriti, kolike su razlike.
Gradnja još jednog velikog terminala bez prateće prijevozne infrastrukture je katastrofa. A promaklo mi je da se negdje pominje ta infrastruktura. Pričalo se o tramvaju, odnosno lakom šinskom vozilu preko Domovinskog mosta, ali ništa od toga. ako i bude, još uvijek je premalo. Ne pričaju o povezivanju sa željeznicom, uveđenje ZET-ovih autobusa do Plesa bi značajno pomoglo. Ali ne onih jadnih koji idu za Goricu, nego nih novih, low deck koji idu po Novom Zagrebu.
I slažem se da je izgradnja tog terminala još jedna vreća odkud se uzimati lova.

Tko je glasao

Novi terminal trebao bi biti

Novi terminal trebao bi biti povezan sa zagrebom preko Domovinskog mosta a cesta bi trebala ići do Velike Gorice. Sve je to predviđeno prostornim planom, osim terminala koji se gradi od '96.
U lipnja ove godine do gorica je trebala biti gotova dionica autocesta za Sisak. Nije.
Zbog svega toga jedina cesta za goricu je preopterećena i putovanje do aerodroma dugo i neudobno.
Autobusni prijevoz zg - zlz obavlja pleso prijevoz kao monopolist. Taksisti grada zagreba su također poznata stvar, monopolisti koji ne spuštaju cijenu. Grad i država sve toleriraju. Zašto? Možda im izbori daju upute za daljni rad?

Tko je glasao

Upravo je u tome problem.

Upravo je u tome problem. Neka se u nekom vremenu i završe sve te ceste, s ovakvim javnim prijevozom do Plesa, to je samo mali provincijski aerodromčić, u koji kad sleti, putnik je nigdje.

Tko je glasao

Bolje bi bilo da Vlada

Bolje bi bilo da Vlada svojih 55 % utrosi na druge aerodrome. Prije svega u Dalmaciji i npr. Osijeku.
Stovise nekoliko sasvim novih, manjih bi jako dobro doslo.
Predizborna grandomanija je nepotrebna, ali bacanje porezne love u vjetar jos vise steti.Kog vraga uopce ovako bijedna drzava financira zracne luke?!
Ako je to rentabilno, naci ce se privatni kapital, a ako nije, kog vraga onda ne sanirati sve nerentabilne tvrtke. Koji je u tom slucaju uopce sistem odredjivanja sto ce se od nerentabilnih dovijeka drzati na drzavnoj sisi. Jel se baca novcic pismo/glava?

Tko je glasao

Zračna luka Zagreb svoje

Zračna luka Zagreb svoje usluge naplačuje i trebala bi velikim djelom pokrivati svoje troškove i investicije. Zanimljivo je da se ne spominje ulaganje same zračne luke. Lošim i bahatim poslovanjem, lošom organizacijom zračna luka sve svoje prihode troši za preživljavanje. Sama uprava svjesna je toga te pokušava promjeniti skupu i neefikasnu organizaciju koju je sama postavila. Ne može, nesposobna je.
Predstavnici vlasnika, države i gradova, podržavaju i štite takvo loše poslovanje i upravu. Ipak tu upravu oni su protuzakonito postavili i oni je koriste za svoje protuzakonite radnje. Kako to rade opisano je u Drska prijevara

Tko je glasao

Uz sve što si napisao,

Uz sve što si napisao, koliko je meni poznato, nitko ne priča o drugoj pisti i tu smo totalno u banani, jer je više nema u planovima, odnosno tamo gdje je bila planirana, već je izgrađeno nešto drugo. Što će ti onda terminal za 3.3 milijuna putnika koji neće moći na njega sletjeti...

Tko je glasao

Japanci su izgradili

Japanci su izgradili aerodrom na moru, imaju 10 milijuna putnika godišnje i jednu pistu koja zadovoljava sve potrebe prometa.
Zagreb još nije dostigao dva milijuna putnika a ako i kada dođe do 3.3 milijuna morat će graditi drugi terminal a jedna pista će mu biti dovoljna.
Druga pista je bila samo želja "stručnjaka" koja nije imala stručnu podlogu. Ti stručnjaci su "gradili" terminal i pistu u oblacima. Nisu imali osigurano zemljište i usklađen prostorni plan. Ti maheri i dalje rade na projektu i Mile njima vjeruje.

Tko je glasao

Dobro, ako ti kažeš - baš

Dobro, ako ti kažeš - baš ću se raspitati - toliko slijetanja i polijetanja na jednoj stazi? Zvuči mi logično da bi trebali imati bar dvije piste, pa sam zato malo u dilemi. Mislim ako hoćeš biti nekakav faktor moraš imati backup.

Tko je glasao

Dugo vremena sam imao jedan

Dugo vremena sam imao jedan stručan časopis u kojem je bio opisan navedeni aerodrom u japanu, nažalost ne mogu ga naći.

Do druge piste još ima tehničkih rješenje, npr. brze spojnice pomoću kojih se zrakoplovi brže miću sa piste. Zatim preraspodjela prometa kroz 24 sata. Sada skoro da noću prometa i nema.

Tko je glasao

Sve točno kažeš. Kažu mi

Sve točno kažeš. Kažu mi kolege s ovom konfiguracijom može do 6 milijuna putnika, Gatwick ima jednu pistu, a ima 30 milijuna putnika i izvrsnu organizaciju i spojnice. Evo da održim obećanje...

Tko je glasao

I sam pišeš da je projekt

I sam pišeš da je projekt kontinuitet. Pa se i troškovi kontinuirano nakupljaju.

Sve će to ući u konačnu cijenu. Koja neće biti kako je rečeno nego uobišajeno viša.

B-52

Tko je glasao

I sam pišeš da je projekt


I sam pišeš da je projekt kontinuitet. Pa se i troškovi kontinuirano nakupljaju.
Sve će to ući u konačnu cijenu. Koja neće biti kako je rečeno nego uobišajeno viša

Konačna cijena ili krađa na autocestama, mostovima, tranvajima, brodogradilištima, aerodromima, u HFP... Svemu jednom dođe kraj, tako će doći da novca neći biti za ukrast ali i za normalan rad i život. Ostaće veliki dugovi, neći biti posla.
Što onda, hoćemo li ratovati sami sa sobom?

Tko je glasao

Ovdje se puno piše o

Ovdje se puno piše o gradnjama i uspjesima ("ap") koji ih prate. Nagoviješteno je i zasićenje jer dalje neide kako je išlo. Prostor se sužava.
Rasplet će uslijediti, prije ili kasnije.
Tu je šansa za neokaljane da bar nešto dovedu u red.

Kad se već nešto radi, treba raditi kako valja da se izbjegnu dorade, popravljanja, ispravljanja, poboljšanja, unapređenja i slično.
Sve to čini još koju rupu na ionako probušenoj posudi s državnom lovom koja je ionako sito.

Evo i danas u dnevniku, stadion se ne sređuje a obećano je, ulupano oko pola miljarde a nedovršeno, moglo se izgraditi dva. Kad će Dinamo (čitaj Mamić) konačno dobiti stadion kakav zaslužuje?

To je još uvijek pitanje a ne nešto bitno.

B-52

Tko je glasao

Hrvatski političari

Hrvatski političari smatraju da dobivanjem mandata postaju i stručnjaci. Npr. Sanader i Bandić. Kao takvi donose štetne stručne odluke ili prisiljavaju stručnjake da prilagode projekte njihovim nebulozama. Tako su se umješali u pravosuđe, gospodarstvo, kulturu i tehniku. Nije mi poznato dali već po bolnicama operiraju?
Pored mješanja u struku, političari na odgovorna mjesta imenuju nestručnjake ili polustručnjake koje korupcijom stavljaju pod svoju apsolutnu kontrolu.
Sve to dovodi do katastrofalnih rješenja o kojima piše kolega ap i drugi.
Nažalost nema izgleda da politika prestane sa mješanjem u struku, jer se boje da bi time puno prljavština izašlo u javnost i puno teže bi ostali moćni.

Tko je glasao

Mucke, nemoj grješiti oko

Mucke, nemoj grješiti oko struke. Ovi političari se br mjenjaju a neki mutikaše stručnjaci (Dakić, Kincl itd.), cijeli krugovi stručnjaka (IGH, fakulteti ...) i s njima povezanih mreža interesa po upravi i firmama su tu desetljećima i ovi jadnici političari tu nemaju šanse, cijele stranke. Najuspješnije ide to što i takvi stručnjaci stvarno ne znaju najsonovnije relacije, pa se praksa muljanja i gluposti najuspješnije nastavlja sama od sebe, bez da se itko trudi.

Čitaj kako bijesdrugi odaje kadroviranje za ministre i poziva se na novinara Butkovića. To ti je nivo rekla kazala i to iz instant krugova. Paralelno u realnim poslovnim relacijama u par sati boravka u nekoj realnoj birtiji, u krugu desetak ljudi koji su godinama obavili more poslova, saznaš toliko stvarnih i preciznih informacija koliko svi političari i mediji neće za 20 godina. I tako ti je to dugo.

Tko je glasao

Moramo definirati što su to

Moramo definirati što su to stručnjaci?
Za mene nije stručnjak onaj koji ne radi u skladu sa pravilima struke i ne poštuje zakone. Takvim osobama bi se trebalo pozabaviti pravosuđe.
Dakle osobe koje navodiš i njima slični, ne smatram stručnjacima. Oni samo formalno zadovoljavaju uvjete školske spreme a to ih ne ćini stručnjacima. Oni su samo alat u rukama politike ili je politika alat u njihovom rukama.

Tko je glasao

Malo preciznije ad

Malo preciznije ad aerodroma. Zgrade su šezdesetih, za Holjevca (iznimno razdoblje, ostalo je problem), projektirali Josip Uhlik i Bernardo Bernardi, velika poslijeratna imena, koja nisu maženi od vlasti i imali su problema, ali su tada dočekali vrijeme ozbiljnog rada. Pregledali su više aerodroma u svijetu i naparavili nešto veom ajeftino ali na svjetskoj razini. Josip Uhlik je nakon toga dobio ulogu glavnog urbaniste grada Zagreba i vodio team od cca 100 stručnjaka, koji su izradili generalni plan i radili razne lokalne (Novi Zagreb, Jarun). Nakon čuvene 1971.g. druge snage su ih pomele do stupnja da ni raditi nisu mogli, iako nisu bili politički angažirani, pod izlikom Holjevčevih suradnika a radi inetresa zauzimanja pozicija, a njihov plan je korišten i koristi se do dnas kao osnova. Snage koje su tada preuzele su i danas, a bile su i prije Holjevca. To je isti model i praksa i ne dešava se slučajno. Josip Uhlik je jođ živ, starac u mentalnoj snazi, ali ne radi od 1971.g. niti ima pristup do medija.

Tko je glasao

Zahvaljujem se na korisnim

Zahvaljujem se na korisnim informacijama.
Osnovna putnička zgrada projektirana i izgrađena u šezdesetim najkvalitetniji je dio putničkog terminala. Sve ostalo što je dograđivano, aneksi i dogradnje, na nivou su skladišta.

Tko je glasao

Relacije nisu slučajne i

Relacije nisu slučajne i plod su puno sustavnijih zbivanja. Za Holjevca je obnovljen duh prakse pred II svjetski rat, kad je Zagreb i u nesređenoj zemlji dosegnuo sustavnu praksu na razini boljih evropskih gradova i bio kao takav uvažavan i poznat i obrnuto, bilo je normalno da privrednici, arhitekti, športaši pa i radnici na evrospkim razinama budu normalni i uvažavani sudionici. To je bio plod dugih i sustavnih procesa od strane svih aktera. Nakon toga je slijedilo što jesti još smo u tome. Obzirom da je u tardiciji da su sve prilike i te kako dobro iskorištene, vjerojatno opet slijedi sustavni obrat, samo je pitanje kada i kako.

Zasada u ovakvoj praksi ništa nije pouzdano niti kad nitko ne mulja i kad je nešto moguće izvesti. Npr. na aerodromu je prije nekoliko godina trebalo krpati pistu čvrstim materijalima. To je moguće ali uz pažljive korake. Sve obavljeno i počne se ljuštiti. Zadnji izvršitelj je firmica pod vodstvom nekog tatina sineka koji nije uhodan i ometa vlastite ljude a netko treći njega. Ni velike i stare ni bilo koje firme nisu stabilizirane i to im se lako desi, pogotovu u drž nedaj okvirima, a oni su stalno. I obrnuto, za ono što se uspješno rješi netko se i za rutonske stvari treba iscjediti i uspjeti do daske a da za novo nije ništa siguram. To je i logična situacija društva u kojem dugo nisu razlučene ni osnovne granice mogućnosti i odgovornosti.

Tko je glasao

Bijesdrugi se poziva na

Bijesdrugi se poziva na Butkovića po načelu "ruka ruku mije". ne tako davno objavio je Radio 101 da je Sanaderova vlada odobrila azil Butkovićevoj kućnoj pomoćnici, sestri djelatnice
marketinga EPH na čijem je čelu Butkovićeva žena. Zove li se to korupcija il' kako?

P.S. To je prvi odobreni politički azil u RH.

Sve što ste oduvijek željeli znati o swingingu politike, medija i tajnih službi.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci