Tagovi

NEOPHODNO JE VAŽNO DA SE PRAVDA NE SAMO VRŠI, VEĆ I DA SE VIDI!

Sudovi štite Ustavom i zakonom utvrđeni pravni podredak Republike Hrvatske, te odgovaraju za jedinstvenu primjenu zakona. Ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom propisuje članak 3. Zakona o sudovima. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske – propisuje također čl. 3 Ustava RH.

Što kad nije tako, i kad u odnosu na građane RH dođe do kršenja osnovnih i temeljnih ljudskih prava zajamčena Ustavom i Konvencijom?

Kako znati je li netko od dužnosnika ili sudaca korumpiran? Korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe javnih ovlasti radi osobne koristi ili koristi koja se pribavlja za nekog drugog zlouporabom položaja. U borbi protiv korupcije od posebne je vrijednosti uočavanje biti korupcije kao procesa kojim se narušava “načelo jednakosti građana shvaćeno u njegovom najširem značenju”

U Konvenciji EU protiv korupcije i u Kaznenopravnoj konvenciji o korupciji Vijeća Europe kaznena djela aktivnog i pasivnog podmićivanja državnog službenika ili službenika u privatnom sektoru i trgovanje utjecajem smatraju se klasičnim koruptivnim djelima. Tu se još svrstava i zlouporaba položaja (suci, općinski državni odvjetnici, policajci i druge službene osobe), pronevjera od strane državnog službenika i nezakonito bogaćenje, zlouporaba u postupku stečaja, nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju, protuzakonito posredovanje, zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, protuzakonito posredovanje, primanje mita i primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita, i naravno nepotizam.

Korupcija je multidisplinarna pojava i problem (povijesni, psihiloški, gospodarstveni, pravni, politički i sociološki). Uža definicija označava korupciju kao postupak u kojem najmanje dvije osobe nedopuštenom razmjenom ili nedopuštenim radnjama, radi ostvarivanja vlastitih probitaka ili materijalne dobiti postupaju na štetu javnog interesa, kršeći moralnu i pravnu normu, povrjeđuju temelje demokratskog razvoja, pravnu državu i vladavinu prava. Korupcija napada načelo vladavine prava potirući načelo o jednakosti svih pred zakonom, a time ruši temelje djelovanja pravne države. Nestaje povjerenje u državu i njene institucije, građani više nisu sigurni u ostvarivanje svojih Ustavom i Zakonom zajamčenih prava i sloboda.

Načelo jednakog postupanja predstavlja temelj zajednice te je izravno primjenjiv i u području normativne djelatnosti Države.

Pod diskriminacijom u domaćim pravnim propisima razumijevamo pravno zabranjeno (nedopušteno) razlikovanje među osobama ili skupinama osoba. Osobe koje se nalaze u usporedivom pravnom položaju nemaju jednake mogućnosti pri stjecanju i ostvarivanju prava, odnosno stavljene su u nepovoljan položaj a za razlikovanje ne postoji na pravu utemeljeno opravdanje.

U Hrvatskoj je borba protiv korupcije objedinjena u dokumentu “Strategija suzbijanja korupcije”. Ovaj dokument je izdalo Ministarstvo pravosuđa RH u okviru pristupnih pregovora Europskoj uniji i Poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava. Više međunarodnih konvencija koje je ratificirala Republika Hrvatska sadrže odredbe s protukorupcijskim standardima. Grupa zemalja ujedinjenih u borbi protiv korupcije koje su se obveza primjenjivati Konvencije naziva se “GRECO”. Hrvatska je članica GRECO od 02. prosinca 2000 godine. U obje Konvencije je predviđena obveza inkriminacije pokušaja i sudjelovanja u počinjenju koruptivnog kaznenog djela te određivanja dužih rokova ili zastoja zastare za koruptivna kaznena djela (preklapanja u obje Konvencije u čl. 27 i čl. 29. Konvencija).

Progon, osude i sankcije nad žrtvama korupcije razrađene su u deset stavaka članka 30. Korupcije UNCAC-a. Prema Kazneno pravnoj konvenciji o korupciji Vijeća Europe sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvračajuće.

U članku 31. UNCAC-a obveza je države potpisnice na zaštitu svjedoka, vještaka i žrtava te podnositelja prijava (članak 33), a ta obveza je slično određena i u članku 22. CLC-a.

Konvencijama je i regulirana obveza naknade štete za osobe oštećene kaznenim djelima i korupcijom, a Hrvatska je donijela i Zakon o naknadi štete žrtvama kaznenih djela. Konvencijama je obrađena i potreba neovisnosti tijela koja su zadužena za sprječavanje, istraživanje, progon i prosuđivanje koruptivnih kaznenih djela, ograničenje imuniteta vezanih uz koruptivna kaznena djela i osnivanje specijaliziranih tijela za borbu protiv korupcije.

Prihvaćanjem ovih uvjeta propisanih Konvencijama, potpisom kojim su iste usvojene, ti propisi moraju biti provedeni, tj. ugrađeni u pravni sustav i praksu RH. Osim nacionalnog zakonodavstva, međunarodne konvencije i ugovori koje je Hrvatska potpisala i ratificirala sadrže okvir za borbu protiv korupcije u Republici Hrvatskoj zbog ustavne odredbe koja međunarodnim konvencijama i ugovorima DAJE SNAGU IZNAD ZAKONA. Ti međunarodni standardi, sukladno preuzetim obvezama, moraju biti provedeni tj. ugrađeni u pravni sustav i praksu Republike Hrvatske.

Zakonom o zaštiti svjedoka, zaštićeni su pokajnici, opraštaju im se teška kaznena djela jer svjedoče o organiziranom kriminalitetu i drugim teškim kaznenim djelima. Suprotno tome, unatoč odredbama Konvencija tzv. /zviždači/ koji nisu neposredni sudionici u počinjenju kaznenih djela ali ih prijavljuju, nisu zaštićeni i postaju žrtve pravosuđa.

“Žrtve“ hrvatskog pravosuđa godinama ukazuju na nezakonitost u postupanju pojedinih sudaca, na pojedine odluke koje nisu utemeljene na Zakonu RH i Ustavu RH, te sukladno odredbama Ustava i Konvencija, na ništavost takvih nezakonitih odluka.

– Neovisno sudstvo treba predstavljati suce koji svoju dužnost obavljaju primjenjujući i poštujući Zakon, Ustav, ponašaju se prema Sudskom poslovniku, poštujući Kodeks sudačke etike, te javni moral, ističu žrtve pravosuđa.

– Sudska odluka koja je nezakonita tj. protivna Zakonu, Ustavu i javnom moralu, ništavna je sama po sebi, i MORA BITI UKINUTA od strane tijela koje kontrolira sudstvo.

– Sudac koji svojim radom odnosno propuštanjem nekih radnji čini štetu stranci, a ujedno i Državi, ne može biti zaštićen imunitetom, mora odstupiti s dužnosti koju obnaša, te biti odgovoran sukladno Kaznenom zakonu čl. 337 st. 1 i 2., i sukladno usvojenim i potpisanim Konvencijama.

– Suci, općinski državni odvjetnici, moraju poštovati zakon, Kodeks sudačke i odvjetničke etike. Policija mora poštovani i primjenjivati Zakon o policiji i Zakon o policijskom postupanju, kao i druge Zakone, dok suci moraju postupati po Sudskom poslovniku i Zemljišno knjižnom poslovniku. U svojem djelovanju moraju također paziti da ne vrijeđaju stranku i da se stranka osjeća dostojanstveno.

U Hrvatskoj je nužno potrebno imenovati neovisno tijelo nadležno za kontrolu postupanja sudaca, općinskih državnih odvjetnika, za kontrolu nesavjesno obavljanje službe pravosudnih dužnosnika, kršenje Ustava i Zakona od strane istih. To tijelo morali bi sačinjavati sudski vještaci, odvjetnici, pravnici i dr. neovisni građani, visoko moralno dokazani.

– Odluka sudaca donešena izvan zakona je protivna Ustavu i Zakonu i sama po sebi ništava, nije mjerodavna za postupanje i protivna je Europskoj konvenciji, OUN Deklaraciji i drugim Konvencijama.

– Potrebna je abolicija i rehabilitacija progonjenih zviždača sukladno UN Konvenciji protiv korupcije i drugim Konvencijama.

– Nužno je potrebno pojačati i uvesti kontrolu odluka koje se tiču vlasništva. Sudske odluke moraju biti utemeljene na zakonu i Ustavu i jednake prema svim građanima.

– Osim Države i suci moraju snositi odgovornost za odluke koje nisu utemeljene na Zakonu i Ustavu.

Iz dosadašnje prakse u kojoj je razvidno da se poništavaju na zakonit način sklopljene radnje i pravomoćna rješenja sklopljena uz suglasnost javnih tijela Republike Hrvatske (vlasnici stanova kupljenih od Grada Zagreba i sl.) proizlazi da građani nemaju nikakvu pravnu zaštitu, nikakva prava, a ustavno pravo kojim se jamči pravo i nepovredivost vlasništva tek je slovo na papiru.

–Uslijed pravne nejednakosti suci donose različite sudske odluke pa nema pravne jednakosti. Dok jedni odgovaraju za neznatan iznos od desetak tisuća kn za koje ih se tereti, drugi ne odgovaraju za visoke iznose kojima su vjerovnici oštećeni.

– Odluke Ministarstva financija ne mogu i ne smiju biti iznad Zakona, Ustava i Konvencija. Pravo na žalbu jamči se svakom građaninu RH, zajamčeno je Ustavom.

– Postupanje sudaca, odvjetnika, općinskih državnih odvjetnika kao i drugih pravosudnih dužnosnika mora biti takvo da nikada i nikoga ne dovedu u sumnju, te da svojim ponašanjem i odlukama postave temelj pravednosti, zakonitosti, ustavnosti, kao i jednakosti svih pred Zakonom.

NEOPHODNO JE VAŽNO DA SE PRAVDA NE SAMO VRŠI, VEĆ I DA SE VIDI!

Svrha svake Vlade, predsjednika države i ostalih dužnosnika je donositi odluke i činiti djela kojima će unaprijediti državu a građanima omogućiti da žive životom dostojnim čovjeka.

Komentari

To tijelo morali bi

To tijelo morali bi sačinjavati sudski vještaci, odvjetnici, pravnici i dr. neovisni građani, visoko moralno dokazani.
Daj nekoliko imena da vidim kakvi su ti kriteriji.
Hvala!

Tko je glasao

Pravda i nije baš svjetovna

Pravda i nije baš svjetovna kategorija.
...Pravo je maksimalno što se može očekivati da bude izvršeno, u najboljem slučaju...

Tko je glasao

Tamo gdje počinje pravo

Tamo gdje počinje pravo prestaje pravda

Tko je glasao

...ako je tako, onda smo baš

...ako je tako, onda smo baš nepovratno daleko dogurali,
Ako trebamo racunati na pravdu ovdje na Zemlji prije nego na ljudski usuglašeno pravo,
...u svijetu takvom kakav je brzoplet i površan, s lijevim kriterijima pravedosti koji se ciklički izmjenjuju s desnim kriterijima iste te pravednosti, s taoističkim poimanjem pravde ne tako daleko, i islamskim tu bliže i među nama, kršćanskom pravdom i sekularnim poimanjem iste...da ne idem dalje sa viđenjem pravednosti i porijekla pojma pravde drugih vjernika i pojma izvorišta pravde za građanina ateista?
....pa, da apsurdnost očekivanja da ljudi mogu izvršiti pravdu slikovitije prikažem...možda i osebujnog viđenja pravednosti u građanina sotonista, koji, uzgred isto imaju pravo građanstva dok god se vladaju po zakonima koji vrijede za ostale?
....tko, dakle, i kada ima među nama monopol na pravdu? i tko ima kvalifikaciju i puno pravo da ju odredi i tu pravdu tjera? implementira?
....ja znam samo Svevišnjeg koji bi bio kvalificiran.
Među ljudima takvih nema, nikad nije ni bilo. Među ljudima postoji pravo koje je dogovoreno u nekom skladu s moralnim i etičkim načelima, s najšire shvaćenim interesima...usuglašenim nekada i vremenom dograđivanim.
Pravo je taj Zemaljski supstitut za Pravdu. To pravo je najviši domet nas, kakvo god da jest.
...stremiti pravdi? jasno da treba. To se i očekuje od nas. Ali ne treba biti arogantan očekujući od čovječje vrste da je za taj cilj sposobna.

Tko je glasao

dva svjedoka i sudac određuju

dva svjedoka i sudac određuju zemaljski institut za pravdu bez obzira na stvarnu istinu koju nitko ne utvrđuje.

Tko je glasao

Kako rekoh "...u svijetu

Kako rekoh "...u svijetu takvom kakav je brzoplet i površan" može se i tako razumjeti taj vrhunaravni pojam, može ga se razvlačiti od nemila do nedraga, može se na njemu i zarađivati, može se reći da je i svaki hollywoodski happy end pravedan
...može se pravda tržiti i kao politička ponuda, i kao roba i kao fiškalski retorički trik. Može svašta pravda kad ju se zavrti kao mažoretski twirling štap.
Kad´ ju se uzme kao visokocjenjeni pojam ispražnjen od sadržaja.
Prosto se danas mora imati, posjedovati, ako postoji kao pojam.
U stvari, oni koji si misle da moraju imati sve što postoji odmah i sad´ moraju posjedovati i "pravdu" pod svaku cijenu.
Kao Van Goghove suncokrete, otprilike, kao posjedovanje ukrasa civilizacije, kao E-type ´61 Jaguar u garaži,
...pravda kao ukras i statusni simbol uspjeha društva...
...na kredit ili bez, bez sadržaja ili sa...nije u pitanju, mora biti, odmah, ovdje i sad´, zato što je to nečija volja.
Koga briga ima li pravde i ima li istine, neka je makar privid. Samo neka se ovlada pojmom pravda i neka služi čovjeku taj privid. Jer čovjek u svojoj veličini ne može služiti.
Jašta, sve je tu da služi čovjeku. Danas...
I važno je da se mase dobro i ponosno osjećaju što je pravda tu negdje na dohvat ruke...dovedena, makar u lancima, među nas.

Tko je glasao

Pravda je svuda oko nas

tu negdje, nedohvatljiva, ali samo malo malčice, ma evo samo da je dohvatimo, negdje je u zraku, u limbu, tražimo je , težimo joj, čeznemo za njom doslovce.

sve dobro...

Tko je glasao

Pravda se ne vrši - vrši se žito

Pravda se provodi ili primjenjuje... naslov ne pisati velikim slovima!

Kaj je pisac htio veliti!?

Tko je glasao

si videl vraga..

@Golgota
Navek sam u dilemi. Zaprav provodi se zakon a ne pravda. Sudi se po zakonu a ne po pravdi. Ili kak je jeput jedan veliki gospon rekel:
- Zakon je tamna strana pravde.

Tko je glasao

Dnevnik ti nije loš, no šta

Dnevnik ti nije loš, no šta si konkretno htel reći.

Diskutirati o zakonima i paušalnim ukazivanjem na ono što svi znaju, ne vodi ničemu, ili želiš izvući iz rezervo one, koji bi vadili vrele kestene za tebe.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci