Tagovi

Neka mi netko dokaže kako nismo licemjerno društvo

Nedavno sam potpisala peticiju kojom dajem podršku studentima u njihovim zahtjevima za besplatnim školovanjem. Tim potpisom sam dala i podršku njihovom buntu protiv licemjerja koje je u potpunosti zahvatilo naše društvo i udaljio nas eonima od onoga o čemu smo maštali sve ove godine. Kako drugačije objasniti činjenicu da oni koji su tijekom svojeg školovanja debelo iskoristili mogućnost besplatnog školovanja, besplatnog studiranja, besplatnog magisterija, besplatnog doktorata – da se ti isti intelektualci zalažu za plaćanje studiranja, magisterija, doktorata. Licemjerno je reći kako naše društvo nema novaca za besplatno studiranje jer se u isto vrijeme nekoliko stotina tisuća kuna, pa čak i milijuna kuna na projekte i stvari koje nisu od neophodne važnosti kao što su znanje i zdravlje. Hrvatski građani popriličnu svotu odvajaju i za školstvo odnosno prosvjetu i za zdravlje Možda bi pristali da odvoje i koju kunu više kad bi znali da novac ide za prosvjetu, odnosno besplatno školovanje i za zdravlje. Bilo bi zgodno provjeriti s čijim se novcem otvaraju privatne škole, fakulteti, poliklinike.
Građani Zagreba se na svakom koraku susreću s licemjerjem njegovih vodeći struktura, da su, komotno se može reći već na njega i oguglali. Zagreb se diči kako je u pokretu 'Hrvatska mreža zdravih gradova'. Čak izlazi i revija 'Zagreb-zdravi grad'. Građani Zagreba svoj grad ne doživljavaju kao zdravi grad jer promet sve više i više jača a u centru grada se povećava broj garaža. Izgovor za povećanjem broja garaža je kako bi se centar grada oslobodio prometa. Čisto licemjerje jer svatko tko se malo bolje razumije u promet zna da bi se u tom slučaju garaže trebale graditi na periferiji i pojačati gradski promet. Na periferiji se garaže mogu izbrojiti ne prste jedne ruke. Kako je većina garaža u uskom centru grada u privatnim rukama slobodne se može pitati za koga se one u biti grade – jer su cijene parkiranja dostupne samo onima s dubljim džepom.
Niskopodni tramvaji i autobusi kojima se voze građani Zagreba trebali bi omogućiti i invalidima da se njima voze. Kažem trebali bi jer je invalidima u kolicima nespretno doći do tramvajskog ili autobusnog stajališta – iz jednostavnog razloga ne mogu proći pločnicima. Širina pločnika ne dozvoljava normalno kretanje invalidskim kolicima – ako je pločnik širi na njemu su lijepo parkirani automobili, a na mnogim mjestima je sam pločnik širine 1 m (primjer Zeleni val).
Zagreb se diči da je mobilni grad osim niskopodnih tramvaja i autobusa nije puno napravljen za dostupnost invalidskim kolicima. Rijetke su ustanove koje posjeduju posebnu rampu za invalidska kolica.
Zaggreb je i grad mnogih udruga. Među njima ima i puno humanitarnih. Ured za udruge svaku godinu daje prostor udrugama koje se jave na natječaj. Zgodno je kako udruge zavičajnih klubova, ptica pjevica i da ih dalje ne nabrajam prije dobiju prostor nego humanitarna kojoj je prostor neophodan. U Zagrebu je prije dvije godine osnovana HU 'Mala Anja' za djecu s cerebralnom paralizom i epilepsijom. Udruga već dvije godine čeka prostor od grada i zato vrijeme je podstanar u prostorijama 'Sunca'. Dok nema vlastiti prostor ne može se natjecati za razne natječaje i isto tako ne može nigdje smjestiti potrebnu opremu kako bi djeca s cerebralnom paralizom se mogla igrati, vježbati ... Kad smo već kod udruga u Zagrebu postoji i udruga za osobe s posebnim potrebama 'Vjeverica'. Njeni članovi su zbofg nedostatka gradskog novca ostala bez gimnastike i plivanja. Isto tako nema novaca da bi im se u okviru udruge uredio prostor za tjelovježbu. U isto vrijem čitamo kako je grad Zagreb poklonio novac za gradnju raznih teniskih terena u Sarajevu, Tuzli.
I onda neka mi netko ne kaže kako ne živimo u licemjernom društvu koje ujedno krši Ustav i 'Opću deklaraciju o ljudskim pravima' .

Komentari

Iako nisam potpisao

Iako nisam potpisao studentsku peticiju u cjelosti podržavam zahtjeve studenata za besplatnim školovanjem iz
jednostavnog razloga što mi moramo biti društvo jednakih šansi za sve mlade ljude. Ako uvedete školarine više
to niste i riskirate da vam se iz sistema školvanja izgubi veliki broj mladih sposobnih a društvu
potrebnih potencijala.
Zašto mi još uvijek nismo društvo spremno za plaćanje školovanja?
Zato što je naše društvo preko u velikoj većini nemoćno ili barem vrlo teško podnosti trošak školovanja, zbog malih zarada roditelja, zbog skupog i nereguliranog sistema podstanarstva (studenti su uglavnom podstanari), zbog nepovoljnih bankarskih kredita usmjrenih prema podmirivanju troškova školovanja i dr.
Vjerujte mi da je u vrijeme mog završavanja Gimnazije bilo divno znati da bez obzira na vaše loše materijalno
stanje možete otići na studij, da svojim životnim planovima možete biti uz bok onih imućnijih, da se možete
okušati i biti ravnopravni sa svim ostalima, bez obzira na vaše materijalno stanje. Svi mi koji smo nekada
živjeli u provinciji imali smo neku rodbinu u Zagrebu pa smo se nekako snašli za stanovanje i hranu, za knjige i
skripte ste zaradili preko Student servisa.
Danas je sistem našeg visokog obrazovanja previše okrenut sam prema sebi i svojoj samodopadnosti, profesori su u velikoj utrci za zaradom dok nastavu obavljaju asistenti i sl. Premala je povezanost fakulteta
sa privredom i radom na projektima iz privrede što bi bilo dobar izvor zarade fakultetima, pa bi tako splasnuo
i pritisak na plaćanje školarina.
Treba se svakako i pobrinuti izgraditi ispravan sistem valoriziranja znanja i selekcije, pa neka bolji pobijedi.
Ali svima tko je uspješan društvo mora omogućiti dobivanje znanja bez naknade za to znanje.

Tko je glasao

ti bi regulirao

ti bi regulirao podstanarstvo? misliš da bi onda bilo jeftinije? u "nereguliranom" podstanarstvu podstanar je car

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ne postoji ništa besplatno

Ne postoji ništa besplatno , to uopće nije sporno.
Sporno je što država financira razno razne projekte upitne potrebitosti ,
financira projekte neupitne nepotrebitosti , a novca za financiranje školovanja , koje je projekat neupitne potrebitosti , nema
to je licemjerno

ZAGOR

Tko je glasao

Neka mi netko dokaže kako

Neka mi netko dokaže kako nismo licemjerno društvo

Takav dokaz nije moguće izvesti. Svako hijerarhijsko društvo je samo po sebi licemjerno.
Ispravo je pitanje o količini licemjerja u kojem živimo ?

Tko je glasao

točno, pravo pitanje je

točno, pravo pitanje
je samo količina, a odgovor je
ogromna

Tko je glasao

Nemam nekakav poseban

Nemam nekakav poseban komentar uz ovaj dnevnik, makar moglo bi se koješta u njemu malo komentarima razjasniti.
Imam jedno pitanje, na kojeg možda na ovim stranicama netko može i odgovoriti:
Postoji li igdje u svijetu stvarno besplatno školovanje, naročito na sveučilišnoj razini?
Nekoliko autora je ovdje pisalo i podržavalo studente u njihovoj borbi za besplatno studiranje i školovanje; - nitko nije nabrojio države gdje je to stvarno besplatno?
Može li tko odgovoriti, nije provokacija, stvarno me zanima odgovor i koje su to države!

Tko je glasao

U Danskoj svaka osoba koja

U Danskoj svaka osoba koja napuni 18 godina starosti i može dokazati da se školuje ima pravo na "SU" - državnu potporu za obrazovanje, i to u trajanju do maks. 6 godina bilo kada tokom života. Visina potpore (za mlade) ovisi je li stanuje kod roditelja ili samostalno (najmanje 30 km od roditeljskog doma), za ostale je uniformna (osim za samohrane majke, koje dobivaju nešto više). Potpora je dovoljna za skroman život u studentskoj sobici, tako da svi studenti to dopunjavaju ili financijskom podrškom roditelja ili radom. Raširena je i praksa studenstkih kredita.

Drzavna potpora može se i "ponijeti" u inozemstvo, tj. ako se studira u inozemstvu Danska država i dalje pruža podršku. za sada ne postoji obveza "odradjivanja" podrške u Danskoj nakon završenog studija.

Ovime mladi već od 18. godine postaju ekonomski subjekti u društvu i sami organiziraju svoj život i privatnu ekonomiju. To je neprocjenjivo za samostalnost i okretnost u životu.

Samo školovanje je besplatno, tj. ne plaća se nikakva školarina na državnim sveučilištima. Studenti se upisuju na temelju uspjeha u srednjoj školi (nema prijemnih) i nema mjesta za sve (ali ipak skoro za sve koji žele). Ukoliko se podnese zahtjev i ne prodje, mora se čekati slijedeća godina, ako da budući studenti oprezno biraju gdje će se prijaviti.

Problemi s kojima se suočava društvo su: nepravovremeno povećanje kapaciteta odredjenih fakulteta (npr. medicina), ili smanjenje (humanisti raznih profila) i predugo trajanje studiranja. I napokon, prevelik dio mladih koji ne žele studirati (jer se gubi 5-6 godina aktivnih godina učestvovanja u radu, a male su razlike u neto plaćama izmedju visokoobrazovanih i dobro plaćenih srednje obrazovanih).

The Observer

Tko je glasao

Kuba, Francuska, Njemačka.

Kuba, Francuska, Njemačka. U Francuskoj nema kvota i prijemnih uopće :)

vjerojatno i Norveška i Švedska.. Nisam siguran, al mislim da titamo i plaćaju da studiraš ili tako nešto.. neš sam pričo s vikingom iz Norveške al smo bili prilično pijani pa se ne sjećam najbolje

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

U Njemackoj dakako da ima

U Njemackoj dakako da ima kvota, isto tako i u francuskoj.

Npr. u njemackoj je jako tesko izabrati fakultet po volji. treba se ispuniti dosta kriterija da bi se studiralo na fakultetu vlastitoga izbora.

Ako student npr. ne ispunjava te kriterije, dodjeljuje mu se mjesto studija, a koje najcesce nije mjesto izbora pojedinca.

Tako se cesto dogadja da recimo prosjecni maturant iz minhena/bavarske mora ici na studij u neko manje mjesto u istocnoj njemackoj.

U francuskoj takodjer nema slobodnoga izbora fakulteta, vec se gleda kako tko gdje pase...

Tko je glasao

u Njemačkoj je tak kak

u Njemačkoj je tak kak veliš, al u Francuskoj nije.. bottom line, besplatno je i u Francuskoj i u Njemačkoj.. jedino kaj se Švabe nekaj bune da bi oni da se to plaća :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Stanje se kaotično mijenja

Stanje se kaotično mijenja jer je ovo dio evropskog pokreta vraćanja tradicije. Npr. danski studenti su upravo izborili praktički besplatano visoko školovanje.

Tako je sada cca 12 evropskih zemalja sa manje više besplatnim visokim obrazovanjem, dosta zemalja se besplatnim državnim i plaćenim privatnim fakultetima te dosta zemlaja a la Hrvatska sa kaosom svega i svačega, pri čemu su hrvratske školarine projsečno u vrhu, naravno uz Srbiju.

Obzirom da udio besplatnog viskog obrazovanja i rješavanje ostalog (domovi itd.) u Evropi i raste, nakon povlačenja plime zarada više od 50 % udjela napuhavanja financija, što je svuda pratila i eksplozija studija i svega kao i kod nas, ta evropska inicijativa najavljuje već u jesen snažne inicijative za potpune povratke na evropske kolosjeke.

tako je to sređivanje kaosa i problema u RH i onako sazrelo i prezrelo. Ova ista inicijativa je to pokušavali i prije, međutim rezultat je da čak nitko nije ni čitao šta su potpisali nit ima podataka šta se dešava, pa se sada svi čude svačemu. Sve isto kao oko svega, samo naravno gore.

Kako je Hrvatska sve ovo prošla već sedamdesetih, bujale su u fianncije i studiji, te kako je sve u 3pm a studentska inicijativa po općoj ocijeni najpametnija u Evropi (ostali se tuku, uralaju ...), redukcije i sređivanja ne bi trebali biti problem. Jednostavno se terbaju povući sve klike, jer se vidi da i onako nemaju veze s mozgom, i dati pametnijima koji maju volju oko toga.

Tko je glasao

Postoji li igdje u svijetu

Postoji li igdje u svijetu stvarno besplatno školovanje, naročito na sveučilišnoj razini?

Da. U Vatikanu

Tko je glasao

@zoc, nisam baš siguran da

@zoc, nisam baš siguran da je i tamo besplatno. Pokušati ću provjeriti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci