Tagovi

Nametanje moralnih vrijednosti

Ima jedna tema koju privatno i javno izbjegavam, a to je moral i pravila ponašanja koji iz njega proizlaze. Jedan od glavnih problema kod njega je to što moralno nije čvrsto definirano i mijenja se i dijakronijski i sinkronijski, od vremena do vremena, od jedne ljudske zajednice do druge, kao i od pojedinca do pojedinca. Često se događa da su sve „sukobljene“ strane u pravu, iako su im stajališta potpuno različita. Uzmimo, za našu kulturu drastičan, primjer da se nađete u nekoj primitivnoj plemenskoj zajednici na večeri i prenoćištu te da vam glava obitelji pošalje svoju kćer u krevet u znak dobrodošlice i osobite počasti. Naći ćete se u veoma neugodnoj situaciji ako odbijete poklon, glava familije će biti uvrijeđen, djevojka posramljena, a pleme će vas zbog toga vjerojatno proglasiti nemoralnim. Usporedite to s onim što bi vam se desilo u većini naših krajeva ako biste samo malo više bacili oko na ženski dio familije. Ne da biste ostali bez prenoćišta, nego možda i bez glave, a brkati padre padrone bio bi označen kao zaštitnik ćudoređa i kao takav slavljen u mjestu. Čak bi mu i sudac našao to kao olakotnu okolnost i razlog za smanjenu ubrojivost. U boljem slučaju, ako preživite, kao nemoralnoj osobi vrata te kuće bila bi vam zauvijek zatvorena. Što je, dakle, moral te tko i kako određuje što je moralno, a što nije?

Pročeprkao sam malo internetom i našao jednu definiciju morala u Wikipediji pa je prenosim od riječi do riječi: „Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Moralna pravila nisu apsolutno važeća, već se razlikuju i vremenski i prostorno. Utoliko je pojam morala blizak pojmu etosa.
Za razliku od pozitivnih zakona, moralna pravila - kada su prekršena - ne donose političke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.“

Možda se netko od vas sjeća pokojne Silvane Novak. Nesretna žena je u trećem mjesecu trudnoće saznala da ima težak oblik leukemije. Doktori su preporučili pobačaj, no ona je to odbila i rodila sina. Za nju je bilo kasno i nakon dvije godine izgubila je tešku bitku. Iskreno sam cijenio njenu hrabrost i požrtvovnost, ali sam se istovremeno zapitao je li trebala poslušati doktore, i to iz više medicinskih, humanih i roditeljskih razloga. No, to je bila suverena majčinska odluka i mogu samo suosjećati sa njezinim sinom, suprugom i cijelom familijom.

Drugi slučaj, koji me zapravo naveo na pisanje ovog dnevnika dogodio se početkom ovoga mjeseca. Priču o tome je „Večernji list“ razvukao na prvih pet stranica, uz popratne komentare Tonča Huljića i velečasnoga Sudca, koji su u njoj našli i dokaz o postojanju Boga. Majka jednog djeteta od 13 godina iz prvoga braka našla je novu ljubav svoga života i odlučila novom suprugu podariti dijete. Priča bi bila sasvim obična da nije postojao jedan problem. Naime, ona je bolovala od rijetke bolesti krvnih žila u mozgu, kavernoma (džepovi ispunjeni krvlju koji se stvaraju na stjenkama krvnih žila, koji u svakom trenutku mogu prsnuti i izazvati izljev krvi u mozak). Već pri prvom porodu jedan od tih džepova je pukao, a ona je pukom srećom preživjela. Iako je znala da je druga trudnoća nedopustiva s medicinskog gledišta jer su šanse da preživi gotovo nikakve, svjesno je odlučila začeti i drugo dijete. U poodmakloj trudnoći desilo se ono najgore, izljev krvi u mozak i moždana smrt. Održavali su je u komi da bi nakon 65 dana dijete došlo na svijet, a majka i klinički umrla. Novinski je članak u meni izazvao niz dvojbi, pa i revolt, ali sam se na kraju složio sa svojom dragom prijateljicom, poznatom feministicom, koja kaže da žena ima pravo na slobodno donošenje odluke ma kakva ona bila, samo pod uvjetom da je ta odluka donesena bez ikakvih pritisaka bilo koga sa strane.

Ne znam je li u ovoj priči postojala moralna prisila sredine po kojoj žena nije prava žena ako čovjeku svoga života ne podari dijete, ali sam uvjeren da ovoliki prostor koji su ovom slučaju dali mediji sigurno čini vrstu prisile na sve žene koje se nalaze ili će se naći pred istim pitanjem. Prostor koji joj je posvetio „Večernji list“ gotovo je jednak onom koji je svojedobno u novinama bio posvećen vatrogascima stradalima na Kornatima. Pet prvih stranica! Iako sam za sebe dvojim da li bih čin ove žene okarakterizirao kao moralnu vrijednost ili moralni idiotizam, jer ne mogu a da ne razmišljam o dvoje djece koja su ostala bez majke, nije moje da osuđujem i da osporavam njezinu životnu odluku. No, neprihvatljivo mi je to što mediji tu ženu uzdižu na pijedestal kao heroinu te veličaju njezinu odluku kao vrhunsko moralno djelo. Pitam se utječu li mediji time na formiranje općedruštvenog stajališta kako je u pitanju ovakvih rizičnih trudnoća pobačaj nemoralan i kukavički, a žrtvovanje vlastitog života žene jedini moralan i hrabar potez te time i jedini društveno prihvatljiv? Liječnici u ovakvim situacijama život majke stavljaju ispred života nerođenog djeteta. Hoće li se žene koje bi same bile sklonije poslušati savjet liječnika lomiti pod pritiskom javnosti kako ne bi ispale sebične ili kukavice? Kladim se da nitko od novinara koji kao da uživaju iznoseći ovakve životne priče nema ni najmanju predodžbu kako se zapravo osjeća žena već samim tim što je uopće suočena s tako teškim pitanjem – pobačaj ili smrt. Nemam ni ja, no uvjeren sam da je svaka odluka o pobačaju, o čuvanju svog života, o spašavanju majke svojoj već rođenoj djeci, o spašavanju žene svom suprugu, o spašavanju djeteta svojim roditeljima u najmanju ruku jednako hrabra kao i odluka žene koju ovih dana veliča „Večernji list“. Pa zašto onda novine nikad, ali baš nikad ne pišu o tim „drugim“ ženama?

Svjestan sam da sam otvorio jednu veoma tešku temu, ali vjerujem kako ćemo uspjeti kulturno i argumentirano razgovarati, možda i pomoći ženama koje dođu pred sličnu, sudbonosnu odluku. Misao vodilja mi je bila kako bi žene ovako teške odluke morale donositi bez pritiska javnog mišljenja, te ako su dvije gore navedene žene heroine, isto su to i one koje su se odlučile na pobačaj. I za to je potrebna jednaka hrabrost, a u nekim sredinama možda i veća, pogotovo kada mediji ovako nameću moralne vrijednosti.

http://www.vecernji.hr/vijesti/rodila-nakon-65-dana-kome-mama-je-umrla-d...

Komentari

Zbog losih asocijacija? Tipa,

Zbog losih asocijacija? Tipa, izbosti proizvoljno nekog nozem nije po definiciji najcesce moralno ponasanje, znaci sam cin izvan konteksta nosi niz odbojnosti.

Tko je glasao

čin

Ali takav čin je u 99 % ljudskih zajednica nemoralan.

Govorim o činovima za koje ti zajednica kaže da je ok, da je u skladu s moralom - a ti se ipak pritom čudno osjećaš.

Tko je glasao

Dakle jos jednom.

Dakle jos jednom. ASOCIJACIJA.

Primjer iz ranog djetinjstva. Igras se s olovkom i iskopas nekome oko. Vika, ljutnja, vriska, lose se osjecas. Naucio si da nije dobro kopat oci. Jos i na jogurt puses, bojis se i olovki.

Onda vidis milijon puta olovke u drugom kontekstu koji je moralno neutralan i pocnes olovku dozivljavati kao nesto sto je OK, unatoc losem iskustvu. Ali nekakvo guranje, stiskanje, udaranje stalno izaziva losu reakciju okoline i nije ti ugodno. I ucis se i povezujes srodne pojave.

Pa tako, kada dodje cas da ubijes nekoga, makar zajednica kaze da je to OK (neprijatelj), tebi su i dalje lose asocijacije bliske tom cinu. Olovka, oko, vika, muka, sve nesto nezeljeno, protiv svih obicaja nagrade i zadovoljstva, pa se ta oprecnost manifestira kao anksioznost i nesklonost takvom cinu.

Tko je glasao

Jel njezin cin u skladu sa

Jel njezin cin u skladu sa odrzanjem vrste? Ako jeste, jak je temelj opceg prepoznavanja tog cina kao moralnoga?

Tko je glasao

@gale, ovo zanovjetanje nema

@gale,
ovo zanovjetanje nema nikakvog dodira s ičim navedenim u Splićinom dnevniku,
on govori o ljudima, ne o evoluciji.
Kako sam imao sreće poznavati Silvanu Bućan, udanu Novak, poznavao sam
normalnu curicu, potom djevojku pa ženu, osobu koja je u trenutku teške odluke
svjesno, bez utjecaja sa strane, pokazala osobni integritet, nesebičnost, to što
ne bih nazvao herojstvom već biti čovjek s velikim Č. Normalnost kakva nam je
nenormalna.

Tko je glasao

Ljudi su neobicno povezani sa

Ljudi su neobicno povezani sa prirodnim zakonima, a tu povezanost nosi i njihov moral.

Tko je glasao

odrzanje vrste nema veze s

odrzanje vrste nema veze s moralom.

ali ima sa amoralom ako se ljudska vrsta prisiljava na razmnozavanje.

sto u blazim oblicima znaci odredivati, osudivati, kvalificirati koliko potomaka ima susjed, da li ce se lijeciti ili ce se ubiti...

oduzimanje slobode drugom ljudskom bicu da odlucuje o sebi je amoralno

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

amoralnost

"oduzimanje slobode drugom ljudskom bicu da odlucuje o sebi je amoralno"

Isto tako je amoralno nametanje odluke drugom ljudskom biću. Pogotovo ako se to radi iz skrivenih i loših pobuda kao što je tiraž novina. Osobna odluka, uz to, redovito nosi privatnost. Da li je pokojnu neko pitao hoće li biti razvlaćena danima po novinama. Da li je netko pitao njenu 13 godišnju kćerku? I danas joj je posvećena cijela stranica.
Inače postoji još puno stvari o ovom slučaju koje nisu objavljene (neću ni ja) a veoma su diskutabilne.
Mislim da je naslov veoma jasan kao i moja najava teme. Nema uopće potrebe spominjati više njen slučaj.
Razgovaramo o nametanju moralnih vrijednota. Tko i da li ima na to pravo.

Tko je glasao

Naravno da ima. S obzirom da

Naravno da ima. S obzirom da je moral upravo drustvena kategorija koja definira medjuodnose.

Tko je glasao

Kad kazes amorlano, sto tebi

Kad kazes amorlano, sto tebi to znaci? Sve ono sto je izvan tvojeg vidjenja ispravnosti? Pa tako, ako cemo uvesti moralni relativizam i pravo svakome da si postavlja proizvoljan moralni obrazac, onda je i mali nacist potpuno u pravu kada iz svojeg proizvoljnog stava kaze da sve Zidove treba ubit?

Tko je glasao

zlocin protiv covjecnosti

zlocin protiv covjecnosti

oduzimanje slobode

nije moralni relativizam jer tu ne postoji relativno.

to je naprosto zlocin. dakle puno gore od amoralnosti.

amoralno je sutke to podrzavati nakon sto godina od dogadaja, makar se vis ene da nista promijeniti. kao sto je amoralno praviti se da to nije zlocin. kao sto je amoralno praviti se da se nije dogodilo.

zlocin je ponovo se pozivati na zlocin.

amoralnost i zlocinacko djelo nisu isto.. makar je za zlocinacko djelo ipak premisa amoralan, beskrupulozan ne-covjek.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Cirkularno definiranje

Cirkularno definiranje opcenito ukazuje na manjak prosvjecenosti.

Tko je glasao

Održanje vrste od davnih dana

Održanje vrste od davnih dana nije temelj moralnog prosuđivanja. Kad netko danas donosi moralne odluke na temelju toga, smatra se zaostalim. Pogodi koja je najviša moralna vrijednost svih civiliziranih ljudskih zajednica?

nemesis

Tko je glasao

Od kojih to tocno dana,

Od kojih to tocno dana, Nemesis?

Tko je glasao

Od prvih oblika organiziranog

Od prvih oblika organiziranog društvenog života ljudi - plemena.

nemesis

Tko je glasao

I sta se onda dogodilo?

I sta se onda dogodilo?

Tko je glasao

Održanje vrste nije više bio

Održanje vrste nije više bio temelj društvenog ponašanja ljudi.

nemesis

Tko je glasao

odgovorila sam galetu,

odgovorila sam galetu, spontano, asocijacijom na konverzaciju, sorry za uplitanje..

ali eto taj odgovor mi se nametnuo logikom

ljudsko bice - humano bice

humanost

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

A sto je tada postala nit

A sto je tada postala nit vodilja?

Tko je glasao

Kad pripadnici/pripadnice

Kad pripadnici/pripadnice ljudske vrste prestaju biti animalna bića i postaju ljudi, oblici njihovog društvenog života u sve većoj mjeri postaju rezultat njihovog svjesnog aktiviteta, a sve manje nagona. Evolucijski razlikovni vid čovjekove društvenosti omogućava da ljudi svoju nagonsku prirodu i prirodu koja ih okružuje preoblikuju i tako stvaraju svoju kulturu. Tako možemo reći da se nagon za održanjem vrste kulturom postepeno preobrazio u poštovanje života. Život je, gale, središnja vrijednost civiliziranih društava i vrhovni kriterij moralnog rasuđivanja.

nemesis

Tko je glasao

Tako možemo reći da se nagon

Tako možemo reći da se nagon za održanjem vrste kulturom postepeno preobrazio u poštovanje života.

OK. Mene interesira povezanost izmedju obicaja (promjenjive kategorije) i nekih fundamentalnih zakonitosti (pravila). Pa tako, kao fundamentalnu zakonitost postavljam odrzanje. Zivot kao sto dobro primjecujes to nije, s obzirom da je to samo evluirani oblik nekih sustinskih pojavnosti. Vise ili manje dobro artikuliran.

Tko je glasao

asocijacije...

Knjiga "Sebični gen"... Priča iz Siriusa "Etičke jednadže"... itd. :)

Uglavnom - moral se ne može nametnuti - jer upravo moral označava jednu ljudsku zajednicu. Kako ćeš pripadniku vlastite zajednice nametnuti moral - kad je i njemu već davno nametnut? To su pravila koja vrijede i za jednog i za drugog - ako tako definiramo moral.

Tko je glasao

Kako smo se prilicno udaljili

Kako smo se prilicno udaljili jedni od drugih na nivou zajednice (visoke ograde i ine barijere) citav niz morala sasvim uspjesno koegzistira i istina vodi zemlju u propast (sto predstavlja ukupni vektor). Iliti, moral je stvar osobne refleksije, rekao bih.

E sad. Nametanje morala. Uhh. Ima i mrkve i batine u procesu odgoja, da.

Tko je glasao

humanost

humanost

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Znaci, odvesti starca na

Znaci, odvesti starca na planinu da se smrzne je cin humanosti? Interesantno gledanje na stvar.

Tko je glasao

danasnji primjer: pustiti

danasnji primjer:

pustiti covjeka, ne lijeciti ga ako on ne zeli

lijeciti ga ako zeli

da li je to mozda gledanje na koje si mislio?

humana medicina

ps:
otkud je sad taj starac izniknuo u konverzaciji?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Pozvao sam se na valjda

Pozvao sam se na valjda japanski stari obicaj da se stari ljudi odvedu na vrh planine i ostave tamo kako bi zajednica mogla lakse funkcionirati i prezivjeti teska vremena. Po plemenskim obicajima, vrlo moralan cin. I human isto tako?

Tko je glasao

odnos prema zivotu i smrti u

odnos prema zivotu i smrti u toj zajednici je njihov odnos, ne tvoj, ne nas..

opcenito gledano

bilo bi jako amoralno tjerati starca na tako nesto, no otkud znas da to nije i njegova odluka?

ja ne znam.. niti razumijem japansku filozofiju zivota i smrti, osim povrsno..

nemam odredeno misljenje o moralnosti tog cina

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Sve pet. Ono sto primjecujem

Sve pet. Ono sto primjecujem da se taj cin smatra moralnim, a nema veze sa humanoscu. A odatle smo krenuli. Pa tako, osobno sam sklon odbacivanju tumacenja koja ne mogu objasniti iznimke. Barem mislim da je takav nacin razmisljanja intelektualno posten.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci