Tagovi

Nacrt promjene Ustava

Ovih se dana pri?a o promjeni Ustava privodi kraju. Nakon što su Milanovi? i Kosor postigli konsenzus oko ustavnih promjena, preostala je formalna procedura. Tako je prije par dana Odbor za Ustav, Poslovnik i politi?ki sustav donio usuglašeni Prijedlog za utvr?ivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je upu?en Saboru, gdje bi se kroz desetak dana trebala održati rasprava i na kraju glasovanje. Kako HDZ i SDP, kao kreatori usuglašenog prijedloga za promjenu Ustava, imaju više od potrebne dvije tre?ine glasova u Saboru, ne o?ekuju se trzavice ili daljnji zastoji. Pa ipak, to sve skupa ne zna?i da svi zajedno ne možemo pogledati što to?no sadrži prijedlog ustavnih promjena, da ga ne možemo prokomentirati, i možda potaknuti barem raspravu (možda i saborsku) o to?kama koje na ovaj ili onaj na?in smatramo spornima. Stoga i pišem ovaj tekst, nadaju?i se doprinosu ?itatelja. Svjestan sam da ovakve teme ne mogu pro?i bez paušalnih i generalnih ocjena, no volio bih vidjeti ?im ve?i broj kvalitetnih kometara koji se bave nekom od konkretnih predloženih promjena Ustava, ili pak nekom od propuštenih.


Prijedlog ustavnih promjena ima 29 ?lanaka, a ja ?u se osvrnuti na one koji su meni zapeli za oko.

  • ?lanak 6

    U ?lanku 38. dodaje se stavak 4. koji glasi:
    „Jam?i se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
    Ograni?enja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograni?enjem u svakom pojedinom slu?aju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.“
    Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

    Ova izmjena Ustava plod je djelovanja civilnih udruga (u ovom slu?aju, konkretno GONG-a), koje su svojim prijedlozima tako?er pokušale participirati u procesu promjene Ustava. Sama promjena predstavlja (dobrodošlo) ja?e pozicioniranje prava na pristupu informacijama. To pravo je i do sada bilo zajam?eno zakonom, ovim ?inom pravo na pristup informacijama postaje ustavna kategorija, te time zna?ajno dobija na težini.

    Pa ipak, bojim se da ?e (barem za sada) ova promjena ostati mrtvo slovo na papiru. Nekako sumnjam da ?e sva ona tijela i državne institucije, koje su do sada u?estalo ignorirale pravo javnosti na dostupnu informaciju (u prvom redu Vlada!) promijeniti ponašanje samo zato jer je pravo na pristup informaciji ušlo (i) u Ustav.

    Ne, za takvo ponašanje je potrebna politi?ka volja, kao i efikasna pravna država koja bi takvo ponašanje uistinu sankcionirala. Prisjetimo se, ?emu je poslužila presuda Upravnog suda u korist novinarke Jelene Berkovi??

    Podsjetimo Jelena Berkovi? dobila je tužbu protiv predsjednika Vlade Ive Sanadera zbog kršenja prava na pristup informacijama kada je Upravni sud ocijenio da je premijer protuzakonito uskratio informaciju. Budu?i da premijerov grijeh nije sankcioniran niti je uslijedila javna isprika, presuda Upravnog suda još uvijek nije poslužila ni?emu.

  • ?lanak 7

    ?lanak 45. mijenja se i glasi:
    „Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (bira?i) imaju op?e i jednako bira?ko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlu?ivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.
    U izborima za Hrvatski sabor bira?i koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
    U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlu?ivanja na državnom referendumu bira?ko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri ?emu bira?i koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju bira?ko pravo na bira?kim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.
    U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlu?ivanja na državnom referendumu ostvarivanje bira?kog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi na?in odre?en zakonom.“

    Ovaj ?lanak je otjelovljenje konsenzusa Kosor i Milanovi?a, i to je jedini na?in na koji ga mogu promatrati – kao rezultat konsenzusa. Njegove odredbe su meni osobno problemati?ne sa tri aspekta. Prvi je taj da smatram da bira?ko pravo treba vezati uz prebivalište. Drugi da svi izabrani zastupnici moraju imati punokrvni politi?ki legitimitet. Uvo?enjem fiksne kvote zastupnicima dijaspore daje se specijalan status, kao i zastupnicima manjina – em im je osiguran broj zastupnika bez obzira na broj bira?a, em su birani po nacionalnim a ne politi?kim kriterijima. Tre?i je taj da se ograni?avanjem glasanja na diplomatsko-konzularna predstavništva demotivira sudjelovanje na izborima, što je proces potpuno suprotan onome kojemu treba težiti u demokratskim društvima – afirmaciji sudjelovanja bira?a u politi?kim procesima. Uostalom, o svemu tome sam ve? pisao u dnevniku Ustavno-izborni paket aranžman

    Sve u svemu, ovu ustavnu promjenu ne mogu promatrati druga?ije nego li kao privremeno rješenje, kojim se na desetak godina odga?a sre?ivanje stanja u hrvatskom izbornom zakonodavstvu. Nadam se da ?e do tog vremena situacija u društvu i politici sazrjeti do te mjere, da ?e se hrvatski Sabor mo?i formirati na kriterijima politi?kog, a ne nacionalnog (manjine i dijaspora) legitimiteta.

  • ?lanak 14

    U ?lanku 86. stavku 4. rije?i: „glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila ve?ina od ukupnog broja bira?a u Republici Hrvatskoj.“ zamjenjuju se rije?ima: „pristupili referendumu.“.

    Ova izmjena Ustava mi je posebno zanimljiva, i to opet iz nekoliko razloga.

    Prvo, ovim stavkom se mijenja odredba po kojoj na referendum mora iza?i više od polovice ukupnog broja bira?a – ?ime se u praksi omogu?uje provo?enje referenduma o smjeni neposredno biranog ?elnika na lokalnoj razini. Što ?e re?i da gradona?elnici i župani više ne?e biti zašti?eni kao li?ki medvjedi. Osim toga, otvara se mogu?nost provo?enja lokalnih referenuma, poput onog o Varšavskoj .

    Da podsjetim – zbog odredbe da na pravovaljani referendum mora iza?i polovica ukupnog broja bira?a, nalazili smo se u apsurdnoj situaciji da se lokalni ?elnici biraju uz tridesetpostotnu izlaznost, a da ih se može smijeniti jedino ako na referendum o smjeni iza?e pedeset posto bira?a. To je automatski motiviralo gra?ane koji podržavaju na?elnika da ne izlaze na referednum, budu?i time ruše traženi kvorum – što je opet, nedemokratska tekovina, kojom se afirmira ne-sudjelovanje. U praksi, to je zna?ilo da je lokalne ?elnike doslovno nemogu?e smijeniti.

    Drugo, osobno sam se zalagao za još jednu promjenu ?lanka 86. Ustava (što je najdetaljnije opisano u dnevniku Zagovaranje prava na referendum) – onu koja smanjila broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma putem gra?anske inicijative, sa deset na pet posto. Takva izmjena se nije na kraju našla u kona?nom prijedlogu promjene Ustava – što mi govori da politi?ke elite u Hrvatskoj jednostavno nisu spremne na kooperaciju i ve?e sudjelovanje gra?ana u politi?kim procesima. Bez obzira što govorili, politi?ari koji danas u Saboru kroje ustavne promjene – posjeduju strah od javnosti. To je još jedna od inicijativa koja je stavljena na ustavno ?ekanje.

    Ipak, u ovom ?lanku se pojavila jedan stavak o kojem se do sada nije previše raspravljalo u javnosti, a po mojem sudu predstavlja pokušaj amortizacije neopravdano strogih i neprovedivih kriterija za raspisivanje referenduma putem gra?anske inicijative:

    U stavku 6. dodaje se druga re?enica koja glasi: „Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodavnog referenduma.“

    Dakle, u Ustav se uvodi kategorija savjetodavnog referenduma. Iako savjetodavni referendum nema snagu obvezatnog, javni pritisak koji se može posti?i tim putem nije uop?e za odbaciti. Dapa?e. Kriteriji za raspisivanje savjetodavnog referenduma u ovom trenutku ne postoje, i tek se trebaju propisati zakonom. Klju?no je opet kako ?e se to napraviti. Da bi institucija savjetodavnog referenduma sa pozicije interesa javnosti imala smisla, zakonom se mora omogu?iti raspisivanje putem gra?anske inicijative i to na puno liberalnijim osnovama od onih koje vrijede za raspisivanje obvezatnog referenduma.

    Sve u svemu, to je tema koja zaslužuje posebnu pažnju, i te rasprave (i lobiranja) su tek pred nama.

  • ?lanak 24

    U ?lanku 125. stavak 1. mijenja se i glasi:
    „Ustavni sud Republike Hrvatske ?ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotre?inskom ve?inom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveu?ilišnih profesora pravnih znanosti, na na?in i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slu?aju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost.

    Ova promjena je tako?er zna?ajna. Ustavni sud je, po mom mišljenju, do sada podbacivao u ispunjavanju svoje uloge, i to prvenstveno zbog politi?ke ovisnosti o stranci na vlasti. Zoran primjer je odluka o ustvanosti hara?a, na primjer. Ovom promjenom se ta ovisnost smanjuje. Kao prvo, vladaju?i više ne?e mo?i delegirati sebi podobne suce u to tijelo, a kao drugo, izbjegava se blokada tog tijela u slu?aju manjka konsenzusa u Saboru. Ne kažem da ?e time sve postati divno i savršeno – budu?i je i dalje mogu?e sklapanje “trulih kompromisa” (daj jednog tvog, za jednog mog), no prostor za degradaciju uloge Ustavnog suda je definitivno smanjen. Sad još samo treba do?ekati da neki od sadašnjih sudaca – nedostojnih te uloge – izrotiraju...

  • ?lanak 3

    ?lanak tri je duga?ak, pa ga ne?u cijelog citirati. Bavi se ustavnim izmjenama vezanim uz oružane snage, me?uodnost parlamenta, Vlade i Predsjednika, te modaliteta sudjelovanja hrvatskih oružanih snaga u “djelovanju van granica RH”. Najzanimljivije mi je obrazloženje ove ustavne promjene koje navodi:

    Nakon sklapanja Sjevernoatlantskog ugovora Oružane snage Republike Hrvatske obvezne su sudjelovati u kolektivnoj obrani. Napad na bilo koju državu ?lanicu NATO-a smatrat ?e se napadom na Republiku Hrvatsku i Oružane snage Republike Hrvatske bit ?e obvezne štititi suverenitet i neovisnost napadnute države.

    Nakon sklapanja Sjevernoatlantskog ugovora Oružane snage Republike
    Hrvatske obvezne su sudjelovati u kolektivnoj obrani. Napad na bilo koju državu
    ?lanicu NATO-a smatrat ?e se napadom na Republiku Hrvatsku i Oružane snage
    Republike Hrvatske bit ?e obvezne štititi suverenitet i neovisnost napadnute države.

    E sad.

    Kad smo ulazili u NATO, vladaju?i su nam prali mozak sa frazom da se ulaskom u tu vojnu organizaciju ne prenosi dio suvereniteta, te da zbog toga nije potrebno održavanje referenduma. Sada se pak u Nacrtu promjene ustava izrjekom navodi ”napad na bilo koju državu
    ?lanicu NATO-a smatrat ?e se napadom na Republiku Hrvatsku i Oružane snage Republike Hrvatske bit ?e obvezne štititi suverenitet i neovisnost napadnute države
    .

    Hvala lijepo, dakle LAGALI STE NAM direktno u lice.

    Potom, nakon što se na gra?anskoj inicijativi “NATO na referendum” nije uspio prikupiti abnormalno visok broj potpisa, stvar je otišla u Sabor. U kojem je HDZ tvrdio kako se odluka o pristupanju NATO savezu ne mora donositi dvote?inskom ve?inom, ve? je dovoljna obi?na ve?ina.. Da bi danas radi ulaska u NATO mijenjali Ustav.

    Dakle, hvala lijepo još jednom, i tada ste nam LAGALI direktno u lice.

Komentari

nisam pravnik ali stječem

nisam pravnik ali stječem dojam kako se hrvatska ovim promijenama pretvara u jednu banana državu ili koloniju jer gubi suverenitet.
vidi se kako izmjene u ustavu donose dvije stranke (hdz i sdp) pod pritiskom eu i oglušivši se na pijedloge udruga civilnog društva krše ono što se zove ljudska prava svih građana hrvatske koji žive u hrvatskoj.
sadašnji predsjednik sabora je najavio smanjenje broja zastupnika u saboru - drugim riječima tri zastupnika hrvata iz bih će imati jednaku jačinu kao dosadašnjih pet ako ne i veću

w

w. ;)

Tko je glasao

Ja sam se malo poigrao i

Ja sam se malo poigrao i napravio pdf(375kb) u kojem sam označio što se izbacuje, a što se ubacuje u Ustav.
Prekriženo u dokumentu se izbacuje, a napisano crvenim slovima su novosti u Ustavu.

Samo ću par natuknica što mi je upalo u oko.
Meni je zapela kost u grlu već kod članka 5. u kojem se izbacuje da se svatko dužan držati Ustava i zakona. Po novome svatko se dužan držati Ustava i prava, ma što god to značilo držati se prava.
Nadalje, proširen je članak 38. koji mi blogeri tako često volimo citirati jer govori o pravu na izražavanje mišljenja. Dodan je stavak:
Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Naoko, lijep dodatak, ali Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Ovime se u Ustav stavljaju ograničenja prava na pristup informacijama i još se kaže da su ta ograničenja nužna u slobodnom i demokratskom društvu.
Iskreno me zanima autor točno ovakve formulacije. Povraća mi se od ovoga.

Nekoga će zanimati da će člankom 132. biti omogućeno(doduše, primjena tog članka je od datuma ulaska RH u EU) i građanima EU pravo na lokalnu i područnu(regionalnu) samoupravu. U prijevodu, nakon što RH uđe u EU gradonačelnici, župani, vijećnici u gradskim vijećima i županijskim skupštinama mogu biti građani EU. Također, omogućeno im je sudjelovanje na lokalnim referendumima.

I tako, uglavnom dok sam došao do kraja predloženih izmjena osim povraćanja me uhvatio i proljev.

Sve u svemu, mislim da se pod hitno treba organizirati i usprotiviti se ovakvim izmjenama Ustava.

Kako si tražio da u komentarima dodamo i izmjene koje nedostaju, a valjalo bi ih napraviti, predlažem da se doda slijedeći članak u Ustav:
Svatko ima pravo na širokopojasni pristup Internetu.

Inače, mislim da sve izmjene Ustava trebaju potvrditi građani na referendumu.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Svatko ima pravo na

Svatko ima pravo na širokopojasni pristup Internetu.

Ovaj doprinos nabrajanju kojekakvih prava sličan je Članku 55, koji kaže:

Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i
dostojan život

U praksi znamo kako stvari idu.

Dokle god ne piše tko je dužan to pravo svakome osigurati, ovakve deklaracije ne vrijede više of papira na kojem su napisane.

Zato, upravo suprotno, Ustav bi trebalo očistiti od svečanih proklamacija bez stvarne supstance, kao i od detaljnog normativizma tako da ostane ogoljeno ono što uistinu i pripada u Ustav - utemeljenje Republike i odnos prema Svijetu, demokratska organizacija i uspostava vlasti (trodioba), elementarna gradjanska prava i slobode, obveze gradjana prema državi (poštivanje zakonitosti, učestvovanje u obrani, itd).

Sve ostalo treba biti u odgovarajućim zakonima (npr. Zakon o referendumu), a ovo s Internetom (uz konkretno propisivanje tko treba što napraviti i do kada i tko će platiti, treba u onaj zakon gdje se regulira npr. pokrivenost signalom HTV ili slično. Može i posebni Internet zakon.

The Observer

Tko je glasao

Sve u svemu, mislim da se

Sve u svemu, mislim da se pod hitno treba organizirati i usprotiviti se ovakvim izmjenama Ustava.

Mislis, da se poput tebe uclanimo u SDP?

gpgale blog

Tko je glasao

Ne genije. Predlažem da po

Ne genije.
Predlažem da po uzoru na tebe sjedimo pred monitorom i podjebavamo druge.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Ma aludiram na detalj da se

Ma aludiram na detalj da se negdje svaki sedmi put SDP postavi sukladno javnom interesu, a da onih 6 puta kontra javnog interesa. A kako si ti pametan covjek, a opet SDPovac koji je svoju politicku aktualizaciju odlucio isfuravat putem SDPa, da si mozda voljan i drugima predloziti taj djir, jer zbog cega bi se u suprotnom bavio tom shemom, ako to nije najbolji izbor?

S druge strane, neke price o grass rootu i tako dalje, ako na njih aludiras, pobogu. Od kada silverci agitira za vaninstitucionalno djelovanje? Ili ti cijelo vrijeme sjedis na dvije stolice? Ako je tako, jel bi bilo dobro i za nas ostale da slijedimo tvoj primjer?

Ova pitanja su mi danas opet aktualna u refulu, s obzirom da je novi lav Bero pobjedio, sto mozda ukazuje da SDP ipak plovi suvereno u svojim vodama i da se niko ne moze vise praviti blesav i tvrditi da je SDP nesto drugo od onoga sto predstavlja Bero glavom i bradom.

gpgale blog

Tko je glasao

mislim se prelazak na

mislim se prelazak na držanje "prava" također u najvećem dijelu ima veze s pristupanjem EU (nije da prejudiciraju, jel). ulaskom u EU (ali i prije toga!! - to već zaslužuje poseban komentar) izvor prava postat će i svi obvezujući akti koje donose europske institucije (a ne zove se zakoni), a isto tako i presude ECJ (što će, čini mi se, kod nas posebno biti šok i nejasna situacija). time stvarno upotreba pojma "zakon" postaje preuska, iako mi se po ovoj praksi ustavnog suda koju sam uspjela pregledati za taj članak čini da taj stavak 2 nema baš nikakvu praktičnu važnost nego se svi sporovi odnose na stavak 1 (neusklađenost zakona sa ustavom i drugih propisa s ustavom i zakonom).

što se tiče pristupa informacijama, drago mi je zbog izmjene i mislim da je to pozitivna promjena jer će sada vjerojatno biti i ustavnih tužbi kada upravni spor iz nekog razloga za građanina ne prođe zadovoljavajuće. to stvarno po meni je nešto što treba biti dio ustava. isto tako, drago mi je da je stavljena primjena uz načelo proporcionalnosti za ograničenja jer je to ono kako takve stvari trebaju izgledati i kako ih treba rješavati (nemojmo se zavaravati da se može dobiti bilo koja informacija - pravo na privatnost i dalje postoji, isto kao i neke druge tajne u svrhu zaštite nekog postupka ili osobe).
ono što je veći problem je to što, ako bolje pogledamo, zapravo u ustavu ne postoji općenito pravo građana na informiranje. to pravo (čl 38) zajamčeno je samo novinarima!! to je po meni neprikladno i trebalo bi staviti zasebnu i široko formuliranu odredbu kojom se građanima jamči pravo na pristup svim informacijama.
u taj dio spada i pitanje prava na pristup internetu. čini mi se da treba postojati pravo na pristup svim medijima i među njima i internetu, ali ne vidim razlog da se internet zasebno gura kao nešto strahovito važno za reguliranje. uostalom, razlozi zašto netko nema pristup internetu su objektivne okolnosti (signal, cijena i sl). u tom smislu zanima me koji točno doseg te izmjene želiš - da svako selo dobije internet, da svako selo dobije besplatan internet ili samo da nikome ne bude oduzeta mogućnost spajanja na internet iz ovog ili onog razloga?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

mislim se prelazak na

mislim se prelazak na držanje "prava" također u najvećem dijelu ima veze s pristupanjem EU (nije da prejudiciraju, jel). ulaskom u EU (ali i prije toga!! - to već zaslužuje poseban komentar) izvor prava postat će i svi obvezujući akti koje donose europske institucije (a ne zove se zakoni)
Da, pretpostavljam da je to razlog izmjene ovog članka. Ali me to vodi onda do članka 14. Ustava gdje piše da su svi pred zakonom jednaki. Znači li to da je Ustavom propisano da su pred zakonom svi jednaki, ali da nisu svi jednaki pred drugim obvezujućim aktima(a ne zovu se zakoni)?
isto tako, drago mi je da je stavljena primjena uz načelo proporcionalnosti za ograničenja jer je to ono kako takve stvari trebaju izgledati i kako ih treba rješavati (nemojmo se zavaravati da se može dobiti bilo koja informacija - pravo na privatnost i dalje postoji, isto kao i neke druge tajne u svrhu zaštite nekog postupka ili osobe).
Vidiš, meni ne da nije drago što se piše o ograničavanju točno određenog prava nego mi se to gadi.
Ograničenja prava su već obrađena u članku 16. u kojem piše:
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Također se prava mogu ograničiti i u skladu s člankom 17.(u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda).
Po mom sudu ta dva članka su dovoljna za zakonsko ograničenje pojedinog ustavnog prava.
Također, treba uočiti da neka prava već u Ustavu imaju istaknutu mogućnost ograničenja dok druga nemaju. Znači li to da sva prava nisu ista, odnosno da ni prava pred Ustavom nisu jednaka(iako su u Ustavu pod istom glavom Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda??

Internet.
Mislim točno ono što sam napisao, svatko ima pravo na pristup širokopojasnom Internetu. Dakle, svatko mora dobiti tehničku mogućnost spojiti se na brzi Internet. Drugačije nećemo natjerati pružatelje usluga da ulože u infrastrukturu. Nedavno je roza kompanija(da je ne bih još i reklamirao, po boji svi znademo koja je) objavila da ne misli ulagati u optiku još godinama jer im je to neisplativo nego da ostaju bakrene žice. Bakrene žice? U 21. stoljeću?
Misliš da su Finci ludi kad su točno takvu odredbu stavili u svoj Ustav? Ja ne mislim, jer su na fini način natjerali kompanije koje se time bave da naprave infrastrukturu.

P.S.
Da se ne ponavljam, ovo je ujedno odgovor i na nemesisin komentar malo niže.
Njoj samo dodatak, u vezi s dometom mog prijedloga. Ne misliš da je bolji i prekratak domet od nikakvog?

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

1. znači li da nisu jednaki

1. znači li da nisu jednaki ni pred ustavom (pošto se ni on ne navodi)? ali da, glupa je formulacija, iako zvuči baš lijepo jednostavno i teatralno.

2. u pogledu čl 16 imaš pravo, možda je suviše uz neko pravo posebno stavljati mogućnost ograničavanja kada ona već općenito postoji, ali to je valjda rezultat nedosljednosti i nesigurnosti u to kako odnose članaka tumače građani za sebe i ustavni sud kao krajnja instanca.

3. tjerati kompanije na investicije postavljanjem ustavnog prava? pliz.
to je valjda najlošiji mogući način, a da i ne govorim o tome da to naravno u konačnici uopće neće time rezultirati.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Kao što je u tekstu

Kao što je u tekstu izrijekom navedeno, u ograničavanju pristupa informacijama zakonodavac se dužan rukovoditi načelom proporcionalnosti (razmjernosti). To drugim riječima znači da (1) bilo koje eventualno ograničenje u svom krajnjem efektu mora proizvoditi više (ili jednako) dobra zajednici u odnosu na situaciju kad ga ne bi bilo, a kao dodatni osigurač od eventualne zlouporabe uvedena je odredba koja kaže da (2) takvo ograničenje mora biti nužno u slobodnom i demokratskom društvu. Najpoznatiji slučaj nužnog ograničenja je zaštita privatnosti. Međutim, oko ovog pitanja se dnevno vode javne rasprave na svim razinama demokratskih društava, gdje se sukobljavaju, između ostalog, različiti koncepti razumijevanja političkog (od pristalica starog principa da je državni razlog - raison d'etat - iznad svih i svega do pronositelja paradigme JOT politike).

Stvar je jednostavno u tomu da šira javnost ne razumije dovoljno pravno načelo proporcionalnosti (Griotta je nedavno napisala dnevnik o toj temi, ali on nije isprovocirao gotovo nikakvu diskusiju) i da zbog toga zakonska rješenja koja se na njemu temelje tumači uglavnom kao neku tipičnu političku smicalicu protiv običnih malih ljudi. Našim sucima i sutkinjama tek predstoji da se uhvate u koštac s primjenom načela proporcionalnosti u donošenju svojih odluka i sigurno je da će tu biti mnogo prostora za intepretaciju i slobodno sudačko odlučivanje. Zbog dugog iskustva etatizma, skloni smo precjenjivati ulogu zakonodavne i izvršne vlasti, a sudsku promatrati tek kao njihovu sluškinju. Ulaskom u EU to će se stubokom promijeniti, jer je ECJ kreirao drugačiji odnos između tri grane vlasti, gdje sudska ima ravnopravnu ulogu u mehanizmu kontrole i ravnoteže.

Što se tiče prava na pristup Internetu, mislim da je tvoj prijedlog (a neke države su ga već usvojile kao jedno od temeljnih ljudskih prava) ima prekratak domet. Svojevremeno sam se zalagala (kroz HBO) da se Internet proglasi javnim dobrom i da se stavi pod najviši stupanj ustavno-pravne zaštite slobode govora, prava na okupljanje, prava na sudjelovanje u obavljanju javnih poslova i prava na peticiju. Tako bi se spriječio svaki oblik regulacije Interneta čiji efekti bi bili nejednakost i diskriminacija građana i pružatelja usluga i sadržaja na netu. Borbe oko ovoga se također vode svakodnevno, a samo jamstvo pristupa je daleko od dovoljnog da bi Internet ispunio svoju funkciju (jednu od) javnog prostora za unaprjeđenje političkih procesa i demokratizaciju društva društava.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Prvi je taj da smatram da

Prvi je taj da smatram da biračko pravo treba vezati uz prebivalište
Premda ja u potpunosti razumijem motive svih onih koji se zalažu za ograničavanje biračkoga prava "dijaspore", a dio tih motiva i osobno podupirem, smatram da dogovor Kosor-Milanović, kao ni bilo koji drugi način da se Ustavom ograničavaju biračka prava državljana, naprosto nije moguće izvesti bez grubog kršenja temeljnih ustavnih načela.
Naime, cijeli je hrvatski ustav građen na konceptu države kao "zajednice ravnopravnih državljana", (primjerice, 1. članak Ustava političku zajednicu, "narod", izričito definira kao "zajednicu slobodnih i ravnopravnih državljana"). U tome smislu, svim (punoljetnim) državljanima pripada i opće i biračko pravo, kao i sva druga ustavom zajamčena prava i slobode. Svaki pokušaj stvaranja razlika u pravima između državljana po bilo kojem kriteriju, po mom je sudu u dubokom neskladu s cijelim slovom i duhom hrvatskoga Ustava kao takvoga.
Promotri, molim, te samo predloženi promijenjeni čl. 45. Čak se u njemu samome daju različita prava državljanima s prebivalištem u RH, i onima drugima, čak i po pitanju mjesta glasovanja u svijetu. Ovi drugi, naime, moraju glasovati u veleposlanstvima, a oni prvi koji se zateknu na tome istome mjestu "u svijetu", mogu glasovati i na "drugi način" predviđen Zakonom. Danas, doduše, toga drugog načina nema, ali već za koju godinu to može biti, npr. dopisno glasovanje, glasovanje mobitelom?, karticom na bankomatu?... bog te pitaj kako sve već ne?! Sve te "blagodati" ustavnim su promjenama već danas "zabranjene" državljanima s prebivalištem izvan RH.
Da ne elaboriram dalje, zaključujem: promjena sadašnjeg modela glasovanja državljana s prebivalištem izvan RH moguća je na brojne načine (promjenama izbornog zakona, ukidanjem 11. izborne jedinice, ... dugoročno i pooštravanjem uvjeta za davanje državljanstva), ali niti jedan od njih ne zahtijeva i ovakvu promjenu ustava i unošenje ovako radikalnog narušavanja koncepta na kojemu je postojeći Ustav građen.
Usput budi rečeno, koncept "političke nacije", odnosno zajednice državljana kao nositelja izvorne političke vlasti, zapravo je liberalni i suvremeni koncept, i on ni na koji način nije narušen glasovanjem tzv. "dijaspore". Jer, ne glasuje dijaspora kao etnikum (nekoliko milijuna iseljenih Hrvata i njihovim potomaka) nego tek imatelji hrvatstkoga državljanstva izvan Hrvatske (400-tinjak tisuća ljudi), od kojih brojni nisu etnički Hrvati (pogledati uvjete prema Zakonu o državljanstvu).
Ako se dugoročno hoće onemogućiti ljude koji ne žive u Hrvatskoj da imaju biračko pravo (premda se ja osobno za to ne zalažem), onda treba promijeniti uvjete davanja državljanstva (njega se, npr, može vezati uz prebivalište), ali se postojećim državljanima državljanstvo kolektivno ne može oduzimati (kaže to i hrvatski Ustav, ali i suvremena demokratska praksa), niti im se na bilo koji način smije ograničavati bilo koje temeljno pravo (pa ni pravo glasa), jer i iz njih vlast proizlazi, i njima vlast pripada (u skladu s čl. 1. Ustava).
Što se pak tiče tzv. manjinskih zastupnika, tu se s tobom slažem, ali ukidanje stečenih prava svakako nije potez kojega bih "ad hoc" mogao podržati.
Zaključno, predložene izmjene 45. članka Ustava, po mom mišljenju, u očitom su neskladu s ostalim člancima Ustava, odnosno s Ustavom kao takvim, i nisu korak u dobrome smjeru.

Tko je glasao

moze se eliminirati

moze se eliminirati institucija dvojnog drzavljanstva. to bi izmedju ostalog bilo i iznimno korektno ukoliko se drzavljanstvo smatra temeljem svih politickih prava, obaveza i sloboda, sto one sa visestrukim drzavljanstvom cini shizofrenima, te stetnima po sam institut.

gpgale blog

Tko je glasao

S druge strane imaš

S druge strane imaš hrvatski živalj i hrvatsku kulturu za koju se trebaš brinuti. Sticajem okolnosti, prije svega ekonomskih ali i političkih još jedna Hrvatska je iseljena. Interes Hrvatske države je sačuvati Hrvtasku kulturu a jedan od načina je i dvojno državljanstvo. Jedini razlog zašto se ograničava pravo glasovanja državljana RH koji nemaju prebivalište u RH je da je oporba izrazito neuspješna u tim izbornim jedinicama i ja se slažem da te izborne jedinice glasuju izrazito populistički jer ne osječaju nikakve posljedice svog glasovanja i svojih odluka. Ja bih osobno puno više volio da je oporba uspješnija u tim izbornim jedinicama pa da se glasovi dijele barem približno jednako kao u Hrvatskoj pa ne bi postojala ova diskusija, siguran sam a Hrvatski narod van države ni na neki način prirodnije utjecao na život u zemlji.

Ne mogu tvrditi da nisi u pravu a sdruge strane to je naš narod, naša kultura i naš interes.

Tko je glasao

Zbog cega ti treba

Zbog cega ti treba drzavljanstvo da bi ocuvao kulturu? Drzavljanstvo je ISKLJUCIVO politicka kategorija. A ako u startu imas nejednake, preciznije one sa duplo ili vise prava i one "obicne", tada ti je i cijela konstrukcija zajednice jednakih pada u vodu. Malo previse losih presedana proizlazi iz oportunog razmisljanja o ocuvanju kulture i tako dalje. Pogotovo s obzirom da ne vidim jedan jedini detalj zbog kojeg bi drzavljanstvo pomoglo u ocuvanju iste.

gpgale blog

Tko je glasao

moze se eliminirati

moze se eliminirati institucija dvojnog drzavljanstva. to bi izmedju ostalog bilo i iznimno korektno ukoliko se drzavljanstvo smatra temeljem svih politickih prava, obaveza i sloboda, sto one sa visestrukim drzavljanstvom cini shizofrenima, te stetnima po sam institut.

gpgale blog

Tko je glasao

Ne znam što točno

Ne znam što točno podrazumijevaš pod "eliminiranje"? Zahtijevati od ljudi da se odreknu hrvatskoga državljanstva? Ili da se odreknu državljanstva druge zemlje?
Znači li to, na kraju, da se slažeš s mojom argumentacijom po kojoj predloženo ograničavanje prava dijelu državljana nije ustavno?

Tko je glasao

Tko kako hoce. Ali ako hoce

Tko kako hoce. Ali ako hoce hrvatsko, onda druga ne moze imati. Argumentacija ti btw ima smisla, a cini mi se na tragu jednog starog forumasa kako je upravo pitanje dvojnog drzavljanstva jedno od temeljnih nositelja institucijske politicke nejednakosti koja se manifestira na bezbroj nacina, a jedan od njih je i pitanje prava glasa dijaspore. Taj detalj vjerujem da ne bi bio sporan kada bi dijaspora imala jedno jedino drzavljanstvo, hrvatsko naravno.

Svi siti, ovce na broju, nema mjesta za manipulacije, neka se ljudi odluce koja im je domovina i nek se za tu domovinu bore kao jednaki. Govorim naravno prvenstveno o BiH Hrvatima, ali i opcenito. Lojalnost spram Drzave je bitan preduvjet politicke stabilnosti, a visestruka drzavljanstva tu komponentu ozbiljno ugrozavaju.

gpgale blog

Tko je glasao

Vidim ja da ti govoriš

Vidim ja da ti govoriš prije svega o BiH Hrvatima. No, ako na trenutak zaboravimo na njih, pa počnemo npr. govoriti o Talianima u Istri s talijanskim i hrvatskim državljanstvom (Furio Radin, npr., i brojni drugi), ili ako počnemo govoriti o izbjeglim Srbima s hrvatskim državljanstvom, koji su u međuvremeno dobili i srpsko, čini li ti se "eliminacija" i dalje tako jednostavnim i primjenjivim rješenjem? Damo, recimo, Talijanima u Hrvatskoj 2 mjeseca da se odluče: ili naše ili talijansko državljanstvo, molim lijepo! Italija bi na to, naravno, zapljeskala i "pogurala" nas u EU.
Institut dvojnog državljanstva je preozbiljna stvar da bi se o njoj paušalno razgovaralo.

Tko je glasao

Uzeo sam primjer BiH Hrtvata

Uzeo sam primjer BiH Hrtvata kao jedan ozbiljniji problem u cijeloj prici. Sto se tice Srba i Talijana, ista stvar. Mozes biti lojalan samo jednoj politickoj zajednici. Pa nek se ekipa odluci koja ce to biti.

gpgale blog

Tko je glasao

Hvala lijepo, dakle LAGALI

Hvala lijepo, dakle LAGALI STE NAM direktno u lice.

Samim time njihova je odluka nistavna zbog nedostatka legitimiteta. I je to.

gpgale blog

Tko je glasao

Mislim da je ovo pravi povod

Mislim da je ovo pravi povod našim uvaženim akademicima i
znanstvenicima da zauzmu stav i pokažu kako su se ipak
digli iznad svojih dnevnopolitičkih i ostalih zanimacija.
Znači, sada kad su izvježbali pisanje peticije volio bih
čuti i vidjeti njihov glas i razinu akademske i ljudske hrabrosti.
Sada je trenutak da pokažu kako se bez oružja može boriti
i "ginuti" za svoju domovinu i ljepšu budućnost.
Pišu se izmjene Ustava gospodo (ili novi Ustav - možda).
Jesu li moja očekivanja realna?
Jesam li u zabludi?

Tko je glasao

Ipak sam u zabludi. Ulazi se

Ipak sam u zabludi. Ulazi se u finale izglasavanja promjena Ustava i
prema očekivanjima danas su krenula uhićenja - kost je bačena.
Ne čuje se HAZU, nema peticija, nema prosvjeda ispred Sabora.
Seoska lukavost (reče danas S.P.Novak) će nam i dalje biti
najveći intelektualni doseg. Stvarno, zar će nam ljudi koji ne mogu
u kontinuitetu izgovoriti dvije rečenice (većina uvaženih zastupnika)
izglasati promjene Ustava koje niti sami - siguran sam - ne
razumiju?

Tko je glasao

Aleksandar Hatz... nije

Aleksandar Hatz...
nije koncenzus, nego konsenzus.
Stojte mi dobro.

Tko je glasao

hvala, ispravljeno

hvala, ispravljeno


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Hatzivelkos se osvrnuo samo

Hatzivelkos se osvrnuo samo na dio Nacrta promjena Ustava Republike Hrvatske. Obvezno treba pročitati cijeli tekst Nacrta, pa ćete ustvrditi da se radi o novom Ustavu.
Spin desetlijeća se sastoji u tome da je građanstvo RH bilo u uvjerenju da je spor između HDZ i SDP u "dijaspori" i "fiksnoj kvoti". Uopće nema spora, niti je ikada bio. Radi se o klasičnom odvračanju pozornosti od osnovne činjenice da se radi o dramatičnoj promjeni Ustava RH, ili točnije o novom Ustavu RH.

I konačno, ono što nije vidljivo iz dnevnika, a javnost nije upoznata:
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav donio je Prijedlog za utvrđivanje Nacrta - jednoglasno.

Članovi Odbora su:
Predsjednik:
Šeks, Vladimir

Potpredsjednik:
Leko, Josip

Članovi:
Antičević Marinović, Ingrid
Grbić, Ivo
Lovrin, Ana
Milanović, mr. sc. Zoran
Picula, Tonino
Pusić, prof. dr. sc. Vesna
Salapić, mr. sc. Josip
Sesvečan, Damir
Šprem, Boris
Tanković, dr. sc. Šemso
Tomljanović, Emil

Jednoglasno!
Ponavljajte to bezbroj puta, kada pomislite da SDP predstavlja opoziciju

Tko je glasao

prava TNT ekipa, sve bolji

prava TNT ekipa, sve bolji od boljega...
hrvatice i hrvati, najebali ste, nakon sto vas vec 20 godina guze, sada ce vas i zabetonirati, nema sta, pravi happy end!
:-)))))

Kitz

Tko je glasao
Tko je glasao

smogi, moze malo

smogi, moze malo detaljnije.
zbog cega konkretno takav drastican zakljucak?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

@Aleksandar Hatz... ama što

@Aleksandar Hatz... ama što će ti detaljnije od onoga što je izraženo riječju JEDNOGLASNO!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

po tom kriteriju ni HNS nije

po tom kriteriju ni HNS nije oporba jer u odboru sjedi (i aktivno sudjeluje) i vesna pusic.
meni osobno to u ovom kontekstu ne predstavlja dovoljan kriterij za diskreditaciju SDP-a kao oporbe. dvotrecinske vecine nema bez konsenzusa, pa je prirodno da je usuglasen zakljucak donesen glasovima pozicije i opozicije


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Detaljnije? Zamisli,

Detaljnije?
Zamisli, odlučuje se o teritoriju i suverenitetu Domovine, a on "konstruktivno suzdržan".
Odlučuje se o temeljnom aktu i suverenitetu, provedbi referenduma, demokraciji, a on jednoglasno s pozicijom.
Pa kakav je to čovjek i oni koji su s njim?
U koji još detalj moram ući, i zašto bih.
Uostalom sve si i sam vrlo lijepo, pravno osnovano i razumljivo opisao u svom dnevniku.

Tko je glasao

duplić

duplić

Tko je glasao

Hatz, pa ne misliš valjda

Hatz,
pa ne misliš valjda da aktualna zločinačka organizacija provodi izmjene ustava kako bi se utvrdila vlast naroda utvrđena važećim člankom 1. Ustava.
I sam tvrdiš da su lagali - uvijek su lagali zapamti - i uvijek će lagati, a ti i ja im dajemo prešutno pravo da to čine još idućih tisuću godina. Ova politička priča se ne da popravljati nju treba početi pisati ispočetka. E da bi nova stabljika graha izrasla najprije je potrebno da sjemenka iz koje je niknula stabljika umre... A ova naša sjemenka ne želi umrijeti jer joj je ugodno i komotno - dok pije našu krv...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci