Tagovi

MZOŠ

Tek što je uspjehom rezultirao prosvjed učenika srednjih škola, evo i studenti su izvojevali pobjedu. Đaci su morali izaći na ulicu, njih čak nekoliko stotina; studenti niti to. Dovoljna je bila najava. Ministar Primorac je u maniri bankrotiranog kockara odmah izjavio da podupire sve studentske zahtjeve, zajedno s Rektorskim zborom donio neke odluke i još izjavio da su studenti u svemu u pravu, te da će im se sutra pridružiti u „šetnji“. Neobično blaga formulacija. Čovjek bi od ministra Primorca očekivao da barem instantno stupi u štrajk glađu do ispunjenja studentskih zahtjeva. Toliko je on ogorčen na naš obrazovni sustav.
Đacima ćemo se još vratiti. Idemo prvo o studentima. U čemu je problem, što su njihovi zahtjevi, tko je kriv?

Radi se o generaciji koja je na Sveučilište ušla 2005. godine u novi, tzv. bolonjski sustav. To su studenti koji su na našim fakultetima upisali preddiplomske studije u trajanju od 2,3 ili 4 godine. Kad to završe, steknu bakalaureat i titulu prvostupnika. Svoje školovanje mogu i ne moraju nastaviti na diplomskim studijima. To je, najjednostavnije rečeno, nova obrazovna stepenica. Diplomski studij možeš nastaviti na matičnom ili nekom drugom fakultetu, no poanta je u tome da je odluka tvoja i da nastavak (diplomski studij) nipošto nije nužan. Točno isto kao što nije nužno upisati fakultet nakon završene srednje škole. Naravno, na papiru je sve to jasno; u praksi, sve mutno.

Dva su glavna razloga. Prvo, fakulteti su preddiplomske i diplomske studije razdijelili samo kozmetički i studenti nekako osjećaju da im je jedini pravi izbor „nastaviti“ isti studij i tako kompletirati svoje nauke. Drugo, nikom živom u ovoj zemlji nije jasno što bi prvostupnici s ovakvim nastavnim programima mogli u životu raditi. Za koje poslove bi bili osposobljeni. K tome, u praksi je nemoguće da netko tko završi preddiplomski studij strojarstva prijeđe na elektrotehniku, a onaj s ekonomije na pravo. Svi, od studenata i nastavnika, do političara i promatrača, osjećaju da se zapravo promijenilo nije ništa. Posebno, studenti zato misle, i to osjećaju kao svoje prirodno pravo, da im je društvo dužno nakon bakalaureata osigurati nastavak studiranja, na istom fakultetu. I to besplatno! To je bit prosvjeda.
Sadržajne i tehničke teškoće u nastavi ovdje je bolje preskočiti. Prevelike studijske grupe, organizacijski nered, neuredan kalendar, nevrijedne nastavnike i čitave fakultete zato preskačemo. To su pitanja koja ionako treba adresirati na pojedine fakultete. Uostalom, ne kažu ljudi uzalud: koliko fakulteta, toliko bolonja. To je plod bizarne nemoći i dezintegriranosti naših sveučilišta, podjednako i plod nedodirljivosti nekih fakulteta i nastavnika. U tom dijelu studenti se s pravom bune i red bi bio da svaki pojedini fakultet očisti pred svojim pragom. To nije nevažno pitanje, naprotiv. No, to je zasebna priča. Koncentrirajmo se zasad na sustav.

Tko je kriv za ishitren ulazak u Bolognu? Tko je kriv za nedopustivo kašnjenje u donošenju potrebnih pravilnika i pravila? Tko je kriv za nemušte modele participacije studenata u troškovima studiranja? Glavni je krivac sustav i tu nema mjesta skrivanju iza autonomije sveučilišta. Sveučilišta jesu neorganizirana, ali njihova autonomija znači autonomiju istraživanja i poučavanja, a ne zaklon za ministra. O titulama, pravilima, sustavu školarina, financiranju, odlučuje država.

Danas su Rektorski zbor i ministar Primorac odlučili da se prihvate glavni studentski zahtjevi:
1) da se svim prvostupnicima jamči „direktan“ upis na diplomske studije;
2) da se svim sadašnjim bolonjskim studentima jamči nastavak studija po uvjetima po kojima su se upisali na fakultete;
3) da je diplomski studij besplatan.

Iz zla u gore.
1) Jamčiti direktan upis je možda dio društvenog interesa, no to je u direktnoj koliziji s bolonjskim načelom razdvajanja preddiplomskih i diplomsklih studija.
2) Nastavak studija je nonsens. To nije nastavak. To je novi studij. Nova obrazovna etapa.
3) Što da na to kažu lanjski i ovogodišnji brucoši na preddiplomskim studijima koji će svoje studiranje plaćati? Što da kažu studenti doktorskih studija? U sustavu visokog obrazovanja imamo tri stepenice. Jedino onu srednju, diplomske studije, sad ovom paničnom odlukom oslobađamo plaćanja. To je baš panika. Kad je već tako, evo skromnog savjeta preddiplomskim i doktorskim studentima: najavite prosvjed!

Eto. Tako djeluje ministar. Kao panični demagog.

Vratimo se sada đacima i njihovom uspjelom prosvjedu.Naravno da su bili u pravu. Pravilnik još uvijek nije donijet, previše nepoznanica je ostalo, a tu je još i problem strukovnih srednjih škola. Prilično je jasno da je ministar Primorac jedva dočekao da državnu maturu odgodi; svi su već slutili da projekt propada. Manje je znano da stvar nije pukla na tijelima koja su ovaj (vrijedan) projekt pripremala. Stvar je pukla kad je ministar Primorac u završnoj fazi pripreme pokušao nametnuti sveučilištima da državna matura postane ekvivalent prijemnih ispita. Tu je nastao potpuni kaos. Fakulteti, kakvi već jesu, izvoljevali su koješta, izmišljali bizarne zahtjeve i, ukratko, ne snalazili se u poslu. No, fer je reći: prvo, državna matura ne može biti potpuna zamjena za prijemne ispite za sve fakultete (zbog raznih specifičnosti) i, drugo, do zadnje zadnjijacte faze pripreme projekta fakultete nitko ništa nije pitao o kompoziciji i sadržaju te iste mature. Eto kako ministar shvaća autonomiju sveučilišta. Kako je već rečeno, fakulteti bezbroj mana imaju, ima i čudnih okolnosti oko prijemnih ispita, ali ovo je komletna komedija zabune. Otud nedoumice, kašnjenja, nebulozne ideje i, naposljetku, bankrot.

Državna matura bi trebala biti, to svi osim ministra znaju, doprinos standardizaciji i konsolidaciji srednjeg školstva. Točno to, i u ovom trenutku ništa više. Jedna osoba se, međutim, nametnula i nastojala čitav projekt u završnoj fazi upotrijebiti ispod stola u druge svrhe. Nametnula državnoj maturi ulogu koju ne treba i u prvoj fazi primjene niti ne smije imati. Jedna osoba je svojim megalomanskim idejama obezvrijedila rad mnogih vrijednih ljudi, poigrala se s generacijom đaka, akademskom zajednicom, društvenim novcem i kompromitirala vrijedan projekt. Dodajte k tome činjenicu da je srednje školstvo zaista između čekića i nakovnja očajno lošeg osnovnoškolskog obrazovanja (s bankrotiranim sustavom vrijednosti) i anemičnog samozadovoljnog visokog školstva.

I sad taj ministar izjavljuje da su ga suradnici dezinformirali i da će se on staviti na čelo prosvjeda koje su povela pametna djeca, te njih uzeti za svoje savjetnike. To je više nego loše.
Kladim se, kad bi sutra pretplatnici HEP-a organizirali prosvjed i odbili plaćati svoje troškove, ovaj ministar bi se stavio na čelo i tog prosvjeda. Ako mislite da pretjerujem, sjetite se i bombastične inicijative o obaveznom srednješkolskom obrazovanju. Odustalo se od toga šaptom nakon prvog utemeljenog prigovora.

I prije smo znali da naši prosvjetni ministri nisu dorasli funkciji. Preživjeli smo nekako i Strugara i Pugelnika i gđu Vokić i njenu nedavnu izjavu da je državna matura obezvređivanje rada profesora. Preživjeli smo i dr. Sanadera, nekadašnjeg ministra znanosti, koji je bio sve samo ne to. Ali, ovaj ministar je direktno štetan. On se, brižan, svrstao pod transparent – sigurno ste ga uočili – „Modriću ne treba državna matura“. U svom frivolnom strahu, g. Primorac nije našao snage da onoj nevelikoj grupi đaka-prosvjednika osim isprike uputi i jednostavnu i poštenu poruku: što god bilo, ne zaboravite da trebate učiti.

Mislim da znam za što stoji ono Š u kratici MZOŠ našeg ministarstva: Š stoji za šarlatanstvo. Ionako bi S bilo bolje: S za skromnost, serioznost i sustavnost. Vrijeme je da glavni šarlatan konačno ode. Ne da da otkaz. Jedino normalno bi bilo da dobije otkaz.

*Tekst je originalno objavljen na euklid.blog.hr

Komentari

E da je pravi,barem bi

E da je pravi,barem bi ponudio ,ako ništa drugo moralnu ostavku. Ali...
Trećaši ipak pišu nacionalne. Ma dođe mi da predam prazan papir taj dan( tj.dane)

Tko je glasao

U našem školstvu ne

U našem školstvu ne vrijedi ama baš ništa! Prva briga bi trebala biti kakve ljude uopće školujemo za prosvjetu! zar ne bi trebali popuniti nekakav psiho test koji bi izdvojio najjače ličnosti koje bi bile u stanju povesti trideset mladih ljudi za sobom?
A u prvom redu, najprije bi trebalo istestirati one koji ih pripremaju za onaj minimalni "odgojni" dio njihovog budućeg rada.
Ja nisam iz te branše, ali na žalost moram raditi s njima i diže mi se kosa na glavi kad čučim ispred zbornice i čekam 20 minuta nakon zvona da mi se dovuče nekakva nalickana balavica koja ne zna ni koga ni kamo bi vodila i što im pokazala i čemu to putovanje služi ali točno zna što treba tražiti i kako iskamčiti "benificije" za sebe i još ponekog. O nekakvoj disciplini i redu ne bih ovom prilikom, ali da nam nastavnički kadar ne valja (čast rijetkim izuzecima) e zbilja ne valja!

Tko je glasao

reforma visokog

reforma visokog školstva
jedna od mnogih stvari
reforma zdravstva
sudbina brodogradnje
tečaj kune
o kojima u hrvatskoj nije bilo
ozbiljne rasprave
prvo među stručnjacima, a onda među dobronamjernim
amaterima, građanima, posjetiteljima politike, studentima
koja bi raščistila barem temeljne stvari
principe
a potom,
uobličila i prikazala nekoliko mogućih strategija
dojam je da se u nas,
ništa ne rješava primjenom zdravog razuma
sve, primjenom načela, kriznog stanja
neko će već u nedostatku vremena prisiliti onoga
kojemu je posao da na vrijeme pronađe i predloži rješenje
da prihvati,
nekakvo rješenje
taj netko može biti EU (za brodogradilišta)
studenti (za reformu visokog školstva)
jedan od vrlo ozbiljnih razloga uspjeha i trajanja pollitike
jest
što se, bez obzira na neizbježne razlike i suprotstavljene stavove,
u diskutanata na poliitici nalazi uvjerljivo veća količina odgovornosti za napisanu riječ, iako teoretski, jer ih se zna samo po nicku, nemaju osim vlastite savjesti i zdravog razuma, nikakve druge sile da ih čini odgovornima
nego u pravih političara odgovornosti za vlastite odluke
bez obzira na kontrolne mehanizme unutar političkog sustava, opoziciju, druge stranke, i medije

post je odličan, komentari su odlični,
bilo bi dobro kad bi oni koji o tome znaju
i hoće pisati
nastavili raspravu
dok se ne pojavi konsenzus oko temeljnih problema u reformi školstva
i mogućih rješenja

luka

Tko je glasao

Ipak, najgora stvar ovog

Ipak, najgora stvar ovog bolonjskog sustava jest jedna notorna prijevara. Već je spomenuto da svatko može studirati samo prvi stupanj ili prvi i drugi stupanj, kao da je to samo po sebi razumljivo. Netko je već rekao da prvi stupanje nema smisla jer se s njime ne može dobiti posao i nije dovoljan ni za što. Ali, to nije najgore.
Najgore je to što postoje kvote upisa na drugi stupanj! Fakultet npr upisuje 100 studenata na prvi stupanj ali nikome od njih nije jasno da će kroz tri godine biti izloženi novom 'numerus clausu's-u jer za drugi stupanj ima samo 'pedeset mjesta'! Granica uspjeha potrebnog za upis pomiče se prema ovom broju pa je moguće zamisliti da netko s uspjehom 3.2 u prve tri godine neće prijeći prag i upisati drugi stupanj.
Kome je to bilo objašnjeno kad se uvodila 'bolonja'? Kome treba takva politika u državi koja ima 7% stanovnika s visokoškolskim diplomama? Svi ostali problemi zbog kojih su danas studenti na ulici rezultat su totalne a. nepripremljenosti i b. nevoljkosti sistema za transformaciju jer u ovome koji postoji mnogima dobro i predobro. No ova odredba o ugrađenom ograničavanju upisa na drugi stupanj nakon trogodišnjeg studiranja na prvom stupnju koji nikome ne treba i skojim se ne da zaposliti jest zločin a ne visokoškolska politika.
Možda, da gospodin Primorac manje radnog vremena provodi na golfu ne bi trebao toliko ovisiti o svojim 'nesposobnim suradnicima' u kreiranju takve politike.

Tko je glasao

Bez obzira na činjenicu da

Bez obzira na činjenicu da Hrvatska ima samo 7 % visoko obrazovanih, nije mi jasna logika ukidanja kvota za diplomski studij tj. mogućnost upisa svih preddiplomaca na diplomski studij.
Time sami sebi obezvrijeđujemo prvostupnike, a to nije pametno, dugoročno gledajući .

Svi se pitaju što bi to prvostupnici trebali biti i raditi, i nitko ne želi biti prvostupnik. Znači jednu od ideja Bolognje će provoditi hrabri pojedinci koji se usprkos, doslovno omalovažavanju, upute na tržište rada nakon preddiplomskog studija.

Zašto bi diplomski trebali upisati svi koji su završili preddiplomski?

Jedna od svrha Bolognje je ubrzati studiranje i izlazak na tržište rada obrazovanog kadra, ne samo VSS, neko upravo i preddiplomaca. Preddiplomski traje 3 godine, što je vrlo malo, trebao bi osigurati bolju poziciju na tržištu rada, veće znanje i bolju plaću, naravno, od SSS.

Možda bi se jedino, umjesto upisne kvote, trebao uvjetovati prosjek ocjena, npr. iznad prosjeka fakulteta u zadnjih cca godina. Da baš ne bude neki konkretan broj, koji će možda, u nekoj generaciji, onemogućiti upis diplomskog studija iznadprosječnim studentima. Uz to, još bi trebalo nadodati i određen broj mjesta na koja se mogu upisati studenti koji imaju prosjek manji od prosjeka fakulteta, ali uspješno tj. izvrsno polože neku vrstu prijemnog.

Tko je glasao

staviti uvjet prosjeka

staviti uvjet prosjeka zvuči posve logično i korektno, ALI taj uvjet treba biti postavljen PRIJE nego što prvi student na kojeg će se taj kriterij primijeniti dobije prvu ocjenu. i upravo u tome je bila bit prosvjeda. kad će se napokon utvrditi trajni kriteriji studija, a ne da se od godine do godine iščekuju novotarije i raspoloženje sveučilišta i dekanata?
kao drugo, ruku na srce, "bakalari" su zapeli negdje između srednjoškolaca i diplome koja se zaista priznaje. i stvarno, zar nije legitimno postaviti pitanje zašto država destimulira a fakultet onemogućava nastavak studija onima koji su za njega zainteresirani, a istovremeno nam je jedan od prioriteta razvoj društva znanja, povećanje broja visokoobrazovanih itd??

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Slažem se da je potrebno

Slažem se da je potrebno točno definirati uvijete i to na vrijeme. Sada su privremeno ugasili požar, dozvolili upis svima, a šta će biti slijedeće godine.

Tržište rada se mora prilagoditi "bakalarima" i oni njemu. Sadašnja situacija je katastrofalna, na kraju krajeva, "bakalar" je pogrdan naziv. Znači, obezvređujemo prvostupnike. Btw, one struke koje nemaju potrebe za bakalarima niti nemaju prvi stupanj, već su studiji integrirani, kao što je slučaj npr. na biomedicinskoj grupaciji.

Mislim da nije prava mjera dopustiti svima, bez obzira na uspjeh, nastavak. Pogotovo besplatan.

Naravno, sada se ništa ne može napraviti, ali barem od slijedeće godine..................ako je ikome u ministarstvu stalo.

A "zemlja znanja" je puno širi pojam. Ne samo povećati broj VSS, već povećati svijest o potrebi za učenjem i napredovanjem, bez obzira na formalno obrazovanje.

Tko je glasao

svakako, bez obzira na

svakako, bez obzira na formalno obrazovanje, ali isto tako nema nikakve potrebe niti smisla zanemarivati formalno obrazovanje. uostalom, složit ćemo se da čovjek koji više zna ima potrebe više učiti.
iskreno, ne znam što je problematično u tome da se svima dopušta nastavak studija. da naglasim, nije riječ o nekim tamo ljudima koji su došli s ceste, riječ je o studentima koji su 3 odnosno 4 godine položili na tom fakultetu i nakon toga temeljem neke kvote (određene na temelju ČEGA? btw) na faksu za njih više nema mjesta. što se tiče plaćanja, o tome se već može raspravljati. možda neki smatraju da je stimulacija ključni pojam. meni na prvi pogled kao najlogičnije rješenje djeluje da dodatna godina ili dvije koštaju koliko i prethodne godine, besplatan nastavak studija nema ama baš nikakve logike i posve sam sigurna da je ta izjava samo posljedica vatrenih okolonosti u kojima se primorac za to odlučio; naravno, išlo se na najbombastičnije i najjednostavnije, umjesto na optimalno rješenje.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Također smatram da bi upis

Također smatram da bi upis diplomskog trebao biti omogućen svima koji to žele, ali mislim da te želje moraju pretočiti rad, disciplinu tj. učenje i ocjene, ipak je to najrealniji kriterij.

Naravno, slažem se u potpunosti da one generacije studenata, koje nisu znale uvijete upisa diplomskog, treba pustiti sve, jer to je jedino ispravno u ovakvoj situaciji.

Tko je glasao

primorac je obećao ukidanje

primorac je obećao ukidanje kvota; vidjet ćemo što će se dogoditi.
inače, po meni je promašaj što su kolegiji tako složeni da se do 3. godine ne stječe dovoljno znanja za početak rada u struci. ono što bi trebalo napraviti je prekrojiti nastavni program tako da su ti "bakalari" spremni za početak rada u struci, naravno, na nižem stupnju nego prije završetka višeg stupnja i da iz toga položaja kreću na posao i paralelno studiraju. kako to izvesti? nemam pojma, neću nikada biti "bakalar" i ne znam kako njihov sustav izgleda, ali sam čvrsto uvjerena da se ovaj viši stupanj treba svladavati uz rad u struci na adekvatnim poslovima, samo što za takav način rada nisu spremni niti poslovaci (nenavikli da nepuno radno vrijeme) ni fakulteti sa svojim planom i programom i načinom rada općenito.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Obzirom da je post odličan,

Obzirom da je post odličan, osim osnovne niti na rubovima signalizira i neka šira osnovna pravila poslovanja.

Svi, od studenata i nastavnika, do političara i promatrača, osjećaju da se zapravo promijenilo nije ništa.
Obzirom da je tako dugo, logično je razmišljati da je to zato što većina nije za rizike promjene poslovanja i/ili dodatno da nitko nije promjenio matricu (Kardelj je bio zadužen za sustav a njegovi šegrti, npr. Tomac su velemajstori manipulacija)

Sadržajne i tehničke teškoće u nastavi ovdje je bolje preskočiti. Prevelike studijske grupe, organizacijski nered, neuredan kalendar, nevrijedne nastavnike i čitave fakultete zato preskačemo. To su pitanja koja ionako treba adresirati na pojedine fakultete. Uostalom, ne kažu ljudi uzalud: koliko fakulteta, toliko bolonja. To je plod bizarne nemoći i dezintegriranosti naših sveučilišta, podjednako i plod nedodirljivosti nekih fakulteta i nastavnika.
Kao prethodno, samo što ima puno dodatnih jakih razloga. Nedodirljivi odavno jako dobro posluju, akademski milje im služi kao ovce u štali i mali prihod za piće, za ozbiljnija poslovanja.

O titulama, pravilima, sustavu školarina, financiranju, odlučuje država.
Država se vidi iza, u prikazu ministara, + država je i sve ostalo. Primorac je do sada najagilniji, pa se vidi da je prazno forsanje, ostali nisu doprli ni do toga stupnja, osim na trenutak Šuvar, kojeg su odmah svi zatukli. Tako da je jasno opredjeljenje većine, i čemu služi školstvo i ostalo, kao crkva u mračnom srednjem vijeku, rijetke točke će očuvati osnovno a malo i sebe a ostalo je pod snažnom maoističkom invazijom.

Manje je znano da stvar nije pukla na tijelima koja su ovaj (vrijedan) projekt pripremala.
To je osnovno pravilo poslovanja. Nikada se ne zna ni za koga tko je nešto zbilja napravio, čak i kada svi znaju i kada se radi o opće prihvaćenim domaćim pa i evropskim vrijdnostima. Tako nitko nema pojma o najznačajnijim ljudima po pojedinim područjima, o ključnim točkama kuda se kreću i koje koriste itd. To nije najgora varijanta, nudila se i stalno se nudi još gora - kada bi se i takvi "anionimni" pridružili tradicijskim svjetlima reflektora, stalnim pišurijama, odavno bi bio krah. Zato je odavno tradicija koja se slijedi da svatko treba izabrati jedna od dva kolosjeka, taj gdje su svi koji su nešto napravili i rade i ovaj forserski. Ni forserski kolosjek nije lak, kao što mnogi misle, kad čovjek razmisli ne bi tako izdržao ni dva dana, uvijek je bilo lakše i zahvalnije obaviti i najteže nego se baviti time.

Dodajte k tome činjenicu da je srednje školstvo zaista između čekića i nakovnja očajno lošeg osnovnoškolskog obrazovanja (s bankrotiranim sustavom vrijednosti) i anemičnog samozadovoljnog visokog školstva.
Jako važno, damo dodati da nakon tako "anemičnog samozadovoljnog visokog školstva" slijedi pravo školovanje, sve ono što se nije zamišljalo takvim, igre bez granica.

I prije smo znali da naši prosvjetni ministri nisu dorasli funkciji. Preživjeli smo nekako i Strugara i Pugelnika i gđu Vokić i njenu nedavnu izjavu da je državna matura obezvređivanje rada profesora. Preživjeli smo i dr. Sanadera, nekadašnjeg ministra znanosti, koji je bio sve samo ne to. Ali, ovaj ministar je direktno štetan.
U pozadini miševi kolo vode, ne miševi nego invazija velikih štakora, a ministri su, kako je priloženo, prolazna farsa. U tome ministarstvu caruju operativne tajnice, niže nabavne službe, profesionalne ljubavnice itd.

Jedino normalno bi bilo da dobije otkaz.
To što je normalno ne samo da dugo ne rješava ništa nego i kvari, svi dobiju otkaz i isto se samo množi i grana, dolazi novi ciklus istog, divizije ex minitara se pretvara i još gore ... Ili savim drukčija rješenja ili ovoga držati što dulje, i kada navali pobjeći ne dati mu, da se tako svi suoče sa onim što sada i onako moraju, jer je došlo, da su duge i lude maoističke zabave završene i da slijedi mukotrpno sređivanje poslovanja, inventure, najprije povrati preplaćenog za one koji su pretplatili te naplata od onih koji su dužni a imaju od čega vratiti. Takvo poslovanje je već nekoliko puta bankrotiralo i kao feniks zarađivalo na bankrotu, a sada su stigli inventura i novo poslovanje. Sada izbijaju u prvi plan matematičari (za bilanciranje), filozofi (za praktične savjete oko logike nužnosti i slično) i građevinari (za obradu beskrajnih viškova prostora i gradnji, kuda nestaju rijeke milijardi).

Tko je glasao

Mislim da znam za što stoji

Mislim da znam za što stoji ono Š u kratici MZOŠ našeg ministarstva: Š stoji za šarlatanstvo. Ionako bi S bilo bolje: S za skromnost, serioznost i sustavnost. Vrijeme je da glavni šarlatan konačno ode. Ne da da otkaz. Jedino normalno bi bilo da dobije otkaz.
Možda je korisnije da ključna osoba, koja tako lako rješava sazrele gordijske čvorove, prije odlaska u legendu rješi još kakav čvor, imajući u vidu najvažnije, da se samo kod nas nešto napravi jedino iznimnim novčanim uštedama, smanjenjem najmanje na 1/10 toga (smanjenjem na 1/5 planiranog poslovanje tone a realizacijom planiranog je slijedi potop za najmanje 20 godina), npr..
- prostorne uvjete za učenike i studente, od onih za učenje i rad, preko smještaja do sporta i rekreacije te zabave. Jako dugo se ne rješava puno toga a itovremeno rješeva puno toga za druge namjene i logike, pa je sada jako zrelo. Država i gradovi, Zagreb i drugi, bazde od prekomjernih količina neiskorištenih postojećih prostora, koje hapaju ili pokušavaju hapati razni već od toga podbuhli, koji prosotri i akteri vape za tim da ih na taj način netko spasi od efekta male ribice nakon čijeg gutanja slijedi The Galaxy Song (Pelin). Toga viška ima cca 10 x više od maksimalnih potreba za obrazovanje i sve druge nužne javne potrebe, sve je rješivo brzo, samo treba na isti način pokrenuti stvar;
- vezano uz prethodno, odmah može rješiti sve važno oko sporta, što znači odmah uštediti kakvih 10 mlrd kuna i prekid dugih agonija, razni nepotrebni stadioni i dvorane i već postapokaliptično stanje oko biznisa i interesa, vrijedne udruge građana više ne mogu izdržati programe reda veličine više od 100 mlijuna kuna po građaninu članu udruge;
- od viška odmah ušteđenog novca, npr. cca 1/20 od nepotrebnog = 2 mlrd kuna, vjerojaatno ne bi škodila odmah hitna ulaganja i plaćanja osnovnih alata za učenje i obrazovanje, izvora učenja, veza sa svijetom, kakvih plaća za to itd.;
- hitne mjere zaštite okoliša, po raznim fakultetima i učilištima deratizacija i dezinfekcija i slično. Već je davno bilo neizdržljivo, farizeji i štakori po hramovima su prerasli i hramove i sve, a sada je (i autor posta malo naglašavaa različitost) je ponegdje neizdržljivo u jednom smjeru (preveliko debljanje) a ponegdje u drugom (kost i koža od gladi, živci na rubu);
- preuzimanje i implementacija raznih EU propisa je djelom povezano sa visokim obrazovanjem. Tu caruje, blago rečeno, strava. Pošto je u naletu, ministtar primorac je rijetki lik koji bi se s tim mogao suočiti, vezano je uz prethodno, ostale ekipe su potonule u živom pijesku birokratizma i s time povezanih bemislenih biznisa i forsanja a on bi, kao to isto samo furioznije od Čačića a ja pa ja skoro kao Tito, možda mogao bar uskovitlati.

Obzirom na iskazane sposobnosti, on bi to očigledno mogao rješavati brzo na način jedno rješi i odmah to preda diletantima (u vezi mature i državnih ispita za srednje škole ga se odmah mora hitno osloboditi bilo kakvog tereta i upliva, dobije značku i ide dalje). Sve za kakvih mjeses dva, do ljeta, i onda bi mogao odjahati u legendu kao veliki reformator.

Osim što je prethodno važno, mogući domino efekt sadrži potencijalno još više toga. Zamisliti samo da Marina Matulović Dropulić, a ona za takvu pjesmu ima background (skoro kao da se javljaju Tito i Tuđman zajedno), zapjeva "drugovi i gospodo, dugo smo muljali a sada je došlo doba sve karte na stol". Cca 95 % toga bi se sledilo u jednu nepomičnu sliku, jače nego kada je Milka Planinc isto izrecitirala cca 1981.g.

Tko je glasao

Sarli, ovaj dio

Sarli, ovaj dio teksta
Dovoljna je bila najava. Ministar Primorac je u maniri bankrotiranog kockara odmah izjavio da podupire sve studentske zahtjeve, zajedno s Rektorskim zborom donio neke odluke i još izjavio da su studenti u svemu u pravu, te da će im se sutra pridružiti u „šetnji“
mi daje misliti da li se to ovim i ovakvim ponašanjem razotkriva planirana namjera da se napravi loše i podvali.

Naime kad netko nešto pet godina radi i to evidentno pogrešno, i na najmanju šušur nezadovoljstva prihvaća mijenjanje prema zahtjevima, onda to samo može značiti da su namjerno planirali podvale, pa ako prođe prođe!!

Tko je glasao

Ovo je odlican i vrlo

Ovo je odlican i vrlo pregledno napisan tekst. Izvan svake je sumnje da nije rijec o cjelovitoj obradi problema, ali i ne moze biti. Bilo bi sjajno da svi koji imaju iskustva i uvide dodaju svoje misljenje. Primorac je u dva velika posla u reformi hrvatskog obrazovanja usao na nacin kako se u Hrvatskoj sve radi: proglasi se nesto, a onda sta ispadne. Tako ce biti sa svim hrvatskim potpisima o pristupanju EU (ZERP je standardan primjer), tako ce biti i s brodogradnjom, to je taj mentalitet.
Ali, poanta nije u tome, nego u cinjenici da hrvatsko stanovnistvo debelo zaostaje obrazovanjem za konkurentskim zemljama (sjever-sjeverozapad). Napredak se ne moze izvesti bez visestrukog ulaganja u skolstvo, u nekretnine, u zaposlenike. Svjetski primjer koji ja poznajem iz prve ruke je ovakav - svi koji nakon solidne selekcije upisu postdiplomski (doktorski) studij, imaju prigodu drzati vjezbe i seminare dodiplomcima. To im se placa dovoljno da mogu financirati svoj studij. Naravno, njihov rad placa sveuciliste koje drzava debelo subvencionira. Studenti placaju studij, ali uglavnom drzavnim kreditom. Time se povecava broj nastavnika. Ne moraju svi postati istrazivaci, profesori. Mogu cijeli zivot ostati nizi ili nisko rangirani nastavnici, nemaju pritisak napredovanja. Grupe za seminare i vjezbe imaju po desetak studenata. Zato je moguce da studenti svaki tjedan imaju iz svakog predmeta koji studiraju barem neku vrstu provjere znanja. Radi se neprestano, nema kampanjskog pristupa. Svi su ispiti jednosemestralni, i ispit se moze poloziti i prije kraja semestra ako se skupi dovoljan broj bodova. To je neka vrsta nastavka srednje skole.
Koliko sam ja vidio, prvo usmjeravanje dodje u 11 i 12 razredu srednje skole, kad ucenici vec pocnu raditi na nacin slican sveucilisnom. Dapace, oni koji pokazu zanimanje za odredjene struke imaju prilike u 12 razredu (imaju obavezu), raditi barem jedan projekt sa nastavnikom sa sveucilista (ili visoke skole). Rijec je o javnoj srednjoj skoli, ne privatnoj, da ne bi bilo zabune.
Na faksu padanja godine de facto nema. Ide se od semestra do semestra od predmeta do predmeta. Ako student neki predmet ne polozi a rijec je o obaveznoj stepenici upisuje ga ponovo, ali druge predmete nastavlja upisivati. Tako da pad jednog jednosemestralnog predmeta ne znaci znacajno zaostajanje.
Profesori su zaduzeni za predavanja i postdiplomce, tako da i oni sami imaju vremena za istrazivacki rad u kojem sudjeluju i postdiplomci (ovisno o struci).
Dakle, da se postigne takva vrsta ucenja prvi je preduvjet novac, ogromne svote novca koje moraju biti ulozene u skolstvo u zaposljavanje enormnog broja novih nastavnika i izgradnju kapaciteta. Navodno, Primorac je to jednom izjavio, da je u njegovom proslom mandatu izdvojio novac za tisuce novih nastavnika. Ne znam je li to istina, ali ako je istina kako to da su i dalje guzve i da se i dalje sa studentima ne radi efikasno.
Naravno, pitanje je i zeli li se stvarno ulagati u obrazovanje. Moguce je zivjeti, mozda cak i dobro zivjeti, s ovakvom obrazovnom strukturom. Za turizam zapravo uopce nije potrebna neka vrhunska razina obrazovanja. Ali, tu sad izlazim iz teme. Ponavljam, svidja mi se dnevnik, mislim da je pregledno napisan a rado bih procitao svako tudje iskustvo.

Tko je glasao

Moje mišljenje je da

Moje mišljenje je da bolonja ne može uspjeti sve dok su profesori iz jugoslavenskog sustava zaposleni na sveučilištu. Oni su glavna kočnica bolonje. Jer su neprilagodljivi novim trendovima i žive u zaostatku za vremenom. Kako bi shvatio što želim reći, razmisli samo o udžbenicima koje na svom fakultetu servirate studentima. Dakle, uzmi za primjer Ekonomiju koju je napisao Samuelson i bilo koju drugu knjigu s ekonomskog područja, koju je napisao neki profesor s tvog fakulteta. Pa malo prouči jezik i terminologiju kojom se koristio Samuelson kako bi djeci (jer oni su još uvijek samo djeca bez ijednog dana radnog iskustva) objasnio ekonomiju, a pogledaj terminologiju kojom se koristite vi, hrvatski profesori u pisanju udžbenika za tu istu djecu. Samuelson je udžbenik za učenje ekonomije napisao vrlo jednostavnim rječnikom, uz obilje primjera iz prakse, tako da bi osnove ekonomije po tome moglo učiti i dijete iz osnovne škole i bilo bi mu dovoljno razumljivo. Za razliku od Samuelsona, udžbenike koje hrvatski profesori pišu za studente, pišu profesorskim jezikom, kojim se međusobno natječu, a što je zakukuljeniji i zamumuljeniji, to misle da će ispasti inteligentiniji i pametniji. Koristeći za pisanje udžbenika terminologiju, za koju je Hrvatu potreban riječnik nepoznatih riječi, tjerate djecu da uče napamet kako bi prošli vaše ispite, umjesto da ih naučite misliti. Od njih na fakultetu stvarate demagoge umjesto ekonomske stručnjake, koji će se odmah snaći u praksi. Djeca vam s faksa izlaze a da nemaju jasnu predodžbu o najobičnijoj poslovnoj dokumentaciji koja cirkulira u praksi i s kojom će odmah biti suočeni. Ali da se ne držim samo ekonomije. Ista stvar je i na pravu. Tamo se akcent stavlja na rimsko pravo i bolonjcima se ne da prolaz nekoliko godina zbog tog predmeta, koji bi zapravo spadao na filozofski fakultet - smjer povijest. Ali zato studenti izlaze s fakulteta a da nemaju pojma o današnjoj sudskoj praksi. Žalosno je što vam studenti izlaze s fakulteta sa znanjem derivacija i integrala, a da nikad nisu naučili na primjeru iz prakse uporabiti te izračune.
Današnje gospodarstvo od diplomiranog ekonomiste ili pravnika ne očekuje poznavanje rimskog prava ili ekonomsku demagogiju, već očekuje snalaženje u gospodarskoj današnjici i aktivno uključivanje u rad od prvog trenutka. Nema se više vremena za izučavanje struke u hodu!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Prvo, svima zahvaljujem na

Prvo, svima zahvaljujem na čitanju i pohvalama. Svima se ispričavam i zbog mog poslovičnog nesudjelovanja u raspravama i dijeljenje ocjena - znam da to nije pristojno, ali jednostavno ne stignem. No to ne znači da ne čitam.
Evo sad izravnog odgovora Lionici. To, kakvi su profesori i programi, to je samo dio problema. Vrlo važan, slažam se. Slažem se i da previše profesora svoj posao vrlo loše, da nisu dovoljno kompetentni, da prečesto maltretiraju studente, ... uglavno se slažem s osnovnim stavom. Problem je samo u tome što tvoj komentar polazi od besmislene premise i završava s potpuno promašenim zaključkom.
Da je problem u "jugoslavenskim" profesorima - to je toliko besmisleno da većeg komentara ni ne treba. Poznajem mnogo izvrsnih ljudi koji su stasali za vrijeme prošle države, poznajem mnogo jalovih koji su svoje karijere izgradili u zadnjih 15-tak godina. Tko je loš, loš je zato jer je loš.
No, više me smeta tvoj zaključak: "Nema se više vremena za izučavanje struke u hodu" Lionice, tko nešto zna o obrazovanju, zna da je upravo suprotno. Na svakom obrazovnom nivou, poanta je u snabdijevanju đaka nekom općom platformom na kojoj onda možeš graditi daljnje učenje. Nikad više ni u jednoj školi nećeš naučiti sve što ti treba za posao. To je utrka u koju uopće niti ne treba ulaziti. Ne samo zbog volumena, nego i zbog akceleracije. Zato treba inzistirati upravo na suprotnom: na ovladavanju principima, osnovama, na razumijevanju. Struku će svi itekako izučavati u hodu i to tokom cijele karijere. A to će moći jedino ako su zaista razumjeli osnove poput rimskog prava, Samuelsona i derivacija.

Tko je glasao

Pogrešno! Zato nam u x

Pogrešno! Zato nam u x slučajeva obrazovanje ništa i ne vrijedi. Ne smije se dopustiti da se u školi nauči derivacija i integral, a da se istovremeno ne nauči čemu to služi na primjerima iz prakse. Ono što ničemu ne služi, ne bi se trebalo obvezno učiti, već izborno, pa koga zanima, nek izvoli. Djecu se ne smije pustiti iz škole da uče struku samo na poslu. Oni moraju izaći kao gotovi stručnjaci, koji će se kasnije samo dograđivati. Temeljni cilj bi trebao biti naučiti djecu u školi jezik struke, sustav i strukturu pojmova koji čine jezik struke, a s ciljem da se djecu nauči primjenjujući jezik struke rješavati probleme struke. A ne ih samo naučiti reproducirati jezik struke, kao što se to danas radi. Danas djeca iz škole izlaze, naučena reproducirati, a ne primjenjivati! Razumiješ li razliku? Krajnji cilj školovanja bi trebao biti naučiti dijete misliti u struci, a ne ih naučiti pojmove struke, kao što se to radi s derivacijama, integralima ili nabrajanjem definicija i pukih činjenica iz rimskog prava, koje uče napamet.
Zato treba inzistirati upravo na suprotnom: na ovladavanju principima, osnovama, na razumijevanju
To je samo pola posla. Ti govoriš o svladavanju jezika struke. Glorificirati jezik struke je mrtvi kapital.

Dakle, imaš sljedeće što bi trebalo činiti obrazovanje:
1. cilj - svladati osnovne pojmove struke
2. cilj - diferencirati pojmove
3. cilj - koristiti pojmove u rješavanju postojećih problema
4. cilj - stručno misliti - znati rješavati nove probleme.

A djeca nam iz današnjeg sustava obrazovanja, zahvaljujući neinventivnim profesorima (na žalost, svi ministri i političari ovog svijeta ne mogu to ispraviti, osim ako se sami ne uhvate predavanja, pogotovo na fakultetima) izlaze ostvarivši prva dva cilja, eventualno treći u tragovima.
To znam zato jer desetljećima radim u gospodarstvu i bila sam mentor mnogima. Djeca izađu van s ekonomskog faksa, a da ne razlikuju pojmove ulaznog i izlaznog računa, da karikiram, a kamoli da bi znali kakav ulog rada i sredstava stoji iza toga. Ali znaju rješavati derivacije i integrale, koje ne znaju čemu služe. Meni na poslu treba gotov ekonomista koji će bar minimalno poznavati kolanje poslovne dokumentacije poduzeća odmah i sad i koji će znati posložiti konsolidiranu bilancu poduzeća u spajanju, a ne da ću mu morati ulagati u obučavanje još pola godine..da ne govorim sad o težim temama. Ovoj državi ne trebaju ekonomski teoretičari, već ekonomski praktičari. Gospodarstvu trebaju obučeni mladi ljudi koji će kompetentno rješavati tekuću problematiku čim se zaposle, a ne biti zbunjeni situacijom na poslu još idućih godinu-dvije dana, dok "ne nauče u hodu"! Više se nema vremena za gubljenje. Dok ti naučiš, netko drugi, tko zna, već ti je uzeo posao ispred nosa!

P.s. za onu generalizaciju profesora, naravno da sam propustila napisati "čast časnim izuzecima", ali držim da su takvi rijetki. Većina jesu ponešto u tijeku, ali im je demagogija tolika da od dva sata predavanja možeš izvući tri korisne i suvremene rečenice teksta, koji može poslužiti današnjici! Ukoliko se ne slažeš s tim, a ti idi na nekoliko predavanja pa poslušaj. Ja sam bila.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Praksa je važna, ne samo

Praksa je važna, ne samo kao puka pragma nego i kao praksa provjere mišljenja i znanja i praksa procesa i rezultata.

I kada se iznose razni živi i dobro uočeni djelovi prakse, kao ovdje, bez minimalizma (orjentacije i svega) se srlja kao guske u magli.

Ovdje je minimum:
- shvaćanje i praksa matematie su se pomakla u presiju primjenjenih odgovora na sve više potreba, pa i onih koje nikada nigdje ne bi imale smisla ni pottrebe da nije gluposti, pa je ne samo ispravno što "sarli" iznosi da treba veće razumijevanje i znanje matematike nego je za minimum još potrebno dodati da se je matematika, kao i razno, razvila iz filozofije, te da odvano narasla nužnost koja nije nužna i nerazumijevanje bilo čega kao minimum traže minimum razumujevanja i matematike i filozofije, bez toga sve veće guske u sve većoj magli;
- i praktični iskusni minimumi matematike, ekonomije, prava i raznog ne samo ne pomažu nego su sve više i više bili kontraproduktivni, maoizam i sve drugo se na to sve više oslanjaju tako da 100 njih i li mjera nečeg davi 1 iznemogli minimum, forsanje je doseglo zrelost i prealzi s onu stranu, tako da i iz toga razloga sada u praksi koja nije puka pragma bez ikakve orjentacije samo minimum matematike, filozofije, književnosti i općenito minimum razuma i znanja sa orjentacijom jedini igra igru, ono je što se najviše traži na način da se pod svaku cijenu eliminira;
- iskustva smo da je ono što je najnepoželjnije ono šta je minimum bez kojeg se ne može, to je osnova kradeljizma, maoizma i općenito globalističkog izma. Iskustva smo da je minimum općenitog znanja, podataka, mogućnosti igre, književnosti i bilo čega ono što već krajnje iritira većinske divizije u praksi i teoriji, ad ekonomije minimalno misleća matematika. To je potpuno logično, jer urušava cijelu arhitekturu, strukturu i infrastrukturu forsanja, a dovoljno je samo urušavanje estetike toga, slike, dok je samo shvaćanje nužnosti nužnosti toga u smislu nije nužno i više nego pogubno. Npr. samo shvaćanje da nije nužna nužnost da se mi istaknemo i isfinanciramo dionice auto-puta Kikovica-Žuta Lokva i dolje za kamione na relaciji EU-Turtska i razno, kakvih 100 mlrd kuna, kao i razno, sa malo matematike (sarli), filozofije i književnosti je već više nego dovoljno za ukupno suočavanje sa carstvom sinteze nužnosti koja nije nužna. A jako dobri ekonomski, pravni, tehničko-inženjerski, politički i razni elaborati o tome bi samo odvukli u glib bez povratka.

Zato i vi svi iz klase optimist bez minimuma minimuma plovite i usmjeravate na puteve kao guske u magli, i uz najbolje namjere, a sada više nemamo ni smušenog dr Vlatka Mačeka, a i da imamo kuda to vodi i čemu ponavljanja nužnosti nužnosti koja nije nužna, sada već kao razna vršenja nužde, naročito oko beskrajnih milijardi i presije bez ostatka.

Ujedno, ni ova rasprava nije nužna.
Jer, dovoljno je baciti malo pogled na okolinu i stvari, kretanja oblaka itd. Već tu se dovoljno vidi da carstvo nužnosti nužnosti koja nije nužna više ne igra igru, da je stiglo (zrelost, sinteza ...). I sada, kada je to već jako vidljivo, logično je da treba smanjiti davež učenja i primjene i rehabilitirati razum, učenje matematike s razumijevanjem, bolje gram znanja sa razumijevanjem nego cijelo carstvo znanja matematike bez glave i repa. Tko je željan maoizma i presije sa tonjenjem u živi pijesak, pa sve vrvi od toga i svi mogu više nego zadovoljiti takve želje, sve se lako rješava za sve takve već samo na nekom nasumice odabranom djelu, a takvih djelova je bezbroj, sve vrije od toga.
I obrnuto, minimum ovog drukčijeg je više nego dovoljan za znanje veće od svih skraćenica (HDZ, SDP, HNS, HSLS, IGH, JPP ...).

Tko je glasao

Odličan primjer za

Odličan primjer za ekonomiju. Sve pet. Ali ovo sa rimskim pravom, jao. Možda jest profesor neka konjetina (načuo sam nešto, ali ne mogu tvrditi) pa studenti padaju zbog njega, a ne zbog rimskog prava ili neučenja. Ali, kako ti Gdja Višnjaualkoholu dobro veli, primjer ti je katastrofa.
Tako dobar komentar, a onda ga za.ereš :)

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

# Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak.

Tko je glasao

zašto u isto vrijeme

zašto u isto vrijeme pišeše dva komentara u kojima koristiš iste argumente? nemoj se ponavljati, nema smisla voditi dvije iste rasprave na dva različita mjesta.
ovo da se "stavlja naglasak" na rimsko pravo je besmislica, ne može se "stavljati naglasak" na neki predmet; kad prođeš ispit prošao si ga, kakvo "stavljanje naglaska"? i kao što rekoh, reći da rimsko pravo spada u povijest može jedino netko tko o pravu pojma nema.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

na nekim fakultetima na

na nekim fakultetima na rimskom pravu se zaustavlja bolonja. i nemoj mi pričati o tome što je rimsko pravo. itekako imam pojma o tome. nemoj da ti počmem citirati rečenice iz rimskog prava, naučene napamet, a vjerojatno nikad više korištene!
a solarisu sam pisala nakon što sam napisala tebi, pa sam ponovila isključivo radi cjeline svoje misli. sorry, ako ti je zasmetalo.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

na kojim fakultetima? u

na kojim fakultetima? u osijeku, rijeci i splitu je i prije uvođenja bolonje bilo više bolonje nego što je na pravu ima sad kad je uvedena.
ako nisi nikad koristila rečenice iz rimskog, bit će da nikad nisi došla do građanskog, što je u najmanju ruku neobično.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

ma daj, prestani me zaj...t,

ma daj, prestani me zaj...t, kad moram tako reć. Objasni molim te, kome u trećem tisućljeću (osim profesoru iz povijesti) treba ova rečenica: "..budući da je Italija ubrzo nakon Justinijanove smrti pala pod vlast Langobarda (god.568), došlo je do prekida kontinuiteta važenja dijela Justinijanove kodifikacije u sjevernoj Italiji. Međutim, u južnim dijelovima poluotoka (dukati Neapolis i Sicilija) taj se kontinuitet održao, ali je upotreba dijela kodifikacije bila ograničena samo na Institucije, te dijelom Kodeks i Novele, dok su Digesta pala sasvim u zaborav, očito ne bez veze s društveno-ekonomskim prilikama koje su značile dubok nazadak i vraćanje na naturalnu privredu". Ili ovo: "Intercesijama je u rimskom pravu bila posvećena posebna pažnja kada bi se kao intercedent pojavila žena. Jednim senatskim mišljenjem bilo je ženama zabranjeno preuzimanje poručanstva (kumulativna intercesija) ili uzimanje zajma za treće (tiha odnosno privativna intercesija). Prije donošenja tog senatskog mišljenja bila je također ženama zabranjivana intercesija, ali tada (za vrijeme Augusta) samo za muževe, što je inače u skaldu s režimom podijeljene imovine u tadašnjem braku..."(citirano: Rimsko pravo, A.Romac) .
Ono što želim reći je da ovo spada u povijest i povjesničarima, a da se današnji mladi ljudi trebaju baviti današnjicom i današnjim parnicama, europskim pravom, sudskom praksom i slično. Čisto sumnjam da u Americi pravnici izučavaju u detalje ono što je bilo prije Marije Terezije. Zapravo, moglo bi se izučavati, čisto kulturološki, ali se ne bi smjelo dopustiti da zbog toga ljudima zastaje bolonja. Meni je to smiješno. Pogotovo kad znam da će im to malo ili gotovo nikoliko koristiti u poslu.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

dobro. a što je s onim

dobro.
a što je s onim silnim latinskim dijelovima koje znaš a koje nikad nisi upotrijebila?
pogledaj malo druge dijelove knjige i usporedi s građanskim kad si već tako dobro raspoložena pa ćeš vidjeti da su se kontrakti mijenjali hm za milimetar SVAKOG STOLJEĆA od rimskog prava do današnjeg dana.
isto tako pogledaj vlasništvo, posjed, stvari, načine stjecanja, služnosti... sve za dlaku isto ko u rimskom pravu. institucije... gotovo sve do detalja je danas onako kako je u rimskom pravu bilo.
i ponovit ću opet, onaj kome je trebalo par godina da rimsko pravo položi, nema što raditi na pravnom fakultetu. kao prvo, radi se o knjizi od 400 stranica, kao drugo, radi se o kulturi jednog pravnika, i to je svakako više kultura pravnika nego svi baš svi drugi kolegiji prve godine osim opće teorije (to su hrvatska pravna povijest, sociologija, politička ekonomija, opća povijest), kao treće, nekome tko je rim svladao opći i obvezni dio građanskog prava bit će tek nadopuna onoga što već zna. prema tome, molim te! na krivi si se predmet okomila, pomiri se s tim.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

To je naprosto besmislica.

To je naprosto besmislica. Pravna terminologija se svladava na važećim propisima i to je ono što jednom dobrom pravniku treba odmah i sada. Te poznavanje ostalih struka do mjere do koje zadiru u pravo. Smiješno je kad pravnik na sudu brani računovođu, ili gospodarstvenika, a nema pojma što je dobit i dohodak, ili kako se obračunava porez na dodanu vrijednost. Naravno da nema pojma, jer je morao potrošiti vrijeme na izučavanje toga da je rimski građanin imao ovlaštenje da nosi tri imena (tria nomina), od kojih je prvi bio lično ime (praenomen), kojih je inače u Rimu bilo petnaestak, drugi je dio bio porodično ime, današnje prezime, a treće ime je zapravo bio nadimak, ali su zato rimljani u najstarijem periodu nosili samo jedno ime, ali naravno, taj se običaj vratio u postklasično doba. Joj, kako je to viskokulturno znati da su rimljani imali tri imena i u kojem su razdoblju koristili tri, a u kojem jedno ime. To se znanje danas jako dobro može unovčiti, a vjerojatno i na skupovima pravnika ili odvjetničkim kavicama raspravljate o tome, mislim, onako kulturološki.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

da ti budem iskrena, tog se

da ti budem iskrena, tog se dijela uopće ne sjećam, kladila bih se da u mojoj knjizi toga niti nema. nažalost, knjiga je na posudbi kod kolege tako da ne mogu provjeriti.
ostatak komentara si nonšalantno ignorirala.
ponavljam još jednom, stvarno si nesretan primjer odabrala, a bilo je toliko dobrih.
umjesto toga, držiš se tih nekih dijelova koji su očito sporedni, zanemarujući ono što je bit i sadržaj rimskog PRAVA. na kraju krajeva, nijedan kolegij nije operiran od tih povijesnih i teoretskih dijelova. tako se u međunarodnom uči koliko se ratni brodovi smiju zadržavati u crnom moru, u radnom pravu kojekakve teorije o plaći i radu itd itd.
u svakom slučaju, rimsko pravo ima vrijednost i značenje koje je neosporno i sada kada sam odgurala ohoho od njega nisam niti u jednom trenutku dovela u pitanje zašto sam to morala učiti i da ti budem iskrena, ne mogu se sjetiti niti jednog kolege koji je pitao zašto to nama treba.
ovime završavam ovu raspravu jer vidim da si promijenila raspoloženje i da se ne vodiš onime što je objektivno, nego nekim osobnim frustracijama.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

pokušavam ti dokazati da su

pokušavam ti dokazati da su današnji studenti prisiljeni svladavati masu nepotrebnih podataka, a istovremeno se akcent ne stavlja na ono što će im stvarno biti potrebno u životu. gradivo koje se izučava na fakultetu ne mijenja se desetljećima, a život ide dalje i mi smo u trećem tisućljeću, a da nitko nije izmijenio nastavne planove i programe i uskladio ih s realnošću.

osobnih frustracija nemam, jer sve što želim naučiti, naučim jednostavno i do sada sam naučila puno toga što nema veze s mojom osnovnom strukom. nije pristojno od tebe nekoga nazivati frustriranim, ako se ne slaže s tvojim mišljenjem i ako ima svoje protuargumente. ali primijetila sam već ovdje na pollitici, kad vam nedostane argumenata, ili kad vam dosadi pisati, da sugovornika izvrijeđate na najprimitivnije moguće načine. tako i ti ovaj put. no neću ti zamjeriti ovaj put. nadam se da ćeš idući put biti pristojna. ne dolikuje tvojoj struci da se tako ponašaš.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Oprosti što se ubacujem,

Oprosti što se ubacujem, ali sam iskreno iznenađen da ti sa takvim zavidnim uvidom u pravo i brzim kretnajem misli nisi povezala veoma važno, ono što ja, sa oskudnim poznavanjem prava (malo učenja, doduše od strane fine osobe pok. Tanje Tumbri) i puno zbrke po bespućima povjesne i sadašnje zbilje, mortam iznijeti.

Rimsko pravo i na tom pravu odigrane sve bravure upravo kod nas u ovom dobu u kojem živimo su došle do punog izražaja, sinteze, i nastavlju furiozno, tek će se osjetiti. Dakle, na tako malom prostoru, u tako malo vremena, od zavidno sređenog stanja do 1941.g. igra se svo rimsko pravo i sva na njemu zasnovane i inspirirane povjesne egzbicije, uključujući unaprjeđenja, uz ubijanje ljudi radi benignih osvajanja njihovih prava, sticanje vlasništva samo potpis, istovremeno sve maksimalno po rimskom pravu i razradama toga prava do stupnja da svi zajedno ne mogu ni protumačiti, istovremeno rješavanje nemogućeg kao od šale (poduzeztnik, odvjetnik i premijer Nikica Valentić) i apsolutna nemogućnost rješavanja potpuno rutinskih pitanja.

I ne da je prošlo, tek slijede vrhunci igre, sinteza, skoro 70 % toga, kakvih pišljivih 200 mlrd EUR-a, je ???. Dakle, rimsko pravo i egzibicije u vezi toga kao da su dugo pripremani da bi kod nas u ovom dobu doživjeli svoje vrhunce.

Tko je glasao

:):) pa što cijelo vrijeme

:):) pa što cijelo vrijeme govorim :):) nije trebalo učiti rimsko pravo!!! :):)

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

"Nije trebalo" nije isto kao

"Nije trebalo" nije isto kao sada "ne treba". Pretpostavimo da "nije trebalo", kao što razne nužnosti nužnosti koje uopće nisu bile nužne nisu trebale ali, obzirom da je došlo do razdoblja vršenja nuždi, gotovo je sigurno da nešto znanja i oko toga treba, oko vršenja nuždi. Ako ništa drugo jer je ekologija, htjeli mi to ili ne, ekonomija koja se ne da izbjeći, a i čemu. Zato neće ići bez nešto znanja rimskog prava i raznih egzibicija u vezi s tim, alterntiva tome su bezuvjetne predaje, pa i bezrazložne kao Primorac na pripremljenoj maturi.

Čak i sa bezuvjetnim predajama nisu dovoljne prosto-proširene parole kao Irska, Estonija, Švedska, Danska ... Niti su situacije iste niti išta ide bez išta, a kod nas se pojavljuje potreba ekološkog zbrinjavanja razne nepotrebne veoma žilave maoističke materije na osnovama rimskog prava, veoma sofisticirani i složeni posao na dulje staze, Njemačka i nakon 18 godina u puno jednostavnijoj situaciji u istočnim djelovima još stenje.

Ne samo da će mlađi nekontaminirani ljudi sa znanjem rimskog prava imati posla, nego će što bolje znanje toga zarađivati velike novce i sa što većim zaradama donositi alikvotno još puno veću dobiti zajednici i poslovanju. Samo nekretnine su kičma, gordijski čvorovi u čiju klopku smo uvukli i poslovne partnere iz EU i raznih djelova, i svi sada lude. Tj. jake snage su uvukle same sebe i većinu poslovanja u klopku, pa su novi znalci rimskog prava više nego gorska služba spašavanja, i to i liječnici i razno.

To može ići dobrim djelom i po načelu dobrovoljne bezuvjetne kapitualcije i predaje "oružja", za što opet trebaju takvi "ekolozi" i "spasitelji", maoisti objektivno nisu u stanju sami sebe razoružati.

Tko je glasao

Možda si u pravu. Međutim,

Možda si u pravu. Međutim, meni duša i srce i um teže u budućnost. Držim da nam je poznavanje prošlosti donijelo previše zla, jer se tim znanjem usvajaju i neki obrasci ponašanja, koje je trebalo izostaviti. Da su neki tu bili loši učenici, vjerojatno nam se neke stvari ne bi odvijale kako su se odvijale. Primjerice da je netko naučio što je brijaći aparat, kao spravica svijetle budućnosti.

(Evo još jednog primjera propusta u obrazovanju. Svojevremeno završih čitav ekonomski fakultet, a da nisam imala pojma da postoji Zakon o općem upravnom postupku! Najobičniji zakončić, koji svakom čovjeku u svakom poslu i životu treba kao kruh ili mlijeko.)

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

žao mi je ako si to

žao mi je ako si to doživjela kao vrijeđanje; činjenica je da svi imamo neke svoje frustracije; nešto što nam je ostavilo gorak okus u ustima.
ono što ja tebi želim dokazati je da je istina dase uči hrpa nepotrebnih stvari, ali i da se program mijenja i prekraja, rimsko pravo bi ostalo i trebalo bi ostati. ono što bi trebalo mijenjati su druge stvari, a ne to što se uči rimsko pravo. uostalom, rimsko pravo ima 400 stranica, o čemu mi ovdje razgovaramo?! samo za usporedbu s drugim kolegijima prve godine, npr politička ekonomija ima 800, opća povijest 800 + dvije knjige hrestomatija, teorija ako se ne varam isto 700-800. a ti zapela na nečemu što ima dvostruko manje i actually direktne veze s pravom!
a što se tiče kvalitete rasprave na pollitici, sjeti se samo da si ti ona koja je ležerno zanemarila praktički čitav moj komentar i nastavila dalje sa svojom pričom o imenima itd. uostalom, poznajem tvoj stil rasprave i predobro.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

iz nekog misterioznog

iz nekog misterioznog razloga nemoguće mi je popraviti komentar pa samo da dodatno pojasnim da pod ovim "na pravu sad" mislim na zagrebački pravni fakultet.
i kad već dodajem novi komentar, reći ću da je kao dobar primjer onoga što si ti zapravo htjela reći opće povijest prava i države koja ima popriličnu literaturu, zamorna je, pisana nekim polu-hrvatskim jezikom i još je katedra "odbarena" blago rečeno osebujnim profesorom koji uistinu je stručnjak svjetskog glasa (npr predavač na sorbonni) ali je od svog predmeta učinio bauk i zagorčio život stvarno velikom broju studenata, a sve u svrhu upoznavanja s povijesšću engleske, francuske, rusije, turske i, umalo zaboravih, babilona.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Reci Solaris, čiji si to

Reci Solaris, čiji si to sustav u kratkim crtama opisao...baš me zanima?

Tko je glasao

tragom ovoga... moja

tragom ovoga...
moja seminarska grupa ima oko 70 studenata. bila sam u grupama od 60-111, nikada u manjoj od 60.
moja grupa na vježbama ima nešto preko 100 studenata (100-120).
ispiti se mogu polagati u 2., 4., 6. i 7., 9., 11. mjesecu.
ispiti koji su upisani i koje student sluša ne mogu se polagati prije nego što su položeni ispiti prethodne godine. time se dolazi do apsurne situacije da je netko upisao predmet A i seminar iz njega, za ispunjenje seminarske obveze treba položiti čitavo gradivo i onda kada to učini ne može izaći na ispit nego mora čekat da položi neki zaostatak koji s time veze nema. tu možete ponovno obratiti pozornost na navedeno bogatstvo rokova.
kolokvija je na 1. i 2. godini bilo iz nekih predmeta i stvar je nekako funkcionirala. izađeš na rok, iz jednog "pokupiš" ocjenu, iz drugog ideš na ispit. na 3. godini kolokvija ima jedino radi ispunjenja seminarske obveze, ispit je regularan. izaći na 2 ispita u istom roku je... mazohistički, da se tako izrazim, ali i akrobacija jer nikad ne znaš kad ćeš doći na red itd. osobno ne poznajem nikoga niti sam čula za nekoga tko je ove godine izašao na 2 ispita u istom roku. nije to bez vraga.
od one podjele po stupnjevima (nešto+nešto), pravni fakultet je izmislio 5+0. drugim riječima, nula si dok ne završiš 5. protiv toga ja osobno nemam ništa, iako vidim da se protivi jednoj od osnovnih ideja bolonje.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Bolonja će biti propast sve

Bolonja će biti propast sve dok se studente prava ruši zbog rimskog prava (koga je još briga za rimsko pravo?), a istovremeno s fakulteta izlaze a da nisu proučili kompletnu današnju sudsku praksu. Ali profesori na fakultetima rimsko pravo mogu predavati idućih 300 godina i ono se neće promijeniti, dok se za sudsku praksu treba sustavno pripremati i proučavati da bi se moglo prezentirati studentima. Naše visoko obrazovanje zaostalo je u srednjem vijeku, ali tome nisu krivi današnji političari, već profesorski mastodonti koji uživaju kao bubreg u loju pod okriljem autonomije sveučilišta!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Hm, bolje bi bilo da nisi

Hm, bolje bi bilo da nisi ništa napisala. Rimsko pravo jest danas u praksi razvijenog svijeta prevladano, i teško bi ga bilo primjenjivati u izvornom smislu, ali i dalje predstavlja teorijski temelje europske pravne prakse, poznatiju kao europske pravne stečevine.

E sad, mi se moramo odlučiti što ćemo s našom sudskom praksom, koju znamo kakva je i koju pod hitno treba svesti pod europske prave stečevine ili nema ništa od EU,a time ni od HDZ-a koji je "podmjestio leđa" ali svi u i oko pravne prakse drže u džepu prekrižena dva prsta protiv uroka (onaj kažiprst i srednjak, ili palac između ta dva prsta što predstavlja skaredno ponašanje.

Neuspjeh znači i odlazak jer više nema vremena.

Tko je glasao

Zanimljivo kako uopće nisi

Zanimljivo kako uopće nisi razumio o čemu sam pisala, a toliko puno sam napisala. Vjerojatno nisi ni razmišljao o tome. Dakle, ne povlačim ni riječ. Termini iz rimskog prava koji još žive, nalaze se u današnjim zakonima i propisima, pa nema razloga zaustavljati studente (a zaustavlja ih se) na bezbroj beznačajnih i smiješnih podataka iz rimskog prava (u kojoj je povijesnoj situaciji član rimske obitelji imao tri imena, a u kojoj jedno i slično). Bezbroj nepotrebnih nabrajanja podataka o rimskim obiteljima i njihovom uređenju ovog ili onog dijela prava. To svakako može spadati pod upoznavanje, ali nikako ne bi smjelo biti poluga za zaustavljanje studenata na prvoj godini faksa. Student mora imati smisao učenja nečega, a kakav smisao je učenja nečega što:
teško bi ga bilo primjenjivati u izvornom smislu

Smisao učenja povijesnih događanja svakako imaju studenti povijesti.

No neću više o tome. Tvoje je pravo imati svoje mišljenje, moje je pravo imati moje. I da napomenem, da ne bi ispalo nedorečeno, odnosno da se ne bi uporabljavalo u nekakve političke svrhe, kako vam je ovdje na pollitici običaj, to mišljenje je isključivo moje i nema veze s time što o tome misli stranka. Prema tome, nemoj mi svaki put ulijetati s HDZ-om kad god pišem o nečemu. Kad mi HDZ bude plaćao internetske račune, onda ću pisati što o nekoj temi misli HDZ. Dok se to ne dogodi, o svakoj temi o kojoj pišem, pišem ja: LQ. Je li to već jednom jasno?

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

i meni dupli komentar, pa ga

i meni dupli komentar, pa ga ovako brišem.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Kako pobristai duplirani

Kako pobristai duplirani post- nema te opcije

Tko je glasao

imaš pravo što se tiče

imaš pravo što se tiče sudske prakse i apsolutno se slažem u pogledu toga, ali ne i u pogledu rimskog prava koje kao prvo nije nikakav bauk, a kao drugo nije uopće zastarjelo nego njegova rješenja većinom odgovaraju onima koja su danas prihvaćena. uostalom, tko zapne na rimskom pravu, može se s pravom zapitati što na tom faksu radi. ono o čemu se može razgovarati u smislu da je upitno koliko budućeg pravnika treba time zamarati su predmeti tipa politička ekonomija i ekonomska politika koji su meni osobno bili odlični i zanimljivi, ali smatram da bi se itekako moglo proći i bez njih.
što se sudske prakse tiče, koliko će ju studenti upoznati najviše ovisi o tome koliko će ju i kako autor literature obraditi i uvažiti. oni koji će uz tumačenje pojmova reći da to u praksi funkcionira tako i tako kao rezultat će dobiti studente koji praksu znaju jednako dobro kao i teoriju, a oni koji se zadrže na samoj teoriji na kraju će dobiti studente koji o praksi ne znaju ništa ili gotovo ništa.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Za turizam zapravo uopce

Za turizam zapravo uopce nije potrebna neka vrhunska razina obrazovanja.
Ovisno što prodajemo, za turizam gdje je važno da imamo čistu i opeglanu plahtu vjerojatno ne treba neka škola.
Problem je što takav turizam onda traje mjesec dana od 15.07. do 15.08. kao u većem dijelu naše obale.
Pretpostavka je da želimo nešto drugo. Vrhunsko znanje je nesumnjivo neophodno da bi se osmislila i postavila vrhunska ponuda.
Eto, na primjer, imamo ministra Damira Bajsa čija stručnost se bazira na jednokratnom boravku u hotelu nepoznatog imena.
(to možda i nije loše jer ako je čovjek svjestan svojeg neznanja možda pusti ljude koji znaju da rade svoj posao a ne kao ministar Biškupić koji "sve zna")

leddevet

leddevet

Tko je glasao

PRVO: netko bi studentima na

PRVO: netko bi studentima na upisu trebao reći da u turizmu nema radnog vremena! a posebno da su svi dani u tjednu radni!

Dobijem ospice kad mi dođe golog trbuha i s tri naušnice u uhu i dvije u nosu i traži slobodnu subotu i nedjelju !

Još je jedna bitna stvar preskočena: predmet koji bi obavezno trebali uvesti na prijemnom: BONTON!

Pokušajte uči u autobus javnog gradskog prijevoza na autobusnoj stanici ispred Hotelijerskog fakulteta pa nikakve rasprave o studiju neće više biti potrebne!!!!

Tko je glasao

jedan od većih problem

jedan od većih problem visokoškolskog obrazovanja u Hrvata je da profesori i ostali predavači nisu prošli rad u stvarnom životu. Većina njih je nakon studija ostala na fakultetima i nastavila raditi na znanstveni karijerama, zatvorena u nutar akademske zajednice, daleko od stvarnog života. Tako da je moguće da bi profesori rado rekli studentima nešto o radnom vremnu kad bi oni išta znali o tome.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci