Tagovi

Mungosi u politici

Prije stotinjak godina, s namjerom da se s doma?eg teritorija ukloni neprijatelj – zmije otrovnice kojih je bilo u velikom broju, netko se dosjetio da za sve ima lijeka, pa tako i za otrovnice, jer se u svijetu prirode sve vrti u neprekidnom krugu, a svijet prirode je utemeljen na ljestvici – ja?i se hrane slabijima.

S namjerom u Hrvatskoj uklone zmije otrovnice koje su se previše namnožile i postale stalna opasnost za ljudsko zdravlje, Ministarstvo poljodjelstva u Be?u po?etkom 20. stolje?a donijelo je odluku o unošenju mungosa na otok Mljet. Uneseno je 11 životinja, sedam mužjaka i ?etiri ženke koje pripadaju vrsti sivi ili mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus), a dokazano su ponajbolji tamanitelji zmija otrovnica iz porodice cibetki. Sa smanjenjem broja zmija otrovnica, osobito poskoka, mungos je prešao na druk?iji na?in ishrane napadaju?i uz sitne glodavce još i plemenitu divlja?.

Iako je na prvi pogled useljavanje mungosa na naše otoke izgledalo kao savršeno rješenje, ispostavilo se da su osobe na ?iji um je pala ova ideja bile u velikoj zabludi. Mungos je ogromna nesre?a za svako podru?je gdje je naseljen. Nisu smjeli biti pušteni na naša podru?ja bez detaljno razra?ene studije kojom bi se to?no razradilo i proanaliziralo njihovo ponašanje na novom tlu, i unaprijed predvidjele sve posljedice.

Naime, mungosi kod nas nemaju prirodnih neprijatelja. U proteklih stotinjak godina življenja na hrvatskom tlu mungos se od spasonosnog tamanitelja zmija preobrazio u ljutog neprijatelja prirode.

Unesene (alohtone) vrste su vrste koje se ne pojavljuju u prirodno danom okolišu, nego su unesene slu?ajno ili namjerno posredstvom ?ovjeka. Posljedica takvog djelovanja je promjena okoliša koja ?esto postane trajna a posljedice su nesagledive.

U Hrvatskoj i svijetu ?est je problem invazivnih vrsta koje, kao što sama rije? kaže, vrše pravu invaziju na doma?e, autohtone vrste i ponašaju se vrlo agresivno u za njih stranoj okolini.

No, problemi nisu samo ekološke prirode, ve? sežu mnogo dalje.

Pitanje je kakve veze imaju mungosi sa politikom i kako su u nju dospjeli? Pa eto, devedesetih godina, dosjetilo se nekoliko ljudi koji nesebi?no vole Hrvatsku da bi trebalo svakako nešto poduzeti da ljute otrovnice koje su bile veliki neprijatelj hrvatskog naroda i ?esto ga, nenadano i ?vrsto stezale oko vrata treba na bilo koji na?in uništiti. Zato su primjenili sistem useljavanja ja?e vrste koja se ne boji otrovnica i koja ih u kratkom roku može eliminirati. Narod je bio presretan. “Zmija” je bilo u sve manjem broju, om?a oko vrata više nije bila tako zategnuta.

No, uzalud veselje jer je vrlo kratko trajalo. Tih nekoliko mungosa koji su se doselili iz Austrije, Kanade, Australije, toliko su oja?ali i razmnožili se da se od njih gotovo i ne može disati. Da bi preživjeli na novom teritoriju, ovi primjerci useljenih mungosa gutali su sve što su našli pred sobom: – tvornice, nekretnine, polja, pšenicu, strojeve, novac, sve što je bilo jestivo i upotrebljivo. Hrvatski narod našao se na sto muka. Sve više više pokazatelja ukazivalo je na nastajanje op?e krize – mungosi su bili svejedi a hrane nema dovoljno za sve. Oni što su trebali postati spasonosno rješenje sada su postali problem broj jedan – a u Hrvatskoj su zašti?ena vrsta i nemaju prirodnog neprijatelja.

Kako prepoznati mungose. Imaju srednje duga?ko tijelo s velikom okruglom glavom i malo ja?im trbuhom što ukazuje na znak obilja i dobre uhranjenosti. Okrugle uši su im visoko postavljene na glavi što im je nužno potrebno radi lova – naime moraju biti na oprezu kako bi uvijek mogli izdaleka ?uti eventualnog neprijatelja i odmah poduzeti sve mjere protiv njega. Ova vrsta mungosa, naseljena u Hrvatskoj nema repa. On je s godinama zakržljao zbog u?estalog sjedenja na ve?erama, i uslijed dugotrajnih zasjedanja. Noge su im relativno slabo razvijene jer sve manje tr?e za plijenom, a imaju i osobne voza?e pa ih i nemaju potrebe razvijati. Mnoge vrste imaju taman preljev po tijelu i ostatku repa.što je znak dobre razvijenosti i zdravlja, kvalitetnog smještaja i vrhunske njege. Radi se o životinjama iznimne mudrosti, brzine i spretnosti, koje obilato koriste tijekom života. Prepoznatljiv znak je umjetni osmijeh i ignoriranje drugih vrsta. Osmijeh im gotovo ne silazi s lica i znak su premo?i nad ostalim vrstama.

Sva su im osjetila dobro razvijena, a osobito vid i njuh. Plijen nanjuše i na udaljenosti do 400 km, i nije im problem proputovati kilometre kako bi ulovili žrtvu. Hrane se svime što mogu svladati, Ponekad u lovu koriste jahte, ferarije ili manje avione što im nije za zamjeriti jer nije uvijek jednostavno i lako prona?i ulov na tako prostranom teritoriju. Ponekad im se žrtva dugo opire a tada postaju izrazito ljuti I krvolo?ni. Tada su spremni upotrijebiti sva sredstva i snagu da žrtvu dotuku jer neprekidno žive po prirodnim na?elima i pravu ja?ega.

Izrazito su reproduktivna vrsta i svoj podmladak su ugnijezdili na sva osvojena podru?ja i vode?e položaje kako bi zaštitili zauzeti teritorij.

Zanimljivo je da u nedostatku plijena mungosi ?esto ulaze u tu?e vinograde i vo?njake, ku?e u kojima se trajno nastani i više ih nikad ne napuštaju.

Mungos se previše namnožio i poremetio je odnose me?u drugim vrstama, no nijedna metoda istrebljenja do danas nije urodila plodom..

U okolišu doma?ina strana flora i fauna u pravilu je agresivnija nego domicilne vrste, po?inje dominirati prostorom i time ugrožavati bioraznolikost. Jednom kada se prekine prirodni biološki lanac posljedice su nepredvidive, nesagledive i prakti?ki ireverzibilne.

Jednom re?enicom, mungos je velika nesre?a za svako podru?je gdje je naseljen. Stru?njaci i poznavatelji karaktera i ponašanja ovih mungosa koji su useljeni devedesetih zgražaju se nad ?inom ishitrenosti i velike ljudske zablude pri unošenju mungosa u najljepši biser – našu domovinu, bez prethodno razra?ene studije.

Stoga veliki oprez u razradi studije o unošenju alohtonih vrsta koje nikad nisu živjele na našim prostorima, jer za svaku pogrešku ?e nam priroda ispostaviti ra?un, u to možemo biti sigurni.

Komentari

Veronika puno vam Hvala! Ovo

Veronika puno vam Hvala!
Ovo je jedan od najljepših opisa, koji 1000% odgovara stanju jer sam i u prirodi i u društvu doživio osobna iskustva MUNGOSARENJA!
Mungosarenje mungosa je doista toliko agresivno, da sam doslovno zbog toga gladovao par noći.
Mungosarenje Mungosa je puno gore. Zbog toga gladujem već godinama.

Sve smo trikove pokušali ali bez uspjeha. Pokušali smo između dva šatora, na dva borića visine 2,5m objesiti najlon vrećicu sa klopom za navečer kad se vratimo, pred jutro zapravo najčešće. Ništa nije pomoglo. Čajnu kobasu su pojeli, a štrucu kruha su tako izdubili da je ostala sama korica debljine 3 mm! Badija mi je po tom pitanju ostala u jako slokovitom sjećanju - jer na kraju nam ništa nije preostalo nego KONZERVE jesti u sred ljeta.

Kad sam se vratio nakon 20 dana doma mama mi otvori vrata i zaplače: Pa šta su ti radili sine moj?!?
Ništa mama. Mungosi su nam krali hranu danima. - mama se samo prekrižila i rekla: o..bože moj.. pa di ima take divlje živine.. svašta.. Kasnije je i sama vidjela što su Mungosi uživo. Nije baš jako gladovala, ali do kraja svoga života nije bila sigurna hoće li još ovaj mjesec izdržati nekako..

Politika mungosarenja je najvažnija tema političkog života. Onog trenutka kada političari postanu Političari ili POLITIČARI = toga trenutka se aktivira memetika mungusarenja i mun gusarenja i gusarenja i gusarenje se nastavlja i nastavja i nastavlja(i još se o tome snime Ponosni Filmovi. Tko je veći Gusar.

Što činiti u prirodi to neznam, naročito ne navećim područjima..
Što činiti u političkom društvu.. o tome imam neke ideje.
U svakom slučaju još jednom puno HVALA Veronika!
Meni kao slikovno-asocijativnom tipu ovo je važan dnevnik!
Da konačno vidim tu beskrajno brzu životinju uživo!
http://www.baladeornithologique.com/php/laani30200.html
A ovo mu je pravo karakterno stanje kada se dočepa FOTELJE:
http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/resources/Karen_Francl/Herpes...

Tko je glasao

Mungosi u politici, ne znam

Mungosi u politici,
ne znam puno o mungosima, no ipak plus za opis politickih mungosa i zgodnu usporedbu.
al' se cudim da vidis samo uvozne mungose, jer je daleko vise onih izuzetno stetnih domacih i onih iz susjednog inozemstva BIH!

Tko je glasao

za naša sranja nam nisu

za naša sranja nam nisu krive uvozne, već domaće zvijeri. uvozne su postale žrtvama domaćih predatora, koji su im najprije isisali krv na slamku, a onda ih mnoge protjerali natrag u inozemstvo.

My Soul

"Šta hoćeš da drugi prešute prvo prešuti sam."

Tko je glasao

"Uvezeni mungosi" su

"Uvezeni mungosi" su osnivači HDZ-a, kada je njih nekoliko imalo ideju stvoriti samostalnu i nezavisnu Hrvatsku. Sada imamo Hrvatsku no Hrvatska više nema sve ono što je imala i što bi mogla imati zahvaljujući prirodnom bogatstvu. Sve je opljačkano, oteto, uništeno. Nema tvornica, nema gospodarstva, nema poljoprivrede, polja su zapuštena, ljudi bez posla, a bogati se množe na sve strane. Tih nekoliko mungosa koji su došli u zemlju sa idejom da će nas osloboditi stradanja, sada su nam najveća prijetnja, nažalost.

Veronika2

Tko je glasao

"Uvezeni mungosi".... 'ajd

"Uvezeni mungosi"....
'ajd molim te daj barem neka imena! (osim Suska ja pozaboravljala ostale)
vjerojatno znas o kojima pises

Tko je glasao

Povijest se očigledno

Povijest se očigledno ponavlja. Za Hrvatsku su oduvijek bili pogubni bečki i beogradski konjušari.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

I hrvatski, kukljica, i

I hrvatski, kukljica, i hrvatski. Tako da uopće nije važno čijom zastavom su konjušari ogrnuti. Čini se, čak, da ovi naši su daleko opasniji od tuđih.

Tko je glasao

@poveznik smatrao sam da se

@poveznik smatrao sam da se to podrazumijeva po logici stvari, ali smatram da su konci na kojima te marionete vise, dobrim, ako ne i najvećima dijelom u rukama onih kojima smo prodani u dužničko ropstvo.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Varate se kukljica. Stvari

Varate se kukljica. Stvari nisu nikada onakvima kakve se čine na prvi pogled. Nema dužničkog ropstva, ako na njega ne pristanemo dobrovoljno. Neka dugove vraća onaj tko je kredite, pod luđačkim uvjetima, uzimao. Osim toga, neka o načinu naplate nečega što nije naplativo brine onaj tko je kredite davao. To je njegov, a ne naš problem.

Konačno, svi krediti koje smo ikada kao država uzeli, nisu imali nikakvu vrijednosnu podlogu. Štoviše, onaj tko nam ih je navodno davao, taj novac uopće nije imao u svom vlasništvu. Dakle, davali su nam nepostojeći novac i po njemu izmislili dug. Sva ta blesava igra i prevara ima smisla samo utoliko što je našim nesposobnim dripcima i kriminalcima tajna kako se novac stvara. Umjesto prosjačenja i ponižavanja po bijelom svijetu, trebalo je naučiti kako stvoriti novac na pošten i legalan način.

Tko je glasao

@poveznik pogrešno je

@poveznik pogrešno je smatrati da je i medunarodno pravosuđe poput našeg pravosuđa; močvara bez dna.

Ne možemo se jednom rukom kleti u vladavinu prava, a drugom se držati za onu stvar i reči; " Neka dugove vraća onaj tko je kredite, pod luđačkim uvjetima, uzimao. Osim toga, neka o načinu naplate nečega što nije naplativo brine onaj tko je kredite davao. To je njegov, a ne naš problem."

Nažalost dugove i kredite će vraćati sadašnje i buduće generacije, a pitanje je samo koliko dugo.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Neka dugove vraća onaj tko

Neka dugove vraća onaj tko je kredite, pod luđačkim uvjetima, uzimao. Osim toga, neka o načinu naplate nečega što nije naplativo brine onaj tko je kredite davao. To je njegov, a ne naš problem.
samo, krediti su u glavnom hypotekarni, odnosno vraćaju se nekretninama, tako da je to debelo naš problem

Tko je glasao

ma kakvi, u zabludi si

ma kakvi, u zabludi si teškoj, ti za koje misliš da vuku konce, lutke su na koncu naših predatora. zar tebi još uvijek nije jasno da naši predatori drže cijelu austriju i šire. doduše, čim se malo više zaigraju i zaborave da ipak nisu plave krvi, plavokrvi se trgnu i otkinu im glave....glavosječa je već počela, jer se nikom ne da vraćati dijamante novih zrinskih i frankopana, čiji najnoviji velebni austro-ugarski grb krasi plavo svinjče.

My Soul

Tko je glasao

Tako da uopće nije važno

Tako da uopće nije važno čijom zastavom su konjušari ogrnuti

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mungosi

Mungosi (Herpestidae) su porodica iz skupine mačkolikih životinja. Oni se dijele na dvije potporodice koje se mogu dobro međusobno razlikovati. Jedna su Madagaskarski a druga Pravi (afroazijski) mungosi. Posljednja skupina je raširena gotovo isključivo u Africi sa samo jednom vrstom u Južnoj Aziji.

Pretpostavlja se da postoji bliska srodnost između cibetki i mungosa.

Jedna od bolje proučenih vrsta iz ove porodice su surikati (Suricata suricatta). Postojbina im je u Južnoj Africi, u polupustinjskim predjelima. Domoroci ih nazivaju "čovječuljcima". Žive u podzemnim staništima, u većim skupinama.

Imaju vrlo dobro organiziran "socijalni život". Kako se hrane pretežno kukcima, a često i raznim vrstama crvića koje iskapaju iz zemlje, u potrazi za hranom provode velik dio vremena sa njuškicama priljubljenim uz zemlju.....

Mungosi nemaju razvijen osjećaj nacionalne pripadnosti........ :))

Tko je glasao

Za razliku od mungosa,

Za razliku od mungosa, politički mungosi imaju prirodnog neprijatelja. To su prirodna načela, univerzalna i vječna. Prema njima, sve što čovjek na bilo koji način nepošteno postigne, a naročito na štetu drugih, ne može biti trajno i vrijedno. Štoviše, sebičnost se plaća fantastičnom cijenom. Kada bi politički mungosi znali krajnju cijenu svog primitivizma, nikada se ne bi usudili raditi to što rade.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci