Tagovi

„Monetizacija autocesta“ - prijevara domaćih namjesnika stranih kamatara

Kao što je poznato Sjenka je grupni nick više osoba koje njeguju sličan ili zajednički pogled na svijet oko sebe te koji promiću djelatnu participaciju u buđenju omamljenih pripadnika domicilne nacije u domovini. Pod tom djelatnom participacijom naravno da se podrazumijeva naše direktno sudjelovanje u onim projektima u Hrvatskoj u kojima pojedine grupe ili pokreti pokušavaju od naroda i države spasiti ono što se spasiti da. Stoga smo podržali i glasna promišljanja Slavka Kulića i K. Sturma glede raskrinkavanja destruktivne agende domaćih elita koju iste nazivaju moderna ekonomska i politička znanost, a koja nije ništa drugo do li parazitska mantra poradi nepripadajućeg zadržavanja ekskluziviteta osobnog i obiteljskog života i služenja stranim gazdama.
Dio tih naznačenih promišljanja donosi ovaj dnevnik koji se bavi visokoumnim i nerazumljivim nazivom „monetizacije hrvatskih autocesta“ te ima svrhu aktivnog doprinosa razobličavanja pogubnosti šutnje hrvatskog populusa po budućnost hrvatske države i biologije suverena.
Dakle, što je to monetizacija i čemu služi i kakve ista veze uopće ima s već izgrađenim cestama...!?
U normalnim zemljama monetizacija znači da Narodna banka kreira novac ili da Narodna banka otkupljuje dug države ili da izdaje nove obveznice koje se prodaju javno ili ih kupuje sama centralna banka, da bi se prikupio novac s kojim se otplaćuje dospijeće obveznice. Ako se obveznice koje dolaze na naplatu nalaze u rukama Narodne banke, Narodna banka samo prosljeđuje novac prema ministarstvu financija . Na taj način Ministarstvo financija samo dobija novac koji ne mora otplatiti, a taj proces se zove monetiziranje duga... Monetiziranje duga je proces od dva koraka, u kojem Vlada „prodaje“ nastali dug da bi financirala svoju potrošnju, a centralna banka kupuje taj dug, tj drži taj dug s ciljem da sustav ima likvidnost. E sad, to je smio raditi samo Tito u onoj „mračnoj“ državi, ali ne i HNB u modernoj novoj državi.
Naime Centralne banke koje su pod šapom Masstrichta imaju zakonsku zabranu kupovine duga direktno od Vlada, Ugovor iz Masstrichta - članak 40, izričito zabranjuje Narodnim ili centralnim bankama da kupuju javni dug i dug Vlada. Dobro došli u grandioznu prijevaru i klopku EU kamatara koju su kreirali jahaći NWO-a s jednim ciljem, da preuzmu sva vlasništva naroda oružjem kamata...! Škegro kamataru predaje banke, Škreb kamataru predaje Narodnu banku i na taj način smo predali svoju monetarnu neovisnost države te narod predali kamataru na deranje do kostiju što znači da oni koji su veleizdali narod dobivaju veliku nagradu za veleizdaju tog istog naroda i bogate se preko noći dok kamatar koji piše zakone po kojima svi moraju plesati ima ekskluzivno pravo kreacije virtualnog novca nacije te s fizičkim kamatama preuzima sva vlasništva nacije. Elektronski novac koji Linić dobija potpisom zalogom naših rodnih listova nema cijenu niti kamatu, no mi plaćamo 6,85-10% !!
Kako kamatu novca nacije od 6,85-10% ne može niti matematičar vratiti, dolazi do preuzimanja od strane davatelja nepostojećeg novca svih vlasništva u domovini - da, baš svih ! I to je u skladu s današnjom modernom ekonomskom znanošću koju moraju štrebati današnji studenti da bi dobili certifikat-diplomu kao podobni za služenje tim prevarantima. 1994 godine HNB prestaje s kreacijom novca nacije, prije toga kamatar pretvorbom i privatizacijom uništava kičmu gospodarstva - istu pretvorbu i privatizaciju provode bankari i svima nama otimaju naša vlasništva u resursima, kršeći Ustav i zakon i pljačkaju naša vlasništva jer društvena imovina je naše privatno vlasništvo tj društvena imovina je naš pojedinačni udjel u vlasništvu, naš dio, naša dionica, suvlasnički udjel. Ova „monetizacija autocesta“ je samo nastavak te pljačke, sada su na redu ceste, s cestama plaćamo suludu kamatu obveznica koja je namjerno u dogovoru kamatara i "naše svake Vlade" 20 do 30 puta više postavljena kamata !
Uljudna i kulturna narodna banka ima kamatu 0,25-0,5%, međutim Wall street kamatar reže u dogovoru "sa svim našim Vladama" kamatu 6,85-10% ! Novac nacije s kamatom 6,85-10% ne može nitko vratiti, niti jedna zemlja na svijetu, no to nije ni cilj - vratiti taj novac, cilj je ugrabiti plijen i sva vlasništva podijeliti između obitelji naših elita i globalnih NWO kamatara.

... Kada su došli po mene, više nije bilo nikog jer su sve odveli dok sam ja šutio/la...

Komentari

Monetizacija autocesta je uvod u još veće probleme

Monetizacija autocesta je način da država relativno brzo , i za trenutnu vlast relativno bezbolno, dođe do novaca koji osiguravaju mir do slijedećih izbora.I to je ukratko to.Inače sa našim autocestama ima više problema.Prevelika dužina mreže, premali PGDP na najvećem broju dionica (debelo ispod 15000 vozila/dan što se inače uzima kao prag isplativosti autocesta), tu je i najblesaviji način naplate, ručno, koji osim direktnih troškova radne snage rezultira i povećanim troškovima kod izgradnje kao i oportunitenim troškovima jer destimulira upotrbu autocesta kao gradskih obilaznica te destimulira izgradnju većeg broja čvorova čime se inače pridonosi razvoju krajeva kroz koje autoceste prolaze.Također se jako slabo koristi kapacitet autoceste kao infrastrukturnog koridora koji bi trebao prihodovati značajne iznose kroz najam cestovnog zemljišta za svjetlovode, plinovode i sl..A postoji i još jedan problem a to je promatranje autocesta kao zatvorenog sustava a što one nipošto nisu.Autoceste trebaju preuzeti na sebe veliki dio teretnog prometa te tako pridonijeti smanjenju troškova održavanja ostalih cesta (državnih i županijskih).Nitko nikada u javnim raspravama ne spominje tu korist koju one proizvode.Što će se desiti kada privatni koncesionar dobije na upravljanje autoceste?Kao prvo, zbog malog prometa, nitko neće uzeti autoceste bez da mu se garantira dobit odnosno povrat uloženih sredstava uz zaradu.To znači da će država morati koncesionaru praktički odmah početi plaćati nemale iznose.Kao drugo, naše autoceste su zrele za obnovu ili će to biti vrlo skoro.To jako puno košta i trebalo bi biti u obvezi koncesionara, ali se to njemu neće isplatiti.Jednostavnije će mu biti smanjiti dopuštenu brzinu.To mu se isplati na dva načina, manji troškovi održavanja i manji promet što mu u uvjetima garantirane dobiti odgovara.I to će biti krajnji rezultat: autoceste pune rupa i sa sve manjim prometom a porezni obveznici to svake godine obilato plaćaju.

Ako mislimo da znamo vrijeme je da promjenimo mišljenje!

Tko je glasao

Vrzino kolo problema

Na dobrom ste tragu glede suštine problema s koncesijama izgrađenih cesta. U prijašnjem komentaru sam naznačila zamku za ovu financijsku operaciju a koja se svodi na penaliziranje smanjenog prometa kao što je to napravljeno sa Strabagom na dionici Zaprešić - Krapina gdje država iz proračuna pokriva koncesionaru izbjeglu dobit padom prometa. Naravno da ta opcija uvodi tehničko zapuštanje svih dionica zbog izbjegavanja troškova održavanja što nadalje proizvodi seljenje prometa na lokalne ceste te sve veći budžetski participat - i tako ukrug.
Krajnji rezultat, destrukcija države...

Tko je glasao

ISPLATIVOST NEISPLATIVOG- HRVATSKI IZUM

Teško je ići protiv matematike i poslovne logike, ali našoj vladi to uspijeva svakim novim danom. Najprije, saga o monetizaciji auto-cesta blista od hvalospjeva kako će to super-isplativi posao za potencijalne investitora, na što bi valjda uslijedilo logično pitanje: Ako je to doista tako dobro, zašto se uopće i ide u monetizaciju i zašto se država odriče tako sjajnog profita ? Drugo, koliko je to dobro smišljeno govori i podatak da su ukupne obveze 4 milijarde eura po auto-cestama, tako da državi još uvijek, i u najboljem slučaju monetizacije (3,2 milijarde eura) ostaje uteg od 800 miliona eura, za kojih u proračunu nema novaca !? Kako imamo na 100.000 stanovnika skoro 2 puta više kilometara auto-cesta (25 km spram 15) od prosjeka EU, pitanje je tko bi se obvezao na toliki trošak .Uprkos našoj opijenosti auto-cestama od strane političara ,oporbenih i onih na vlasti, što je vidljivo i iz arhiva Dalmatine 2005 .godine (http://www.nacional.hr/clanak/18917/autocesta-isplativa-vec-2010 ), naše auto-ceste će trebati ovim tempom oko 50-tak godina samo za pokriće investicija,održavanja i osoblja, što u praksi nači da će koncesionar tražiti barem 60- 70 godina koncesiju.
Ulaziti s UMF-ovima u igru na tako dugi rok znači uprapastiti mirovinski sustav, jer se zaboravlja kako se radi o ekstenzivnoj djelatnosti,s relqativno malom zaposlenošću i slabim efektom za investitora. Dakako, sasma dugačija slika bi bila kada bi se naše društvo (a ne država) plebiscitarno opredijelilo za re-industrijalizaciju ili inv.klimu za investitore dužinom traka auto-cesta. Ali, kako je sustav upravljanja državnom imovinom zapravo KAOS ,a ne AUDIO, te nema system & balance checkinga kao u skandinavskim zemljama svake godine,to je nemoguce dodijeliti kaotičnu sustavu još jednu funkciju za koju svi unaprijed znaju da je neće ispuniti. To i jeste naš hrvatski specijalitet...

Tko je glasao

MONETIZACIJA PREKO MIROVINACA-SIGURAN PUT U PROPAST

Na stranu što monetizacija auto-cesta ispada po Vladi posao stoljeća, ali brine me jedna druga stvar- sve vodi u pravcu da će UMF-ovi (ujedinjeni mirovinski fondovi) uložiti na lijepe oči više od 24 milijarde (dakle,više od većine od 40 milijardi kuna prikupljenog kapitala dosad),ili po drugoj verziji, PR balončiću br. 2 za sezonu kiselih krastavaca i javnost , 10 milijardi kuna u taj projekat, samo da bi i banke,upravljači fondova, kao i vlast,ostali sretni. Nitko ozbiljan ne bih uložio odjednom toliki novac na investiciju u kojoj je toliko nepoznanica:od SWOT analize koja pokazuje kako ste katastrofalno gospodari tom imovinom, broja radnika koji po nekoliko puta prelazi omjer isplativosti, troškova održavanja, nepoznavanja principa ugovaranja sličnih poslova od strane UMF-ova, trošova održavanja sporednih cesta, prometa na istima, cijenama vožnje za auto-ceste,itd. Povrat investicije je jako upitan, dapače, prije s negativnim predznakom. Drugo, Vladi treba gotovina, što znači da mirovinski fondovi trebaju izvršiti rasprodaju dijela svog porteflja državnih obveznica (35 milijardi kuna) da bi uopće bili u igri. U sadašnjoj situaciji,teško da ih mogu prodati pod povoljnijim uvjetima za članove fonda, biće prije da je riječ o premošćavanju koje bi bilo jako skupo.I naravno, ako si u situaciji da navlačiš UMF-ova uvrtanje rukica bankama (ako nećete dati svoj novac, dajte barem tuđi !) , to očito pokazuje u kakvom si neredu i stanju kaosa proračuna i odsustva bilo kakve strategije , kad žrtvuješ i jedinu mogućnost budućim umirovljenicima za bilo kakvu prostojnu starost. Uvijek se vladajući mogu pozvati na presedan - slično su UMF-ovi uradili s INA dionicama, kad su eto, sami od sebe i bez HDZ podrške , izganjali cijenu dionice na dvostruko veću vrijednost od nuđene ,u naganjanju s MOL-om, a od čega sad imaju papriku. Doduše, kad se pogledaju katastrofalna ulaganja mirovnskih managera,tj.neznalica, svih ovih godina,ovo je samo logičan nastavak slične "investicijske" politike s politikom kao glavnim začinom za bilo kakvu odluku (DALEKOVOD,INGRA,INA,NEXE RUPA,MAGMA,VARTEKS, treba dalje ?).

Tko je glasao

meni taj cijeli koncept nije

meni taj cijeli koncept nije jasan. Da li "monetizator" kupuje pravnu osobu, ili kupuje koncesiju od pravne osobe, koja ima koncesiju. Tu nastaju problemi, jer ARZ ima uknjiženu koncesiju po određenim računovodstvenim standardima, a ima uknjižene i obveze. HAC uopće i nema koncesiju..
Ja sam shvatio uključivanje mirovinaca u monetizaciju kao čisto prebijanje državne imovine i državnih obveza za iskup obveznica. Nemaju oni toliko keša.

Tko je glasao

2/3 portfelja mirovinci drže u državnim obveznicama

U postojećem dugu opće države mirovinci kao kreditor u obveznicama drže cca 330 mil $. Dakle mirovinci nemaju keša pola milijarde kako su nominirani već nekih 150-200 mil. E sad, naravno da bi državi dobro došlo smanjenje duga opće države za taj iznos posebno ako je naplata istog 2014. međutim jasno je da u toj priči oni ne mogu biti glavni igrač već samo kompanjon. Svima je poznato da društva za upravljanje fondovima nisu previše zadovoljna prinosom obveznica i da ova priča sa izlaskom portfelja na tržište kroz autoceste predstavlja zazubice za jačim kapitaliziranjem "mrtve love" a time i njihovih bonusa. Bonusi su lijepak zbog kojeg bi oni sigurno mogli u kompi zaigrati taj rulet..
Smatram da ih odgovornost spram sudbine budućih umirovljenika previše ne opterećuje van onoga što je rečeno o bonusima.

Tko je glasao

Onda se treba odluciti- jesu

Onda se treba odluciti- jesu li autoceste zlatna koka kako se dalo iscitati u komentarima pri najavi 'monetizacije' na kojoj ce 'monetizator' zgrnut teske pare ili su autoceste mlinski kamen koji ce potopit 'monetizatora'. U trenutku kad se mislilo da ce 'monetizator' bit ne-hrvatskog podrijetla, argumenti protiv su bili da drzava monetizira zlatnu koku iz koje bi mogla sama istrzit ne znam koliko profita. Sad kad je drzava zbog 'glasa javnosti' pustila probni balon o samo-monetiziranju autocesta putem (u biti) paradrzavnih fondova, autoceste postaju investicija koja nikad nece donijet nikakav prinos.

Tko je glasao

Zlatna koka - da ili ne!?

Onda se treba odluciti- jesu li autoceste zlatna koka kako se dalo iscitati u komentarima pri najavi 'monetizacije' na kojoj ce 'monetizator' zgrnut teske pare ili su autoceste mlinski kamen koji ce potopit 'monetizatora'

Treba razlučiti ekonomski potencijal auto cesta i onog što u toj priči predstavlja teret - otplata kredita za koje je nekad Čačić tvrdio da je njihova otplata osigurana iz naplate cestarine što je bila laž.
Novi koncesionar će biti oslobođen tereta kredita, srezat će trošak rada uz minimalno održavanje i ako neće biti previše lakom na cijeni cestarine zaradit će sigurno lijepi profit.
Još ako ugovor bude penaliziran kao onaj sa Strabagom glede nadoknade manjeg prometa, super za njih - jao poreskim obveznicima. Sve u svemu tema monetizacije je dobar politički spin nekompetentne i nelegitimne vlade...

Tko je glasao

I zasto bi onda mirovinski

I zasto bi onda mirovinski fondovi bili na gubitku ukoliko oni 'monetiziraju' autocestu?
BTW, predlozio bih sjenki da izadje iz fokusa tabloida i pozabavi se dolazecom privatizacijom javnih usluga u Zagrebu koje gradjani uistinu i svakodnevno koriste.

Tko je glasao

rašomon

Nije to teško shvatiti :)

a) Ako "monetariziramo" autoceste recimo nekom njemačkom vlasniku, taj će u roku keks otpustiti cca 7/8 zaposlenih jer otprilike toliko puta imamo više zaposlenih u HAC i AC od EU prosjeka... onda kada krene nabava bez prevelikih mućki i kresanje managerskih ugovora... to može postati zlatna koka... ako je tuđa.

b) Ako naši mirovinski fondovi ulože u to... pretpostavljam da će se broj zaposlenih povećati za cca 30%...i vrlo brzo survati kompletan drugi stup mirovinskog...

Eto, jedna te ista stvar može biti i zlatna koka i mlinski kamen.

Tko je glasao

A-ha. Znaci Hrvati ne mogu/

A-ha. Znaci Hrvati ne mogu/ ne znaju nista voditi i jedino je rjesenje sve privatizirati da bi bilosto funkcioniralo:) Inace, sto se autocesta tice- na 4 milijarde eura nadolazecih kredita 100 manje ili vise zaposlenih ne igra nikakvu ulogu:)

Tko je glasao

A-ha. Znaci Hrvati ne mogu/

A-ha. Znaci Hrvati ne mogu/ ne znaju nista voditi i jedino je rjesenje sve privatizirati da bi bilosto funkcioniralo
zapravo, to je istina. Prošlo je dvadeset godina eksperimentiranja s lošim rezultatima, ponegdje i katastrofalnim. Time smo se svrstali u nemali broj država koje ne znaju upravljati državnom imovinom. Ja sam godinama bio pristalica državnog vlasništva nad vitalnim sektorima nacionalne ekonomije, valjda zato jer sam imao nešto bolji uvid u nordijsku teoriju i praksu upravljanja državnim portfeljem. Njima tome uspijeva. Nama ne, iz stotinu razloga za čije obrazlaganje sad nije ni vrijeme ni mjesto. Jednostavno ne ide. Zato je bolje sve privatizirati, ali privatizirati sa pažljivim odabirom kupca, koji donosi novac i znanje.

Tko je glasao

Ali, to bo onda znacilo da su

Ali, to bo onda znacilo da su Hrvati gori ljudi od Skandinavaca:) Postoje i vrlo dobre prakse (samo)upravljanja u socijalistickoj Hrvatskoj. Slazem se da je upravljanje drzavnom imovinom u zadnjih dvadeset godina bilo katastrofalno, medjutim zar nije bilo katastrofalno i upravljanje dobrog dijela privatnog gospodarstva? Ja bih rekao da Hrvati opcenito imaju problema s upravljanjem, a ne samo drzavni dio gospodarstva. Inace, vec dvadeset godina nedostaje koncept sto privatizirati, a sto ne, tako da danas, nakon dvadesetitri godine nekakvog kapitalizma imamo situaciju da MORH posjeduje mnostvo hotela na najatraktivnijim djelovima obale (ja sam kao student prije ne toliko mnogo godina 'ljetovao' s nekoliko kolega u napustenom hotelu u Kuparima- nesto slicno kao sad ovaj skupljac boca u Opatiji:) dok se s druge strane privatizirala primarna zdravstvena zastita.
@zaphod, siguran sam da HAC ima previse zaposlenih. Razlicite studije mogu dati razlicite rezultate, ovisno od toga sto onaj koji narucuje zeli cuti, medjutim, ono sto je bilo je bilo. Otpustanje prekobrojnih u ovom trenutku sigurno ne bi osiguralo dovoljno novca za otplatu te 4 milijarde eura koje koliko ja razumijem dolaze na naplatu u slijedece tri godine, vec bi vjerojatno drzavi zbog otpremnina i zbrinjavanja donijelo dodatne troskove.
Kod prekobrojno zaposlenih na autocestama postoji jos jedna stvar (kao kod jos jednog dijela drzavnih tvrtki)- zaposleni su na podrucjima koje bi mogli nazvat pasivni krajevi. Mogucnosti zaposlenja u tim krajevima su uistinu limitirane i drzava je kroz zaposljavanja ove vrste rijesavala i socijalne probleme. Umjesto da su na drzavnom proracunu, ti ljudi si tako dosli na proracun drzavnih tvrtki sto naravno onda smanjuje potrosnju uze drzave.

Tko je glasao

u državi ne postoje niti

u državi ne postoje niti svijest, niti namjera o dobrom upravljanju imovinom, a onda, jasno, nema ni razrađene koncepcije, ni prakse dobrog upravljanja. Kad nema proračunske krize državna poduzeća se koriste za masovno zapošljavanje kadrova iz koalicijskih vlada, a kad izbije kriza onda se ono šta je preostalo nastoji prodati za krpanje proračunskih rupa. To je i teorija i praksa.
Usporedi grubo dvije najveće koncentracije kapitala u državi, Agrokor i Audio. Agrokor je dioničko društvo osnovano kao holding za upravljanje kompanijama u potpunom ili djelomičnom vlasništvu.
Ima instaliran sistem kontrolinga, interno i vanjsko poslovno izvještavanje, plan investicija usklađen s ciljevima holdinga, investiranje i dezinvestiranje prema situaciji na tržištu, ekspanzije na tržište susjednih država, i bar za sada, relativno solidno poslovanje.
S državne strane Audio je nekakva agencija s javnim ovlastima za upravljanje državnom imovinom.Upravlja na način da Ministarstvo prometa restrukturira željeznice i prodaje HŽ Cargo, Ministarstvo financija prodaje Croatia osiguranje i banke, Ministarstvo gospodarstva upravlja udjelima u INI i privatizira brodogradilišta, nekretninama u vlasništvu države uglavnom upravlja lokalna uprava kroz sustav prostornog planiranja, Janaf i Plinacro su država u državi itd....
nema definiranih ciljeva upravljanja, nema ni otprilike razađen sustav upravljanja prirodnim resursima i koncesijama, ne postoji zajednički kodeks upravljanja za sva državna poduzeća, ne postoji minimum kriterija za upravljačke funkcije....
ukratko, sistem je politiziran do daske, zato i ima takve rezultate.
Da skratim litaniju, mislim da sve treba pametno privatizirati u smislu da imamo štoviše public kompanija sa razgranatom dioničarskom strukturom. Probali smo 20 godina s konceptom efikasnog državnog vlasništva, ali to nama ne ide.

Tko je glasao

pa, nije baš 100...

"IRD Engineering, prema izvještaju koji posjedujemo, usporedio je broj zaposlenih u svim tvrtkama koje upravljaju autocestama u Hrvatskoj (HAC, AZM, ARZ i Bina Istra), ali i u tvrtkama koje upravljaju autocestama u Italiji, Austriji i Sloveniji. Tako su zaključili da HAC ima najveći višak zaposlenih u Hrvatskoj i regiji!"

"U ta dva sektora HAC- a u ovom trenutku radi 2300 zaposlenih, a čak 72 posto ih je suvišno. "

"Sve je to samo posljedica neracionalnog zapošljavanja u HAC-u posljednjih nekoliko godina po političkim i prijateljskim vezama. Nikoga nije bilo briga koliko je zaposlenih, trebaju li HAC-u i tko će to platiti. Zato je broj radnika gotovo premašio 3000!"

Nije baš da volim citirati jutarnji... i sada to zbroji... godinama... dodaj katastrofalnu nabavu... i mislim da smo blizu brojke.

http://www.jutarnji.hr/u-hac-u-zaposleno-4-puta-vise-ljudi-po-kilometru-...

Tko je glasao

Neuključenost u fiskalizaciju

Neuključenost u fiskalizaciju ti je dovoljan pokazatelj kako prostora ima podosta. Što god bilo da bilo, država nema i neće imati stvaran uvid u promet tvrtke.

Razmatra se prodaja HŽ Cargo. Ta tvrtka je došla do ovog gdje je sad jer ne plaća svoje dugove i uzima 99% kolača. Naše opcije su ostaviti dosadašnjim lopovima da uzimaju 2/3 budžeta ili prodati da netko drugi radi isto. Ova vrhuška ne može vratiti na staro gdje se iz Cargo love fionancira npr. održavanje.

Tko je glasao

Prelijevanje iz šupljeg u

Prelijevanje iz šupljeg u prazno , uvijek stara boljka naše "moderne " države. NAžalost te ljude boli briga šta će biti za 5-10 godina... Ovo sa mirovinskim fondovima je žalosno...

Justice for all !

Tko je glasao

Prelijevanje iz šupljeg u

Justice for all !

Tko je glasao

vrzino kolo

Ovo je slatko, iako je država sve dužnija - a samim time i sve rizičniji dužnik - oni koji imaju novac, fondovi i banke - su pred nemogućom misijom.

Naime, kako država postaje sve lošiji dužnik, kamate tj. prinosi na posuđivanje državi rastu - govorim sada o domaćem tržištu. Prosječno se posuđuje uz kamatu od 5-5,25 % (iako neki pristaju i na 3%, zbog viška sredstava), a novaca ima više negoli dovoljno. Nije više lako naći građanina ili tvrtku koja uopće može garantirati toliko povrat.

I sad ti nemoj uložiti u financiranje države :)

http://www.poslovni.hr/financijska-trzista/drzava-nudi-najmanje-115-mili...

Tko je glasao
Tko je glasao

Narod se pomirio s opcijom tihe eutanazije

Koji god scenario primijenili narodu se isto piše, prava kuhana žaba...

Tko je glasao

FED-SAD

U normalnim zemljama monetizacija znači da Narodna banka kreira novac ili da Narodna banka otkupljuje dug države ili da izdaje nove obveznice koje se prodaju javno ili ih kupuje sama centralna banka, da bi se prikupio novac s kojim se otplaćuje dospijeće obveznice.

Opisani način ne funkcionira u normalnim zemljama već samo u SADu.
Hrvatska ne može pribjeći istom modelu jer po definiciji, ukoliko za isti broj roba i usluga povećaš optjecaj novca, nastaju inflacija.
Ukoliko kontroliraš valutu u kojoj se zadužuješ, npr da smo zaduženi u kunama (kao što USA nominira svoj dug u US$)
http://www.business.hr/ekonomija/americki-fed-i-dalje-tiska-novac-ecb-sm...
onda to ima smisla, ovako je to paralela koju je ova grupa autora bojim se krivo primjenila na hrvatski model.

->Pointer

Tko je glasao

Neinflacijski kapacitet središnje banke

Neinflacijski kapacitet središnje banke nije moguće unaprijed izračunati. Taj bi kapacitet mogao biti velik sve dok sudionici na tržištu i korisnici novca vjeruju da neće doći do eskalacije inflacije. Drugim riječima, neinflacijski je kapacitet velik dok je sustav vjerodostojan. Ako ljudi povjeruju u suprotno, dolazi do brze erozije povjerenja u valutu.
Stoga bilo kakve usporedbe HNB -a s ponašanjem FED-a koji, navodno, prema nalazima Miltona Friedmana i Anne Shwartz, na početku Velike krize 1929.-1933. nije dopustio monetarnu ekspanziju, nisu na mjestu. HNB bi morao biti spreman na monetarno popuštanje (to se vidi iz SMP-a), ali ne pod cijenu izazivanja gubitka povjerenja u Kn. Kada bi se dogodila erozija povjerenja, vrijednost bi Kn pala kao kamen. Pala bi toliko da ljudi više ne bi željeli koristiti tu valutu. Prema tome zašto bi hrvati imali više povjerenja u virtualni $ nego vlastitu Kn. Naravno da bi proces morao biti pripremljen medijski i edukativno i naši ljudi bi solidarni kakvi jesu sigurno poduprli "optimizam bez pokrića"!
U pozadini odabira između fiskalne restrikcije i monetarne ekspanzije leži temeljno pitanje kapitalizacije centralne banke. To je apstraktno pitanje koje većina ljudi teško razumije. Ako nema politički izglasovanog rješenja, preostaje inflacija: novac se kreira nastavkom kupovanja državnih obveznica, a inflacijski porez tj. dobit središnje banke, služi za dokapitalizaciju. U tom slučaju, inflacijska dokapitalizacija zamjenjuje političku dokapitalizaciju.
Iako osoba koja drži novčanicu nije svjesna da je uključena u preraspodjelu, svaka lipa gubitka realne kupovne moći novca dat je u korist nekoga tko je prezadužen. Zbog toga niti jedno društvo nije uspjelo dugo održavati monetarnu Ponzijevu shemu. Ona je dugoročno neodrživa jer društvo prije ili kasnije puca pod teretom netransparentnosti i prikrivenih financijskih tokova koji se na površini pokazuju u vidu inflacije.
Metafore o novcu kao podmazivaču ili aktivnijoj monetarnoj politici ne znače baš ništa. Ekonomska je znanost u Hrvatskoj otišla puno koraka dalje i takve fraze više ne moramo slušati.
Prema podacima za 2012, neto devizne rezerve HNB-a iznose oko 76,5 milijardi kuna. Netko će taj iznos smatrati prevelikim, netko premalim (ja bih ga u optimističnoj varijanti nazvao optimalnim). No, rasprava mora krenuti od činjenice da je primarni novac (oko 60 mlrd kuna gotovine u optjecaju i likvidnosti banaka) uglavnom kreiran definitivnim otkupom deviza od banaka. Promjena mehanizma kreiranja novca u korist otkupa državnih obveznica značila bi bitno pogoršanje gornjega odnosa neto rezervi i primarnoga novca.
Samo po sebi, to ne mora predstavljati problem. Ništa se osobito ne bi trebalo dogoditi nakon kupnje, recimo, 16,5 mlrd državnih obveznica. Omjer neto rezervi i primarnoga novca smanjio bi se sa 76,5 / 60 na 76,5 / 76,5. Promijenio bi se monetarni multiplikator (omjer novčane mase i primarnoga novca), pa što. Zbog toga neki promatrači misle da HNB propušta učiniti nešto što bi moglo biti korisno za gospodarstvo i društvo u cjelini - otkupljivati državne obveznice.
Problem je u onome što se ne vidi u bilanci HNB-a. Ne služe neto devizne rezerve HNB-a kao osiguranje samo za slučaj ako ljudi i banke konvertiraju svoja najlikvidnija sredstva u devize. Tu je i oko 38 milijardi kuna neto obaveza poslovnih banaka prema inozemstvu, zatim oko 6,5 milijardi eura vanjskog duga (bez banaka) koje dospijevaju 2012. te, zadnje ali ne i najmanje važno, oko 147 milijardi kuna protuvrijednosti devizne štednje. Povrh toga postoji još 75 milijardi kunskih depozita. Dio njih se može konvertirati u devize u slučaju naglog pada vrijednosti kune. Svi ovi iznosi bi se povećali ako bi središnja banka kontinuirano kupovala državne obveznice jer bi se prije ili kasnije dio tako stvorenog viška likvidnosti prelio u rast depozita i kredita.

Tko je glasao

Matematika&Teologija

Slažem se s većinom napisanog. No opet bi želio naglasiti da se ne radi o lokalnom, izoliranom postupku.

Prema tome zašto bi hrvati imali više povjerenja u virtualni $ nego vlastitu Kn.

Nije tu povjerenje Hrvata ključno, puno je bitnije koliko će kreditori (mahom stranci) cjeniti kunu.
Hrvatska ima prednost što ima vioke devizne rezerve ( no u mom dnevniku http://pollitika.com/rezerve ideja po kojoj bi se te rezerve uoptrijebile nije baš naišla na odobravanje ), no opet i samo smanjenje deviznih rezervi izazvalo bi (vjerojatno neopravdano) nepovjerenje ulagača.
Sve vodeće valute svijeta su fiat (vjera) valute, a povjerenje i vjera su više osnova teoloških (http://pollitika.com/na-danasnji-dan-1947god-ubijen-je-svecenik-miro-bul...) nego ekonomskih znanosti

Slažem se da promjena omjera plasmana novca s 76,5 / 60 na 76,5 / 76,5 ne bi smjela biti problem, no matematika je jedan pojam, a povjerenje ulagača vrlo iracionalna kategorija.

->Pointer

Tko je glasao

Kuna je prvenstveno valuta hrvatskih građana

Nije tu povjerenje Hrvata ključno, puno je bitnije koliko će kreditori (mahom stranci) cjeniti kunu.

„Zaključak o tome ima li HNB dovoljno pričuva ne bi li ublažio negativne efekte, kao i suzbio samu pojavu krize slične onoj iz 1998./1999. ovisi o reakciji banaka majki tijekom krize. Samo u “povoljnijem” scenariju u kojem banke majke preuzimaju ulogu zajmodavca posljednjeg utočišta HNB drži dovoljno pričuva kao instrument samoosiguranja i prevencije krize koja bi se mogla dogoditi u budućnosti. (Čeh i Krznar, 2009., iz sažetka)

Dakle, za intervenciju ovog ograničenog tipa presudno je povjerenje hrvata kao svakodnevnih korisnika Kn. Država odnosno HNB ne može zanemariti svoju stabilizacijsku funkciju i prepustiti tu ulogu međunarodnim bankama ili kreditorima. Država svoju temeljnu stabilizacijsku funkciju može obavljati samo ako ima odgovarajući financijski potencijal, što se u nas svodi na devizni potencijal - bilo u vidu rezervi, bilo u vidu drugih mogućnosti pribavljanja deviznih sredstava. Prema tome, neinflacijski se potencijal za vođenje protu-recesijske politike ogleda u mogućnosti HNB-a da u svakom, pa i kriznom trenutku, osigura pribavljanje deviznih sredstava.
Naravno u slućaju induciranih procesa koji bi mogli potaknuti inflaciju bitno je pitanje KAKO OSIGURATI KONTROLU PROCESA da se u međuvremenu ne poskliznemo...
A u okolnostima kada gospodarstvo uporno tone obuzdavanje inflacije samo na bazi deviznih rezervi je nemoguća misija dapaće suicidalna misija!

Tko je glasao

dakle, ako sam dobro shvatio,

dakle, ako sam dobro shvatio, hrvati trebaju cvrsto, ali bas cvrsto vjerovat u kunu i kuna stabilna? brijem da bi cvrsto vjerovali i u djeda mraza samo da im ne skoci rata kredita...

Prema tome, neinflacijski se potencijal za vođenje protu-recesijske politike ogleda u mogućnosti HNB-a da u svakom, pa i kriznom trenutku, osigura pribavljanje deviznih sredstava.
pa imamo dugu tradiciju hajduka i uskoka, pa mozemo i tako, kad sve ostalo padne u vodu.

Tko je glasao

Svaka moneta po napuštanju zlatnog standarda živi od povjerenja

Nema jednog realnog razloga (na bazi pokrića roba i usluga) da USD kotira ovako kako kotira u svjetskim razmjerima osim vjere u silu i moć "imperije".

http://www.poslovnipuls.com/2011/07/26/americki-dug-vizualizacija/

I svi znamo da taj njihov virtualni novac (čiji iznos ni ne pokriva cijeli dug) ne vrijedi pišljiva boba, ali ipak je valuta No:1 u svijetu zbog činjenice da se vjera pretvorila u strah, strah od osvete ako bi netko rekao - car je gol. (Iz tog razloga je likvidiran Gadafi...).
Kada se govori o kuni - promišlja se općedruštveni konsenzus na bazi razvlaštenja moći sadašnjih elita te potom solidarna participacija svih na podizanju posrnulog društva te u takvim okolnostima poziv svima da daju povjerenje dobrovoljnim "volonterima" i UTD moneti bez obzira zvala se ona kuna, jazavac ili solomon...
Glede djeda mraza - svi mi znamo da se hrvatski vanjski dug ne može otplatiti i to treba narodu jasno i glasno reći, stoga treba podržati ideju proglašenja moratorija dok se ne napravi revizija realnosti tog duga te potom bez fige u džepu reći kreditorima da moraju pristati na naše uvjete vraćanja duga u protivnom ćemo isti proglasiti nelegalnim (što i jest) pa neka jure one koji su mimo volje i znanja naroda taj narod zadužili da im vrate njihove brojke na ekranu...
A naše šume i vode te ostala društvena dobra poput autocesta nek ne diraju!

Tko je glasao

Nema jednog realnog razloga

Nema jednog realnog razloga (na bazi pokrića roba i usluga) da USD kotira ovako kako kotira u svjetskim razmjerima osim vjere u silu i moć "imperije".

kao sto se da vidjeti, izgleda da se vjera u postojanje roba u usluga iza valute moze zamjeniti vjerom u vojnu snagu (i to bi mogli smatrat vrstom "usluge" za dovoljno siroko tumacenje), barem na neki rok, dok ide ide. sutra ko ziv ko mrtav, reklo bi se. ne bih se bas usporedjivao sa sad-om, nismo ni blizu ista tezinska kategorija.

bojim se da kreditori ne moraju juriti nas, vec mi njih - ak vi mislite da se hrvati budu odrekli benzina, telkaca, mobaca i slicnog bojim se da ste u gadnoj zabludi (mislim, dokazali su to dosad nebrojeno puta, cisto sumnjam da ce ovaj put biti drukcije). sto se tice kupovine hrvatskog duga od strane hnb-a s lovom koju ce hnb u tom trenutku iz niceg stvoriti, valjda je jasno da ce doci do inflacije i devalvacije. kako god, hrvati ce zavrsit s manjom kupovnom moci. efekat isti kao da svi krenu radit za manje para. interesantno mi je da se ova druga varijanta hrvatima ne smije predloziti (ili moze, al je nitko nece sljivit ni 2 posto), a ova druga prolazi ko blesava (jer vecina ne moze prokljuvit koji je efekt). tako da cemo hrvatsku spasiti tako da od vecine hrvata napravimo budaletine - pa sad ak za vecinu hrvata smatramo da su preglupi da bi shvatili sto je za njih dobro, funkcija demokracije u hrvatskoj mi je dosta upitna.

Tko je glasao

Kome je bolje biti dužan - FED-u ili vlastitim građanima

interesantno mi je da se ova druga varijanta hrvatima ne smije predloziti (ili moze, al je nitko nece sljivit ni 2 posto), a ova druga prolazi ko blesava (jer vecina ne moze prokljuvit koji je efekt). tako da cemo hrvatsku spasiti tako da od vecine hrvata napravimo budaletine

Gdje naći više budalaštine no u činjenici da je Hrvatska vlast obvezala-zadužila bez pristanka građana te iste građane u američkim bankama FED-a za nepostojeći novac ali za veoma opipljivu kamatu zbog čega će nam uzeti sve što nešto vrijedi uključiv i osobnu slobodu kad priznamo da "dug" nemamo od čega vraćati. Nije li poštenije ući u deal sa građanima koji bi otkupili zadužnice države, priča bi ostala u našem dvorištu po cijenu i inflacije. Ali barem ni bi imali tuđe bankstere u našem dvorištu. Ovako pušimo dvostruko...

http://www.advance.hr/vijesti/njemacka-saga-o-zlatu-jos-uvijek-bez-epilo...

Tko je glasao

Gdje naći više budalaštine no

Gdje naći više budalaštine no u činjenici da je Hrvatska vlast obvezala-zadužila bez pristanka građana te iste građane u američkim bankama FED-a za nepostojeći novac ali za veoma opipljivu kamatu zbog čega će nam uzeti sve što nešto vrijedi uključiv i osobnu slobodu kad priznamo da "dug" nemamo od čega vraćati.

ja ne vidim sto se nervirate, kad svi skuze da iza dolara stoji sarena laza (kao sto tvrdite), vracacete kikiriki. meni se to cini kao dobar dil - dobijes nesto vrijedno sad, a vracas nista kasnije. sigurni ste da dolar ne vrijedi nista, al eto niste spremni da na tu zihericu ulozite i nesto love?

Nije li poštenije ući u deal sa građanima koji bi otkupili zadužnice države, priča bi ostala u našem dvorištu po cijenu i inflacije. Ali barem ni bi imali tuđe bankstere u našem dvorištu.
ja sam za. al udjite u dil s gradjanima, a ne sa njihovim unucima. i pazite da vas ne tuze da im niste dovoljno objasnili rizike.

Tko je glasao

Obrat

dakle, ako sam dobro shvatio, hrvati trebaju cvrsto, ali bas cvrsto vjerovat u kunu i kuna stabilna?

Malo humora dobro dođe, ali nije daleko od istine.
Da ilustriram obratno, možemo uzeti najstabilniju banku u Hrvatskoj, ako građani povjeruju (razlog može biti neracionalan) da će ta banka propasti i počnu panično povlačiti sve uloge, one će svakako propasti.

->Pointer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci